Nacionalna turistička organizacija (NTO) podržala je boravak predstavnika internacionalne televizije ARTE TV, koji će snimati destinacijsku reportažu o primorju Crne Gore.
Predstavnici TV ekipe, na čelu sa producentkinjom Mirjanom Momirović, u periodu od 7. do 17. juna borave u našoj zemlji. Tokom boravka u destinaciji, rade na snimanju reportaže o prirodnim i kulturnim bogatstvima primorja Crne Gore.
Reportaža će se emitovati kao posebna epizoda u sklopu serijala o Jadranskom moru.
“Do sada smo već snimali monitoring delfina koji sprovode članovi Udruženja za istraživanje morskih sisara – DMAD u Bokokotorskom zalivu i pripremu jedriličarke Jane Radan za Porto Novi – regatu na kojoj je u međuvremenu i osvojila prvo mjesto”, kazala je Momirović.
Prema njenim riječima, želja im je bila da kamerom zabilježe što više prirodnih ljepota duž obale, kojima je, kako ona ističe, Crna Gora više nego bogata.
“Ovo je moj treći film koji snimam na crnogorskom primorju i svaki put ostajem bez daha pred slikom tih visokih planina koje se tako reći izdižu iz samog mora. Pred nama stoji još snimanja u Ulcinju i okolini čemu se izuzetno radujem, jer tu do sada nisam nikada snimala”, poručila je Momirović.
Snimatelj Reiner Bauer kazao je da je prvi put u posjeti Crnoj Gori, a posebno ga impresionirao taj nevjerovatni spoj planina i mora.
“Prvi put sam u Crnoj Gori i mogu je opisati kao pravu destinaciju za odmor. Oduševljen sam čudesnim pogledom na Bokokotorski zaliv iznad kojeg se uzdižu planine. Takođe, pejzaž u svim djelovima Boke Kotorske je zaista zapanjujući. A ono što je i uljepšalo naš boravak jeste što smo upoznali veoma zanimljive ljude tokom snimanja”, naveo je Bauer.
Reportaža će imati destinacijski karakter i baviće se promocijom crnogorskog primorja kroz interesantne priče protagonista, ljudi koji žive na pjeni od mora i bave se tradicionalnim poslovima.
Emitovanje emisije o primorju Crne Gore planirana je za april naredne godine. Procjenjuje se da će premijeru emisije odgledati oko 500 hiljada gledalaca na njemačkom govornom području, dok će oko deset miliona gledalaca ispratiti emisiju širom Evrope u repriznim prikazivanjima.
Svoju podršku u organizaciji ove posjete dale su i lokalne turističke organizacije primorja Crne Gore.
Sedamnaest veličanstvenih vaterpolista, koji se zadužili hrvatski i crnogorski vaterpolo, po prvi će se put zajedno naći u jednom bazenu. Neki od najboljih vaterpolista s ovih prostora okupit će se u Kotoru i Tivtu u Crnoj Gori kako bi uveličali šestu godišnjicu Međunarodnog projekta Putevima bokeljskih Hrvata, a koji je ove godine posvećen sportu. Tom prilikom izdata je “Vaterpolnica”, edukativna knjiga o sportskim uspjesima u vidu tekstova i ilustracija dizajnerice Anamarije Asanović, navodi se u saopštenju.
Jedinstvena utakmica igra se u petak, 23. juna u 18.30 sati na otvorenom bazenu u Kotoru. Ovo će biti pravi spektakl sporta i druženja.
U prohladnom moru snage će odmjeriti Mirko Vičević, Emil Nikolić, Anđelo Šetka, Sandro Sukno, Goran Grgurević, Veselin Đuho, Željko Vičević, Boris Pavlović, Zdravko Radić, Andrija Popović, Aljoša Kunac, Vjekoslav Pasković, Toni Petrović, Željko Vičević, posebni gost Petar Muslim i drugi. U projektu učestvuju i igrači i treneri kao što su Ivica Tucak, Darko Brguljan i drugi, a koji nisu u mogućnosti tog dana biti u Kotoru. Utakmicu će suditi Radule Dragovic i Mario Brguljan.
Ovo je izvrsna prilika da građani Kotora i Boke Kotorske dođu i pozdrave vaterpolo legende, fotografiraju se s njima ili pak saznaju gdje su danas i što rade nakon završene velike karijere. Ulaz na utakmicu je besplatan. Program će voditi poznata voditeljka Edita Lucić Jelić. Ova utakmica održava se u sarradnji Opštine Kotor i projekta Putevima bokeljskih Hrvata.
U subotu, 23. juna u Porto Montenergu, u Gardenu hotela Regent, u 11 će sati biti otvorena izložba kolaža vaterpolista te promovisana Vaterpolnica. Na ovaj su događaj takođe pozvani građani.
„Drago nam je da ćemo se u šestoj godini projekta prisjetiti nekih od najvećih sportaša s ovih prostora koji su za Hrvatsku i Crnu Goru osvojili brojne medalje. Zahvaljujemo im što prepoznaju važnost ovoga Projekta, a sport i kultura zajedno itekako doprinose našim ciljevima“ – izjavila je ambasadorika projekta Sanja Putica.
Projekt Putevima bokeljskih Hrvata održava se u saradnji sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore i Opštinom Kotor.
E, pomalo dolazi maca na vratanca. Britanski mediji počeli su pisat o divljanju njihovih omladinaca po Splitu i Dalmaciji. Upozoravaju na to da splitske vlasti počinju tuć po žepu: 130 i 260 funti plaćat će za lokanje, hrkanje, riganje ili pišanje na javnin mistima. Znaju i da je već ispisano 13 kazni. Centar grada opisali su savršeno ispravno: gradska četvrt u kojoj žive iscrpljeni stanari koji ne žive od turizma.
Smišno je izjavija 22-godišnji Arthur iz Sussexa koji je par puta partija u Splitu i sviđa mu se uvođenje reda, kaže: ‘Kad biste poredali grupu turista iz različitih zemalja, odma biste pogodili koji je Britanac.’
Reagira je i britanski Ured za vanjske poslove i priporučija onima šta dolaze tulumarit u Hrvatsku da pripaze jer su vlasti počele naplaćivat kazne za razulareno ponašanje: tučnjavu, škrikačinu, pijenje alkohola, hodanje u kupaćim kostimima i slično.
NEVIĐENA KAMPANJA
Gradska je vlast konačno uzela pendrek, a ne možemo se otet dojmu da su velike zasluge i Getana, stanovnika centra koji su pokrenuli dosad neviđena kampanju za spas svoga mira. Getani su šćeto-neto pisali ambasadama Britanije, Irske, Australije, Nizozemske i ostalih da obeshrabruju svoje mlade partijanere koji nasrću na nas – jer stanovnici ne mogu doć do Hitne pomoći!
– U našoj zemlji prevladava starija populacija s visoko indiciranim srčanim i moždanim udarima. Događa se jako puno automobilskih i drugih nesreća u kojima ljudi stradavaju. Postoji vrijeme unutar kojega se njihovi životi mogu spasiti!
Ne želimo da itko u ovoj zemlji izgubi voljenu osobu radi toga jer je vozilo Hitne išlo po bahatu pijanu budalu – vrhunski su podboli ugroženi građani. Koji su inače osnovali pravu tajnu službu u dalmatinskome stilu: kroz škure snimaju divljanje po ulicama i stavljaju na internet. Muka je to i gledat.
Dioklecijanova palača do zore se pritvara u borilište: pijani se rižu na razbijene bocune, tuču se, dilaju drogu pa se pridoziraju raznin kemijama, afanaju u alkoholnin komama, krive se iz petnih žila. Prolazeći jutro posli po kalama gaziš po krvi, postole ti se lipe za tlej od prolivenoga pića.
PORNO PARK
Dica najkulturnijih naroda svita u Split su, apsurdno, donili barbarizam. A mi smo dosad mislili da smo mi najveći divljaci. Biće njihovi roditelji i vlade misle; ‘Pa moraju se mladi negdi švogat kad doma ne smiju.’
Pa su baš našli nas. Mi smo se urušili u manje od deset godin. Uvatili su nas na prepad, tribalo nan je neko vrime da se organiziramo u pokret otpora.
Dosad neprobojne legije mladih divljaka počeli smo nagrizat, nema bolje taktike od kažnjavanja na licu mista. Danas dvista eura, sutra trista, prikosutra će se se zapitat šta mu to triba, a dogodine neće doć. Kroz dvi, tri godine među partijanerskon populacijon pročut će se da Split više nije porno-park, brisani prostor.
Možda ćemo onda malo doć sebi, a Getani konačno zaspat.
P.S. Bilo bi nepošteno, a i to spominju britanski mediji, ne spomenit kako od sličnih problema pate i manja dalmatinska mista. Nikidan me, recimo, zabolilo šta u izvještaju na televiziji nema ni slova o kaosu koji ubija Hvarane. Tamo je pakal, gori nego u Splitu, mištani gorke suze rone u nemoći.
A u reportaži samo sunce, lipota i spomen iljada mladih turista koji nagrću, šta je ka puno dobro. Samo brojevi. A nije tako. Naša velika i mala mista grcaju pod opsadon razbijača našega života, ali i ostalih gostiju. Osim šta građanima satiru kvalitetu života, izgubit ćemo i normalne ljude koji dolaze na odmor i vide ovo. Nije to turizam, to je terorizam, ljudi moji.
Predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica, danas su priredili svečani prijem za trofejne igrače PVK Jadrana, predstavnike svih selekcija, članove uprave i selektora reprezentacije Vladimira Gojkovića.
Herceg Novi je grad sporta, prije svega vaterpola, a Jadran brend našeg grada i cijele Crne Gore, kazao je predsjednik Opštine Katić čestitajući “Jadranašima”.
“Drago mi je što je tradicija vaterpolo i plivačkog sporta nastavljena. Čestitam prvom timu na osvajanju duple krune, KUP-a i prvenstva Crne Gore, i želim vam da tako nastavite i dalje. Čestitam mlađim selekcijama na prestižnim titulama koje su osvojili, a one su putokaz i vodilja za sve ostale i dokaz da je pred vaterpolom u Herceg-Novom sjajna budućnost. Sve to je rezultat predanog i istrajnog rada i igrača i rukovodstva kluba, a samo rad, zalaganje i trud se isplate, kako u poslu tako i u sportu. Mladima želim da poručim da uzor nađu u starijim generacijama igrača, kako bi i vi sutra zaigrali za prvi tim, postali reprezentativci i donosili najsjajnija odličja u Herceg-Novi, kao što su to radile i vaše starije kolege”, kazao je predsjednik Katić.
Dodao je da se lokalna samouprava trudi da poboljša sportsku infrastrukturu.
Prijem za vaterpoliste Jadrana
“Radimo na tome da dobijete novi, olimpijski bazen u Igalu jer to PVK Jadran i Herceg Novi zaslužuju. Kada stasate i budete igrali za prvi tim, nadam se da ćete igrati u lijepom, velelepnom bazenu, kazao je Katić.
Opština Herceg-Novi i PVK Jadran su najbliži partneri i upućeni su jedni na druge kada je razvoj sporta u pitanju, kazao sekretar Kisjelica.
“Očekujem vašu pomoć i podršku i u narednom periodu kada nas očekuje kampanja za titulu evropskog grada sporta. Kroz taj program ćemo promovisati gradski sport, a vi ste nam tu nosioci, oni koji nose barjak Herceg-Novog na svim sportskim takmičenjima. Čestitam vam na uspjehu koji pokazuje da je pred Jadranom svijetla budućnost”, kazao je Kisjelica.
Na saradnji i podršci, bez koje uspješan put Jadrana ne bi bio moguć, zahvalio je predsjednik kluba Boro Lučić.
“Jadran je zakoračio u svoj drugi vijek postojanja i mogu da kažem da smo to uspješno uradili – osvojili duplu krunu, prvenstvno i Kup Crne Gore, ali ono što je još važnije je to da se pokazalo da je naša škola vaterpola i plivanja jedna od najjačih u regionu. Naša su djeca dominirala, ne samo u Crnoj Gori već i u regionu, pobjeđivali su sve svoje komšije i kolege iz Hrvatske i Srbije, a to su klubovi koji standardno igraju Ligu šampiona, učestvuju u fajnal forovima, zato možemo da se pohvalimo velikim radom i trudom koji se pokazuje kroz rezultate”, kazao je Lučić.
Prijem za vaterpoliste Jadrana
Najavio je da u narednu sezonu ulaze sa još većim ambicijama, naročito na međunarodnoj sceni i u Ligi šampiona.
“Srećni smo i zadovoljni što možemo da vratimo najelitnija takmičenja u Herceg-Novi. Nadam se da ćemo u narednom periodu poboljšati uspjeh i na međunarodnoj sceni, jer Jadran jeste klub koji ima tradiciju, jedan od najtrofejnijih klubova u Crnoj Gori i siguran sam da će vrijeme pred nama donijeti mnogo radosti za Jadranaše i sve građane Herceg-Novog. Znamo da će biti mnogo sportskih izazova i mi smo im naredni i spremni, a uz ovakvu podršku mislim da ćemo osvojiti još titula”, kazao je Lučić.
Predsjednik Katić i sekretar Kisjelica uručili su plakete seniroskom timu, ali i mladim selekcijama za uspjehe koje su postigli u kategorijama za 2005, 2007, 2009, 2010. i 2011. godište, na domaćim i međunarodnim takmičenjima.
Donatorsko veče za prikupljanje sredstava za obnovu crkve Svetoga Ilije u Gornjem Stolivu biće održano u nedjelju 25. juna od 19 sati u đardinu crkve Imena Marijinog u Donjem Stolivu.
Članovi Društva prijatelja Stoliva, mještani Mjesne zajednice, vjernici i župnik Župa Rođenja Blažene Djevice Marije, don Željko Pasković, pozivaju poštovaoce kulturnog i sakralnog naslijeđa, potomke slavnih Stolivljana, preduzetnike, zvaničnike i sve ljude dobre volje iz Boke Kotorske, da svojim prisustvom uveličaju ovo veče. Organizatori najavljuju prigodno čašćenje uz stolivske delicije i mediteranske zvuke klapske pjesme.
Crkva koja nosi ime zaštitnika Stoliva je u lošem stanju – pod je izložen podzemnim vodama, krov prokišnjava, zvonik je u lošem stanju, a slike, umjetnine i sakralni predmeti propadaju, jer su konstantno izloženi vlazi. Organizatori napominju da je kolski put od Donjeg do Gornjeg Stoliva probijen prošle godine, ali je usljed obilnih kiša došlo do erozije, te mu je potrebna značajna sanacija.
Sa naznakom “za obnovu crkve Sv.Ilije” – CKB 510-102173-41
Praveći poređenje sa Starom župnom crkvom na Prčanju, organizatori izražavaju spremnost da neće dozvoliti da crkva Svetog Ilije dodje u ruševno stanje kao ona.
Za one koji žele da daju svoj prilog obnovi crkve, data je mogućnost da svoju donaciju uplate na žiro račun CKB 510-102173-41, sa naznakom “za obnovu crkve Sv.Ilije”.
Air Montenegro – Foto: Air Montenegro/Nebojša Jelić
Prvi let Air Montenegra iz Brna (Republika Češka) ove godine dočekan je na aerodromu Tivat u saradnji sa Turističkom organizacijom Tivat
-Imajući u vidu značaj emitivnog tržišta Češke na turistički promet i produženje turističke sezone u Crnoj Gori, smatramo da je važno što je “Air Montenegro” uspostavio avio liniju između Tivta i Brna, saopšteno je iz nacionalne avio kompanije.
Danas je realizovan prvi let, a planirano je da se letovi odvijaju u periodu od 15. juna do 23. septembra ove godine, dva puta sedmično, odnosno četvrtkom i subotom.
U saradnji sa Turističkom organizacijom Tivta danas su dočekani prvi putnici tradicionalnom crnogorskom dobrodošlicom, navodi se u saopštenju Air Montenegra.
-Uporedni statistički podaci za prvi kvartal ove u odnosu na prvi kvartal prethodne godine za tržište Republike Češke ukazuju na opravdanost uvođenja avio linije, s obzirom da bilježimo rast noćenja i broja turista sa tog tržišta sa tendencijom budućeg dinamičnog turističkog prometa sa ovog značajnog emitivnog tržišta- zaključuje se u saopštenju.
Sanacijom tvrđave Španjola, Ministarstvo kulture i medija će nastaviti sa realizacijom projekata ulaganja u kulturnu baštinu u cilju stvaranja uslova za održivu valorizaciju kulturnih dobara i razvoj kreativnih industrija, poručeno je na sastanku sa predsjednikom Opštine Herceg-Novi Stevanom Katićem.
Ministarka kulture i medija Maša Vlaović kazala je da će u narednom periodu jedan od prioriteta saradnje biti i obezbjeđivanje sredstava za uspješnu realizaciju predviđenih aktivnosti i naglasila da MKM nastoji da koristi raspoložive međunarodne fondove za realizaciju ovakvih projekata.
“Raduje nas što je MKM u proteklom periodu bilo nosilac posla, te finansiralo i sufinansiralo projekte u oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara koji se nalaze na teritoriji Opštine Herceg-Novi, a isti trend će se u narednom periodu sigurno nastaviti”, istakla je Vlaović.
Napomenula je da Ministarstvo kulture i medija prepoznaje u Herceg-Novom partnera, kako zbog tradicionalnih manifestacija i festivala, tako i zbog kulturnih vrijednosti koje dijele i promovišu.
Projekat “Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa”
NVO Mare Mare u partnerstvu sa Crvenim krstom Herceg Novi od oktobra prošle godine sprovodi mikro projekat “Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novog kroz edukativne radionice” . U radionicama učestvuju starije osobe i lica sa invaliditetom, koji su i inače korisnici usluga Crvenog krsta. One kroz radnu aktivnost – kuvanje džemova od različitog voća, druženje i razmjenu iskustava stiču socijalne vještine koje će im pomoći da unaprijede njihov kvalitet života, ali i da se uključe u različite segmente života.
U radu nesebično pomaže i šest volontera Crvenog krsta. Njihov rad pruža priliku da direktno utiču na poboljšanje života onih koji su u nevolji. Pomoć koju pružaju može imati veliki uticaj na ljude koji se suočavaju s prirodnim katastrofama, konfliktima, siromaštvom ili drugim teškim situacijama.
Među najmlađim volonterima u hercegnovskom Crvenom krstu je sedamnaestogodišnja Mia Vuković koja već osam godina nesebično pomaže drugima rukovodeći se mišlju norveškog književnika Arne Garborga da “time što dobrotu širimo oko sebe istovremeno je učvršćujemo i u sebi samima”.
Inspiraciju za rad u Crvenom krstu dobila je od druga koji se tada spremao za takmičenje iz Prve pomoći. Kaže da joj je “osmjeh korisnika kada im pomogne, njihova zahvalnost, najveća satisfakcija” . Ističe da volonterski rad nije lak jer ponekada oduzima dosta vremena, jer to podrazumijeva terenski rad, dijeljenje pomoći, organizovanje predavanja, ali pomaže i da se osjeća korisno i ispunjeno. Kroz svoj doprinos zajednici,volonteri imaju priliku da pomognu onima kojima je to najpotrebnije, što može pozitivno uticati na njihovo samopouzdanje i sreću, jer rade ono što vole.
Mia u Crvenom krstu
“Planiram da volontiram cijeli život ili bar dok sam u mogućnosti. Svakako pozivam sve ljude, ne samo moje vršnjake, da volontiraju jer je to jedna od najljepših stvari koje čovjek može da radi”, uvjerena je Mia buduća medicinska sestra koja će i kroz njen profesionalni poziv nastaviti da pomaže ljudima.
Volontiranje u Crvenom krstu ima brojne prednosti i može biti ispunjavajuće iskustvo koje ima pozitivan uticaj na volontere i ljude kojima pomažu, kao što je slučaj sa učesnicima radionica koji u okviru projekta kuvaju džemove koje će podijeliti onima kojima je takva pomoć potrebna.
Projekat ,, Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novi kroz edukativne radionice” koji je podržan u okviru projekta ,, Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa” implementira se uz finansijsku podršku Evropske Unije, Austrijske razvojne agencije (ADA) i Austrijskog Crvenog krsta.
Kontakt osoba Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
Dvije klimatske aktivistice razmazale su boju po slici Claudea Moneta u Švedskom nacionalnom muzeju u Stockholmu u srijedu.
Glasnogovornica muzeja izjavila je novinskoj agenciji dpa da su dvije osobe razmazale boju i potom se zalijepile za sliku. Dodala je da muzejski stručnjaci pregledavaju je li umjetničko djelo oštećeno.
Policija je objavila da je pritvorila dvije žene pod sumnjom da su oštetile tuđe vlasništvo.
Odgovornost za incident preuzela je organizacija za zaštitu okoliša Återställ Våtmarker (“Obnovite močvare”), objavivši video dviju žena u akciji na Twitteru.
Video pokazuje da se radi o Monetovoj slici “Le Jardin de l’artiste Giverny”. Slika francuskog impresionista inače se nalazi u pariškom Muzeju d’Orsay, izvijestile su švedske novine Expressen.
Već neko vrijeme, klimatski aktivisti koriste slične incidente da potaknu vlade da pojačaju borbu protiv klimatskih promjena.
Emma & Maj, sjuksköterska respektive sjuksköterskestudent, idag i aktion på Nationalmuseum. Läget är så jäkla kritiskt. Därför satte de röda handavtryck & limmade fast sig på skyddsglaset på Monets kända tavla Konstnärens trädgård i Giverny. #återställvåtmarkerpic.twitter.com/Gr0bFzqHDX
Skupina podvodnih arheologa iz Hrvatske, Španjolske, Francuske, Italije i Tunisa otkrila je lani tri olupine brodova na dnu Sredozemnog mora, sjeverozapadno od Sicilijanskog prolaza, gdje možda leže još stotine potopljenih brodova Feničana, Rimljana, Grka i drugih naroda.
Morski prolaz između talijanskog otoka Sicilije i obale Tunisa na sjeveru Afrike stoljećima je bio važna trgovačka ruta na Mediteranu, a također je razdvajao moćno Rimsko carstvo od suparničke snažne Kartage.
Američki arheolozi Robert Ballard i Anna Margueritte McCann istraživali su ondje 1990-ih godina i pronašli neke potopljene brodove, no nije postojao međunarodni sporazum o istraživanju niti su zemlje smjele izlaziti iz svojih teritorijalnih voda u područja brodoloma. Zbog toga je to područje ostalo neistraženo.
No prošle godine je pod okriljem UNESCO-a oformljen tim od 20-ak ljudi. Francuska je poslala suvremeni istraživački brod dug 46 metara s posadom i dva robota s kamerama za snimanje dna. Hrvatska, Španjolska, Italija i Tunis poslale su arheologe te uplatile po 20.000 dolara.
Brod “Alfred Merlin” s istraživačima uplovio je 21. kolovoza u vode sjeverozapadno od Sicilijanskog tjesnaca te ondje ostao do 4. rujna.
Istraživači su na talijanskoj strani, na dubini od 800 metara, uočili tri potopljena broda koje su već bili otkrili američki arheolozi.
Posada je bila posebno uzbuđena kada se zatim našla u slabo istraženim vodama Tunisa. Blizu grebena Skerki Banks su stoljećima misteriozno nestajali brodovi.
“Misterij se sastojao od velikog podvodnog grebena koji pomorci u tadašnjim jednostavnim brodovima nisu primjećivali pa su udarali u njega. Prisutne su i snažne struje koje idu u raznim pravcima i otežavaju plovidbu”, rekao je za Hinu Andres Perello, direktor španjolske institucije Casa Mediterraneo, jedne od partnera u projektu.
Ta je institucija prošli tjedan u sjedištu UNESCO-a u Parizu predstavila rezultate istraživanja.
“Ne samo da su nekadašnji jedrenjaci imali problema u tim vodama nego i naš istraživački brod posljednje generacije. Morao je imati dupli motor kako bi se odupirao strujama. Brod je trebao boraviti na istom mjestu, kako bi se robot mogao spustiti i snimati dno, no pomicao se nošen strujama”, napominje Perello.
Pomoću robota s kamerom, koji mogu istraživati na dubini od 2500 metara, znanstvenici su prepoznali anomalije na dnu koje se potom dodatno proučavaju. Otkriveno je osam takvih anomalija od čega su tri bile relevantne. Te tri anomalije bili su nepoznati brodovi – jedan antički i dva iz 19. stoljeća.
“Možda je riječ o feničkom ili rimskom brodu, to je potrebno vidjeti sada. Također je potrebno s povjesničarima proučiti porijeklo novijih brodova, vidjeti čiji su to uopće brodovi bili”, kaže Perello, napominjući da su vjerojatno potopljeni tijekom Prvog ili Drugog svjetskog rata.
Dodaje da bi daljnje istraživanje porijekla brodova moglo baciti novo svjetlo na povijesna događanja.
Brodovi su vjerojatno udarili u greben, pretpostavljaju istraživači.
Španjolski fotograf Angel Fitor, član posade, snimio je 6000 fotografija od čega je 50 najrelevantnijih predstavljeno u četvrtak u sjedištu UNESCO-a.
Na predstavljanju u Parizu bila su i dvojica hrvatskih arheologa, Roko Surić i Mladen Pešić, koji su kao članovi Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra sudjelovali u ekspediciji.
Ovo je UNESCO-va dosad najveća misija očuvanja podvodne baštine. Njome će biti izrađena digitalna karta s potopljenim brodovima, a čitavo područje stavljeno pod zaštitu od uništavanja i krađe.
Kada je 1960-ih godina ronilačka oprema postala dostupna velikom broju ljudi, ronioci amateri su zaronili u tamošnje more, pa desetak godina kasnije otkrili neke potopljene brodove.
Ubrzo je uslijedilo odnošenje vrijednih predmeta poput antičkih amfora. Olupine nisu bile zaštićene jer su se nalazile izvan teritorijalnih voda, a time i nacionalne nadležnosti zemalja.
UNESCO je zbog toga 2001. usvojio konvenciju o zaštiti podvodne baštine, čime je stvoren međunarodni zakonski okvir za istraživanje, identificiranje i zaštitu područja poput Sicilijanskog tjesnaca i Skerki Banksa.
Ekspedicija bi se mogla vratiti ondje jer je istraživački brod “Alfred Merlin” obišao samo manji dio tjesnaca.
“Brod je bio u konkretnom području, vođen koordinatama koje je dao američki arheolog, no to je tek sićušni dio tog područja”, napominje Perello.
“Zajedno bismo trebali istraživati nove zone jer sve upućuje da je jako puno potopljenih brodova ondje. Potrebno je izraditi digitalnu mapu, pa vidjeti koje se olupine mogu izvući na površinu i kako”, dodao je.
Istraživanje u području dugom 320 kilometara može se provoditi samo u kolovozu kada su struje manje opasne.
Koalicija zemalja i njihov zajednički projekt, u kojem su također sudjelovali i koordinatori iz Alžira, Maroka i Egipta, mogao bi poslužiti kao primjer drugim dijelovima svijeta.
“Ovakva ekspedicija može istraživati Karipsko more, Tihi ocean te sva druga područja s vrijednostima za čovječanstvo”, smatra Perello.
