Vladimir Putin na paradi Foto: Gavriil Grigorov / Reuters
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da zapad želi jedino pad Rusije, a da njegova zemlja želi mirnu budućnost, zahvalivši herojima “specijalne vojne operacije” u Ukrajini, kako naziva rusku invaziju te zemlje.
– Njihov cilj jedino je vidjeti pad naše zemlje, rekao je Vladimir Putin na ceremoniji kojom se obilježava Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.
Obraćajući se okupljenima na Crvenom trgu, Putin je kazao da je “pravi rat onaj protiv naše domovine”.
Dodao je da Rusija želi “mirnu budućnost”, te optužio zapad da sije “mržnju i rusofobiju”.
– Cijela je zemlja ujedinjena u potpori našim herojima. Molimo se za vas, poručio je vojnicima.
Ruski je predsjednik u govoru poručio i da je svijet ponovno na prekretnici.
Ukrajinski narod nazvao je “taocima državnog udara” i zapadnih ambicija.
Dan pobjede jedan je od najvažnijih praznika u Rusiji, kada se ljudi prisjećaju goleme žrtve koju je podnio Sovjetski Savez tijekom Velikog domovinskog rata od 1941. do 1945. koji je odnio živote 27 milijuna ljudi.
Ova godišnjica je posebice emotivna jer Rusija istovremeno oplakuje tisuće vojnika poginulih u 15-mjesečnom ratu u Ukrajini kojem se ne nazire kraj.
🤡 #Putin: “Any ideology of superiority is disgusting, criminal and deadly, but Western elites still talk about their exclusivity.” pic.twitter.com/TCUeUHsr8B
Na prvi natječaj za veću zračnu povezanost Slovenije javila su se samo dva zračna prijevoznika, luksemburški Luxair i crnogorski ToMontenegro. U ovoj godini planirana su još dva natječaja i to u srpnju i studenom 2023. godine.
Početkom aprila Ministarstvo infrastrukture objavilo je javni natječaj za subvencije za veću zračnu povezanost Slovenije. Zainteresirani prijevoznici prijave su mogli podnijeti do 4. maja.
Programom je predviđeno subvencioniranje 50 posto pristojbi zračnih luka u tri međunarodne zračne luke Brnik, Maribor i Portorož za prijevoznike koji će uspostaviti letove na raspisanim vezama.
Prema programu, na prvoj listi prioriteta nalazi se ukupno deset ruta, i to četiri za letove do krajnjeg odredišta – Bruxelles, Skoplje, Prag i Berlin – te šest za letove do zračnih luka odakle će putnici moći letjeti dalje , tj. Beč, Kopenhagen, Atena, Madrid, Amsterdam i Helsinki.
Istodobno su planirali raspisati, ako ostane sredstava nakon prvog kruga, subvencije za veze s Rimom, Stockholmom, Oslom, Barcelonom, Lisabonom, Prištinom i Parizom.
Ukoliko još bude sredstava, raspisuje se natječaj za destinacije na području Zajedničkog europskog zračnog prostora (ECAA), koji uključuje zemlje EU, Norvešku i Island te Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Kosovo, je u planu.
Programom je predviđeno subvencioniranje priključaka tijekom tri godine. Godišnje će biti na raspolaganju 5,6 milijuna eura, odnosno ukupno 16,8 milijuna eura.
Stručni pregled prijava provodi povjerenstvo ministarstava infrastrukture, financija i gospodarstva, turizma i sporta.
Crnogorskog nacionalnog avioprijevoznika To Montenegro, koji posluje pod imenom Air Montenegro, od sada će voditi Slovenac Mark Anžur, koji je Adriju Airways vodio od prosinca 2012. do ožujka 2016. godine. Vlada Crne Gore imenovala ga je na tu dužnost u četvrtak, javlja STA.
Prošlog lipnja na natječaj Ministarstva ekonomskog razvoja i tehnologije, vrijedan gotovo 1,83 milijuna eura, prijavilo se deset avioprijevoznika, i to Deutsche Lufthansa, Swiss International Air Lines, Brussels Airlines, Flydubai, Air Serbia, ToMontenegro, Turkish Airlines, Easyjet, Wizzair i MNOGO.
Interes putnika za krstarenjima na kruzerima veća je nego je bila 2019. te se predviđa da će ove godine na kruzerima globalno putovati šest posto više putnika nego te rekordne godine.
Pokazuje to nova analiza Svjetskog udruženja kruzing kompanija (CLIA) koja okuplja sve velike brodare koji nude usluge putovanja na brodovima za kružna putovanja.
Ove bi godine kruzing industrija trebala ugostiti oko 31,5 milijuna putnika, s tim da se paralelno grade i novi brodovi te bi se globalni kapaciteti na brodovima u narednih pet godina trebali povećati za 19 posto. Samim time, kruzing industrija ove bi se godine ipak trebala u potpunosti oporaviti od pandemije koja je desetkovala ovaj turistički segment te se predviđalo da će se gosti na kruzere u punom obimu vratiti tek 2024. ili 2025.
Međutim, kako pokazuju trendovi u Hrvatskoj, i na globalnom nivou krstarenja su se vratila, i to puno brže od očekivanja, prenosi Novi list.
Što se tiče najposjećenijih luka za kruzere u svijetu, uvjerljivo najjači je Miami kroz koji koji godišnje prođe više od 5 milijuna putnika na kruzerima. Drugi je Port Canaveral, a slijede Cozumel, Port Everglades, Nassau, Shangai, Barcelona, Civitavecchia, Southampton te San Juan.
Put dekarbonizacije
Najveće udruženje kruzing brodarskih kompanija tako ističe da su krstarenja i dalje jedna od najbrže rastućih sektora turizma, a što, dakle, potvrđuje činjenica da se i dalje grade novi brodovi.
Članice CLIA-e će tako u svoje flote uključiti 44 nova broda od 2023. do 2028., s tim da će 14 novih brodova biti porinuto već tijekom ove godine. Riječ je o gotovo 30.000 novih ležajeva na velikim kruzerima koliko će ih se staviti na tržište, pri čemu je prosjek ležajeva po brodu oko 2.000, dok najveći brodovi, koji će ove godine zaploviti, imaju oko 5.600 mjesta za putnike.
Dogodine se planira porinuće 12 velikih kruzera s nešto više od 30.000 putnika, dok je za sada po najavama rekordna 2025., kad bi trebalo zaploviti tek osam kruzera. No, očito je riječ o gorostasima s obzirom na to da se radi o ukupnom kapacitetu od oko 32.000 putnika. Do 2028. očekuje se da će se na tržište staviti flota kapaciteta 120.000 putnika.
Nekog usporavanja u perspektivi u kruzingu nema na vidiku ni što se tiče veličine brodova, ni po pitanju broja putnika. Samim time, i kruzing se sve više okreće održivosti čemu se nije za čuditi s obzirom na to da sve više luka pokušava obuzdati broj posjetitelja s ovih gorostasa, a među kojima je već nekoliko godina i Dubrovnik.
U CLIA-i su stoga ukazali na to da kruzeri slijede put dekarbonizacije koristeći se napretkom tehnologije, infrastrukture i operacija, a sada koriste LNG propulziju kao prijelaz. Tako se 60 posto brodova, koji bi trebali debitirati između 2023. i 2028., oslanjaju na LNG gorivo kao svoj primarni pogon.
LNG je, kažu u CLIA-i, trenutačno najčišće u dovoljnoj količini dostupno gorivo s time da se paralelno istražuju i mogućnosti nulte emisije, uključujući napredna biogoriva i druga rješenja za obnovljivu energiju kao što su sintetička goriva, metanol, vodik…
Održivije gorivo
Zanimljivo je kako bi svaka najavljena novogradnja iz flota članica CLIA-e do 2028. trebala biti opremljena mogućnostima napajanja strujom s obale, međutim, tek manje od 2 posto svjetskih luka za kruzere ima takve priključke.
Osim što su se kruzing kompanije počele okretati održivijem gorivu, očito je da sve više moraju surađivati s destinacijama i lukama u koje dolaze njihovi brodovi u smislu održivosti. U sektorskom su udruženju tako istaknuli upravo tu suradnju te naveli da je kruzing turizam »upravljani turizam«, a rasporedi dolaska i odlaska brodova utvrđeni s lukama do tri godine unaprijed.
Ova svjetska organizacija istaknula je i pionirski rad u smislu kontrole u destinacijama kao što je Juneau na Aljasci, grčkom Santoriniju, španjolskoj Palma de Mallorci, ali i u Dubrovniku.
– Oni su dokaz onoga što se može postići kroz zajedničke inicijative održivog turizma na čelu s industrijom krstarenja, destinacijama, lukama i drugim organizacijama. A koje rade na postizanju zajedničkih ciljeva koji će pomoći u očuvanju cjelovitosti, kulturne baštine i ljepota najcjenjenijih svjetskih destinacija za buduće generacije, poručili su u CLIA-i. Inače, zanimljivo je i da su mnoge tvrtke za krstarenje počele nuditi čak i održive i ekološki prihvatljive izlete po obali.
Mediteran top destinacija
Po pitanju kruzing destinacija i dalje vode Karibi, a drugi po prometu je Mediteran. Lani je tako samo na Mediteranu na kruzerima plovilo blizu 4 milijuna putnika, od čega 1,1 milijun po istočnom Mediteranu.
Zanimljivo je da se istočni Mediteran već lani gotovo izjednačio s brojkama iz 2019., a središnji i zapadni Mediteran, iako ostvaruje više nego dvostruki promet, zaostaje za 2019. za oko pola milijuna putnika.
D.O.O.“ Čistoća“ i Služba za inspekcijske poslove Opštine Herceg Novi ostvaruju zajedničke aktivnosti koje se odnose na kontrolu potpisanih ugovora o odvozu otpada.
U narednom periodu, a sa posebnim akcentom na mjesec maj, službenici Služba za inspekcijske poslove zajedno sa kontrolorom iz Čistoće obilaziće sva gradilišta na teritoriji opštine (objekti u izgradnji), privremene objekte, fizička i pravna lica koja se bave izdavanjem turističkog smještaja, kao i sve druge korisnike koji su u obavezi da potpišu ugovor o odvozu otpada sa preduzećem D.O.O.“Čistoća“ Herceg Novi. Na ovaj način će se provjeravati postojeći, odnosno skrenuti pažnja korisnicima na potpisivanje novih ugovora.
Takođe, revidiraće se i broj prijavljenih (po ugovoru) u odnosu na broj postojećih sjedećih mjesta (zatečeno stanje) u svim ugostiteljskim objektima.
Osim ugovora o odvozu otpada provjeravaće se i ugovori o preuzimanju otpadnih jestivih ulja i masti koje su, prema Zakonu o upravljanju otpadom Crne Gore, svi objekti koji služe hranu dužni da predaju preuzimaču, a u Herceg Novom to je D.O.O.“ Čistoća“ Herceg Novi.
Ovim putem pozivamo sve korisnike naših usluga koji još uvijek nisu potpisali ugovor da to urade u što skorijem roku u prostorijama D.O.O.“Čistoća“ Prve bokeške brigade bb. (stari dom zdravlja) u periodu od 07:00-14.00h, a sve u želji da se izbjegnu eventualne represivne mjere, odnosno kazne.
Povodom Dana pobjede – 9. maja, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednica Skupštine Opštine Maja Mršulja sa saradnicima položili su danas vijenac na Spomenik žrtvama fašizma u Parku slobode.
U delegaciji Opštine bili su i potpredsjednici Siniša Kovačević i Nebojša Ševaljević.
Polaganjem vijenca na spomenik u Parku slobode obilježen je 9. maj koji se u Evropi proslavlja kao Dan pobjede nad fašizmom i nacizmom.
Prirodne ljepote Crne Gore impresionirale su poznate influensere iz Slovenije Katarinu Benček i Marka Pavlovića, koji su u organizaciji Nacionalne turističke organizacije (NTO) boravili u našoj zemlji.
Tokom boravka u periodu od srijede do danas, influenseri su se potrudili da uživo prenesu svaki trenutak proveden u Crnoj Gori, uključujući brojne aktivnosti, gastronomiju, odmor u hotelima, kao i obilazak turističkih atrakcija.
“Mnogobrojni postovi na njihovim Instagram profilima izazvali su komentare oduševljenja, a i sami nijesu štedjeli riječi hvale za sve što su vidjeli i doživjeli”, navodi se u saopštenju.
Poznati influenseri iz Slovenije posjetili su Rijeku Crnojevića, Virpazar i Stari Bar, a zatim uživali u noćnom životu Podgorice. Prema njihovim riječima, glavni grad Crne Gore nudi brojne mogućnosti dobre zabave koje su posebno zanimljive mladima iz Slovenije.
Benček je kazala da je zaista impresionirana Crnom Gorom.
“Nijesam vjerovala da je ova zemlja tako zelena. Sigurno ću je ponovo posjetiti i to ovog ljeta, jer sam se uvjerila u raznovrsnost ponude. Ovdje je moguće u jednom danu iskusiti najbolje adrenalinske avanture, ali i uživati u oazama mira. Svako može naći nešto za sebe“, rekla je Benček.
Sličnog mišljenja je i Pavlović, koji je ovog puta otkrio nove kutke Crne Gore. Uvjerio se u savršen spoj avanture, ukusa, prirode i mira, a posebno ga je oduševio sjever naše zemlje. Obilazeći Bjelasicu i Durmitor, imali su priliku da se oprobaju u raznim uzbudljivim aktivnostima na otvorenom.
„Već nekoliko puta sam posjetio Crnu Goru, ali sad sam prvi put bio na sjeveru. Ima velike sličnosti sa planinama u Sloveniji, a opet ostavlja utisak jedinstvenog ambijenta. Predivno je, ne znam šta bih prije preporučio: sve atraktivne lokacije koje smo obišli, adrenalinski doživljaj, hranu, provod. Vidjeli smo Crnu Goru u njenom punom sjaju“, kazao je Pavlović koji sa ovog putovanja nosi najljepše utiske.
Naši gosti iz Slovenije su se upoznali sa bogatom istorijom i kulturom Cetinja, obišli Njegošev mauzolej na Lovćenu, pa se spustili do Bokokotorskog zaliva i uživali u krstarenju. Nijesu zaobišli ni ostrvo Sveti Stefan, za koje kažu da je veoma slikovito i jedinstveno.
Iz turističke agencije Gold Travel, koja je strateški partner NTO, poručili su da je posjeta dobar vid promocije naše zemlje, s obzirom na popularnost koju ovi mladi ljudi imaju u svojoj zemlji, a i šire.
„Očekujemo da se na ovaj način približimo onima koji nisu bili upućeni u raznolikost crnogorske turističke ponude i prirodnih ljepota. Samim tim, očekujemo povećanje broja posjetilaca iz Slovenije u narednom periodu. Radujemo se tome, te smo spremni za sve ljubitelje prirode koji žele da sa nama istraže ljepote naše zemlje“, poručili su iz turističke agencije Gold Travel.
Pored NTO, podršku u organizaciji studijske posjete dali su i strateški partneri NTO – turistička agencija Gold Travel i hotelska grupacija Montenegro Stars, nacionalna avio kompanija Air Montenegro, konoba Langust, restorani Conte i Ribnica, hotel Forca Tera, lokalne turističke organizacije Podgorice, Cetinja i Kotora, kao i turistička agencija Tajus iz Slovenije.
Predstavnici Direktorata za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predstavili su ju;e u Velikoj sali Skupštine opštine Herceg-Novi peti IPARD javni poziv za Mjeru 1: Investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava. Uz zainteresovane građane, prezentaciji su prisustvovali sekretari opštinskih sekretarijata, menadžer Opštine Dušan Vukić i predstavnici mjesnih zajednica.
Javni poziv trajaće od 15. maja do 15. juna 2023. godine i za razliku od prethodnih, odnosi se na nabavku namjenske opreme i mehanizacije, pojasnila je tokom prezentacije Milica Peruničić iz Direktorata za plaćanje u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
“Rok za realizaciju investicija je 30. jun naredne godine, a na raspolaganju je više od 2.180 000 eura. Naši korisnici kroz mjeru 1 mogu biti sva pravna i fizička lica koja su registrovana, odnosno nalaze se u Registru poljoprivrednih gazdinstava do 15. maja kada će javni poziv biti objavljen. Apelujemo na sve one koji nisu upisani u Registar da posjete savjetodavne službe svojih opština kako bi se registrovali”, ističe Peruničić.
Pojašnjava da je novina koja se odnosi na ovaj, u odnosu na sve prethodne pozive, da korisnici mogu aplicirati za namjensku opremu i mehanizaciju.
Foto Op[tina HN
“Ostaje isto kao i ranije da su investicije do 10 000 eura bez PDV, a naglašavamo da je PDV u ovom slučaju prihvatljiv trošak, odnosno korisnici kada dobiju ugovor o investiciji dobijaju potvrdu Direktorata za plaćanje sa kojom mogu kupovati robu i mehanizaciju gdje PDV ne plaćaju. Investicije su podržane u iznosu od najmanje 60% ukupno prihvatljivih troškova, zatim 70% ako je iznad 600 metara nadmorske visine i nudimo dodatnih 10% ako se investicija odnosi na otpadne vode, foto panele..”, kazala je Peruničić.
Mjerom 1 biće podržane investicije u sektorima: mljekarstvo, govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo, svinjarstvo, živinarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, ratarstvo, uzgoj gljiva i pečuraka, aromatičnog i ljekovitog bilja, vinogradarstvo, maslinarstvo, pčelarstvo, ribarstvo i akvakultura.
O povoljnostima sabranim u programu Mjera 1 govorile su i Vesna Dačević, Nina Jakić, Ivana Jovanović i Nađa Anđelić, predstavnice Direktorata za ruralni razvoj nadležnog ministarstva.
Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je prijavu koju je povodom izjava premijera Dritana Abazovića 24. februara podnio suvlasnik i izvršni direktor kompanije “Pomorski saobraćaj” Dejan Ban. Ban je prijavu podnio nakon Abazovićeve izjave u emisiji Argumenti na TVCG kada je kazao da “Dejan Ban sa određenom kriminalnom grupom priprema diverziju u odnosu na trajekt ,”Vasilije””.
Prema saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva, nakon saslušanja premijera Abazovića, utvrđeno je ,,da se radi o informaciji koju je dostavio nadležni državni organ a koja nije potvrđena dokazima odgovarajućeg kvaliteta”.
– Povodom vašeg podneska podneska od 24. februara ove godine naslovljenog kao obavještenje građanina o mogućem postojanju krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti iz kojeg prozilazi da ste prijavili moguće pripremanje krivičnog djela koje će se izvršiti u odnosu na trajekt „Vasilije“ , neće se preduzimati gonjenje protiv nekog lica za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti jer je iz obavještenja koje je prikupilo ovo tužilaštvo od predsjednika Vlade i preko Specijalnog policijskog odjeljenja utvrđeno da se radi o informaciji koju je dostavio nadležni državni organ a koja nije potvrđena dokazima odgovarajućeg kvaliteta – navodi se u obavještenju SDT koje potpisuje državni tužilac upućen u Specijalno državno tužilaštvo Vukas Radonjić.
Ban je Specijalnom državnom tužilaštvu uputio “obavještenje građanina o mogućem postojanju krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti” povodom izjave koju je na njegov račun, javno saopštio premijer Dritan Abazović, gostujući zajedno sa Banom, u emisiji “Argumenti” na RTCG.
– U navedenoj emisiji je premijer Abazović javno izjavio da “Dejan Ban sa određenom kriminalnom grupom priprema diverziju u odnosu na trajekt “Vasilije” i trajektnu liniju koja trenutno saobraća na relaciji Kamenari-Lepetane. S obzirom na to da se radi o veoma ozbiljnim kvalifikacijama i optužbama, ovim dopisom pozivam Specijalno državno tužilaštvo da pozove i sasluša premijera Dritana Abazovića na okolnosti koje je javno izrekao u navedenoj emisiji i da da obavještenje ovom tužilaštvu u odnosu na njegova saznanja – navedeno je u Banovom dopisu SDT-u.
Objavom Odluke o komunalnom redu u Opštini Budva u Službenom listu Crne Gore, stupila je na snagu odredba kojom se zabranjeno je hodanje u kupaćem kostimu u zoni Starog grada i gradskim ulicama, osim u kupališnoj zoni. Kako je naznačeno u tom aktu, eventualni prekršioci biće kažnjeni sa 200 eura.
Odluka je usvojena na posljednjem zasijedanju Skupštine opštine Budva krajem aprila,
Zabrana, koja je stupila na snagu, detaljnije je obrađena u stavu 8 člana 39 Odluke koji se odnosi na zaštitu javnih površina, a u njenom tekstu nalazi se posebno poglavlje u kojem su predočene novčane kazne.
Odluka je stupila na snagu objavom u Službenom listu Crne Gore.
Novčane kazne rigoroznije su u odnosu na sankcije koje su bile predviđene prethodnom odlukom.
Za poštovanje ove odredbe nadležna je Komunalna inspekcija i policija Budva koja je, prema riječima načelnika Miloša Tajića, u martu brojala osam ovlašćenih komunalnih policajaca, 12 ovlašćenih inspektora i 35 službenika za saobraćaj.
Kako je on tom prilikom istakao, broj službenika uvećan je u odnosu na prethodno ljeto.
OO Crveni krst Tivat presdstaviće monografiju “O Crvenom krstu i dobročinstvu Tivćana” autora Slavka Krstovića, u utorak, 9. maja, u sali DTV Partizan sa početkom u 20 sati. Promocija monografije je zakazana u okviru Nedelje Crvenog krsta.
„Svjesni činjenice da je na mnoge događaje i aktere pao zaborav, i da vrijeme čini svoje, a vođeni kineskom maksimom da je i najblijeđe mastilo bolje od najbojeg pamćenja, Upravni odbor OO CK Tivat je prije dvije godibe odlučio da sabere sjećanja u monografsku publilkaciju.
Tokom protekle tri decenije Crveni krst je servisirao potrebe 11.000 raseljenih lica i izbjeglica, kao i najugroženijih kategorija. Svjesni nemogućnosti da ova knjiga šire i anaklitički zahvati sve probleme vezane za razvoj humanitarnog brada u Opštini Tivat. Odlučili smo se za to da ona ima karakter dokumentarne publikacije o aktivnostima Crvenog krsta.
Na izdavanje ove publikacije obavezivalo nas je i to što je Crveni krst u Crnoj Gori za svojih 145 godina razvitka izrastao u prepoznatljivu instituciju. Uprkos svim teškoćama koje su pratile, i prate razvitak organizacije, Crveni krst postiže značajne rezultate u humanitarnoj sferi. Međutim, značajnije od tih postignutih rezultata je to da su odnosi, duh i moral u Crvenom krstu uvijek bili na zavidnom nivou i da pružaju garanciju da će se humanost još više razvijati postajući značajan dio života i društvenog sadržaja,ne samo onih koji se bave njima već o drugih ljudi u našoj državi.
U svim akcijama koje je Crveni krst organizovao u ovom periodu ugrađen je izuzetan entuzijazam, i požrtvovanje velikog broja humanitarnih radnika naše opštine, posebno nastavnika i profesora takod a se ovom prilikom smatramo obaveznim da istaknemo njihove neprocjuenjive zasluge za dosadašnje rezultate sa uvjerenjem da takav njihov odnos neće ni ubuduće izostati.
Dužni smo, takođe da istaknemo i to da smo pri obezbjeđivanju sredstava za štampanje ove knjige pomognuti od strane Ccrvenog krsta Crne Gore , što je još jedna potvrda afirmacije humanosti i duboke zainteresovanosti naše organizacije za postizanje nivoa humanitarnog rada i koja će daljim rastom naše zajednice sigurno sve više jačati.
Na kraju smatramo da ova knjiga i pored skromnih pretenzija znači doprinos dalkjoj afirmaciji i popularizaciji ne samo Crvenog krsta nego i ukupno svih humanitarnih aktivnosti u našoj opštini“ saopštio je dugogodišnji sekretar OO Crveni krst Tivat Dušan Božović.
