Tradicionalni 46. Praznik cvijeća otvoren je u ponedjeljak navečer u Dioklecijanovim podrumima, a kako je rečeno, tom manifestacijom Hrvatska je vrlo važan kamen u mozaiku svjetskog cvjećarstva.
“Ovom manifestacijom želimo potaknuti naše građane da urede svoj vrtove i okućnice da Split bude najljepši grad ne na svitu nego u svemiru,” rekao je splitski gradonačelnik Ivica Puljak otvarajući 46. po redu Praznik cvijeća.
“To stavlja Hrvatsku na kartu svjetskog cvjećarstva i mogu reći da je Hrvatska vrlo važan kamen u mozaiku svjetskog cvjećarstva,” istaknuo je predsjednik Svjetske udruge cvjećara Simon Ogrizek koji je dizajnirao izložbu cvijeća na ovogodišnjem Prazniku cvijeća.
On je istaknuo i kako u Hrvatskoj dobre rezultate u cvjećarstvu postižu oni koji su ulagali u edukaciju i marketing, a oni koji ne uče i nisu aktivni u marketingu ne mogu prosperirati. Dodao je kako će i ubuduće u Hrvatskoj, kao što je to slučaj i u cijelom svijetu, dobre rezultate u cvjećarstvu postizati oni koji budu učili i ulagali u marketing.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil ustvrdio je kako ovogodišnja izložba cvijeća u Dioklecijanovim podrumima ‘ostavlja bez daha’.
Foto Hina
“Cvjećari su nas oduševili, a Hrvatska obrtnička komora stoji iza svojih cvjećara”, poručio je Kratohvil.
Na Rivi će tijekom trajanja manifestacije biti humanitarna prodaja cvijeća koje će prodavati cvjećari iz Siska, Petrinje, Gline i Topuskog pa Splićani i njihovi gosti kupnjom sadnica mogu pomoći proizvođačima cvijeća s potresom pogođenih područja.
Osim toga, na Rivi će se održati i Sajam domaćih proizvoda “Handmade” na kojem će sudjelovati OPG-ovi, pčelari te proizvođači meda i domaće radinosti, prirodne kozmetike i ljekovitog bilja. Grad će se urediti novim cvjetnim gredicama.
U sklopu pratećih programa tijekom te manifestacije koja traje do 26. marta bit će organizirane prezentacije, edukacije, promotivne prodaje te modne revije među kojima i revija frizura.
Grčki izvori prenose informaciju da Jadrolinijin brod Dubrovnik stiže u tamošnju flotu, kako bi mogao ploviti na jugu Jadrana i to na liniji Crna Gora – Italija, odnosno Bar – Bari.
Inače, hrvatski nacionalni brodar objavio je natječaj za prodaju Dubrovnika još 15. oktobra 2022. godine, a procijenili su ga na minimalnu cijenu od 2,85 miliona eura.
Prema istim, grčkim izvorima, interes su navodno iskazale dvije grčke kompanije, no nijedna nije ponudila minimalnu cijenu koju traži Jadrolinija. Nakon što nije bilo ponuđača za kupnju Dubrovnika, Jardolinija je, tvrde Grci, postavila novi rok za podnošenje ponuda do marta 2023. godine.
Redakcija portala Morski.hr hrvatskom nacionalnom brodaru poslala je upit koliko još takvih većih brodova trenutno plovi u floti Jadrolinije koji će zamijeniti Dubrovnik i nabavlja li Jadrolinija već za ovu 2023. turističku sezonu brodove većeg kapaciteta?
– Jadrolinija je trenutno u postupku prodaje broda Dubrovnik sukladno provedenom javnom natječaju, te do završetka postupka nismo u mogućnosti iznositi detalje. Brod Marko Polo predviđen je za održavanje ovosezonskih linija s Italijom, a Jadrolinija konstantno prati tržište potencijalnih brodova te je moguće uvođenje i dodatnih brodova u flotu u ovoj godini – odgovorili su iz Jadrolinije.
Osobna karta broda
Dubrovnik je izgrađen 1979. godine u brodogradilištu Verolme Cork Dockyards u irskom Corku, za tvrtku iz Dublina British & Irish Steam Packet Co. Ltd. Prvu plovidbu imao je pod zastavom Irske i imenom Connacht.
1988. godine kupuje ga francuska kompanija S.A. de economie Mixte d’equipment Navale, te mijenja ime u Duschesse Anne.
Jadrolinija ga preuzima 1996. godine, kad dobiva ime Dubrovnik.
Dužina: 122 m
Širina: 18,8 m
Gaz: 4,8 m
Max. brzina: 20 čvorova
Kapacitet putnika: 1300
Kapacitet kabinskih putnika: 457
Kapacitet osobnih vozila: 300
Brod “Dubrovnik” ima 148 kabina sa ukupno 457 kreveta i 384 avio sjedala. Brod nudi razne sadržaje kao što su restoran sa 135 sjedećih mjesta, samoposlužni restoran sa 224 sjedećih mjesta , caffe bar, kapelicu te kutak za djecu.
Književno djelo Petra drugog Petrovića Njegoša “Gorski vijenac” u formi stripa biće predstavljana u srijedu 22. marta u 18:30 sati, a organizator je JU Gradska biblioteka Tivat.
Izdavačka kuća “Forma B” iz Beograda objavila je “Gorski vijenac” u formi stripa, u luksuznom izdanju na 143 ilustrovane strane i ukupno 160 strana sa svim propratnim tekstovima, u velikom formatu tvrdih korica, na oba pisma – i ćirilici i latinici.
Kako napominju u Gradskoj biblioteci, promociji će prisustvovati urednik izdavačke kuće “Forma B” Ilija Mirović i strip autor izdanja Geza Šetet.
Ilija Mirović je profesor matematike i direktor OŠ “Gornja varoš” u Zemunu. 2014. osnovao je izdavačku kuću “Forma B” i počeo sa izdavaštvom strip izdanja kako bi i tako dao doprinos ovoj umjetnosti.
Bavio se izdavanjem licencnih izdanja italijanskih izdavača: Dečak sa divljeg zapada, Brendon, Morgan Lost i Natan Never, zatim i američki serijal Vampirela. Sarađivao je sa likovnim umjetnikom Gezom Šetetom i njemu je izdato više strip albuma: “Knjiga o Jovu” na latinici i ćirilici, “Isus reč božja” na srpskom i mađarskom, strip “Hajduci” po motivima Nušićevog romana i na kraju Trilogiju rađenu po Njegoševim djelima – “Gorski vijenac”, “Luča mikrokozma” i “Lažni car Šćepan mali”.
GORSKI-VIJENAC-U-STRIPU
Geza Šetet je srpski slikar, ilustrator i strip crtač mađarskog porijekla. Prvi strip je objavio 1977. godine u vojvođanskom časopisu na mađarskom jeziku “Jo Pajtas”, kao i u “SAZ-u”. Objavljene su mu dvije epizode serije “Njih troje”, 1981. godine, prvu epizodu naučnofantastičnog stripa “Čuvar galaksije”, kraći strip “Zar je sve u lepoti?” i strip rađen po Jesenjinovoj priči “Bobilj i Druškan”. Posljednji obimniji strip “Herkules” objavio mu je “Jo Pajtas” 1987./88. godine. Stripove je objavljivao i u časopisima “Eks almanah”, “Dečje novine” i “Strip zabavniku”.
Milo Đukanović ili Jakov Milatović ? Jedan od njih biće izabran za predsjednika Crne Gore, na mandat od pet godina, u drugom krugu izbora zakazanom za 2. april.
Njih dvojica osvojili su najviše glasova u prvom krugu održanom u nedjelju, 19. marta.
Prvi, lider Demokratske partije socijalista (DPS) i aktuelni šef države je preko 33 godine u vrhu crnogorske politike.
Drugi je u politiku ušao prije nepune tri godine, a jedan je od lidera Pokreta Evropa sad, stranke osnovane juna prošle godine. Đukanović ima 61 godinu, Milatović 37.
Jakov Milatović
U izbornu trku je ušao neplanirano, nakon što je odbijena kandidatura predsjednika Evrope sad Milojka Spajića, zbog posjedovanja pored crnogorskog i srpskog državljanstva. Nakon toga Milatović je rekao da se zalaže za legalizaciju dvojnog državljanstva.
Završio je ekonomiju na podgoričkom univerzitetu, kao stipendista se usavršavao u SAD, Italiji, magistrirao na Oksfordu. Radio u Dojče banci i Evropskoj banci za obnovu i razvoj.
Napustio je karijeru u inostranstvu kako bi se stavio na raspolaganje Zdravku Krivokapiću, premijeru prve vlade nakon pada DPS, čiji je sastav dogovaran u manastiru Ostrog pod patronatom Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Bio je jedan od 12 “apostola”, kako je Krivokapić nazivao svoje ministre.
Kao ministar ekonomije Milatović je sa Milojkom Spajićem, tadašnjim ministrom finansija, kreirao ekonomski projekat “Evropa sad”, kojim je ukinut doprinos za zdravstvo, čime su značajno povećane minimalna plata i prosječne zarade.
“Može se opravdano reći da je ovo bilo prvo značajno povećanje životnog standarda u prethodnih 30 godina u Crnoj Gori”, ocijenio je Milatović i dodao da je dostižno “u kraćem roku doći do prosječne plate od hiljadu eura”, piše Slobodna Evropa.
Program Evropa sad je ugrozio finasijsko funkcionisanje zdravstvenog sistema
Smatra da zbog nedostatka političke volje reforme nijesu adekvatno sprovođene, zbog čega je Crna Gora država sa najdužim pregovaračkim stažom za priključenje Evropskoj uniji (EU).
“Zato ću ja biti taj koji će uvesti državu u EU”, kazao je Milatović.
Povodom ruske vojne agresije na Ukrajinu, Milatović je dok je bio ministar izjavio da je Crna Gora čvrsto uz NATO i EU saveznike, te da će se pored razarajućih posljedica za Ukrajinu, negativni efekti napada Rusije osjetiti širom Evrope.
Milatović istovremeno podržava i inicijativu Otvoreni Balkan, a Srbiju naziva “najvažnijim trgovinskim i turističkim partnerom”.
Podržao je i potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, koji je dio političke javnosti ocijenio izdajom nacinalnih interesa, a stručna, spornim s aspekta Ustava i sekularnog karaktera države.
Kao ministar konsultovao se sa mitropolitom SPC u Crnoj Gori Joanikijem o natalitetu.
Nakon što je pala Vlada Zdravka Krivokapića, Spajić i Milatović su sredinom 2022. godine oformili partiju Evropa sad dajući joj ime svog ekonomskog programa. U vrhu partije je četvoro ministara “apostola” iz Krivokapićeve vlade.
Na lokalnim izborima u Podgorici krajem oktobra 2022.godine je DPS izgubio vlast, a Evropa sad je sa podrškom od 21 odsto glasača najavila da će Jakov Milatović biti novi gradonačelnik.
Prilikom predizborne konvencije Milatovića na Cetinju 10.marta, došlo je do incidenta tokom protesta građana koji su, prema navodima policije, htjeli da spriječe njeno održavanje.
Okupljeni su nosili transparente “Pa što ako pogine deset Crnogoraca”, što je navodna Milatovićeva izjava tokom protesta 5. septembra 2021. godine na Cetinju prilikom ustoličenja mitropolita SPC u Crnoj Gori, Joanikija.
Milatović je tada bio ministar u Krivokapićevoj Vladi koja je odobrila intervenciju policije u kojoj je povrijeđeno više desetina ljudi, a na grad bačene ogromne količine suzavca.
Za drugi krug predsjedničkih izbora, prvi ga je podržao prosrpski i proruski Demokratski front, poručivši da bez njihove podrške ne može pobijediti Đukanovića u drugom krugu.
Milatović je Đukanovića nedavno nazvao “višedecenijskim ratnim huškačem navodeći da “predsjednik DPS-a ima samo jednu vječnu ideologiju, a to je lični i porodični interes”.
Milo Đukanović
Tokom tri decenije vlasti, dva puta je bio predsjednik države i šest puta premijer.
Bio je čelu pokreta za obnovu nezavisnosti Crne Gore 2006., pod njegovim vođstvom Crna Gora je ušla u NATO 2017. i otvorila pregovore sa EU 2010 godine.
Period njegove vladavine karakterišu brojne afere oko ličnih računa, kredita, firmi u inostranstvu, protivzakonitog finansiranja izborne kampanje DPS, te optužbe za rasprodaju državnih resursa, kriminal i korupciju.
U tom periodu je kao vođa kriminalne grupe osuđen visoki čelnik DPS-a Svetozar Marković, a među aferama koje su potresale Crnu Goru su “Koverta”, “Limenka”, “Telekom” i mnoge druge.
Đukanović je izgradio dobre odnose sa većinom zemalja regiona, osim sa Srbijom, koji su zahladili nakon što je Crna Gora, dok je on bio premijer, 2008. priznala Kosovo.
Smatra da su loši odnosi Podgorice i Beograda posljedica oživljavanja velikosrpskih aspiracija prema Crnoj Gori, a da je ruski upliv podstakao nacionalističke projekte u regonu.
“Danas velikosrpski nacionalizam stanuje u vrhu državne politike Srbije”, rekao je Đukanović.
Inicijativu Otvoreni Balkan smatra lošom alternativom Berlinskom procesu. Đukanović kaže i da Albanija i Srbija pokušavaju kroz tu inicijativu, zahvaljujući veličini svojih država, uspostaviti dominaciju u odnosu na druge države regiona.
Srpska pravoslavna crkva se, prema riječima Đukanovića, dominantno bavi političkim, a ne vjerskim pitanjima.
Ukazuje na njenu tijesnu povezanost sa Ruskom pravoslavnom crkvom čiji patrijarh blagosilja rusku agresiju na Ukrajinu, i podsjeća da je Evropski parlament kvalifikovao kao sredstvo uticaja maligne ruske politike na Balkanu.
Sa SPC je u lošim odnosima od kad je usvojen, za crkvu sporni, Zakon o slobodi vjeroispovijesti krajem 2019. godine, što je pokrenulo crkvene litije koje su okupile Đukanovićeve političke oponente i doprinijele padu s vlasti njegove partije koja je vladala tri decenije.
Smatra da je potpisujući Temeljni ugovor sa SPC, premijer Dritan Abazović izdao interese Crne Gore.
Đukanović, koji je otvorio vrata ruskom kapitalu nakon sticanja nezavisnosti 2006., oštar je kritičar politike zvanične Moskve sa kojom su odnosi pogoršali 2014. kada se Crna Gora pridružila sankcijama Rusiji zbog aneksije ukrajinskog Krima:
“Rusija je nastavila da veoma sofisticirano razvija model hibridne destrukcije na Balkanu”.
Najava učlanjenja u NATO dodatno je pogoršala odnose i rezultirala pokušajem državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine, čiji je cilj kaže Đukanović, bila njegova likvidacija.
Da je postojao plan državnog udara, uvjerio se, kako kaže, uvidom u dokumenta u Beogradu, na poziv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. No, taj dosije nije ustupljen pravosudnim organima Crne Gore.
“Jer je intervenisao šef bezbjednosti Rusije, gospodin Patrušev, koji je došao u Beograd i očigledno zabranio dostavu tih dokumenata”, kazao je Đukanović.
Presudom Višeg suda iz maja 2019. su za pokušaj državnog udara, na višegodišnje kazne osuđena su dva ruska i više srpskih državljanina, te lideri tada opozicionog Demokratskog fronta (DF) u Crnoj Gori. Ta presuda je poništena a obnovljeno suđenje još traje.
I Đukanović je obećao da će, ako pobijedi na ovim izborima, uvesti Crnu Goru u EU.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Organizacijom žena Tivta organizuje predavanje dr Angele Ćorić, ginekološkinje – akušerke i subspecijalistkinje endokrinologije iz KCCG u Podgorici.
Predavanje će se održati u srijedu 22. marta u prostorijama Organizacije žena Tivta sa početkom u 18 sati.
Istovremeno koristimo priliku da podsjetimo javnost da rak grlića materice odnosi godišnje procentualno na broj stanovnica u Crnoj Gori mnogo više života nego u razvijenim evropskim zemljama. Tako je 2017. godine, kako pokazuju zvanični podaci u našoj zemlji, umrlo 19 žena, 2018. godine 24, a 2019. godine, poslednje godine za koju su dostupni zvanični podaci 26 žena.
Inače treba podsjetiti da prema preliminarnim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore o uzrocima smrti koji se odnose na 2019. godinu, jedan od najčešćih uzroka umiranja u Crnoj Gori, tačnije na drugom su mjestu tumori sa ukupnim učešćem od oko 24%.
Od utorka 21. marta građani će u pet najvećih trgovačkih lanaca moći da kupuje i više od 25 proizvoda po minimalnim cijenama, najavio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.
Kako je kazao Đurović, antiinflacione korpe do danas su dostavili trgovački lanci Voli, Merkator, Laković, Domaća trgovina i Franca, koji su kako je naveo, ponudili i više od 25 proizvoda po sniženim cijenama.
„Tako da sam uvjeren da će svaki građanin Crne Gore osjetiti benefit ove akcije u smislu što će imati i veći izbor proizvoda i da kupuje jeftinije“, kazao je Đurović.
Akcija počinje sjutra, utorak 21.mart, a ministar najavljuje da će obići po jednu prodavnicu iz svakog lanca trgovina koji su dio akcije.
On je pozvao i ostale trgovce da se pridruže akciji suzbijanja inflacije.
„Sve antiinflacione korpe su stigle, one će biti objavljene danas i svi građani će moći da vide šta se nudi“, kazao je ministar, na sjednici Vlade.
Đurović i ponovio da akcija traje do kraja aprila, a biće najvjerovatnije produžena i u maju.
„Nadam se da će od sjutra svi naši građani moći da kupuju životne namirnice po znatno nižim cijenama“, zaključio je Đurović.
Tradicionalna manifestacija ”Fešta kamelija 2023”, u organizaciji NVU “Kamelija” Stoliv i Mjesne zajednice Stoliv biće održana od 25. marta do 14. maja.
U subotu, 25. marta od 10 sati planirana je posjeta đardinu sa kamelijama uz stručne savjete i razmjene iskustava sa gostima, uzgajivačima kamelija, iz Aachena (Njemačka). Istog dana u 19 sati u Domu kulture “Niko Bilafer” biće održana izložba aranžmana od cvijeta kamelije.
Centralna manifestacija “Fešta kamelija” biće održana u nedjelju, 26. marta od 11 sati u centru mjesta. Biće upriličeno svečano otvaranje sa kulturno-zabavnim programom, izložba aranžmana od cvijeta kamelije, izbor najboljih i dodjela nagrada, zatim izbor najvisočije kamelije u Boki Kotorskoj i dodjela priznanja, te izlet pješačkom stazom do Gornjeg Stoliva i brda Vrmac (od 8 do 13 sati).
“Koncert “Latice kamelije na muzičkom putu” biće održan u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan”(Crkva Sv. Duha) u srijedu, 19. aprila od 19 sati.
Kamelija fešta 2023.
Manifestacija “Camelia trophy 2023” koja podrazumjeva promociju i očuvanje drvenih barki, biće održana u nedjelju, 14. maja.
U 8 sati planirano je takmičenje ribara sa drvenim barkama, u 10 sati jedriličarska regata, od 11 sati defile i utrka veslača sa drvenim barkama, u 12 sati stručni skup o očuvanju drvenih barki i u 13 sati proglašenje najboljih i zabavni program, Dom kulture “Niko Bilafer” u Stolivu.
Pokrovitelj je Turistička organizacija Opštine Kotor.
Dok su izbori za predsjednika/cu Crne Gore prošli u standardnom tonu sa više neregularnosti i sedam nametnutih opcija između kojih su građani/ke primorani da biraju jednu, izborni proces je dobio svog konkruenta.
U malom naselju Sveta Vrača, u Kotoru, su održani prvi demokratski izbori za predsjednika/cu tog okruga. Kandidati su nastupili sa iskrenim sloganima, poput: „Časti me!“ i „Da živimo gore!“, a brojne komšije su svojim izlaskom potvrdili legitimitet izbora. Svaki od pojedinačnih članova je poručio jedno: „ako mene izaberete – neće se promijeniti apsolutno ništa“, te napravio pravi demokratski iskorak u crnogorskoj politici. Iskrenost kao politika je ušla na mala vrata.
Na listi postoje četiri kandidata, a građani/ke Svete Vrače uživaju pravo da sami na petom mjestu dodaju osobu koju favorizuju, te time niko ne mora da glasa zapušenog nosa. Glasanje je omogućeno i maloljetnim sugrađanima, jer izborna komisija ne želi da ičiji glas ućutkuje. Šta više, da demokratija bude inkluzivnija, DICK (Dubovska Izborna Centralna Komisija) Svete Vrače je omogućio glasanje i ljudima koji nisu iz tog naselja, pod uslovom da donesu pet piva i fiskalni račun.
Sveta Vrača – foto CdM
I dok ste na izbore za predsjednika Crne Gore imali sunovrat značenja đe birate između pomiritelja koji su nacionalisti, patriota koji su učestovali u masovnoj privatizaciji, centra koji je desničarski, influensera koji nema influence, eventualnih opcije koje bi zaokružili zbog posvećenosti, ali opet malo sumnjate; na Svetoj Vrači ste mogli glasate za onoga kome vjerujete i kojem s ponosom dajete svoj glas. Sve uz znanje da će i njemu/njoj, a i vama biti isto. Možda nije idealno, jer bi bilo super da vama bude bolje, ali makar znate da zaokruživanjem niste potpisali samo još jednu svijetlu budućnost foteljaša.
Umjesto ispraznih fraza koje su spakovane u narative, koji su kasnije spakovani u ljude, mnogo agencija i (s)avetnika; stanovnici ovog kotorskog naselja dobili su malo iskrenosti i autentičnosti.
Na izbornom mjestu je jasno istaknuta crnogorska zastava, te nije bilo obilježja drugih država, iako se za zastavu Svete Vrače spekuliše da previše podsjeća na kubansku. Zli jezici su nagađali da je to podsvjesna poruka za one glasače koji su obojeni bojama trobojke. Ipak, od DICK-a Sv Vrače, ali i samih kandidata, sam eksluzivno saznao jedno: To je zastave Kraljevine Svete Vrače, koja se sada transformiše u predsjedničku demokratiju – Viva la revolucion.
Sveta Vrača – foto CdM
Čekamo svetovračevskog Čea.
Istini za volju, bilo je i spornih momenata, poput okretanja nedužnog ubijenog bića na ražnju, ali DICK Sv Vrače mi je na toj primjedbi odgovorio da “kada je mogao DF da vrti prase ispred skupštine, možemo i mi na livadu!”.
Bilo kako bilo, momci i đevojke Svete Vrače su prvo otišli na predsjedničke izbore, pa onda na ove prave. Ispoštovana je građanska dužnost, dok su se istovremeno borili za istu budućnost.
Strpljivo očekujemo drugi krug izbora, a budućem predsjedniku želim puno sreće u nepreuzimanju odgovornosti i proceduralnoj funkciji koja je više pitanje prestiža nego uticaja. Isto želim i komšijama sa Svete Vrače!
Za CdM piše Dušan Pajović
(Mišljenja i stavovi autora kolumni nisu nužno stavovi redakcije CdM-a)
ACREW i Porto Montenegro sa zadovoljstvom objavljuju da su otvorene nominacije za 6. izdanje The Crew Awards, koje će se održati u Tivtu od 20. do 22. oktobra 2023. Ovaj događaj održava se Porto Montenegru drugu godinu zaredom, a prestižne nagrade odaju priznanje najboljim profesionalcima iz industrije superjahti, nagrađujući izvanredna postignuća i predanost.
The Crew Awards su osnovane 2018. od strane predstavnika posade superjahti ACREW-a, a nagrade okupljaju preko 200 kapetana, posade i profesionalaca iz čitavog svijeta. Ove godine, biće dodijeljene nagrade u 14 kategorija, koje odaju priznanje članovima posade superjahti koji su se pokazali kao najbolji u industriji u svim sektorima na brodu. Stručni žiri sastoji se od 19 bivših i sadašnjih kapetana i posade superjahti koji su visoko cijenjeni u jahting zajednici.
Događaj koji obećava da će biti vrhunac godine imaće temu “starog Hollywooda”, a ceremonija dodjele nagrada pružiće jedinstvenu priliku za umrežavanje brojnih predstavika jahting zajednice iz čitavog svijeta. Nominacije su otvorene i traju do 1. maja 2023. sa kategorijama u rasponu od “Najbolja posada jahte” do “Najbolji kuvar”.
Ovogodišnja kruzing sezona počeće 21. marta, kada će u luku Kotor uploviti prvi veći kruzer, „Viking Sky“, uz kojeg će na vezu biti i manji “Athena“.
U Luci Kotor tokom 2023. godine očekuje se ukupno 460 dolazaka kruzera, koji će dovesti oko 600.000 turista.
“Prema najavama očekujemo ukupan promet na nivou iz 2019. godine“ kazao nam je Ljubo Radović, pomoćnika direktora za razvoj i marketing u Luke Kotor.
“Prema planu 11. aprila u našoj luci boraviti će čak pet kruzera. Kotor je, nakon Venecije i Dubrovnika, treća luka u Jadranu, nezaobilazna i jedinstvena destinacija“, poručio je Radović.
