Zelenski potvrdio pad Bahmuta, Putin čestitao vojnicima

0
Zelenski potvrdio pad Bahmuta, Putin čestitao vojnicima
Bahmut, 27.2.2023.
Foto: Alex Babenko / REUTERS

Okončana je najduža i najkrvavija bitka u 15-mjesečnom ratu u Ukrajini. Rusija je ustvrdila da je zauzela Bahmut. Napad na već gotovo sravnjen grad predvodila je ruska plaćenička vojna skupina Wagner. Pad grada potvrdio je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekavši da je taj grad “danas još samo u našim srcima”.

Zelenski: Bahmut “još samo u našim srcima”

Čini se da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju potvrdio gubitak grada Bahmuta kada je upitan je li i i dalje pod kontrolom Kijeva, rekavši da je taj grad “danas još samo u našim srcima”.

Upitan u Hirošimi prije sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom odupiru li se i dalje ukrajinske snage u Bahmutu ili je Rusija preuzela grad Zelenski je bio neodređen, a potom rekao: “Morate razumjeti da (tamo) više nema ničega – Danas je Bahmut još samo u našim srcima”.

Putin čestitao vojnicima na zauzimanju Bahmuta

Rusija je ustvrdila da je zauzela čitav ukrajinski grad Bahmut, što bi u slučaju potvrde značilo da je okončana najduža i najkrvavija bitka u 15-mjesečnom ratu. Zauzimanje Bahmuta, kojeg Rusi još iz sovjetskog doba nazivaju Artjomovsk značilo bi prvu veću rusku pobjedu u bitki koja traje više od 10 mjeseci. S više lokacija u razrušenom ukrajinskom gradu stižu prizori visoko podignutih ruskih zastava.

Rusko Ministarstvo obrane kratko je priopćilo “da je završeno oslobađanje Artjomovska kao rezultat napada jurišnih odreda Wagnera, uz podršku topništva i zračnih snaga”. Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je vojnicima na zauzimanju grada, kazavši da će najzaslužniji biti nagrađeni, objavile su ruske novinske agencije.

U francuskoj Bretanji Hrvatsku predstavljale dvije gajete – Mila i Zora

0
U francuskoj Bretanji Hrvatsku predstavljale dvije gajete – Mila i Zora
U francuskoj Bretanji Hrvatsku predstavljale dvije gajete – Mila i Zora

Među više od 1.300 brodova, sudionika velike, završne parade koja se u subotu održala u sklopu festivala Tjedan zaljeva Morbihan u francuskoj regiji Bretanji, Hrvatsku su predstavljale dvije gajete – Mila iz Šepurine na otoku Prviću i Zora iz Malinske na otoku Krku.

“Nakon šest dana plovidbe po zaljevu Morbihan, predstavljanja nacionalne maritimne baštine te sudjelovanja u mnogim popratnim događanjima, velika parada svojevrstan je pozdrav publici koja svakodnevno prati festival i zahvala organizatorima u Francuskoj”, komentirao je predsjednik Udruge Cronaves iz Splita Plamenko Bavčević.

Uz rekreativne i regatne jedrilice, male motorne čamce, kajake, radne drvene brodove, čamce za veslanje i daske za jedrenje, u paradi su sudjelovali i atraktivni jedrenjaci do 50 metara dužine.

I ove godine pažnju su plijenili replika ruske fregate iz 1703. Standard i nekadašnji nizozemski parobrod Hydrograaf, 113 godina star istraživački brod Kraljevske mornarice, koji se danas iznajmljuje u turističke svrhe, a nerijetko ga koristi i nizozemska kraljevska obitelj.

“Iako su uvjeti za plovidbu bili teški, jak sjeveroistočni vjetar, uz inače jake morske struje koje stvaraju vrtače, specifične za zaljev Morbihan, naše dvije male posade odlično su se snašle i izmamile pljesak mnogobrojne publike. Hrvatska je još jednom pokazala i dokazala da se njena maritimna baština cijeni diljem Europe”, istaknuo je Bavčević.

Paradu je otvorio remorker francuske ratne mornarice Buffle, kojim zapovijeda 40-godišnja poručnica Helene Herrouin.

Velika akcija čišćenja nacionalnih parkova

0
Akcija čišćenja

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore organizuje veliku akciju uklanjanja otpada sa prostora svih pet nacionalnih parkova Crne Gore povodom obilježavanja značajnih ekoloških datuma Međunarodnog dana biodiverziteta (22.maja) i Evropskog dana parkova (24.maja), a u cilju podizanja svijesti javnosti o značaju očuvanja prirode zaštićenih područja.

Akcija će biti organizovana na određenim lokacijama u svih pet nacionalnih parkova u srijedu, 24. maja 2023. godine, od 10 do 12 sati.

“S tim u vezi, pozivamo sve zainteresovane građane, državne organe i institucije, NVO sektor da nam se pridruže, jer samo odgovornim odnosom svih građana prema zaštićenoj prirodi možemo doprinijeti njenom trajnom očuvanju za sadašnje i sve buduće generacije”, navodi se u saopštenju.

Lovčen – foto NP Lovćen

“Očuvana i zdrava životna sredina glavni su motiv posjete crnogorskim nacionalnim parkovima, a njihova čistoća i nivo ambijentalne higijene u njima ogledalo je ekološke svijesti i savjesti ukupne društvene zajednice”, navodi se u saopštenju.

Napominju da Službe ambijentalne higijene NPCG redovno vrše aktivnosti u cilju održavanja prostora parkova čistim, ali je dodatna pomoć svih zainteresovanih subjekata i ekološki odgovornih građana uvijek dobrodošla.

Crna Gora slavi Dan nezavisnosti – 21. maj

0
Crna Gora slavi Dan nezavisnosti – 21. maj
Dan nezavisnosti

Crna Gora danas obilježava Dan nezavisnosti i 17 godina od kada je na referendumu obnovila državnu samostalnost.

Na referendumu 21. maja 2006. godine glasalo je 419.240 građana, ili 86,5 odsto od ukupnog broja birača.

Nezavisnost države podržalo je 230.661, ili 55,5 odsto građana Crne Gore koji su izašli na referendum, dok je za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo 185.002 ili 44,5 odsto.

Skupština Crne Gore prethodno je usvojila Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku Evropske unije. Za uspjeh referenduma bilo je potrebno da ga podrži 55 odsto izašlih birača.

Referendumsko pitanje glasilo je – Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom.

Skupština Crne Gore je 2. marta, na predlog predsjednika Republike Filipa Vujanovića, donijela odluku da referendum o državno-pravnom statusu bude održan 21. maja.

Za predsjednika Republičke referendumske komisije (RRK) izabran je Slovak František Lipka.

Pravo izjašnjavanja na referendumu imali su građani koji u skladu sa propisima o izborima imali biračko pravo.

Prema podacima RRK, pravo glasa na referendumu imalo je 484,7 hiljada građana.

Oblačno sa dužim sunčanim periodima

0
Oblačno sa dužim sunčanim periodima
Boka Kotorska – foto Boka News

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima, a umjeren do pojačan razvoj oblačnosti očekuje se u drugom dijelu dana.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, na udare ponegdje i jak, sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha od pet do 16, najviša dnevna od 15 do 26 stepeni.

H. Novi – Potpisani ugovori sa sportskim klubovima, budžet veći za 50 hiljada eura

0
H. Novi – Potpisani ugovori sa sportskim klubovima, budžet veći za 50 hiljada eura
Sredstva za sport – HN

Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi potpisao je ugovore o sufinansiranju za 2023. godinu sa rukovodiocima sportskih klubova iz Herceg Novog. Sredstva je dobilo njih 47.

Budžet namijenjen sportskim društvima ove godine je uvećan za 50 hiljada eura, kazao je sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica.

„Za sportske klubove je opredijeljeno 600 hiljada eura i potpisivanjem ugovora je finiširan čitav proces koji je započeo konkursom. Na ovaj način Opština se obavezuje da klubove finansira, odnosno sufinansira kao i do sada, a saradnju nastavljamo, osnažujemo i nadam se da ćemo sport u našem gradu podići na još viši nivo“, pojašnjava Kisjelica.

Najveća sredstva dobili su PVK Jadran i KK Primorje 1945.

Kako je istakao predsjednik PVK Jadran Boro Lučić, za uspjehe koje ovaj klub ostvaruje potrebna su i velika finansijska sredstva.

„Da nije Opštine Herceg Novi definitivno ne bismo bili u mogućnosti da to i uradimo. Zahvaljujem im se na razmijevanju, pomoći koju nam pružaju, ne samo finansijskoj nego i logističkoj“, kazao je Lučić.

Predsjednik KK Primorje 1945 Željko Roganović pojašnjava da će dobijena sredstva pomoći klubu da ostvari svoje ambicije.

„Visina sredstava otprilike determiniše i ambicije koje imamo. Igramo jedno relativno skupo i zahtjevno takmičenje. Podsjetiću da je Primorje, u jednom velikom sportu kao što je košarka, učesnik najjačeg državnog takmičenja“, kazao je Roganović.

Sekretarijat za društvene djelatnosti i sport planira da u narednoj godini poveća budžet za sportska društva i omogući im bolje uslove za rad.

Neradni dani za Dan nezavisnosti Crne Gore

0
Neradni dani za Dan nezavisnosti Crne Gore
CG Dan nezavisnosti

Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima, Dan nezavisnosti Crne Gore se praznuje 21. i 22. maja.

“Kako je prvi praznični dan nedjelja, neradni dani za Dan nezavisnosti su nedjelja 21. maj, ponedjeljak 22. maj i utorak 23. maj”, kaže se u saopštenju.

Državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove, preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posledice po građane ili državu.

Otvoren crnogorski paviljon na Bijenalu arhitekture u Veneciji

0
Otvoren crnogorski paviljon na Bijenalu arhitekture u Veneciji
Bijenale arhitekture u Veneciji

Na XVIII Bijenalu arhitekture u Veneciji juče je otvoren i crnogorski paviljon, saopšteno je iz Vlade. Naša zemlja se predstavlja sa izložbom pod nazivom: Miraži budućnosti Crne Gore.

Kako je pojašnjeno, cilj izložbe je da podstakne kvalitativne promjene u prirodnom, urbanom i zaštićenom okruženju. Autori ukazuju na kapitalne i hitne teme kontakta prirode i nasljeđa, i nove arhitekture i pejzaža.
Tema Bijenala je “Laboratorija budućnosti”, a Crna Gora će autorska rješenja predstaviti u istorijskom zdanju Palazzo Malipiero.

Bijenale arhitekture u Veneciji
Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma otvorila je Samostalnu postavku Crne Gore na Bijenalu arhitekture u Veneciji otvorila je ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović
– Ponosni smo što Crna Gora učestvuje na najznačajnijoj globalnoj manifestaciji savremenih dostignuća arhitektonskog i urbanističkog stvaralaštva. Otvaramo kreativni i slobodni dijalog o budućnosti sa novom arhitekturom. Crna Gora je dio savremenog svijeta i u kulturi i arhitekturi – poručila je.
Postavku čini 150 radova 52 autora iz naše zemlje i svijeta. Crnogorska postavka biće otvorena za posjetioce Bijenala do 26. novembra.

Bijenale arhitekture u Veneciji
Crnu Goru predstaviće pojedinačno i/ili u timovima: Lazar Pejović, Luka Skansi, Mileta Bojović, Marko Radonjić, Zlatko Nikolić, Anoe Melliou, Anđelka Bnin Bninski, Srđan Marlović, Petra Čoko, Rok Žnidaršić, Nikola Novaković, Marija Novaković, Mustafa Musić, Mladen Maslovar, Darko Karadžić, Srđan Tadić, Jelena Vlaović, Aleksandra Saša Vukićević, Anja Tadić, Bojan Vlahović, Aleksandar Marsenić, Darko Radović, Davisi Boontharm, Bratislav Gaković, Radovan Radoman, Eldin Kabaklija, Jovana Marojević, Milica Jaramaz, Goran Ivo Marinović, Đorđe Stojanović, Milan Katić, Milica Vujović, Đurđa Garčević, Ana Tošić, Sara Jeveričić, Milena Delević Grbić, Andrej Jovanović, Aleksandar Čarnojević, Aleksandar Suhanov, Marijana Simić, Jelena Ivančević, Ema Alihodžić Jašarović, Nemanja Milićević, Goran Andrejin, Sonja Dubak, Maša Mušikić, Stanislava Predojević, Ksenija Radovanović, Duško Miljanić, Branislav Strugar, Vlado Lutovac, Branislav Milatović i Andrija Mugoša.

Međunarodno takmičenje gitarista od 1. do 3. juna

0
Međunarodno takmičenje gitarista od 1. do 3. juna
Međunarodno takmičenje gitarista

Sedamnaesto izdanje Međunarodnog takmičenja gitarista (Montenegro International Guitar Competition) održaće se od 1. do 3. juna u Centru za kulturu Tivat.

Takmičenje će se odvijati u dvije kategorije – solo gitara i kamerni ansambli s gitarom, a koje su podijeljene na po sedam potkategorija u skladu sa uzrastom. Na sajtu guitarmontenegro.com zainteresovani mogu pronaći pravilnik sa propozicijama takmičenja, kao i prijavni formular. Prijave se šalju do 22. maja u ponoć.

I ovoga puta festival pored takmičarskih, uključuje i koncertne aktivnosti. U oficijelnom dijelu programa, 3. juna u 20 časova, na sceni Centra za kulturu Tivat, nastupiće poznati klasični gitarista i kompozitor iz Hrvatske, Neno Munitić. Rođen 1972. godine u Splitu, Munitić je magistrirao u klasi profesora Gorana Listeša na Visokoj školi za glazbenu umjetnost “Ino Mirković”. Nakon osvajanja prve apsolutne nagrade na 8. Međunarodnom gitarskom takmičenju “Citta di Casarza Ligure” 2002. godine u Italiji, nastupa kao solista, te kao član raznih kamernih ansambala širom Evrope. Ostvario je saradnju sa brojnim umjetnicima širom svijeta. Pored koncertnog i pedagoškog rada bavi se i komponovanjem. Uz popularnu i scensku muziku, stvara djela za gitaru i kamerne ansamble. Publika u Tivtu imaće jedinstvenu priliku da na koncertu pod nazivom “Ribar plete mrižu svoju” čuje dvije tradicionalne pjesme u obradi za gitaru, kao i devet originalnih kompozicija Nena Munitića.

Ove godine, pored promocije klasične gitare i klasičnog stvaralaštva, odnosno mladih, talentovanih umjetnika iz zemlje i inostranstva, kroz programski segment Festival plus, cilj je da se gitara kao instrument približi i široj javnosti. Stoga će gost ovog dijela programa biti bosanskohercegovački pjevač, instrumentalista i kantautor – Al Dino. Njegov koncert zakazan je za 2. jun u 20 časova, takođe u Centru za kulturu Tivat. Ulaz na oba koncerta je slobodan.

”Ovogodišnje izdanje festivala vidimo kao priliku da pozovemo djecu da nastave da se okupljaju oko umjetnosti i visokih estetskih standarda, te da se pridružimo naporu i potrebi da se zaustavi vršnjačko nasilje i nasilje uopšte. Muzika je jedan od najljepših čovjekovih pokretača, a njeno stvaranje i izvođenje jedan od najljepših poriva. Stoga je ovogodišnje izdanje Međunarodnog takmičenja gitarista u Tivtu, koje je do sada okupilo nekoliko stotina takmičara iz preko 120 zemalja cijelog svijeta, posvećeno svoj djeci i muzici”, navodi se u saopštenju organizatora.

Festival realizuje Anagastum Guitar Society, uz podršku Centra za kulturu Tivat.

Aerodrom Tivat opslužio 89,19 hiljada putnika

0
Aerodrom Tivat opslužio 89,19 hiljada putnika
Aerodrom Tivat / foto Boka News

Aerodrom Tivat je u aprilu zabilježio promet od ukupno 39,22 hiljade putnika, što je 30,6 odsto bolji rezultat od onoga koji je ostvaren u istom mjesecu prošle godine.

Međutim, to je tek 70,6 odsto od obima prometa rekordne 2019. godine kada je prošlo ukupno 55,54 hiljade putnika, prenose Vijesti.

Tivatska vazdušna luka prošlog mjeseca je imala 546 operacija polijetanja i slijetanja aviona, što je četiri odsto više nego u aprilu prošle godine.

Ukupno je u prva četiri mjeseca ove godine aerodrom Tivat je zabilježio promet od 89,19 hiljada putnika na ukupno 1,42 hiljade operacija vazduhoplova.

Inače, od kraja prošlog mjeseca obim prometa konstantno raste jer saobraćaj sa Tivtom u susret špicu ljetnje sezone, uspostavlja sve veći broj kompanija.

Tako su pored ostalih, za Tivat minulih dana počeli da na redovnim sezonskim linijama lete turski Turkish Airlines, njemačka Lufthansa, francuska Transavia, austrijski Austrian Airlines, letonski Air Baltic, britanski loukoster Jet2.com, litvanski Avion Express, švajcarski Edelweiss Airlines, azerbejdžanska nacionalna kompanija Azerbaijan Airlines, izraelski nacionalni avio-prevoznik El Al preko svog čarter brenda Sundor.

/MINA-BUSINESS/