Zvonko Bogdan i Novi Sad za još jednu sjajnu noć na Prazniku mimoze

0

Praznik mimoze juče je bio u znaku Novog Sada, a posebno interesovanje domaćih i gostiju izazvao je koncert Zvonka Bogdana u Parku mimoze.

Bard panonske šansone pozdravio je grad Herceg Novi, domaćine koji su organizovali koncert i sve goste, sa kojima su Bogdan i tamburaški orkestar sinoć podijelili vanvremenske hitove, melodiju i duh vojvođanske ravnice. Pun Park mimoze je u jedan glas pjevao “Osam tamburaša s Petrovaradina”, “Ko te ima taj te nema”, “Tri metera somota”, “Svaku ženu volim ja”, “Moja mala nema mane”, “Da nije ljubavi”.

 “Vratićemo vas u neka vremena koja se više ponoviti neće. Imaćete prilike da čujete one pjesme, pesme i pisme koje su nastale davno i kad sam ja počinjao da se bavim ovim poslom, prije 60 godina, one su već onda bile stare. Nadam se da ste znali da je pjesma, pesma ili pisma najbolji način ljudskog izražavanja”, kazao je Zvonko Bogdan i poručio da je kod interpretacije najbitnije da tokom izvođenja publika “vidi sliku koja se u tekstovima događa”.

Koncertu je prethodila prezentacija vojvođanske kuhinje i šetnja tamburaša kroz centar Herceg Novog, a potom i otvaranje izložbe “Osjeti duh Novog Sada” u foajeu dvorane “Park”.

Koncert Zvonka Bogdana – foto Miloš Samardžić

Dani Novog Sada na Prazniku mimoze organizovani su želji da se dva grada približe, a u saradnji Opštine Herceg Novi, Javne ustanove kulture “Herceg fest” i lokalne Turističke organizacije sa Gradom Novim Sadom, Kulturnim centrom i Turističkom organizacijom tog grada.

Dani Novog Sada na Prazniku mimoze prvi put su organizovani 1985. godine, istakao je potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur, otvarajući izložbu “Osjeti duh Novog Sada”.

“Od tada do danas, gotovo četiri decenije kasnije, duh Novog Sada i dalje je prisutan na najvećoj novskoj fešti, a mirisi, ukusi, boje i šarm Herceg Novog svake godine donose dašak našeg grada i Praznika mimoze u glavni grad Vojvodine. Ponosni smo na saradnju koju čuvamo i razvijamo, polazeći prije svega od prijateljstva I bliskih veza koje postoje među građanima Herceg Novog i Novog Sada”, poručio je Mustur.

Kako je rekao, program Dani Novog Sada na 54. Prazniku mimoze predstavlja sjajan nastavak višedecenijske saradnje dva grada, koja je na obostrano zadovoljstvo. Mustur se zahvalio upravi Grada Novog Sada, Turističkoj organizaciji i Kulturnom centru na partnerstvu i bliskoj saradnji, koji su ojačani susretima tokom Praznika mimoze.

“Za Herceg Novi, kao grad koji posebnu pažnju posvećuje kulturi i mladima, od izuzetnog je značaja saradnja i razmjena iskustava sa gradom koji je nosio titulu evropske omladinske prijestonice i evropske prijestonice kulture. S druge strane, Herceg Novi ima šta da ponudi svojim partnerima – kao turistička destinacija, sredina koja baštini i čuva bogato naslijeđe, vrijednosti multukulturalnosti i tolerancije, ali I kao grad u razvoju koji njeguje veze sa brojnim evropskim gradovima”, kazao je Mustur.

U ime Grada Novog Sada, na Praznik mimoze stigao je zamjenik gradonačelnika, Igor Crnobarac, koji je naveo da gostovanje karavana Mimoze  u Novom Sadu, kao i njihov dolazak u Herceg Novi predstavljaju lijepo iskustvo i važnu vezu između dva grada.

Koncert Zvonka Bogdana – foto Miloš Samardžić

“Osjećam se zaista kao svoj među svojima. Mislim da je to zaista jedna veza kojoj ne smijemo dopustiti da zamre ili oslabi. Ta energija koja postoji između Herceg Novog i Novog Sada, kroz činjenicu da su mnogi Novljani možda studirali u Novom Sadu, te da mnogi Novosađani vrlo rado oduvijek ljetuju u Herceg Novom, zaista smatram da tu postoji jedan veliki potencijal za saradnju između naša dva grada”, rekao je Crnobarac.

Novi Sad se vratio na Praznik mimoze nakon pauze koju je uslovila pandemija, naveo je Mirsad Avdić iz Kulturnog centra Novog Sada.

“Mi smo potpisali prije četiri godine protokol o saradnji Herceg Novog i Novog Sada i evo sada prilike da se ovom izložbom predstavimo prijateljima iz Herceg Novog i ostalim turistima koji dolaze na Praznik mimoze. Ova izložba predstavlja Novi Sad u istorijskom i kulturološkom smislu, kako se živi i radi u Novom Sadu zadnjih 300 godina”, rekao je Avdić.

Na programu 54. Praznika mimoze večeras je tradicionalna Riblja večera u Institutu “Dr Simo Milošević” u Igalu. Nastupiće Legende, grupa koja je prepoznata i voljena već više od 30 godina po svom spoju starogradske i etno muzike, a uz njih i domaće snage, klapa Castel Nuovo. Veče dobre hrane, muzike i plesa počinje u 21 čas.

Ovog vikenda na programu je i turnir u kartaškim igrama briškula i trešeta, koje su tipične za Boku i Herceg Novi. Tokom subote i nedjelje u konobi Kantula prijavljeni takmičari nadmetaće se u ovoj igri, koja je zbog svoje autentičnosti uvrštena u program Praznika mimoze.

Programi planirani na otvorenom ovog vikenda odloženi su zbog nepovoljnih vremenskih uslova.

Pred nama je još jedna sedmice zanimljivih događaja na Prazniku mimoze, a sve informacije možete naći na: www.praznikmimoze.com, kao i na društvenim mrežama festivala:https://www.facebook.com/praznikmimozehercegnovi  i https://www.instagram.com/praznik_mimoze/

Ukrajinci u Herceg Novom odali počast žrtvama rata – “Stop ratu”

0
Foto Radio CG

Ukrajinci koji žive u Herceg Novom okupili su se danas u centru grada da obilježe godišnjicu rata u njihovoj zemlji. Minutom ćutanja odali su počast žrtvama agresije.

Uzvikivali su parole “Stop ratu”, “Zaustavite Putina”, “Slava Ukrajini”.

Ukrajinci u Herceg Novom odali počast žrtvama rata – “Stop ratu”
Foto Radio CG

Prema poslednjim podacima, u Herceg Novom trenutno boravi oko 5.000 Ukrajinaca.

/Lj. Vukotić/

Ban traži da se ispitaju navodi premijera o planiranoj diverziji

0
Dejan Ban

Suvlasnik i direktor Pomorskog saobraćaja se obratio Specijalnom državnom tužilaštvu


Nakon što je u preksinoćnoj emisiji Argumenti na Javnom servisu premijer Dritan Abazović optužio suvlasnika i direktora Pomorskog saobraćaja Dejana Bana da sa jednom organizovanom kriminalnom grupom (OKG) planira diverziju, Ban se juče obratio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).

– Podnio sam obavještenje u svojstvu građanina da sam u saznanju da premijer Dritan Abazović ima informacije oko eventualnih diverzija koje mogu višestruko ugroziti bezbjednost u zalivu, kao i informaciju da je izvjesni Dejan Ban povezan sa OKG. Naveo sam da bi SDT stoga trebalo na ove okolnosti da sasluša one koji imaju te informacije i procijeni da li bi i ostala lica, na koja je ukazano, trebalo da budu saslušana – kazao je Ban.

Suočavanje Abazovića i Bana u Argumentima uglavnom se svelo na međusobne optužbe. S jedne strane premijer ovo preduzeće optužuje da je nelegalno organizovalo trajektni prevoz na liniji Kamenara – Lepetane, da je država od njihove višemilionske zarade uzimala samo mrvice, te da su na računu kompanije našli više novca nego što su za nju platili obveznicama stare devizne štednje.

Ban traži da se ispitaju navodi premijera o planiranoj diverziji
Trajekt – foto Boka News

S druge strane, Ban optužuje Abazovića da manipulište, tvrdi da su legalno obavljali ovu djelatnost, te da su bili prinuđeni da nakon jednostranog raskida ugovora koje im je Morsko dobro uputilo 17. februara, odmah obustave prevoz, jer bi u suprotnom obavljali djelatnost bez dozvole.

Inspekcije Iako su, kako je kazao, na kolektivnom godišnjem odmoru od kada je trajektna linija obustavljena, u ponedjeljak im se pojavila radna, dan kasnije i inspekcija za zaštitu na radu, a najavila im se i poreska.

– Prije šest mjeseci je iz kompanije izašla poreska kontrola, koja je pregledala poslovanje pet godina unazad, bez ijedne primjedbe i sada se ponovo najavljuje vanredna kontrola. Pojavila se potreba i za vanrednom kontrolom tehničke ispravnosti trajekata, koji su inače na vezu u Bijeloj i ne saobraćaju, pa im je sada jako bitno da li su ispravni ili ne. Prošle godine je Pomorski saobraćaj posjetila 21 inspekcija, čak i arhivska, jer proizvodimo veoma važan arhivski sadržaj. Ako računamo da smo sa svakom inspekcijom proveli tri dana, mi smo 60 radnih dana proveli prevrćući papire s jedne na drugu gomilu – kazao je Ban dodajući da to znači da je njihova administracija, imajući u vidu radne dane, skoro tri mjeseca prošle godine bila posvećena isključivo inspekcijama.

JU Gradska biblioteka Tivat: Promocija romana “Papir sa vodenim znakom”

0
JU Gradska biblioteka Tivat:  Promocija romana “Papir sa vodenim znakom”
JU Gradska biblioteka Tivat

JU Gradska biblioteka Tivat najavila je gostovanje književnika Gorana Petrovića, jednog od najznačajnijih srpskih pisaca u posljednje dvije decenije, jednako priznatog po jedinstvenom stilu i brižljivom njegovanju jezika, kao i omiljenog zbog čudesnih tema o davnim i dalekim ljudima, u kojima uvijek na kraju pronađemo naše današnje. Književno veče, na kome će biti predstavljen Petrovićev roman “Papir sa vodenim znakom”, za koji je osvojio nagradu Beogradski pobednik (2023) biće upriličeno u ponedjeljak, 27. februara u 19 sati u galeriji Ljetnikovca Buća. O romanu će, pored autora, govoriti univerzitetski profesor, teoretičar i istoričar književnosti Aleksandar Jerkov, a moderator je direktorica Biblioteke Vesna Barbić.

Goran Petrović (Kraljevo, 1961) objavio je knjigu kratke proze Saveti za lakši život (1989), roman Atlas opisan nebom (1993), zbirku pripovedaka Ostrvo i okolne priče (1996), roman Opsada crkve Svetog Spasa (1997), roman Sitničarnica „Kod srećne ruke“ (2000), zbirku pripovedaka Bližnji (2002), knjigu izabrane kratke proze Sve što znam o vremenu (2003), dramski tekst Skela (2004), zbirku pripovedaka Razlike (2006), knjigu zapisa Pretraživač (2007), novelu Ispod tavanice koja se ljuspa (2010), knjigu izabranih priča Porodične storije (2011), dramski tekst Matica (2011) i knjigu izabranih priča Unutrašnje dvorište (2018).

Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu.

Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: Opsada crkve Svetog Spasa (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radio-drama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film Bližnji (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTS-a, 2008; radio-drama Iznad pet trošnih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.

Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja. Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: „Prosvetina“, „Meša Selimović“, Ninova nagrada za roman godine, „Vitalova“, „Račanska povelja“, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, „Borisav Stanković“, „Svetozar Ćorović“, nagrada „Ivo Andrić“ za pripovetku, „Laza Kostić“, nagrada za dramski tekst „Kočićeva knjiga“, „Zlatni krst Kneza Lazara“, „Veljkova golubica“ za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada „Ivo Andrić“ za celokupno književno stvaralaštvo, „Stanislav Lem“, „Grigorije Božović“, „Zlatna knjiga Matice srpske“… Član je Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra. Za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018.

Nesvakidašnja havarija: Golema riba uništila motor ribarskog broda

0
Nesvakidašnja havarija: Golema riba uništila motor ribarskog broda
Sabljarka

Posada ribarskog broda spašena je nedaleko istočne obale Australije nakon što se 70 kilograma težak crni marlin zaletio u brod i probušio rupu u motoru. Uslijedio je jedan od najneobičnijih poziva u pomoć u australskim vodama.

Crni marlin je vrsta koštunajče, jako nalik na sabljarci, koja obitava u tropskim i suptropskim područjima Indijskog i Tihog oceana. S maksimalnom objavljenom duljinom od 4,65 m i težinom od 750 kg, jedna je od najbržih riba na svijetu.

Kapetan ribarskog broda od 6,7 metara rekao je da je posada ‘ulovila‘ marlina u nedjelju, koji se naglo okrenuo i pojurio prema brodu te udario u motor uništivši napajanje strujom, prenosi portal fenix magazin.

Plovilo je bilo oko 32 kilometra od Tura Heada u južnom Novom Južnom Walesu, prenosi Otvoreno more.

“Borili smo se s njim, napravio je polukružni zaokret i zabio se u motor”, rekao je skiper.

“Dogodilo se tako brzo”, rekao je kapetan dodajući da su prerezali najlon.

“Bilo je to neobično spašavanje”, rekao je zapovjednik jedinice Marine Rescue Merimbula Bill Blakeman, koji je bio dio posade koja je odvukla ribarski brod natrag do kopna.

“Tijekom godina sam imao nekoliko incidenata povezanih s morskim psima koji su napadali propelere, ali nikada marlin nije onesposobio plovilo”, rekao je Blakeman.

Prema Odsjeku za primarnu industriju NSW-a, obično se ne smatraju opasnima, “ali je poznato da napadaju brodove i plutajuće objekte tako što ih nabadaju svojim šiljatim izdankom čeljusti.”

Dubrovnik namjerava ograničiti promet oko povijesne jezgre

0
Dubrovnik namjerava ograničiti promet oko povijesne jezgre
Dubrovnik foto Boka News

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković predstavio je u petak nacrt odluke o ograničenju prometa u kontaktnoj zoni povijesne jezgre, s ciljem smanjenja prometnih gužvi u srcu Dubrovnika i negativnog utjecaja na spomeničku baštinu.

Franković je naglasio kako je nacrt temeljen na smjernicama UNESCO-a i Planu upravljanja povijesnom jezgrom.

„S obzirom na to da Dubrovnik prvi donosi ovakav dokument, očekujem da se gospodarski subjekti i građani uključe u javno savjetovanje idućih 30 dana, kako bi konačna odluka bila što kvalitetnija i životnija te kako bismo je u budućnosti što manje mijenjali, Dijalog nam je iznimno važan“, rekao je Franković.

Napomenuo je kako su preduvjet za donošenje odluke bile nedavne izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

„Želimo smanjiti gužve i dati prednost stanovništvu Dubrovnika, s posebnim naglaskom na stanovnike povijesne jezgre“, izjavio je Franković.

Nacrtom je određeno pet kategorija vozila s različitim pravilima. U zoni posebnog prometnog režima moći će neometano prometovati građani koji u zoni imaju prijavljeno prebivalište dulje od godinu dana te vozila javnog prijevoza, mopedi, motocikli, interventne službe, oružane snage i HGSS. Isto će se omogućiti svima koji imaju PPK (povlaštena parkirna karta), pre-paid parking, parkiralište ili garažno mjesto izvan sustava javnih parkiralištima.

Posebna su kategorija gospodarstvenici u prijevozu osoba i tereta, dok se promet turističkih autobusa, osobnih vozila 7+1 i 8+1 i car sharinga nastavlja pod trenutačnim uvjetima. Zabranjen pristup povijesnoj jezgri bit će kamp kućicama, kamperskim vozilima, traktorima i sličnim vozilima.

U toku radovi na izgradnji kanalizacione mreže u Zelenici

0
U toku radovi na izgradnji kanalizacione mreže u Zelenici
Foto Opština HN

U toku su radovi na izgradnji kanalizacione mreže u Zelenici, u cilju zaštite vodoizvorišta Opačica. Radi se o projektu vrijednom 131.000 eura koji je Opština Herceg-Novi kandidovala za kapitalni Budžet države, a javni poziv raspisala je Uprava javnih radova (sada Uprava za kapitalne projekte).

Izvorište Opačica okruženo je septičkim jamama, što predstavlja potencijalni hazard u slučaju izlivanja usljed obilnih kiša. Radovi će trajati oko mjesec dana.

Realizacijom ovog projekta, dio Zelenike kod izvorišta Opačica biće spojen na glavni primarni dio kolektora i već urađenu mrežu, čime se stvaraju uslovi za izgradnju sekundarne mreže kroz ovo naselje.

Ovo je samo jedan od projekata do čije realizacije je došlo saradnjom Opštine Herceg-Novi i Uprave za kapitalne projekte u prethodnom periodu.

Koalicija “PRAVA STVAR, Za Tivat svih nas“ povodom izbora predsjednika Opštine Tivat

0
Koalicija “PRAVA STVAR, Za Tivat svih nas“ povodom izbora predsjednika Opštine Tivat
PRAVA STVAR, Za Tivat svih nas Koalicija DPS, SD, SDP, LP

Glasanjem 17 odbornika vladajuće većine u SO Tivat dobili smo novog starog predsjednika Opštine. Time se zatvorio krug kojim se na lokalnom, zakonodavnom i izvršnom nivou dodatno učvrstila koalicija avgustovskih pobjednika iz 2020. godine. Kako su djelovi te većine upravljali gradom od 2020. čitali smo ovih dana iz njihovog pera, a i bivši potpredsjednik, a prvi partijski saradnik predsjednika Opštine, je svoj mandat zaključio pozivom da se svi zajedno konačno uozbilje, kaža se u saopštenju koalicije PRAVA STVAR, Za Tivat svih nas – DPS, SD, SDP, LP

Predlažemo za početak da upravo ponovo izabrani predsjednik Opštine više ne učestvuje u pipanju dugmića u ionako nesavršenom pravnom i ekonomskom sistemu Crne Gore, jer ono što on vidi kao javni interes i pobjedu države nad privatnim upravljanjem ogleda se u redovima u Lepetanima i apelu da do Herceg Novog ipak putujemo „okolo“. Vijek 21.

Izborom predsjednika Opštine vladajuća koalicija se vratila sa ruba provalije na sigurno tlo, a za to je naravno bilo potrebno ono čega se navodno nesumnjivo i dokazano gnušaju – ponovo podijeliti fotelje po partijskom ključu i zadovoljiti sve karike zapečaćenog koalicionog lanca. Znamo da je svaki lanac čvrst onoliko koliko mu je jaka najslabija karika. Znajući to, vladajuća većina je svoju najslabiju kariku očigledno morala ojačati do potpredsjedničkog nivoa. Mudro.

U narednim danima i na narednim sjednicama SO ćemo ponovo vidjeti i čuti koliko se sablažnjavaju na pomen partitokratije, a koliki su propovjednici meritokratije.

Možda nam se čini da je ono što su govorili u predizbornim kampanjama i ono što su nedavno objavljivali na portalu Radio Tivta u blagoj kontradiktornosti, ali sigurni smo da se i čekanje catare i plovidba do Kamenara ovih dana ne čine baš kao osvježenje.

Zbog činjenice da se sjednice SO Tivat ne prenose direktno preko talasa Radio Tivta jer je u toku izborna kampanja, uvažavajući interesovanje građanki i građana Tivta naše stavove i informacije o narednim aktivnostima  prenosićemo putem saopštenja i u direktnoj komunikaciji, kaža se u saopštenju koalicije PRAVA STVAR, Za Tivat svih nas – DPS, SD, SDP, LP

Otvaranje zimskih kotorskih karnevalskih fešti zbog kiše u PC “Vukšić”

0
Otvaranje zimskih kotorskih karnevalskih fešti zbog kiše u PC “Vukšić”
Kotorski karneval – foto Boka News

Zbog najavljenih vremenskih neprilika, otvaranje Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti biće u subotu 25. februara od 20.30h u Poslovnom centru “Vukšić”.

Uz kapa kotorskog karnevala i mažoretke “Fešta”, program će se nastaviti “Crno – bijelom redutom” za koju je obavezan dress kod – crno bijela kombinacija.

Ulaznice, po cijeni od 10 eura,  su u prodaji na Kamenom kiosku od 8h do 13h i u Poslovnom centru “Vukšić” od 19h.

Za dobar štimung biće zadužena klapa “Šufit” iz Splita i Amadeus bend iz Dubrovnika.

Dječiji maskenbal održaće se u  nedjelju 26. februara 2023.g. od 16h u  hotelu

 ” Blue Kotor Bay” na Prčanju. Najmlađe će zabavljati Šanta Panta.

Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.

Medijski sponzori karnevalskih fešti su: RTCG, Radio televizija Herceg Novi, Radio televizija Budva, Radio Kotor, Radio Dux, NVO Kutak, Travel Montenegro, Share Montenegro, Boka news, Feral Bar, PV INFORMER.

Olupina ruskog tenka “simbol propasti” pred ambasadom Rusije

0
Olupina ruskog tenka “simbol propasti” pred ambasadom Rusije
Ruski tenk T-72, uni·ten kod Kijeva, ostavljen je ispred ruske ambasade u Berlinu na godi·njicu invazije Ukrajine. (dpa – standardna prava upotrebe) Foto: Paul Zinken/dpa

Ispred ruske ambasade u Berlinu u petak ujutro se pojavila olupina tenka uništenog u propalom napadu na Kijev. Uništeni T-72 je zamišljen kao antiratna poruka Moskvi na godišnjicu od invazije Ukrajine.

Tenk, dopremljen specijalnom vojnom prikolicom, stoji sučelice ambasadi na širokom medijanu bulevara ispred. Top vozila uperen je u zgradu ambasade.

Organizatori svojevrsnog protesta su rekli da je tenk 31. marta uništen u borbama oko Kijeva i da je posada poginula. Vozilo je bilo deo tenkovske brigade sa krajnjeg istoka Rusije.

Inicijatori su uništeni tenk opisali kao “simbol propasti” i izjavili kako “se u ambasadi nalaze ratni zločinci” kojima “pred vratima ostavlja njihovu olupinu”.

Tenk će od iduće nedelje biti izložen i u Holandiji. Vozilo je organizatorima protesta pozajmio Vojnoistorijski muzej ukrajinskog ministarstva odbrane i pritom pomogao sa transportom.