Srebro i bronza mladim kuvarima iz Kotora na takmičenju “Biser mora” na Braču

0
Srebro i bronza mladim kuvarima iz Kotora na takmičenju “Biser mora” na Braču
JU Resursni centar za sluh i govor – takmičenje na Braču

Na Međunarodnom kulinarskom takmičenju “Biser mora” za 2023. godinu koje je održano je na Braču (Hrvatska) od 28.marta do 1.aprila, mladi JU Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović” iz Kotora postigli su zapaženi rezultat.

U kategoriji srednjih škola (juniora) takmičila se 41 ekipa. JU Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović” su ove godine su predstavljali Nikola Subotić (četvrti razred), Pero Zvicer (drugi razred) i Edin Rovčanin (drugi razred). U kategoriji grupnog takmičenja sa ribljim menijem takmičili su se dvojac Subotić i Zvicer i osvojili srebrnu medalju, dok u pojedinačnom takmičenju u kategoriji jela od piletine Rovčanin je osvojio bronzanu medalju.

Pored predstavnika Crne Gore, učestvovala je još 21 zemlja Evrope i svijeta.

JU Resursni centar za sluh i govor – takmičenje na Braču

“Još jednom čestitamo učenicima na plasmanu, kao i njihovim mentorima koji su ih pratili Željku Vukasoviću i Iliji Miroševiću”- poručuju iz JU RESursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”.

18. izdanje Bisera mora, najveće je kulinarsko takmičenja i festivala gastronomije u ovom dijelu Evrope, mjesta gdje se iz godine u godinu na otoku Braču susreću, druže, odmjeravaju znanja i vještine braća po kuhači sa svih strana svijeta.

Gastro takmičenje – JU Resursni centar za sluh i govor – takmičenje na Braču

Misija je to međunarodne udruge Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) sa sjedištem u Splitu, koja na Biseru mora s partnerima okuplja kuvare, konobare i strukovne nastavnike, kao i brojne druge profesionalce koji žive ovaj poziv. Dakle, one koji u svijet gastronomije unose inovativnost, duh i strast, poštivanje tradicije i recepture kojima su ispisana kako osobne, tako i gastronomske povijesti cijelih naroda.

Prijem za uspješne tivatske paraatletičare

0
Prijem za uspješne tivatske paraatletičare
Prijem-za-tivatske-paraatleticare

Predsjednik Opštine Željko Komnenović u srijedu je u kabinetu ugostio talentovane mlade paraatletičare iz Tivta, Marka i Vlada Terića, njihovog trenera Veljka Čegara i predsjednika Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igora Tomića.

Marko i Vlado Terić članovi su paraolimpijskog atletskog tima, u disciplinama bacanje kugle i diska u kategoriji F 41 (osobe niskog rasta). Bacačkim disciplinama počeli su da se bave prije godinu dana, učestvovali su na brojnim takmičenjima, a prošle godine na Grand Prix mitingu u Italiji osvojili su zapaženo drugo i treće mjesto. Uspješni su studenti i treniraju svakodnevno, a svojim talentom i predanom radom pokušaće da izbore plasman na Paraolimpijske igre u Parizu 2024. godine.

Predsjednik Opštine Željko Komnenović kazao je da je za postizanje uspjeha u svakom sportu, a naročito u ranjivim kategorijama, neophodno veliko odricanje, posvećenost, ali i ljubav i snažna podrška okoline, na čemu je posebno zahvalio direktoru tivatskog Dnevnog centra koji je prepoznao talenat i podržao mlade Tivćane na njihovom putu. „Ovo je samo još jedna potvrda da Tivat ima sjajne sportiste, koji nižu uspjehe čak i u skromnim uslovima, zbog čega trebamo biti ponosni i pružiti podršku.“

Po riječima predsjednika Paraolimpijskog komiteta Crne Gore, Igora Tomića, mladi Tivćani predstavljaju budućnost paraatletike u Crnoj Gori, a trener Veljko Čegar posebno ističe zadovoljstvo njihovim napretkom i predanošću. Oni ističu da je predstojeća sezona posebno značajna, jer je ujedno i kvalifikaciona za Paraolimpijske igre u Parizu.

Braću Terić u aprilu očekuju brojna takmičenja i pripreme, između ostalih Trofej Crne Gore te nastupi na Otvorenom prvenstvu Hrvatske. Zatim slijedi još jedno učešće na Grand Prix mitingu u Italiji, te niz regionalnih takmičenja.

Sagovornici su saglasni da je zajedničko učešće, podrška i saradnja svih strana najbolji put u naporima da se obezbijede uslovi za njihov, ali i razvoj i napredak svih budućih talenata.

Sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Opštine dr Andrija Petković, vd sekretarke za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević i direktor Dnevnog centra Tivat Srđan Krunić.

Djevojčica čiji je otac uhapšen zbog crteža izašla iz sirotišta u Rusiji

0
Djevojčica čiji je otac uhapšen zbog crteža izašla iz sirotišta u Rusiji
Moskaljov je uhapšen u Bjlerosiji dva dana nakon presude kojom je osuđen na dvije godine zatvora zbog diskreditacije ruskih oružanih snaga – foto AP

Trinaestogodišnju Ruskinju koja je poslana u sirotište nakon što je njen otac osuđen za diskreditaciju ruske vojske preuzela je njena majka, saopštio je 5. aprila komesar za prava djece Kremlja.

Marija Moskaljova je poslana u sirotište nakon što je u školi nacrtala antiratnu skicu koja je dovela do osude njenog oca.

Komesarka za prava djeteta Marija Lvova-Belova rekla je da je Moskaljovu iz sirotišta preuzela njena majka samo dan nakon što je objavila da traži hraniteljsku porodicu za tinejdžerku.

Lvova-Belova je rekla da je upoznala majku djevojčice, koja je dugo bila razdvojena od muža. Djevojčica je ranije odbijala da živi sa majkom, ali se predomislila, pa ju je majka odvela kući, rekla je Lvova-Belova.

Majka, Olga Sitchikhina, nije bila uključena u podizanje djeteta od njene 2. godine i sada živi u Tambovskoj oblasti sa 17-godišnjom kćerkom iz drugog braka.

Slučaj pokrenut protiv Moskaljovinog oca, Alekseja Moskaljova, izazvao je oštre proteste organizacija za ljudska prava prošle sedmice.

Moskaljov je 28. marta u odsustvu osuđen na dvije godine zatvora nakon što ga je sud osudio za “diskreditaciju ruskih oružanih snaga”, optužbu koju ruske vlasti koriste protiv bilo kakvih kritika rata u Ukrajini.

Pedesetčetvorogodišnji Moskaljov je pobjegao iz kućnog pritvora neposredno prije izricanja presude u gradu Jefremov južno od Moskve. Uhapšen je u Bjelorusiji dva dana kasnije.

Sud u Jefremovu će 6. aprila razmotriti zahtjev tužioca da mu se oduzme roditeljsko pravo.

Prema riječima njegovog advokata i pristalica, crtež Moskaljove ćerke koji prikazuje rakete kako lete iznad ruske zastave na ženu i dijete prouzrokovao je probleme njenom ocu. Na crtežu su bile i riječi “Ne ratu” i “Slava Ukrajini”.

Škola je pozvala policiju, a djevojčica je ispitana. Moskaljov je kažnjen i na kraju procesuiran i osuđen zbog svojih objava na društvenim mrežama.

Njegova ćerka Marija koju su mu vlasti oduzele zbog crteža, napisala mu je pismo podrške iz sirotišta, u kom se nalazila i poručila: “Tata, ti si moj heroj”.

Stranci u Crnoj Gori osnovali 7,07 hiljada firmi

0
Stranci u Crnoj Gori osnovali 7,07 hiljada firmi
Poreska uprava – foto MINA

Od ukupno 9,06 hiljada kompanija koje su prošle godine formirane u Crnoj Gori gotovo 80 odsto njih osnovali su stranci sa kapitalom od gotovo 30 miliona EUR, pokazuju podaci Uprave prihoda i carina (UPC).

Iz UPC su Vijestima saopštili da je broj kompanija kojima su osnivači stranci iznosio je 7,07 hiljada, a u više od polovine slučajeva to su bili ruski državljani, koji su osnovali 3,83 hiljade firmi u Crnoj Gori.

Nakon njih, najbrojniji su turski državljani koji su samo tokom prošle godine osnovali 1,48 hiljada kompanija. Daleko iza Rusije i Turske na listi stranih osnivača kompanija u Crnoj Gori nalaze se srbijanski državljani koji su osnovali 275 firmi, a odmah nakon njih su njemački sa 247 i ukrajinski sa 200 firmi.

Na petom mjestu nalaze se građani Bjelorusije sa 138 novoosnovanih kompanija, dok su sljedeći na listi – Italijani, Kosovari, Britanci i građani Bosne i Hercegovine – otvorili manje od 100 kompanija u Crnoj Gori tokom prošle godine.

Iz UPC su kazali da su djelatnosti kojima se bave novoosnovane kompanije stranih osnivača različite, a najviše, njih 873 što je oko 12 odsto od ukupnog broja, se bavi trgovinom na veliko ili malo.

”Njih oko devet odsto se registrovalo za djelatnosti iz kompjuterskog programiranja, dok je kao restoran ili drugi ugostiteljski objekat registrovano 510 kompanija. Zatim slijede firme koje se bave konsultantskim uslugama, kojih je osnovano 473, dok se 438 firmi bavi izgradnjom zgrada. Između 200 i 300 novih kompanija u Centralni registar privrednih subjekata zavedeno je pod djelatnostima: reklamnih agencija, frizerskih i kozmetičkih salona, iznajmljivanje nekretnina, konsultantskih usluga u oblastima informacione tehnologije, obrade podataka i aplikativnih usluga i dizajnerskih djelatnosti”, naveli su iz UPC.

Prema dostavljenim podacima UPC, tokom prošle godine stranci su osnovali 114 firmi za hotelsku i djelatnost usluga smještaja. Osim kompanija, prošle godine registrovano je i 1,03 hiljade novih preduzetnika, gdje je struktura obrnuta, pa je domaćih državljana bilo 775, a stranaca 257.

Kada je u pitanju ova godina, do kraja marta registrovano je novih 2,78 hiljada kompanija, a trend iz prethodne godine je nastavljen pa su 2,02 hiljade ili 72 odsto kompanija osnovali strani državljani.

”Suma kapitala za društva kojima su osnivači stranci, a koja su registrovana u ovoj godini je 2,03 miliona EUR”, naveli su iz UPC.

Struktura odakle dolaze stranci nije bitno mijenjana u odnosu na godinu ranije. Državljani Rusije osnovali su 1,24 hiljade kompanija ove godine, što je 60 odsto od ukupnog broja stranih državljana, dok su petinu kompanija osnovali Turci. Nakon njih u znatno manjem broju slijede državljani Srbije, Njemačke, Ukrajine i Bjelorusije.

Sukobi na svetom mjestu u Jeruzalemu drugu noć za redom

0
Sukobi na svetom mjestu u Jeruzalemu drugu noć za redom
Sukobi na svetom mjestu
Foto: Ammar Awad / REUTERS

Izraelske snage sigurnosti sukobile su se u četvrtak s Palestincima drugu noć za redom kod džamije al-Aksa u Jeruzalemu, javlja agencija dpa.

Sukob se odvija tijekom razdoblja blagdana, nadolazećeg islamskog ramazana i židovskog blagdana Pashe.

Skupina mladih Palestinaca je u srijedu navečer zapalila pirotehnička sredstva i bacala kamenje na izraelsku policiju pokušavajući se zabarikadirati u al-Aksu, treće sveto mjesto islama u Jeruzalemu.

Al-Aksa se nalazi na Platou džamija koje Židovi zovu Brdo Hrama, najsvetijem mjestu židovstva.

Policija je priopćila da su Palestinci pokušali spriječiti vjernike da izađu iz džamije.

Noć prije, u sukobima na tom mjestu u starom dijelu Jeruzalema, ozlijeđeno je nekoliko ljudi. Policija je uhitila njih oko 350.

Izraelska policija je objavila video isječak u trajanju od pedesetak sekunda u kojemu se vidi eksplozija u bogomolji, vjerojatno pirotehničkih sredstava i naziru se siluete koje bacaju kamenje.

Na drugoj policijskoj snimci vidi se interventna policija kako ulazi u džamiju zaklanjajući se štitovima od petardi. Policija je navodno koristila palice, suzavce i gumene metke kako bi raščistila put i evakuirala džamiju. Prema Crvenom polumjesecu, ozlijeđeno je oko 40 Palestinaca.

Islamski ekstremistički pokret Hamas, na vlasti u Pojasu Gaze, ispalio je na Izrael nekoliko raketa. Izraelska vojska odgovorila je gađanjem nekoliko meta u toj priobalnoj enklavi.

Muslimani tijekom ramazana dolaze moliti u al-Aksu, dok Židovi tradicionalno hodočaste u Jeruzalem za Pashu.

To sveto mjesto je pod palestinskom upravom, dok je Izrael odgovoran za sigurnost.

Akcija Herceg festa – niža cijena ulaznica za HAPS do 8. aprila

0
Akcija Herceg festa – niža cijena ulaznica za HAPS do 8. aprila
HAPS

Počela je prodaja ulaznica za Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti koje će u našem gradu trajati od 17. do 30. aprila. Herceg fest je omogućio kupovinu karata po sniženim cijenama do 8. aprila.

Kako obavještavaju iz Herceg festa, komplet ulaznica za šest večernjih predstava košta 30 eura. Radno vrijeme blagajne Dvorane Park je radnim danima od 9 do 20 sati i subotom od 9 do 14 časova.

Arktik se i dalje otapa, znanstvenici hitno analiziraju led

0
Arktik se i dalje otapa, znanstvenici hitno analiziraju led
Arktik

Međunarodni tim znanstvenika započeo je s bušenjima na Arktiku radi očuvanja uzoraka leda starog i do 300 godina za analizu, prije nego što se zaleđeni slojevi otope zbog klimatskih promjena, objavili su u ponedjeljak organizatori misije.

Talijanski, francuski i norveški istraživači podigli su kamp na norveškom arhipelagu Svalbardu, u sklopu, kako sami kažu, utrke s vremenom čija je svrha sačuvati ključne podatke o ledu i proanalizirati uvjete kakvi su vladali u nekadašnjem okolišu.

Znanstvenici će vaditi led uz pomoć dugih cijevi s dubine od čak 125 metara. Ondje se nalaze zamrznuti geokemijski tragovi stari i do tri stoljeća.

Analiza kemikalija u dubokim “ledenim jezgrama” pružit će znanstvenicima vrijedne podatke o uvjetima kakvi su nekoć vladali u okolišu.

No istodobno upozoravaju da voda koja nastaje otapanjem leda mijenja geokemijske tragove koji su dosad bili očuvani u takvome stoljećima starom ledu.

Uočeno je da vrijedan “prvobitni materijal zauvijek nestaje s površine planeta”, rekao je AFP-u Jerome Chapellaz, predsjednik zaklade Ice Memory koja vodi operaciju.

“Naša odgovornost kao glaciologa je zajamčiti da dio toga bude sačuvan”.

Emisije ugljika uzrokovane ljudskim djelovanjem od 19. stoljeća zagrijale su planet za 1,1 stupanj Celzijusa, a studije pokazuju da se Arktik zagrijava dva do četiri puta brže od globalnog prosjeka.

Jedan dio leda koji se izvuče cijevima koristit će se odmah za analizu, a drugi će biti poslan na Antarktiku i ondje će se se pohraniti pod snijegom da bi se uzorci mogli sačuvati za buduće generacije znanstvenika.

Osam članova misije postavilo je kamp na nadmorskoj visini od 1100 metara na ledenom polju Holtedahlfonna prepunom pukotina. Bušenja planiraju započeti u utorak, rekao je Chapellaz.

Radove će obavljati tri tjedna na temperaturama nižim od minus 25C. Pritom će rezati i izvlačiti uzorke leda, duge po jedan metar i široke 10 cm.

Misija vrijedna 700.000 eura koju dijelom financira talijansko ministarstvo za istraživanja, nastavak je niza sličnih prethodnih vađenja ledenih jezgri koje je obavila zaklada Ice Memory, a među njima su i ranije operacije u Alpama i u Andama.

Skoro 600 Kotorana traže pristup Žutoj plaži

0
Skoro 600 Kotorana traže pristup Žutoj plaži
Žuta plaža Kotor – foto Boka News

Blizu 600 punoljetnih građana Kotora je za kratko vrijeme potpisalo Inicijativu kojom od opštine i Morskog dobra traže da im sa omogući slobodan pristup na jedinu gradsku, plažu tzv. Žutu plažu, koja je godinama pod zakupom.

U Opštini su saglasni da građanima treba više javnih površina za kupanje, ali tek od iduće sezone, kada ističe ugovor sa Morskim dobrom. O Inicijativi će se raspravljati na nekoj od narednih sjednica SO Kotor.

Predrag Bjelobrković predstavnik odbora Građanske inicijative “Za vraćanje Žute plaže građanima Kotora” kaže za TVCG imaju oko 8.000 ljudi koji koriste oko 20ak metara plaže, sve ostale plaže su ograđene i sauzete.

“Dajte nam prostra sa imamo gdje da se kupamo”, kaže Kotoranka Bruna Lončarević.

“Nama ostaje ovaj mali komad plaže i komad mora”, poručuje Dabisa Barbić iz Kotora.

Zakup “Žute plaže” ističe na kraju ove godine, a namjera Opštine Kotor i Morskog dobra je da ta plaža od 2024. godine ne bude više u zakupu, kaže za TVCG Vladimir Jokić, predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić.

“Očekujem da će Žuta plaža nakon toga biti isključivo za javno kupalište”, kaže Jokić.

„Džez za djecu“ u Dvorani „Park“: Zabava i edukacija

0
„Džez za djecu“ u Dvorani „Park“: Zabava i edukacija
Džez za djecu u HN

Beogradski džez bend svirao je jučer za mlade Herceg-Novog, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana džeza.

Naratorka i džez vokal Ljiljana Sađil predstavila je mladoj publici članove benda, koji su govorili o svojim instrumentima, njihovom nastanku i pravilnom načinu upotrebe, uz kratak osvrt na istoriju džeza.

Koncert je počeo numerom „Sunčana strana ulice“, a publika – iako sačinjena od najmlađih Novljana, spontano je pozdravila svaki solo, što je bio predznak zainteresovanosti i želje za dobrom muzikom i ritmom. Ta instinktivna potreba za plesom i iskazivanjem ritma kulminirala je tokom izvođenja numere “The Bare Necessities” (iz “Knjige o džungli”) izlaskom djece na binu u velikom broju, što je bend pozdravio riječima da je to upravo jedan od ciljeva džeza.

Džez za djecu u HN

Uz Sađil, predstavili su se Ivan Radivojević (truba), Ivan Ilić (trombon), Aleksandar Jaćimović (saksofon), Milovan Paunović (piano), Branko Marković (kontrabas) i Miloš Grbatinić (bubnjevi), a asistenciju na gitari pružio je profesor gitare i hercegnovski muzičar, Dragomir Đorđević Carlo.

Koncert „Džez za djecu“ organizovan je u saradnji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi, JUK „Herceg fest“, Turističke organizacije Herceg-Novi i Jazz bay festivala.

U Šibeniku među spisima iz 19. stoljeća pronađen neobičan recept za brudet od pidoća, evo kako se radi

0
U Šibeniku među spisima iz 19. stoljeća pronađen neobičan recept za brudet od pidoća, evo kako se radi
BRUDET OD PIDOĆA SAŠA BURIĆ/CROPIX

Kako su Šibenčani kuhali brudet od dagnji (pidoća, pizdica, kućica, kunjka, pajića, mušula…) prije gotovo stoljeća i pol otkrio je neobični recept koji je izronio iz tame prošlosti i bacio novo, drukčije svjetlo na šibensku gastronomiju i kulinarstvo.

Recept iz 1883. godine, kako piše kolega Stanko Ferićza Šibenik News, pronađen je među spisima šibenskog novinara i medijskog poduzetnika Manfreda Makale, koji je u ono vrijeme bio jedan od većih nakladnika novina u Kraljevini Jugoslaviji. Ovaj posve drugačiji recept za brudet od omiljenih školjki, baš kao i onaj za podravsku mazanicu, još je jednom pokazao koliko je bogata naša gastronomska baština.

RECEPT ZA ŠIBENSKI BRUDET OD PIDOĆA

Za ovaj brudet treba vam jedan kilogram dagnji po osobi za stolom, a recept je za jednu kilu pa se sve množi s brojem osoba koje će brudet jesti.

Također je važno znati kako se ovo jelo zove brudet, ali se zato slaže kao, primjerice, lazanje, francuski krumpir ili bilo koji drugi složenac.

BRUDET OD PIDOĆA SAŠA BURIĆ/CROPIX

Postupak:

Dagnje se stave na vatru u suhi lonac da se otvore. Kada se otvore, iz školjki se izvadi meso, a školjke se bace.

U lonac se zatim doda maslinovo ulje da pokrije dno. Na ulje se stavi na kolutove izrezana kapulica (mladi luk), a može i kapula (luk) i malo iglica od ružmarina. Neki stave i list lovora natučen batom.

Na to se stavi meso dagnji, a povrh njih na kolute narezana rajčica, što zrelija to bolja. Na rajčicu zatim idu kolutovi mladog luka ili luka, ružmarin i lovor. Zatim opet ide red mesa dagnji i povrh njih rajčica.

Kada je sve složeno kako treba, zalije se s 3 decilitra maslinova ulja i 3 decilitra bijelog vina po kilogramu dagnji.

Posuda s ovako pripremljenim brudetom od dagnji stavi se na skroz slabu vatru i ostavi da se kuha dok luk ne omekša, a rajčica ne pusti sok. “U starim šibenskim kućama ovaj se brudet od pidoća kusa preliven preko feta kruha u dubljem pijatu, a u bolje stojećim kućama s maništrom”, navodi Šibenski News.

BRUDET OD PIDOĆA SAŠA BURIĆ/CROPIX

ZLATNI SAVJETI:

Ako je posuda manja, mora biti viša kako bi se u nju moglo složiti više slojeva, jer po receptu za ovaj brudet treba napraviti najmanje tri sloja.

Neki ovaj brudet začine i paprom, a soliti se mora oprezno jer dagnje znaju biti slane (ipak dolaze iz mora i ne ispiru se).

Da bismo u potpunosti uživali u okusima ovog jela, ipak je malo prerano, jer treba pričekati sezonu rajčice, a i ljeto, jer su upravo tada za punog mjeseca dagnje najbogatije mesom.