Hommageom Miljenku Smoji “Moglo je i svršit gore”? u Kavani Lvxor na Peristilu u Splitu završio je 16. festival pričanja priča Pričigin, a organizatori festivala najavljuju gostovanja u drugim gradovima, od kojih će prvo biti 21. aprila na Cresu i Lošinju.
Organizatori festivala istaknuli su da je ovogodišnji Pričigin bio najposjećeniji dosad te da je nadmašio sva njihova očekivanja. Izvršna direktorica festivala Maja Vrančić najavila je da nastavljaju u istom ritmu? napomenuvši da je Pričigin brend ?Splita.
Festival produžuje turističku sezonu, rekla je, dodavši da su ponosni na to što je u publici bilo i ljudi iz Zagreba, Zadra i Šibenika. “Iako festival ostaje u Splitu sa svojom publikom, tendencija ?nam je da izađe iz grada ??s posebnim programima s kojima će? publika biti upoznata na vrijeme”, najavila je Vrančić.
Pričigin će, dodala je, širiti svoju priču kroz gostovanja u drugim gradovima i mjestima, a prvo će biti 21. aprila, kada odlaze na Cres i u Mali Lošinj. Program će trajati dva dana i bit će svojevrsni “mini Pričigin”.
Ovogodišnji su Pričigin 21. ožujka otvorile hrvatske spisateljice i spisatelji pričajući o temi inflacije “Više nego jučer, manje nego sutra”, nakon čega je na programu bila autorska večer Amire Medunjanin – “Sevdah kao priča u pjesmi”.
Foto Hina
Festival je nastavljen p?rogramom Lijepa vaša: Sram me i stid bilo te pričama turističkih vodiča u programu “Ajte vi, svitu, lipo doma”.
Priče Zagrepčana koji su se preselili na otoke i PR-ovske dogodovštine nasmijavale su publiku trećega dana festivala, a četvrtoga dana splitske spisateljice i spisatelji pričali su o blamaži “Zemljo, otvori se”?, nakon čega je uslijedila autorska večer Rade Šerbedžije.
U subotu ujutro u Gradskoj knjižnici Marka Marulića održan je dječji Pričigin “PriČAgin”, a u podne je na Peristilu održan ??program posvećen Miljenku Smoji “Moglo je i svršit gore”?, kojim je festival i završio.
Većina programa održala se u amfiteatru Doma mladih, ulaz na sve programe bio je besplatan, a mogli su se pratiti i uživo na službenom youtube kanalu festivala.
Pomicanjem vremena za jedan sat unaprijed u nedjelju 26. marta započet će ljetno računanje vremena koje je trajati do 29. oktobra.
Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u mjesecu martu, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 sata ujutro računa kao 3 sata ujutro.
Prema Uredbi o ljetnom računanju vremena, ono završava posljednje nedjelje u oktobru, odnosno 29. oktobra u 3 sata ujutro, kada se vrijeme pomiče jedan sat unatrag.
I uprkos tome što je u ispitivanju javnog mnijenja u EU 2018. velika većina od 4.8 miliona učesnika ankete izrazila želju da se s tom praksom prekine i što je Evropska komisija nakon toga sastavila predlog da se to učini. Prijedlog su zatim potvrdili zastupnici Evropskog parlamenta u prvoj polovini 2019.
Očekivalo se da će se promjena dogoditi u narednim godinama. Međutim, do toga nije došlo.
Na žičari Kotor-Lovćen danas je postavljena žica, objavio je na svom Fejsbuk profilu predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i konstatovao “nakon decenija najava, ovog ljeta žičara Kotor-Lovćen biće u funkciji”.
Kamen temeljac položen je 13. jula 2022. godine, na Dan državnosti Crne Gore. Žičaru Kotor-Lovćen gradi konzorcijum Leitner – Novi Volvox.
Lokacija terminala Dub nalazi se unutar Grbaljskog polja, 200 metara od puta Budva – Tivat i 500 metara od aerodroma Tivat. Trasa vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen.
Lokacija terminala Kuk nalazi se na visoravni Kuk na planini Lovćen, na 1.348 metara nadmorske visine.
Visinska razlika između polazne i krajnje stanice biće 1.316 metara. Žičara će biti duga oko 3.900 metara.
Projektovani kapacitet je na nivou od 1.200 putnika po satu. Žičaru će opsluživati 40 gondola. Planirano vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk biće nepunih 11 minuta.
Država je podnijela kontratužbu protiv firme Univerzal monte zbog ugovora o koncesiji za put Meljine–Petijevići. Univerzal monte je ranije podnio tužbu kojom traži isplatu 4,84 miliona eura na osnovu sporazuma o raskidu ugovora za put Meljine–Petijevići, dok zaštitnica imovinsko-pravnih interesa kontratužbom traži poništenje sporazuma o raskidu ugovora, jer smatra da Vlada nije mogla da se zaduži na ispunjenje sporazuma na osnovu zaključka.
Tim povodom juče je u Privrednom sudu održano ročište, na kome je zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Slavica Laković saopštila da je sporazum ništavan.
– Vlada je na sjednici održanoj 6. maja 2021. godine zaključkom odobrila sporazumni raskid i zadužila Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da u zakonu o budžetu za 2022. godinu predvidi sredstva u iznosu od 4.000.000 eura za isplatu predmetne obaveze. Takođe smatramo da je predmetni Sporazum ništav i iz razloga što je Vlada 27.4.2022. godine donijela zaključak kojim je zadužila nadležno ministarstvo da iz tekuće budžetske rezerve isplati iznos tužiocu, a isplata iz tekuće budžetske rezerve može se vršiti jedino uz saglasnost Vlade. S tim u vezi, Ministarstvo finansija je donijelo informaciju o statusu zaključaka Vlade, koja je donijela zaključak od 20.10.2022.godine, pod tačkom 1 usvojila informaciju o statusu ovih zaključaka, a pod tačkom 4 zadužila Ministarstvo finansija da u ime Vlade cjelokupnu dokumentaciju proslijedi nadležnom državnom tužilaštvu – navodi se u kontratužbi.
Isplata četiri miliona eura koncesionaru bila je obaveza vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić. Ta sredstva prvobitno je trebalo da budu predviđena za isplatu iz budžeta za 2022. godinu, ali tadašnja vlada i ministar finansija Milojko Spajić nijesu predvidjeli njihovu isplatu u Zakonu o budžetu za 2022. godinu. Potom su, neposredno prije smjene, tj. dolaska manjinske vlade Dritana Abazovića, donijeli zaključak da se novac isplati iz budžetske rezerve. Nova vlada i ministar finansija Aleksandar Damjanović nisu postupili po tom zaključku jer im je taj posao bio sumnjiv, pa su informaciju razmatrali na Vladi i vraćali je na doradu, ali nisu isplatili novac.
Zakonski zastupnik kompanije Univerzal Monte Mladen Ivanović naveo je da je isticanje protivtužbe i njeno obrazlaganje suprotno načelu ekonomičnosti postupka, da vodi uvećanju troškova i zakonske zatezne kamate, te zatražio zakonom predviđen rok od 15 dana da se na protivtužbu izjasni.
On je istakao da je nužno da se zastupnica države izjasni radi utvrđenja kojih činjenica predlaže vještačenje po vještaku građevinske struke i zašto smatra da su te činjenice od odlučnog značaja za odluku u ovoj parnici, što je bio predlog na prethodnom ročištu.
Naredno ročište biće održano 11. aprila.
Koncesionar prije tužbe poslao dvije opomene
Kompanija Univerzal Monte je sa državom potpisala sporazum o raskidu BOT aranžmana 8. maja 2021. godine, a potpisali su ga tadašnji ministar Milojko Spajić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predstavnik investitora Đorđe Vlaović. Od potpisivanja sporazuma do podnošenja tužbe koncesionar je poslao dvije opomene, ali do uplate nije došlo.
Naplatna rampa sa ove dionice dužine 12,5 kilometara između Herceg Novog i Trebinja zvanično je uklonjena 11. maja 2021, a vozači su koncesionaru, kompaniji Univerzal Monte, od 2008. godine plaćali putarinu od tri do 18 eura, u zavisnosti od kubikaže vozila.
Najmanje 34 osobe nestale su blizu tuniške obale u potonuću čamca s migrantima koji su nastojali stići do Europe, prenosi agencija dpai dodaje da se na talijanski otok Lampedusu u zadnja 24 sata iskrcalo više od 2000 ljudi.
Tuniška obalna straža spasila je još četiri osobe pošto je brod potonuo, rekao je Favzi El Masmudi, dužnosnik iz grada Sfaxa.
“Zlosretni brod peti je koji je potonuo blizu obale u zadnja dva dana”, rekao je u subotu za dpa, dodavši da su u srijedu i četvrtak kod Sfaxa potonula još četiri broda.
Obalna straža izvukla je tijela sedmero migranata iz subsaharske Afrike koji su se utopili u tim incidentima, a traga se za najmanje 30 nestalih, dodao je.
Preživjelo je 84 migranata.
Tuniška obalna straža spriječila je 79 pokušaja ulaska ilegalnih migranata u posljednja tri dana, rekao je u subotu glasnogovornik Nacionalne garde Husamedin Džbabli.
Kazao je da je zbog ilegalnog nastojanja da dođu u Europu uhićeno otprilike 2982 migranta, a među privedenima je i devet Tunižana.
Tuniska obala postala je uobičajena polazna točka za tisuće migranata koji traže bolji život u Europi.
Nedavno su tuniške vlasti uhitile stotine ljudi iz područja subdsaharske Afrike nakon što je predsjednik Kais Saied optužio migrante iz te regije da stoje iza kriminala u zemlji.
U Italiji ove godine triput više migranata
Unatoč nedavnim nesrećama veliki broj migranata i dalje nastoji prijeći Mediteran na putu prema talijanskim obalama. Ove se godine njihov broj više nego utrostručio.
Samo se na talijanski otok Lampedusu u zadnja 24 sata iskrcalo više od 2000 ljudi, uključujući djecu. Po pisanju ANSA-e ondje je doplovilo više brodova s migrantima.
Po službenim brojkama Italija je od početka siječnja registrirala tri puta veći broj migranata nego prethodnih godina.
Dosad je do talijanske obale doplovilo 21.000 migranata u usporedbi sa 6000, koliko ih je obično ondje stizalo svake zime tijekom prethodne dvije godine.
U subotu je u ranim jutarnjim satima u sedam čamaca stiglo 267 ljudi. Brod za spašavanje na moru i patrolni čamci talijanskih vlasti uočili su šest od sedam čamaca, priskočili im u pomoć te ih dovezli do Lampeduse.
Samo u petak na otok je stiglo ukupno 1778 ljudi, izvijestila je ANSA.
Lampedusa je smještena između Sicilije i sjeverne Afrike, nešto manje od 190 kilometara od tuniškoga obalnog grada Sfaxa.
Mnogi migranti više puta pokušavaju Sredozemljem stići do Lampeduse, Malte, Sicilije ili do talijanskog kopna čamcem ili brodicom iz Tunisa i Libije.
Italija već neko vrijeme upozorava na tisuće migranata koji do talijanskih obala stižu čamcima koji uglavnom nisu za plovidbu, a mediji to nazivaju “migrantskim bumom”.
Nerijetko takve situacije rezultiraju potonućima loših plovila, strašnim nesrećama i ljudskim žrtvama, poput one koja se dogodila krajem veljače pokraj obale Kalabrije. U njoj je smrtno stradalo najmanje 73 ljudi.
U protupožarnu sezonu ulazimo s pet kanadera i svih šest Air Tractora, piše u subotu Večernji list, navodeći da se prošlogodišnja katastrofa, kada smo na početku sezone požara imali samo šest letjelica, ne bi trebala ponoviti.
Hrvatska je na početku prošlogodišnje protupožarne sezone imala samo šest protupožarnih aviona. Tri Air Tractora i tri kanadera i to je bilo jedva dovoljno s obzirom na to da je sezona bila više nego vatrena, s rekordno opasnim i velikim šumskim požarima.
To da je bila aktivna samo polovina naše protupožarne flote rezultiralo je velikom nervozom, optuživanjima i sukobima na relaciji MORH-a i velikogoričkog ZTC-a, koji održava zrakoplove HRZ-a.
MORH je bio nemoćan premda je bio na vrijeme odvojio više od 30 milijuna kuna za popravke i remonte protupožarne eskadrile. Afere su na kraju dotukle postojeću upravu, a nekoliko tehničara dalo je otkaz.
Osim 11 glavnih letjelica, protupožarnim snagama sada je na raspolaganju i jedan transportni helikopter HRZ-a opremljen za gašenje požara.
Za poslove izviđanja izdvojen je i jedan školski Pilatus PC-9 HRZ-a, u pričuvi je i 200 vojnika HV-a, desantni brod HRM-a, nekoliko brzih gumenih brodica te bespilotne letjelice HV-a, piše novinar Večernjeg lista Davor Ivanković.
Podvodni kulturni predjeli Crne Gore – podvodna arheologija
Kapitalizujući opremu i kapacitete razvijene kroz EU projekte, Laboratorija za arheologiju pomorstva, Pomorskog Fakultet Kotor, pokreće multidisciplinaran i multidimenzionalan projekat “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore”. Projekat se realizuje se kroz međuinstitucionalnu saradnju na državnom i lokalnom nivou kroz postojeće sinergije kreirane kroz implementaciju prethodnih projekata, kazao nam je podvodni arheolog Darko Kovačević.
Misija projekta “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” (PKPCG) je da, multidisciplinarnim pristupom, pomoću inovativnih tehnologija, potpuno osvijetli i učini dostupnim raznovrsne kulturno-istorijske aspekte podvodne kulturne baštine Crne Gore.
Proučavajući olupine brodova, navigacione rute, luke, sidrišta i druge ostatke ljudskih aktivnosti duž crnogorske obale, inicijativa će doprinijeti boljoj institucionalnoj prepoznatosti ovog resursa, prenijeti javnosti kulturno-istorijske poruke podvodne kulturne baštine kroz različite medijske kanale i uticati na promociju i razvoj turizma.
Tradicionalna i digitalna 2D i 3D dokumentacija lokaliteta podvodne kulturne baštine, kreiranje baze podatka, online geoportala, platformi i virtuelnih muzeja, podsticanje razvoja nauka povezanih sa istraživanjem podvodne kulturne baštine, podizanje institucionalnih kapaciteta, veća akademska vidljivost istraživača i institucija, omogućavanje javne dostupnosti znanja i kulturno istorijskih poruka koje podvodna kulturna baština prenosi kroz različite inovativne digitalne forme i medije, edukativni programi, promocija podvodnog turizma i turističke atraktivnosti podvodne kulturne baštine Crne Gore.
Projekat „Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“ ima za cilj da kroz multidisciplinaran naučni pristup i širok spektar aktivnosti doprinese boljoj osvijetljenosti podvodne kulturne baštine Crne Gore i prenese njene kulturno-istorijske poruke javnosti.
Primarni zadatak inicijative je da primjenom inovativnih metoda 3D i 2D digitalizacije, dokumentuje i interpretira lokalitete podvodne kulturne baštine kako bi se kreirala baza podataka koja bi u multi-institucionalnom kontekstu, kroz inovativna digitalno-tehnološka rješenja, podržala procese pravne zaštite, praćenja, očuvanja i promocije ovog kulturnog resursa.
Podvodni kulturni predjeli Crne Gore – podvodna arheologija
Različite aktivnosti u okviru inicijative će pozitivno uticati na razvoj načnih disciplina za istraživanje podmorja i podvodne kulturne baštine, te povećati internacionalnu vidljivost i zastupljenost crnogorskih institucija i istraživača. Učešćem u implementaciji projekta, kroz direktan rad i edukativne aktivnosti, institucije u lancu podvodne kulturne baštine će usvojiti savremena znanja i vještine digitalne dokumentacije i interpretacije podvodnih prostornih i 3D podataka dobijenih metodama daljinske detekcije, što bi za ishod imalo osavremenjivanje, podizanje kapaciteta, kreiranje institucionalnih sinergija, kao i implementaciju modernih mehanizama zaštite i upravljanja podvodnom kulturnom baštinom.
Inicijativa će imati snažan edukativni efekat na široku javnost sa ciljem prenošenja poruke narednim generacijama i podizanja svijesti o podvodnoj kulturnoj baštini i značaju njenog očuvanja. Realizovaće se kroz slijedeće forme:
1. Edukativne programe,
2. Kurseve,
3. Ljetnje škole,
4. Inovativne interaktivne izložbe,
5. Izložbe fotografija i 3D modela,
6. Virtuelne muzeje,
7. Posjete lokalitetima podvodne kulturne baštine pomoću virtuelne realnosti,
8. Dokumentarne video, radio i TV forme
9. Kampanju u tradicionalnim i digitalnim medijima
Sistematskom naučnom obradom lokaliteta podvodne kulturne baštine, adekvatnom komunikacijom rezultata, kreiranjem baze podataka za različite vidove promocije, izradom višejezičnog ronilačkog vodiča, edukacijom o podvodnim atraktivnostima, inicijativa će značajno uticati na razvoj različitih oblika podvodnog turizma i profilisanja Crne Gore kao atraktivne destinacije.
Metodologija inicijative se zasniva na bezkontaktnom dokumentovanju tradicionalnim metodama, vizuelnom observacijom, snimanjem foto i video kamerama, zatim inovativnim metodama fotogrametrije i daljinske detekcije senzorima i sonarima, bez narušavanja integriteta lokaliteta.
Lokaliteti obuhvaćeni ovom inicijativom su odabrani po svojim kulturno istorijskim osobenostima i karakteristikama, a po kriterijumima proizašlim iz UNESCO Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine 2001, čijim okvirima i preporukama se vode sve aktivnosti.
Ekipe DOO “Komunalno” Kotor skupile su preko 100 tona komunalnog i kabastog otpada, na Trojici kod romskog naselja, koji je deponovan ispod regionalnog puta.
Kako je pomenuta dionica prometna, Kotor-Njeguši, posebno tokom turističke sezone, iz ekipe Komunalnog preduzeća očekuju da će se zadržati trenutno stanje.
Otpad – Foto Komunalno Kotor
ČUVAJMO ZAJEDNIČKI ŽIVOTNI PROSTOR! – poručuju iz DOO “Komunalno” Kotor.
Na stazi od Kotora do Lovćena snimljeni kadrovi za emisiju na najgledanijem TV-kanalu u Njemačkoj, glavna junakinja Petra Raičević iz Kotora, koja je prvi put izašla na Jezerski vrh
Ekipa najveće državne njemačke televizije ARD-TV je u srijedu, 22. aprila na relaciji Kotor-Lovćen snimila grupu planinara/planinarki iz Boke Kotorske, protagoniste kratke priče koju će idućeg mjeseca vidjeti gledaoci iz Evrope. Glavna junakinja petominutne emisije je Petra Raičević, koja sa prijateljima prvi put izlazi na kultni crnogorski vrh. U timu je i Nikolaus Neumaier, direktor ARD-ja za Jugoistočnu Evropu sa sjedištem u Beču, koji na ovaj način, iz ugla običnih ljudi, približava građanima Evrope kulturu, istoriju, način života i razmišljanja ljudi u Crnoj Gori. Priča koju rade će biti prikazana 23. aprila na prvom programu njemačke televizije ARD-TV u emisiji „Evropa magazin“, kaže Zoran Ikonić, šef dopisništva u Beogradu.
-Obično u okviru tog polusatnog magazina imamo šest priča iz različitih dijelova Evrope, a ovdje ćemo biti fokusirani na tri-četiri priče iz Crne Gore, Albanije i Makedonije, koje se tiču budućih kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Krenuli smo iz Crne Gore, pošto je nekako i najdalje odmakla na tom putu. Imaćemo odavde dvije priče, jedna je priča o grupi entuzijasta, planinara, koja kreće iz Kotora put Lovćena, s obzirom da je Njemcima poznat običaj da svaki Crnogorac/Crnogorka mora bar jedanput u životu da se uspne na Mauzolej. Petra Raičević nije bila nikada i onda smo to danas pratili, to je jedna priča gdje možemo transportovati različite aspekte- i kulturu i tradiciju i ljepote Crne Gore, ono što može da stane u tih pet minuta, koliko ta priča traje. Druga priča koju radimo biće za mjesec dana, kada će voditelj te emisije doći u Crnu Goru sa Nikolausom Neumaierom. Oni će u vozu od Kolašina do Bara da se vozikaju i da pričaju o različitim aspektima Crne Gore – društvenim, političkim, možda čak se dotaknu u tom dijelu i Albanije, pojašnjava Ikonić, koji često za ovu televiziju radi priloge iz Crne Gore.
Planinari razgovarali o Evropi
Nikolaus Neumaier koji je prvi put u Crnoj Gori, napravio je scenografiju tako da prati put planinara/ki od Kotora, kroz kanjon rijeke Škurde do prevoja Krstac, a onda naviše do Lovćena, zastajkujući na nekoliko zanimljivih punktova, gdje razgovara sa Petrom Raičević i Vesnom Pavlović, organizatorkom ture. Na jednom od vidikovaca snimljen je i razgovor učesnika ture na temu ulaska Crne Gore u EU. Nojmajer Crnu Goru već vidi kao dio Evrope.
-Crna Gora je prelijepa, dugo se čekalo, ljudi su polako već gubili nadu i nije izvjesno koliko će još taj proces trajati, ali smatram da će među prvima dobiti status nove članice EU. Mnogi zagovaraju ideju da to bude „u paketu“, ali mislim da bi dobar korak bio da se Crna Gora preko reda primi van tog paketa, jer je jedina koja je manje-više uradila svoj „domaći zadatak“ u smislu da je otvorila sva poglavlja, naravno, nisu sva zatvorena, kazao je Nojmajer za „Boka news“. Kao novinar on putem svog medija pravi svojevrsnu sponu Evrope sa ovim dijelom Balkana.
Nikolaus i Zoran u razgovoru sa novinarkom
-Tu sam da pokažem veliki napredak, dobre strane, u Crnoj Gori možda da ukažemo na neke stvari koje nisu tako dobre, ali prevashodno sam novinar i obavljam taj svoj posao. Prevashodno sam fasciniran prirodnim ljepotama Crne Gore, njenom istorijom, to su neke interesantne stvari na koje treba ukazati, a sa druge strane vidim da je Crna Gora postala poprilično skupa. Šta je uzrok tome, ne znamo. Vidimo da na Primorju ima mnogo praznih, napuštenih kuća, da se u nekim dijelovima značajno gradi i na taj način urušava ambijent…To su neke od mana, ali o njima sada ne bih, jer ova panorama na vrhu Lovćena je nevjerovatna ljepota, kaže direktor ARD-TV za Jugoistočnu Evropu.
Zamoljen da sa pratiocima Boka news-a podijeli mišljenje o tome šta treba da uradimo da što prije „uđemo u Evropu“, Nojmajer poručuje da je sada EU na potezu, ali i da poradimo na borbi protiv nepotizma, korupcije…
Kamerman Žarko zadovoljan akcijom spašavanja
-Nema puno toga što Crna Gora sad sama može da učini, više je to sada u ovoj fazi na Evropskoj uniji da stvari pokrene, ali svakako ima „domaći zadatak“ koji Crna Gora, kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana mogu da učine, to je, prvo, funkcionisanje pravne države, prava podjela vlasti na sudsku, zakonodavnu i izvršnu, zaista da se borimo svi u svojim društvima protiv nepotizma, protiv korupcije. To je bitno za funkcionisanje samih društava, nezavisno od toga šta Evropa ima da kaže o tome, poručio je Nikolaus Neumaier. Cijela ekipa je na kraju završila druženje uz pršut i sir kod domaćina Vida Batrićevića na Njegušima.
Uspješno spašen dron koji se…
Nevolje sa dronom
Početni kadrovi snimljeni su uz zidine tvrđave Sv. Ivan, gdje se prilikom snimanja neplanirano dron „zabio“ u čempres, te su se planinari dali u akciju njegovog spašavanja.
Spretnošću vrsnog triatlonca Dragana Jovanovića, uz asistenciju Igora Đurovića, koji se dao u potragu za dužim štapom, dron je čitav i bez oštečenja (osim zaštitnog stakla koje je kamerman Žarko spretno zamijenio) dočekan na ruke ostalih učesnika/ca. Da posao snimanja nije nimalo lak, Žarko je potvrdio i kada je sa teškom opremom prešao svih 461 stepenik i izašao na Jezerski vrh, gdje se nalazi Mauzolej Petra Drugog Petrovića Njegoša.
Tradicionalna manifestacija ”Fešta kamelija 2023”, u organizaciji NVU “Kamelija” Stoliv i Mjesne zajednice Stoliv biće održana od 25. marta do 14. maja.
U subotu, 25. marta od 10 sati planirana je posjeta đardinu sa kamelijama uz stručne savjete i razmjene iskustava sa gostima, uzgajivačima kamelija, iz Aachena (Njemačka). Istog dana u 19 sati u Domu kulture “Niko Bilafer” biće održana izložba aranžmana od cvijeta kamelije.
Centralna manifestacija “Fešta kamelija” biće održana u nedjelju, 26. marta od 11 sati u centru mjesta. Biće upriličeno svečano otvaranje sa kulturno-zabavnim programom, izložba aranžmana od cvijeta kamelije, izbor najboljih i dodjela nagrada, zatim izbor najvisočije kamelije u Boki Kotorskoj i dodjela priznanja, te izlet pješačkom stazom do Gornjeg Stoliva i brda Vrmac (od 8 do 13 sati).
“Koncert “Latice kamelije na muzičkom putu” biće održan u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan”(Crkva Sv. Duha) u srijedu, 19. aprila od 19 sati.
Manifestacija “Camelia trophy 2023” koja podrazumjeva promociju i očuvanje drvenih barki, biće održana u nedjelju, 14. maja.
Kamelija fešta 2023.
U 8 sati planirano je takmičenje ribara sa drvenim barkama, u 10 sati jedriličarska regata, od 11 sati defile i utrka veslača sa drvenim barkama, u 12 sati stručni skup o očuvanju drvenih barki i u 13 sati proglašenje najboljih i zabavni program, Dom kulture “Niko Bilafer” u Stolivu.
Pokrovitelj je Turistička organizacija Opštine Kotor.
