Dio Šetališta pet Danica u Herceg Novom od danas je bogatiji za novih 100 sadnica koje je gradu donirala kompanija Telemach.
Sadnja je organizovana simbolično na 21. mart Svjetski dan šume, drveća i sadnje, u saradnji sa Opštinom Herceg Novi i lokalnim Zelenilom u okviru Komunalno stambenog preduzeća.
Nakon Podgorice, Pljevalja, Bara i Bijelog Polja, Herceg Novi je peti grad kojem je Telemach donirao sadnice.
„Sa preko 1.100 sadnica učinili smo pet gradova u sve tri regije Crne Gore zelenijim i pristupačnijim za odmor. Sve lokacije, koje smo odabrali u saradnji sa lokalnim samoupravama, postale su još ljepša mjesta za okupljanja i rekreaciju, što nam je i krajnji cilj. Herceg Novi, grad zelenila zaslužuje da kad god smo u prilici, upotpunjujemo njegovu vegetaciju i učinimo da taj predznak nosi još dugo. Nastavljamo da, konkretnim doprinosom, budemo partner lokalnim zajednicima i da, kroz svakodnevno poslovanje, ukazujemo koliko je važno da stvaramo preduslove za zeleniju budućnost“, kazala je Slobodanka Nikolić, rukovodilac sektora za razvoj proizvoda i komunikacije kompanije Telemach.
Šetalište pet Danica
Svaka nova sadnica ima ogromnu vrijednost za grad koji je, sa najvećim brojem sunčanih dana u toku godine, prava zelena oaza Mediterana.
„Međutim, u zadnje vrijeme svjedoci smo velike devastacije zelenih površina, pa je donacija kompanije Telemach od nemjerljivog značaja za našu opštinu. Održavanje zelenih površina iziskuje velika sredstva, i svaka pomoć u našoj misiji ozelenjavanja je dobrodošla. Za svaku pohvalu je što je Telemach prepoznao značaj očuvanja zelenila pa se nadamo da će ovaj primjer slijediti i druge kompanije. Od danas, šetalište koje je prvo mjesto za rekreaciju i druženje stanovnika Herceg Novog, biće još ljepše za svakodnevne aktivnosti“, poručila je Vanja Spaić, rukovodilac sektora za održavanje zelenih površina.
Zanat, znanje i ljubav spojili kroz porodični posao
~ Svaku mapu Vladimir, njegov tast i šura Petar i Đorđije Bašović prave koristeći najkvalitetnije vrste punog drveta – oraha, masline, iroka, jasena, hrasta, mahagonija, trešnje i brijesta.
Baveći se programiranjem i crtanjem raznih oblika Vladimir Peković, diplomirani specijalista matematike i računarskih nauka iz Podgorice, prije dvije i po godine počeo je da se zanima za mapiranje kroz grafički dizajn i tako je, kombinujući ručni i mašinski rad, krenuo sa izradom drvenih karti. U početku su to bili jednostavni oblici, ali vremenom je, kroz upornost, istrajnost, požrtvovanje i prije svega ljubav prema svom talentu/hobiju, počeo da na originalan način stvara najraznovrsnije mape/karte od punog drveta sa morem od epoksi smole, od onih koje prikazuju rejone plemena Crne Gore i Boke Kotorske, preko zemalja bivše Jugoslavije do kontinenata planete Zemlje. Ovakve karte od drveta oraha, masline, iroka, jasena, hrasta, mahagonija, trešnje i brijesta, kaže Peković, na ovakav način ne pravi niko na svijetu, te radi na osnivanju porodičnog brenda. Osim što su estetski perfektne, što plijene pažnju oblikom, toplinom, elegancijom, raskošem i bogatstvom boja, ove mape su i funkcionalne, edukativne, te mogu da budu i dobro didaktičko sredstvo za obrazovne ustanove, ali i luksuz i unikatni ukras za svaki dom.
– Prije svega, mape Intarzija.me su najljepši kućni ukras koji možete imati u svom domu. One su takođe i način na koji i djeca i odrasli mogu da obnove svoje znanje iz geografije, pri čemu mnogi otkriju zemljopisne detalje na koje do tada nisu obraćali pažnju. Naravno, drvene karte i sama intarzija predstavljaju svojevrsnu umjetnost. Samo moj tim i ja znamo koliko pedantnog rada i truda je potrebno za kreiranje ovakvog predmeta. U konačnom, ishod je uvijek isti – jedinstvena drvena umjetnina koja plijeni stilom, prirodnim materijalom i ljepotom, kaže Vladimir za Boka News. Objašnjava da prilikom izrade drvenih mapa koriste više mašina – od mašina onih za grubu obradu drveta kao što su diht-abrihter, cirkular, bansek, ger, čime dobijaju glatke drvene ploče raznih debljina spremne za rezanje na CNC mašinu, koja predstavlja glavnu mašinu, na kojoj režu dijelove mape. Na kraju koriste lasersku mašinu pomoću koje graviraju nazive država, gradova…
Rad rukama je veoma važan prilikom izrade ovakvih mapa, kaže Vladimir i dodaje da je to jedan od razloga zašto ovakve mape rade jedini na Balkanu. Posebno su ponosni na činjenicu da mogu da uklope desetine drvenih djelova u savršenu cjelinu. Za razliku od plastike ili šperploče, drveni djelovi reaguju na spoljne podsticaje, šire se i mijenjaju oblik, zbog čega ulažu mnogo vremena i vještine u obradu svakog elementa ponaosob.
-Osnovu mape čini pleksiglas ili medijapan u zavisnosti od karte koju radimo. Na tu ploču pričvršćujemo drvene djelove koristeći od 100 do 300 šarafa, što mapu čini izuzetno čvrstom i stabilnom. Svaku mapu pravimo koristeći najkvalitetnije vrste punog drveta – oraha, masline, iroka, jasena, hrasta, mahagonija, trešnje i brijesta.
Proces izrade drvene mape je jako zahtjevan i iziskuje barem 10 radnih dana. Ukoliko je karta komplikovanija i nešto većih dimenzija od prosječne, onda mi treba i do 15 dana za izradu, kaže Peković. Koliko je cijeli taj proces zahtjevan, možete vidjeti kroz ovaj VIDEO
Svoju ljubav za ovaj zanat prenio je i na sve članove porodice, a njegov sin, koji mu često pravi društvo u radionici, već se uključio u proces kreiranja i izrade drvenih mapa. Vladimir Peković je zaposlen kao profesor matematike u Osnovnoj školi „Dr Dragiša Ivanović“ u Podgorici, a živi u naselju Stari Aerodrom, gdje mu je i radionica. U izradi mapa mu svesrdno pomažu Petar i Đorđije Bašović – suprugin otac i brat. Njih dvojica asistiraju kod najkomplikovanijih djelova, uklapanju karte, montiranju i svim mogućim problemima na koje on naiđe u procesu izrade.
S obzirom da u obradi drveta i osmišljavanju mapa provodi gotovo pola svog dana, hobi je brzo postao više od toga, te sada Peković nastoji da od Intarzije stvori mali porodični biznis, iako je obrada drveta „skup sport“.
Prvu kartu svijeta od drveta napravio je u doba pandemije koronavirusa, kada je mogao više da se posveti kućnim djelatnostimate nakon veoma pozitivnih rekacija porodice, prijatelja, a onda i pratilaca na društvenim mrežama, shvatio je da „Intarzija“ ozbiljan projekat.
-Uticaj članova porodice na započinjanje ovog hobija bio je veliki, jer neki od njih imaju dosta iskustva u stolarstvu, duborezu, obradi metala, radu sa mašinama. Moja ideja je bila da napravim nešto novo, povezujući njihovo iskustvo i vještine sa matematikom i računarskim naukama. Upravo taj spoj mladosti (velikog truda, ambicije, znanja, kompjuterske preciznosti) i velikog iskustva dobrog majstora, koji je u stanju riješiti svaki mogući problem i pristupiti problemu sa više strana, najveća je prednost tima Intarzija, i uslov nastanka ovakvih mapa, kaže Vladimir.
Za ove mape se najviše interesuju ljudi iz Crne Gore, one krase mnoge salone, kancelarije, ugostiteljske objekte, a pomorci vole da ih vide u svojim jahtama. Za sada se mape mogu naručiti putem društvenih mreža Instagram i Facebook, gdje održavaju profile Intarzija.me.
-Prva porudžbina mape Boke bila je od Britanaca koji su kupili kuću na Luštici. Najveća mapa koju smo do sad radili jeste mapa svijeta dimenzija 2.4mx1.4m i poručio je čovjek iz Splita. Naše mape su stizale do Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke. Interesovanje za naše mape je bilo i iz Amerike, Danske, Francuske, Italije, Bugarske, Bosne, Turske… Prva mapa Srbije je poručena za jednu bogatu proslavu rođendana. Naša priča postala je regionalna, naše mape su poručivane iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke… Bilo je interesovanja jos iz mnogih drugih zemalja.
Mnoge naše mape su potpuno jedinstveni modeli kakve do sad niko nije pravio na kugli zemaljskoj. Iz tog ugla smatramo da se radi o brendu. Ipak, pored porodičnih obaveza i obaveza u školi, ova naša priča ide malo sporije, ali očekujemo da ćemo uskoro ući i u taj dio procedure, objasnio je Peković, koji planira da ovaj timski rad predstavi na izložbama u Crnoj Gori i u regionu.
U moru nedaća sa kojim se svakodnevno suočavamo u vaspitno – obrazovnom procesu pravo je blago imati prijatelje poput kompanije Adriatic Marinas Porto Montenegro! – kazala je mr Zorana Jovanović, direktorica Muzičke škole Tivat
Saradnja između ove kompanije i Muzičke škole Tivat traje godinama unazad. Zahvaljujući tome naši učenici imaju mogućnost realizacije velikog broja nastupa na koncertima i takmičenjima u Crnoj Gori i regionu, posjeta značajnijim muzičkim koncertima i učešća na seminarima renomiranih profesora sa prestižnih ustanova za visoko muzičko obrazovanje. Pored toga značajna sredstva moraju se ulagati u ažuriranje atesta za rad ustanove, obnovu školskog instrumentarija ali i održavanje postojećeg.
Posebnu zahvalnost dugujemo gospodinu Danilu Kaleziću, Senior Menager, PR, Comunications and Events kao najvažnijoj karici između Muzičke škole Tivat i kompanije Adriatic Marinas Porto Montenegro.“
„Kad se male ruke slože , sve se može! – poručila je Zorana Jovanović, direktorica Muzičke škole Tivat.
Ukrajinska vojska priprema se za veliku protuofenzivu Foto: HTV / HRT
Dok se gotovo cijeli svijet na ovaj ili onaj način bavi ruskom agresijom na Ukrajinu, ukrajinska vojska već se neko vrijeme priprema za najavljenu protuofenzivu.
Dok neki ukrajinski vojnici vode iscrpljujuću bitku za Bahmut, najtežu od početka rata, drugi prolaze obuku u zemlji i inozemstvu. Simulirajući pravu bitku, u šumama nedaleko od bjeloruske granice uvježbavaju ofenzivne akcije.
– Najvažnije je postići da vojnici budu psihički čvrsti kad se nađu pred izazovima u borbi, kaže ukrajinski vojnik Viktor Lukianok.
Obuke na tenkovima Leopard i Abrams
Njihovi kolege u Španjolskoj završili su jednomjesečnu obuku na njemačkim tenkovima Leopard. Zapadne zemlje obećale su Ukrajini oko 80 Leoparda, Poljska je određeni broj već isporučila, a Sjedinjene Države obećale su 30-ak tenkova Abrams.
– Iako su ovi tenkovi različiti od njihovih, mnoge su funkcije iste, što je omogućilo da za mjesec dana budu vrlo dobro pripremljeni, kaže španjolski vojni instruktor Contreras.
Promjena taktike u tenkovskim bitkama
Zapovjednik tenkovske brigade Leonid Hoda tvrdi da će se upotrebom zapadnih tenkova promijeniti taktika u tenkovskim bitkama jer imaju veći domet i moguće je uništiti neprijatelja prije nego što dođete u domet njegove paljbe.
Visoki ukrajinski zapovjednik rekao je da je obrana Bahmuta bila nužna kako bi Ukrajina dobila vrijeme potrebno za pripremu velike proljetne protuofenzive. Nju je nedavno u Bahmutu najavio i general Oleksandr Sirski, zapovjednik kopnenih snaga.
– Svi želimo uništiti neprijatelja, početi ofenzivu i izbaciti ga iz Ukrajine, a možda i dalje od naših granica, kaže Sirski, najuspješniji ukrajinski general koji je obranio Kijev i zapovijedao lanjskom protuofenzivom u Harkivskoj oblasti, kada je oslobođeno 12 000 četvornih kilometara.
Neki vojni analitičari izražavaju sumnju u to da je ukrajinska vojska sposobna izvesti protuofenzivu zbog velikih gubitaka. Washington Post nedavno je procijenio da je riječ o 120 000 poginulih i ranjenih vojnika. Marinko Ogorec kaže da ima mnogo nepoznanica vezano za mogući ukrajinski napad.
Je li Ukrajina sposobna izvesti veliku protuofenzivu?
– Oni kažu da imaju spremnih 8 brigada plus snage koje su operativne i koje su na terenu. To je značajan potencijal s kojim bi se moglo krenuti u ofenzivu. Opet, sve zavisi od toga kako će druga strana reagirati, što druga strana ima za suprotstaviti tome, tako da je to vrlo upitna situacija, naglašava vojni analitičar Marinko Ogorec.
Očekuje se da bi Ukrajinci mogli udariti istodobno na više mjesta – preko Dnjepra u Hersonskoj oblasti, u Zaporiškoj prema Melitopolju, u Doneckoj prema Mariupolju, kako bi izbili na Azovsko more i presjekli kopneni koridor koji povezuje poluotok Krim s Rusijom, koji bi tada Rusima bilo gotovo nemoguće braniti.
Ogorec dodaje da Rusi smatraju Krim svojim prostorom i braniti će ga “apsolutno pod svaku cijenu”.
– Bojim se da kada bi se dogodila situacija da Krim bude ugrožen, da bi to Rusija smatrala ugrozom vlastitog teritorija, a onda bi to bila eskalacija koja bi praktički bila nekontrolirana. I nepoželjna, tvrdi.
Rusi već neko vrijeme na bojištu imaju inicijativu, ali zasad sporo napreduju zbog iznimnog ukrajinskog otpora i morala. Nakon poraza u Harkivskoj i povlačenja iz dijela Hersonske oblasti, u međuvremenu su utvrdili svoje položaje, ojačali postrojbe novim vojnicima i zasigurno se pripremili za mogući ukrajinski udar. Ishod najavljene ukrajinske protuofenzive teško je prognozirati.
Tradicionalni 46. Praznik cvijeća otvoren je u ponedjeljak navečer u Dioklecijanovim podrumima, a kako je rečeno, tom manifestacijom Hrvatska je vrlo važan kamen u mozaiku svjetskog cvjećarstva.
“Ovom manifestacijom želimo potaknuti naše građane da urede svoj vrtove i okućnice da Split bude najljepši grad ne na svitu nego u svemiru,” rekao je splitski gradonačelnik Ivica Puljak otvarajući 46. po redu Praznik cvijeća.
“To stavlja Hrvatsku na kartu svjetskog cvjećarstva i mogu reći da je Hrvatska vrlo važan kamen u mozaiku svjetskog cvjećarstva,” istaknuo je predsjednik Svjetske udruge cvjećara Simon Ogrizek koji je dizajnirao izložbu cvijeća na ovogodišnjem Prazniku cvijeća.
On je istaknuo i kako u Hrvatskoj dobre rezultate u cvjećarstvu postižu oni koji su ulagali u edukaciju i marketing, a oni koji ne uče i nisu aktivni u marketingu ne mogu prosperirati. Dodao je kako će i ubuduće u Hrvatskoj, kao što je to slučaj i u cijelom svijetu, dobre rezultate u cvjećarstvu postizati oni koji budu učili i ulagali u marketing.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil ustvrdio je kako ovogodišnja izložba cvijeća u Dioklecijanovim podrumima ‘ostavlja bez daha’.
Foto Hina
“Cvjećari su nas oduševili, a Hrvatska obrtnička komora stoji iza svojih cvjećara”, poručio je Kratohvil.
Na Rivi će tijekom trajanja manifestacije biti humanitarna prodaja cvijeća koje će prodavati cvjećari iz Siska, Petrinje, Gline i Topuskog pa Splićani i njihovi gosti kupnjom sadnica mogu pomoći proizvođačima cvijeća s potresom pogođenih područja.
Osim toga, na Rivi će se održati i Sajam domaćih proizvoda “Handmade” na kojem će sudjelovati OPG-ovi, pčelari te proizvođači meda i domaće radinosti, prirodne kozmetike i ljekovitog bilja. Grad će se urediti novim cvjetnim gredicama.
U sklopu pratećih programa tijekom te manifestacije koja traje do 26. marta bit će organizirane prezentacije, edukacije, promotivne prodaje te modne revije među kojima i revija frizura.
Grčki izvori prenose informaciju da Jadrolinijin brod Dubrovnik stiže u tamošnju flotu, kako bi mogao ploviti na jugu Jadrana i to na liniji Crna Gora – Italija, odnosno Bar – Bari.
Inače, hrvatski nacionalni brodar objavio je natječaj za prodaju Dubrovnika još 15. oktobra 2022. godine, a procijenili su ga na minimalnu cijenu od 2,85 miliona eura.
Prema istim, grčkim izvorima, interes su navodno iskazale dvije grčke kompanije, no nijedna nije ponudila minimalnu cijenu koju traži Jadrolinija. Nakon što nije bilo ponuđača za kupnju Dubrovnika, Jardolinija je, tvrde Grci, postavila novi rok za podnošenje ponuda do marta 2023. godine.
Redakcija portala Morski.hr hrvatskom nacionalnom brodaru poslala je upit koliko još takvih većih brodova trenutno plovi u floti Jadrolinije koji će zamijeniti Dubrovnik i nabavlja li Jadrolinija već za ovu 2023. turističku sezonu brodove većeg kapaciteta?
– Jadrolinija je trenutno u postupku prodaje broda Dubrovnik sukladno provedenom javnom natječaju, te do završetka postupka nismo u mogućnosti iznositi detalje. Brod Marko Polo predviđen je za održavanje ovosezonskih linija s Italijom, a Jadrolinija konstantno prati tržište potencijalnih brodova te je moguće uvođenje i dodatnih brodova u flotu u ovoj godini – odgovorili su iz Jadrolinije.
Osobna karta broda
Dubrovnik je izgrađen 1979. godine u brodogradilištu Verolme Cork Dockyards u irskom Corku, za tvrtku iz Dublina British & Irish Steam Packet Co. Ltd. Prvu plovidbu imao je pod zastavom Irske i imenom Connacht.
1988. godine kupuje ga francuska kompanija S.A. de economie Mixte d’equipment Navale, te mijenja ime u Duschesse Anne.
Jadrolinija ga preuzima 1996. godine, kad dobiva ime Dubrovnik.
Dužina: 122 m
Širina: 18,8 m
Gaz: 4,8 m
Max. brzina: 20 čvorova
Kapacitet putnika: 1300
Kapacitet kabinskih putnika: 457
Kapacitet osobnih vozila: 300
Brod “Dubrovnik” ima 148 kabina sa ukupno 457 kreveta i 384 avio sjedala. Brod nudi razne sadržaje kao što su restoran sa 135 sjedećih mjesta, samoposlužni restoran sa 224 sjedećih mjesta , caffe bar, kapelicu te kutak za djecu.
Književno djelo Petra drugog Petrovića Njegoša “Gorski vijenac” u formi stripa biće predstavljana u srijedu 22. marta u 18:30 sati, a organizator je JU Gradska biblioteka Tivat.
Izdavačka kuća “Forma B” iz Beograda objavila je “Gorski vijenac” u formi stripa, u luksuznom izdanju na 143 ilustrovane strane i ukupno 160 strana sa svim propratnim tekstovima, u velikom formatu tvrdih korica, na oba pisma – i ćirilici i latinici.
Kako napominju u Gradskoj biblioteci, promociji će prisustvovati urednik izdavačke kuće “Forma B” Ilija Mirović i strip autor izdanja Geza Šetet.
Ilija Mirović je profesor matematike i direktor OŠ “Gornja varoš” u Zemunu. 2014. osnovao je izdavačku kuću “Forma B” i počeo sa izdavaštvom strip izdanja kako bi i tako dao doprinos ovoj umjetnosti.
Bavio se izdavanjem licencnih izdanja italijanskih izdavača: Dečak sa divljeg zapada, Brendon, Morgan Lost i Natan Never, zatim i američki serijal Vampirela. Sarađivao je sa likovnim umjetnikom Gezom Šetetom i njemu je izdato više strip albuma: “Knjiga o Jovu” na latinici i ćirilici, “Isus reč božja” na srpskom i mađarskom, strip “Hajduci” po motivima Nušićevog romana i na kraju Trilogiju rađenu po Njegoševim djelima – “Gorski vijenac”, “Luča mikrokozma” i “Lažni car Šćepan mali”.
GORSKI-VIJENAC-U-STRIPU
Geza Šetet je srpski slikar, ilustrator i strip crtač mađarskog porijekla. Prvi strip je objavio 1977. godine u vojvođanskom časopisu na mađarskom jeziku “Jo Pajtas”, kao i u “SAZ-u”. Objavljene su mu dvije epizode serije “Njih troje”, 1981. godine, prvu epizodu naučnofantastičnog stripa “Čuvar galaksije”, kraći strip “Zar je sve u lepoti?” i strip rađen po Jesenjinovoj priči “Bobilj i Druškan”. Posljednji obimniji strip “Herkules” objavio mu je “Jo Pajtas” 1987./88. godine. Stripove je objavljivao i u časopisima “Eks almanah”, “Dečje novine” i “Strip zabavniku”.
Milo Đukanović ili Jakov Milatović ? Jedan od njih biće izabran za predsjednika Crne Gore, na mandat od pet godina, u drugom krugu izbora zakazanom za 2. april.
Njih dvojica osvojili su najviše glasova u prvom krugu održanom u nedjelju, 19. marta.
Prvi, lider Demokratske partije socijalista (DPS) i aktuelni šef države je preko 33 godine u vrhu crnogorske politike.
Drugi je u politiku ušao prije nepune tri godine, a jedan je od lidera Pokreta Evropa sad, stranke osnovane juna prošle godine. Đukanović ima 61 godinu, Milatović 37.
Jakov Milatović
U izbornu trku je ušao neplanirano, nakon što je odbijena kandidatura predsjednika Evrope sad Milojka Spajića, zbog posjedovanja pored crnogorskog i srpskog državljanstva. Nakon toga Milatović je rekao da se zalaže za legalizaciju dvojnog državljanstva.
Završio je ekonomiju na podgoričkom univerzitetu, kao stipendista se usavršavao u SAD, Italiji, magistrirao na Oksfordu. Radio u Dojče banci i Evropskoj banci za obnovu i razvoj.
Napustio je karijeru u inostranstvu kako bi se stavio na raspolaganje Zdravku Krivokapiću, premijeru prve vlade nakon pada DPS, čiji je sastav dogovaran u manastiru Ostrog pod patronatom Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Bio je jedan od 12 “apostola”, kako je Krivokapić nazivao svoje ministre.
Kao ministar ekonomije Milatović je sa Milojkom Spajićem, tadašnjim ministrom finansija, kreirao ekonomski projekat “Evropa sad”, kojim je ukinut doprinos za zdravstvo, čime su značajno povećane minimalna plata i prosječne zarade.
“Može se opravdano reći da je ovo bilo prvo značajno povećanje životnog standarda u prethodnih 30 godina u Crnoj Gori”, ocijenio je Milatović i dodao da je dostižno “u kraćem roku doći do prosječne plate od hiljadu eura”, piše Slobodna Evropa.
Program Evropa sad je ugrozio finasijsko funkcionisanje zdravstvenog sistema
Smatra da zbog nedostatka političke volje reforme nijesu adekvatno sprovođene, zbog čega je Crna Gora država sa najdužim pregovaračkim stažom za priključenje Evropskoj uniji (EU).
“Zato ću ja biti taj koji će uvesti državu u EU”, kazao je Milatović.
Povodom ruske vojne agresije na Ukrajinu, Milatović je dok je bio ministar izjavio da je Crna Gora čvrsto uz NATO i EU saveznike, te da će se pored razarajućih posljedica za Ukrajinu, negativni efekti napada Rusije osjetiti širom Evrope.
Milatović istovremeno podržava i inicijativu Otvoreni Balkan, a Srbiju naziva “najvažnijim trgovinskim i turističkim partnerom”.
Podržao je i potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, koji je dio političke javnosti ocijenio izdajom nacinalnih interesa, a stručna, spornim s aspekta Ustava i sekularnog karaktera države.
Kao ministar konsultovao se sa mitropolitom SPC u Crnoj Gori Joanikijem o natalitetu.
Nakon što je pala Vlada Zdravka Krivokapića, Spajić i Milatović su sredinom 2022. godine oformili partiju Evropa sad dajući joj ime svog ekonomskog programa. U vrhu partije je četvoro ministara “apostola” iz Krivokapićeve vlade.
Na lokalnim izborima u Podgorici krajem oktobra 2022.godine je DPS izgubio vlast, a Evropa sad je sa podrškom od 21 odsto glasača najavila da će Jakov Milatović biti novi gradonačelnik.
Prilikom predizborne konvencije Milatovića na Cetinju 10.marta, došlo je do incidenta tokom protesta građana koji su, prema navodima policije, htjeli da spriječe njeno održavanje.
Okupljeni su nosili transparente “Pa što ako pogine deset Crnogoraca”, što je navodna Milatovićeva izjava tokom protesta 5. septembra 2021. godine na Cetinju prilikom ustoličenja mitropolita SPC u Crnoj Gori, Joanikija.
Milatović je tada bio ministar u Krivokapićevoj Vladi koja je odobrila intervenciju policije u kojoj je povrijeđeno više desetina ljudi, a na grad bačene ogromne količine suzavca.
Za drugi krug predsjedničkih izbora, prvi ga je podržao prosrpski i proruski Demokratski front, poručivši da bez njihove podrške ne može pobijediti Đukanovića u drugom krugu.
Milatović je Đukanovića nedavno nazvao “višedecenijskim ratnim huškačem navodeći da “predsjednik DPS-a ima samo jednu vječnu ideologiju, a to je lični i porodični interes”.
Milo Đukanović
Tokom tri decenije vlasti, dva puta je bio predsjednik države i šest puta premijer.
Bio je čelu pokreta za obnovu nezavisnosti Crne Gore 2006., pod njegovim vođstvom Crna Gora je ušla u NATO 2017. i otvorila pregovore sa EU 2010 godine.
Period njegove vladavine karakterišu brojne afere oko ličnih računa, kredita, firmi u inostranstvu, protivzakonitog finansiranja izborne kampanje DPS, te optužbe za rasprodaju državnih resursa, kriminal i korupciju.
U tom periodu je kao vođa kriminalne grupe osuđen visoki čelnik DPS-a Svetozar Marković, a među aferama koje su potresale Crnu Goru su “Koverta”, “Limenka”, “Telekom” i mnoge druge.
Đukanović je izgradio dobre odnose sa većinom zemalja regiona, osim sa Srbijom, koji su zahladili nakon što je Crna Gora, dok je on bio premijer, 2008. priznala Kosovo.
Smatra da su loši odnosi Podgorice i Beograda posljedica oživljavanja velikosrpskih aspiracija prema Crnoj Gori, a da je ruski upliv podstakao nacionalističke projekte u regonu.
“Danas velikosrpski nacionalizam stanuje u vrhu državne politike Srbije”, rekao je Đukanović.
Inicijativu Otvoreni Balkan smatra lošom alternativom Berlinskom procesu. Đukanović kaže i da Albanija i Srbija pokušavaju kroz tu inicijativu, zahvaljujući veličini svojih država, uspostaviti dominaciju u odnosu na druge države regiona.
Srpska pravoslavna crkva se, prema riječima Đukanovića, dominantno bavi političkim, a ne vjerskim pitanjima.
Ukazuje na njenu tijesnu povezanost sa Ruskom pravoslavnom crkvom čiji patrijarh blagosilja rusku agresiju na Ukrajinu, i podsjeća da je Evropski parlament kvalifikovao kao sredstvo uticaja maligne ruske politike na Balkanu.
Sa SPC je u lošim odnosima od kad je usvojen, za crkvu sporni, Zakon o slobodi vjeroispovijesti krajem 2019. godine, što je pokrenulo crkvene litije koje su okupile Đukanovićeve političke oponente i doprinijele padu s vlasti njegove partije koja je vladala tri decenije.
Smatra da je potpisujući Temeljni ugovor sa SPC, premijer Dritan Abazović izdao interese Crne Gore.
Đukanović, koji je otvorio vrata ruskom kapitalu nakon sticanja nezavisnosti 2006., oštar je kritičar politike zvanične Moskve sa kojom su odnosi pogoršali 2014. kada se Crna Gora pridružila sankcijama Rusiji zbog aneksije ukrajinskog Krima:
“Rusija je nastavila da veoma sofisticirano razvija model hibridne destrukcije na Balkanu”.
Najava učlanjenja u NATO dodatno je pogoršala odnose i rezultirala pokušajem državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine, čiji je cilj kaže Đukanović, bila njegova likvidacija.
Da je postojao plan državnog udara, uvjerio se, kako kaže, uvidom u dokumenta u Beogradu, na poziv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. No, taj dosije nije ustupljen pravosudnim organima Crne Gore.
“Jer je intervenisao šef bezbjednosti Rusije, gospodin Patrušev, koji je došao u Beograd i očigledno zabranio dostavu tih dokumenata”, kazao je Đukanović.
Presudom Višeg suda iz maja 2019. su za pokušaj državnog udara, na višegodišnje kazne osuđena su dva ruska i više srpskih državljanina, te lideri tada opozicionog Demokratskog fronta (DF) u Crnoj Gori. Ta presuda je poništena a obnovljeno suđenje još traje.
I Đukanović je obećao da će, ako pobijedi na ovim izborima, uvesti Crnu Goru u EU.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Organizacijom žena Tivta organizuje predavanje dr Angele Ćorić, ginekološkinje – akušerke i subspecijalistkinje endokrinologije iz KCCG u Podgorici.
Predavanje će se održati u srijedu 22. marta u prostorijama Organizacije žena Tivta sa početkom u 18 sati.
Istovremeno koristimo priliku da podsjetimo javnost da rak grlića materice odnosi godišnje procentualno na broj stanovnica u Crnoj Gori mnogo više života nego u razvijenim evropskim zemljama. Tako je 2017. godine, kako pokazuju zvanični podaci u našoj zemlji, umrlo 19 žena, 2018. godine 24, a 2019. godine, poslednje godine za koju su dostupni zvanični podaci 26 žena.
Inače treba podsjetiti da prema preliminarnim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore o uzrocima smrti koji se odnose na 2019. godinu, jedan od najčešćih uzroka umiranja u Crnoj Gori, tačnije na drugom su mjestu tumori sa ukupnim učešćem od oko 24%.
Od utorka 21. marta građani će u pet najvećih trgovačkih lanaca moći da kupuje i više od 25 proizvoda po minimalnim cijenama, najavio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.
Kako je kazao Đurović, antiinflacione korpe do danas su dostavili trgovački lanci Voli, Merkator, Laković, Domaća trgovina i Franca, koji su kako je naveo, ponudili i više od 25 proizvoda po sniženim cijenama.
„Tako da sam uvjeren da će svaki građanin Crne Gore osjetiti benefit ove akcije u smislu što će imati i veći izbor proizvoda i da kupuje jeftinije“, kazao je Đurović.
Akcija počinje sjutra, utorak 21.mart, a ministar najavljuje da će obići po jednu prodavnicu iz svakog lanca trgovina koji su dio akcije.
On je pozvao i ostale trgovce da se pridruže akciji suzbijanja inflacije.
„Sve antiinflacione korpe su stigle, one će biti objavljene danas i svi građani će moći da vide šta se nudi“, kazao je ministar, na sjednici Vlade.
Đurović i ponovio da akcija traje do kraja aprila, a biće najvjerovatnije produžena i u maju.
„Nadam se da će od sjutra svi naši građani moći da kupuju životne namirnice po znatno nižim cijenama“, zaključio je Đurović.
