Slušajte nas | Boka News

Przanik mimoze – Velika karnevalska povorka, spaljivanje “Krnevola” i koncert Tonija Cetinskog

-

03/03/2023 15:48

Przanik mimoze – Velika karnevalska povorka, spaljivanje “Krnevola” i koncert Tonija Cetinskog

Ovog vikenda vas u Herceg Novom očekuje spektakularna završnica 54. Praznika mimoze, koju ne bi trebalo propustiti. U subotu, 04. marta gradom će se zašareniti povorka oko 800 karnevalista iz cijelog regiona, uslijediće tradicionalno Suđenje Krnevolu, a veče će zaključiti koncert regionalne muzičke zvijezde, Tonija Cetinskog.

Sjutrašnji program počinje atraktivnim takmičenjem Picigin, koje će biti održano na plaži “Raffaelo” na Toploj. Ovaj događaj je sinonim za uživanje u igri i druženju, pa će učesnike i publiku od 11 časova zabavljati sastav Mjesni odbor, a nadmetanje ekipa počinje u 12 časova. Picigin igra pet igrača plićaku, lopticom veličine dlana ili manjom, a cilj je da loptica što duže ostane u vazduhu, da se sve to začini što atraktivnijim potezima i da se igrači, kao i publika, dobro zabave.

Početak šestog Mimozinog karnevala zakazan je za 17.30 časova. Kapo Mimozinog karnevala će od Trga Nikole Đurkovića do Igala predvoditi veliku karnevalsku povorku trombonjera, mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi i Mjesne muzike Đenović, karnevalskih grupa i delegacija karnevalskih gradova koji stižu na završnu ceremoniju velike novske fešte.

Uslijediće nastup 20 karnevalskih grupa sa oko 800 karnevalista u Igalu, a potom od 20.20 časova i čuveno Suđenje Krnevolu, optuženom za sve nevolje Novljana u protekloj godini, koji će, po staroj tradiciji, biti oglašen krivim i spaljen na plaži Bijelo mulo.

U 21 čas na scenu izlazi Toni Cetinski na platou ispred hotela “Igalo”, a njegovom koncertu prethodiće nastup Kulturno-sportskog centra “Diano”.

Večeras je na programu 54. Praznika mimoze drugi maskenbal, na kojem će nastupiti Neda Ukraden. Uz nju, od 21 čas u velikoj sali Instituta Igalo će nastupiti novski sastavi Exodusi i Trio Mare, mažoretke i Gradska muzika Herceg Novi.

U Parku mimoze, koji je ove godine oduševio sve koji su imali priliku da ga posjete, očekuje vas koncert sjajnog Nena Belana. Program počinje od 19 časova nastupom rok benda Kukavice, a Belan na scenu stupa od 21 čas.

Trajekt “Prizna” stigao u Boku

Boka News

-

03/03/2023 15:43

0

Nekadašnji Jadrolinijin trajekt “Prizna”, koji je Morsko dobro kupilo u Hrvatskoj, stigao je u Bokokotorski zaliv.

“Prizna”, dužine 65 metara, izgrađen je 1970. u Švedskoj. Hrvatska Jadrolinija ga je kupila 1991.

Plovio je na linijama Prizna – Žigljen i Biograd – Tkon, dok ga prije nekoliko godina Jadrolinija nije prodala privatnoj turističko-putničkoj agenciji ABM Tours iz Neviđana na Pašmanu.

Trenutno na liniji Kamenari-Lepetane saobraća samo jedan trajekt “Vasilije”.

Preduzeće “Pomorski saobraćaj” povuklo je, nakon odluke Vlade, šest trajekata koji su godinama držali tu liniju.

Iz “Morskog dobra” je saopšteno da će do aprila linijom, pored “Vasilija” i “Prizne”, saobraćati još četiri trajekta.

Mikijelj: Na trajektnoj liniji Kamenari – Lepatane do 15. aprila imaćemo šest trajekata

Boka News

-

03/03/2023 11:48

0

Mikijelj: Na trajektnoj liniji Kamenari – Lepatane do 15. aprila imaćemo šest trajekata

Javno preduzeće Morsko dobro koje je preuzelo trajketnu liniju Kamenari – Lepatane do 15. aprila imaće šest trajekata i njihova flota biće veća nego što je bila flota “Pomorskog saobraćaja” – to je danas na sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje kazao Mladen Mikijelj, direktor JP Morsko dobro.

On je predstavio plan nabavki plovila i naveo da će JPMD kompletnu investiciju realizovati iz sopstvenih sredstava.

-Očekuje da će do 15. aprila biti nabavljeno dva trajekta kapaciteta veća od 60 vozila, dva trajekta kapaciteta od 45 do 60 vozila i dva trajekta kapaciteta od 20 do 30 vozila, ukupne nosivosti vozila veće, nego što je bila flota ,,Pomorskog saobraćaja”- kazao je.

Mikelj ističe da su spremni da pri formiranju cijene prevoza, vode računa o pogodnostima za stanovnike Herceg Novog, Kotora i Tivta, kao i da određene službe budu oslobođene plaćanja.

Kako je kazao, procijenjuju i da će se investicija vratiti za dvije godine.

On je kazao da će nakon instalacije softverskog rješenja postojati evidencija broja ukrcanih vozila, što je u skladu sa Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe neophodno u cilju postizanja bezbjednog funkcionisanja ovog prevoza na čemu JP Morsko dobro kontinuirano radi. Saopštio je i da su bile dvije inspekcijske kontrole broda “Vasilije” koji trenutno saobraća i da se radi na ispunjavanju svih predviđenih uslova od strane JPMD.

Sastanku su prisustvovali predsjednici opština Kotor, Tivat i Herceg Novi, Vladimir Jokić, Željko Komnenović i Stevan Katić, a zajednički je konstatovano da se, kada je riječ o trajektnom saobraćaju, radi o kratkoročnom rješenju saobraćaja kroz Boku, ali da kroz planska dokumenta, treba strateški odrediti način za bolje saobraćajno povezivanje obala (podmorski tunel ili most).

Kotorske fešte – veliki abrum, Škaljarska večera, spaljivanje karnevala

Boka News

-

03/03/2023 10:04

0

Kotorske fešte – veliki abrum, Škaljarska večera, spaljivanje karnevala

Tradicionalni Kotorski maskenbal planiran je za večeras, petak, 03. mart 2023.g. u hotelu ” Blue Kotor Bay” na Prčanju. Početak je u 21 sat.

Dan kasnije, u subotu 04. marta od 11 sati slijedi Veliki abrum ulicama Starog grada, uz Gradsku kuziku, Kapa karnevala i mažoretke “Fešta”. Istog dana u Domu kulture u Škaljarima u 19 sati održaće se “Škaljarska večera”.

Progam se završava se u nedelju, 5. marta velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, suđenjem i spaljivanjem karnevala na Maceu, te zabavom u karnevalskoj noći uz Ansambl Toć i Jelenu Rozgu na glavnom gradskom trgu.

Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.

Bulk carrier potonuo nakon sudara s ledenom santom, posadu spasio trajekt

Prst u more

Boka News

-

03/03/2023 9:36

0

Bulk carrier potonuo nakon sudara s ledenom santom, posadu spasio trajekt

Ruski trajekt ledolomac priskočio je u pomoć kineskoj posadi koja je bila prisiljena napustiti svoj oštećeni bulk carrier. Ruske hitne službe izvještavaju kako je, unatoč jako niskim temperaturama, posada spašena i odvedena na sigurno u luku Vanino.

Kako prenosi The Maritime Executive, bulk carrier Yong Xing 56 (33.600 DWT) nalazio se u Tatarskom prolazu na sjeverozapadnom dijelu Tihog oceana, ploveći s drugim plovilima kroz zaleđeni prolaz, čekajući nastavak puta prema luci.

U četvrtak, 23. veljače oko 20:30 sati, bulk carrier s 21 članom posade uputio je poziv upomoć pomorskim službama sa informacijom da je brod pretrpio štetu na trupu i prodor vode zbog sudara s ledenom santom.

Trajekt Sakhalin-8 (1.600 bruto tona) kojim upravlja SASCO poslan je da pruži pomoć posadi. Kada je došao na područje nesreće oko sat vremena nakon poziva upomoć, izvijestili su da je posada napustila bulk carrier te bila u hladnoj vodi na dvije splavi. Trajekt je uspio ukrcati i evakuirati kinesku posadu.

Ruski dužnosnici javljaju kako je posada bila „promrznuta, umorna i pod stresom“, a smješteni su u putničke kabine na trajektu. Odvedeni su u luku Vanino, otprilike 42 milje udaljenu od mjesta nesreće, gdje su smješteni u hotel.

Brod je potonuo 1. ožujka te je pokrenuta istraga, a prema prvim informacijama nitko od posade nije ozlijeđen. Yong Xing 56 je izgrađen 2008. godine i plovi pod kineskom zastavom.

Brod za spašavanje, ledolomac Otto Schmidt poslan je kako bi osigurao oštećeni brod. U izvješćima od 24. veljače navodi se kako je krma bulk carriera potonula, ali je brod ostao stabilan i bez neposredne opasnosti. Također, nije zabilježeno curenje goriva.

Donesena je odluka da se teret, koji se sastojao od 29,000 tona aluminijevog oksida, ne iskrcava, već da se plovilo popravi na mjestu koristeći pumpe koje kontroliraju prodor vode. Međutim, voda je i dalje prodirala velikom brzinom kroz rupu na trupu veliku oko 2×1,5 metara, pa su timovi za spašavanje bili prisiljeni odustati od akcije.

Bulk carrier Yong Xing 56 potonuo je jučer, 1. ožujka, na dubinu od 253 metra.

Glavni direktor kompanije Sakhalin Shipping Company (SASCO) izjavio je za medije kako će posada trajekta biti nagrađena za profesionalizam, te ih je pohvalio za njihovu brzu reakciju prilikom akcije spašavanja. Ruske vlasti izvijestile su kako će se provesti istraga kako bi se utvrdile okolnosti ove nesreće.

“Narodni poslanik” u Tivtu

Art

Boka News

-

03/03/2023 9:31

0

Pozorišna predstava „Narodni poslanik“ po tekstu Branislava Nušiča i u režiji i adapataciji Gorana Bulajića u koprodukciji Nikšićkog pozorišta i Centra za kulturu Pljevlja, biće izvedena večeras u 20 sati u veikoj sali Centra za kulturu Tivat.

Scenografiju je uradila Anka Gardašević, a kostime Olivera Eraković.

U glumačkoj podjeli su: Stevan Vuković, Marija Đurić, Maša Božović, Nikola Vasiljević, Anja Drljević, Matija Memedović, Boban Čvorović, Milica Kekić, Pavle Bogojević, Lazar Đurđević, Velizar Kasalica i Nebojša Vulanović.

”Ovdje se najdirektnije govori o licemjerstvu i vlasti koja se naslanja na to licemjerje. U tom djelu smo našli jednu nepromijenjenu sliku stvarnosti društvenih odnosa na Balkanu, načina života koji je konstantan. Licemjerje je živo. Mi svi, i u drami i u pozorištu, se bavimo nekakvim opštim, velikim, istorijskim mjestima. Kada dobro pročitate Nušića on sjajno brani tu tezu da je stvar u tzv. malom čovjeku koji je u korijenu kompletne priče i sve je naslonjenu na tu mrežu iz koje se kreairaju i rađaju društveni odnosi”, kazao je reditelj Bulajić. Kako je istakao, riječ je o vrlo angažovanom tekstu, o komediji u kojoj se možemo prepoznati i gdje se možemo smijati na svoj račun.

Ulaz je 5 eura

Informacije i rezervacije na broj telefona 069 342 799

Projekt zaštite luka „ProtectAS” predstavljen u Dubrovniku

Region

Boka News

-

03/03/2023 9:27

0

Projekt zaštite luka „ProtectAS” predstavljen u Dubrovniku

Projekt „ProtectAS”, koji radi zaštite hrvatskih luka od štetnih i invazivnih organizama iz balastnih voda provodi Sveučilište u Dubrovniku s četiri partnera, predstavljen je u četvrtak u Dubrovniku nakon što su se više od godinu dana pratili dolasci brodova, obujam i porijeklo balastnih voda.

Voditeljica projekta, prorektorica Sveučilišta u Dubrovniku Marijana Pećarević s Odjela za primijenjenu ekologiju istaknula je kako se projektom prati stanje morskog okoliša i utjecaj stranih vrsta iz balastnih voda s brodova u najprometnijim hrvatskim lukama Rijeci i Pločama.

Projektni partneri su Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju, riječki Pomorski fakultet, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i zagrebački Građevinski fakultet.

“Više od godinu dana pratili smo dolaske brodova te volumen i porijeklo balastnih voda. Pratili smo planktonske zajednice, zooplankton, fitoplankton i patogene. Radili smo taksonomske i DNK analize i mjerili morske struje te modelirali kako se ti organizmi raznose unutar luka. Sve to ćemo iskoristiti u donošenju mjera zaštite i monitoringa tih luka”, rekla je Pećarević.

Romina Kraus iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju objasnila je kako je fitoplankton vrlo sitna mikroskopska frakcija pa je teško spriječiti njegov dolazak u Jadransko more.

„Najbolje je pratiti stanje u luci, a bilo bi savršeno kad bi sve luke to radile jer bi spriječili da uopće problematična voda uđe u brod”, rekla je Kraus i istaknula primjer rebraša morskog oraha, koji je u balastnim vodama stigao u Jadransko more, najprije u Veneciju.

Morski orah u Jadranu još pod nadzorom

„Proširio se, a nemamo dobar način istrebljenja. U Crnom moru stvara teškoće ribarstvu, a kod nas je još pod kontrolom. Morski orah i inćun su u kompeticiji za hranu i inćun se povukao južnije te dio sjevernog Jadrana prepustio rebrašu”, objasnila je Kraus.

Voditeljica Laboratorija za sanitarnu mikrobiologiju i biologiju okoliša NZJZ Primorsko-goranske županije Darija Vukić Lušić izjavila je kako se u analizi uzoraka, osim rutinskih pokazatelja bakterija Escherichia coli i Enterokok, pratila znatno šira mikrobiološka slika: Pseudomonas, Stafilokok, Clostridium te Vibrio cholerae.

“Utvrdili smo povremenu pojavu određenih vrsta, ali ne i visokopatogenih sojeva koji bi kod ljudi izazvali koleru”, rekla je Vukić Lasić i zaključila kako su luke Rijeka i Ploče izvor bakterija za okolno područje, što uključuje plaže i rekreacijske zone.

Dalibor Carević s Građevinskog fakulteta istaknuo je kako je projekt „ProtectAS” jedan od rijetkih primjera interdisciplinarne suradnje biologa i građevinara.

„Hidrotehničari smo i bavimo se lukama te jako dobro poznajemo cirkulaciju mora unutar luka. Istražujemo gdje bi ličinke ili patogeni mogli završiti u lukama ovisno o različitim cirkluacijama ili oborinama. Zasad smo utvrdili pozicije, odnosno zone rizika gdje se oni potencijalno mogu nastaniti u određenim vremenskim situacijama, od većeg dotoka rijeke Neretve ili utjecaja bure”, rekao je Carević.

Trogodišnji projekt “ProtectAS” završava u svibnju, vrijedan je 425 tisuća eura, a financira se nepovratno iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. EU fond za regionalni razvoj osigurao je 85 posto novca, a ostalo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U Grčkoj poginulo 57 ljudi: Nedostaci željezničke mreže izlaze na vidjelo

Svijet

Boka News

-

03/03/2023 9:21

0

U Grčkoj poginulo 57 ljudi: Nedostaci željezničke mreže izlaze na vidjelo

Dva dana nakon kobnog sudara dvaju vlakova u Grčkoj u kojemu je poginulo najmanje 57 ljudi, u četvrtak na vidjelo izlaze veliki nedostaci i zastarjelost željezničke mreže, a sindikati su i prije nesreće uputili više upozorenja.

Predstavnici sindikata su prije tačno tri sedmice upozorili na teško stanje u željezničkom prometu. “Kada se nesreća dogodi odgovorni će liti krokodilske suze”, upozorili su, kritizirajući “velik nedostatak osoblja”.

Ujedno su upozorili na “nedostatak mjera zaštite na radnom mjestu što se tiče sigurnosti rada i prometa vlakova”.

Policija je u objavila da je u frontalnom sudaru dvaju vlakova u Grčkoj u utorak navečer poginulo najmanje 57 ljudi, dok se najmanje 56 ljudi smatra nestalima.

– Poginulo je 57 ljudi, rekao je u četvrtak navečer glasnogovornik policije Constantin Dimoglidou i dodao da je “moguće da su neki bili u vlaku a da ih obitelj nije proglasila nestalima”.

Stručnjaci i mediji su nakon nesreće kritizirali “nedostatak elektroničkih sustava” i nedostatak osoblja dok je šef stanice, osumnjičen za nesreću, priznao na sudu da je pogriješio.

Mediji, pa tako i javna televizija ERT, isticali su njegov nedostatak iskustva jer je, po njihovim informacijama, imenovan na tu dužnost prije samo 40 dana, a ranije je radio u ministarstvu prosvjete. Prije stupanja na novo radno mjesto završio je tromjesečni tečaj.

Sama vlada je u četvrtak priznala da je željeznički sektor “kronično bolestan”.

Vlada je priznala “kašnjenje” u modernizaciji željeznice u Grčkoj, gdje građani radije putuju autobusom, automobilom i brodom.

– Odgovornost moraju preuzeti svi koji su upravljali modernizacijom mreže, rekao je za AFP stručnjak Konstantinos Hasiotis.

Dnevni list Ta Nea piše u srijedu da je Europska komisija prije petnaestak dana prijavila Grčku Europskom sudu pravde (ECJ) zbog neispunjavanja obveza koje proistječu iz direktive o željezničkoj infrastrukturi. Sindikat željezničara je više puta kritizirao zastarjelost sigurnosne infrastrukture.

– Do 2010. provodila se modernizacija signalizacije željezničke mreže, ali su se tijekom financijske krize sigurnosni sustavi počeli urušavati, rekao je Panatiotis Terezakis, savjetnik grčke uprave za željeznicu.

Trajekt koji je trgovalo JP Morsko dobro još nije stigao u Crnu Goru, očekuje se danas

Boka News

-

03/03/2023 8:57

0

Trajekt koji je trgovalo JP Morsko dobro još nije stigao u Crnu Goru, očekuje se danas

Trajekt “Prizna“, koju Morsko dobro planira da angažuje na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane sinoć je, prema podacima sajta www.marinetrafic.com, bio na vezu u luci u Dubrovniku, a jutros je isplovio prema Crnoj Gori.

Na put ka Crnoj Gori krenuo je 28. februara, a radi nevremena jedno se veče zadržao na Hvaru, nakon čega se uputio ka Korčuli, a onda i Dubrovniku. Prema najavama zvaničnika, trajekt se očekivao u Crnoj Gori još u srijedu, ali kako je Pobjedi kazao predsjednik Odbora direktora Morskog dobra Blažo Rađenović, more je nepredvidljivo, a procedure zahtjevne.

Trajekt je prije dva dana doplovio iz Biograda do Hvara, odakle je prekjuče krenuo ka Korčuli i oko 14 časova pristao u brodogradilište Leda u trajektnoj luci Dominče.

Ovaj trajekt sagrađen je 1970. godine u Švedskoj, a hrvatska Jadrolinija ga je kupila 1991. godine, ali ga je zbog zastarjelosti prodala agenciji ABM Turs iz Neviđana na Pašmanu. Prema podacima sa interneta, brod je dug 54 metra, širok 13,7 metara sa kapacitetom 300 osoba, odnosno 60 vozila.

Vlada je prošlog četvrtka dala saglasnost Morskom dobru da kupi ili iznajmi najviše šest trajekata za liniju Kamenari – Lepetane, nakon što je iz ovog preduzeća tražena saglasnost za sprovođenje hitnog postupka javne nabavke. U informaciji je navedeno da će sredstva obezbijediti iz budžetskih sredstava ili kreditnog zaduženja. Prethodno je ovo preduzeće Pomorskom saobraćaju dostavilo obavještenje o raskidu ugovora, nakon čega je od 17. februara od ponoći vezano šest trajekata u brodogradilištu Adriatik 42 u Bijeloj. Od 18. februara jedan trajekt saobraćaja na ovoj liniji i to od šest do 22 časa.

/M.L./

Jedinstveni hommage jadranskim svjetionicima i svjetioničarima – promocija monografije i filma “Legends of the lights“ u Kotoru

Boka News

-

03/03/2023 8:40

0

Jedinstveni hommage jadranskim svjetionicima i svjetioničarima – promocija monografije i filma “Legends of the lights“ u Kotoru

JU Pomorski muzej Crne Gore i Udruga prijatelja Mediterana “Lux Mediterraneum“ organizuje promociju monografije “Legende svjetla“ i premijerno prikazivanje dokumentarnog filma “Legends of the lights“ u petak 3. marta sa početkom u 18 sati u Pomorskom muzeju Crne Gore – palati Grgurina.

Plovidbom brodom na jedra, Jurica Gašpar, Igor Goić, Gordan Smadilo i Vlatko Ignatoski obilazili su svjetionike istočne obale Jadranskog mora, te pritom bilježili i opisivali pisanim, foto i filmskim sadržajem fenomen jadranskih svjetionika.

Jadranski svjetionici nepravdom prošlih vremena ostali su po strani u stručnom istraživanju njihove povijesne uloge, kao i ljudi čijom su brigom opstali do današnjih dana. Razlog leži u vojno-strateškom značenju tih objekata, gdje više od stoljeća civili (izuzev svjetioničarevih obitelji) nisu imali pristup, a većina arhivske građe o planiranju i njihovoj gradnji nalazi se u Beču i Trstu. Impresivni arhitektonski objekti svjetionika spomenici su ne samo hrvatske nego i europske kulturne baštine jer dijele zajedničku prošlost i interes u očuvanju najsigurnijeg plovnog puta prema srednjoeuropskom kopnu. Zanimanje svjetioničara izumire, a s njima i svjesnost o plemenitosti svjetla i sigurnosti što pomorcima i danas, posebno u olujnim noćima, ulijevaju nadu!

Skupljenom građom i njezinom obradom te produkcijom putem knjige i dokumentarnog filma donose nam orginalnu priču.

– Fascinantni organizacijski i graditeljski doprinos Austro-Ugarske koja je tokom 19. i početkom 20. stoljeća projektovala i izgradila 48 svjetionika od kojih svaki predstavlja arhitektonski i ambijentalno zaseban svijet, a svi zajedno čine promišljeno markirani plovni put razvedene istočne obale Jadranskog mora. Planiranje njihove izgradnje oslanjalo se na nasljeđe antičkog plovnog puta čiju zanemarenu povijesnu baštinu pronalazimo u susjedstvu današnjih svjetionika izgrađenih stoljećima kasnije.

– Istražujući svjetionike, istražujemo i svjetioničare i njihov život na lanterni. Život svjetioničara kao i njihovih obitelji, površno gledajući, doima se romantičnim, no on ima i svoju slojevitu sociološku priču. Smatramo da nikada ispričana priča o hrvatskim svjetionicima i anonimnim ljudima, koji svojim poslom spašavaju živote drugih, ne smije biti zanemarena i jednostavno mora biti ispričana, poručili su autori kada su krenuli u avanturu…

Podsjetimo, Udruga “Lux Mediterraneum“ predstavila je 2018. godine u Briselu u Evropskom parlamentu (EP) svoj višegodišnji projekat kojim su obilježili 200 godina od paljenja prvog svjetla na svjetioniku u Savudriji.