U Opštini Herceg Novi otvorena vrata za investicije od 1,2 milijarde eura

0
U Opštini Herceg Novi otvorena vrata za investicije od 1,2 milijarde eura
Herceg Novi – foto Vuk Ilić

Izmjenama i dopunama Prostorno urbanističkog plana (PUP) Opštine Herceg Novi, kojeg čeka usvajanje, kako je istakao savjetnik za arhitekturu i urbanizam u Agenciji za izgradnju i razvoj grada i rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a Ranko Kovačević, biće otvorena mogućnost izgradnje na 300 hektara površine opštine.

Valorizacija ovog prostora, kako naglašava, otvara šansu za investicije ukupne vrijednosti od 1,2 milijarede eura.

– To je ogromna površina, jer smo svakom dali šansu. Jedan hektar ima 10.000 kvadratnih metara, i ako je izgrađenost 0,8 onda se na 10.000 kvadrata može graditi 8.000 kvadrata prostora. Ako svaki kvadrat košta 500 eura, i to je skromna cijena za kvadrat završenog prostora, znači da je za ulaganje u jedan hektar potrebno četiri miliona, da bi napravili određeni broj kuća, objekata, bez infrastrukture, priključaka, puteva, struje, vode itd. Prilika je da se na 300 hektara ostvari ukupna investicija od 1,2 milijarde eura. Kroz plan smo dali šansu za investiranje, izgradnju i rješavanje životnih pitanja građana – kaže Kovačević.

Nakon netom okončane javne rasprave o Nacrtu izmjena i dopuna Prostornog plana Opštine Herceg Novi, radi se na usaglašavanju i objedinjavanju primjedbi i sugestija građana na određena planska rješenja. Sve pristigle primjedbe se obrađuju i proslijeđuju nadležnim institucijama.

– Postupak je takav da primjedbe idu Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, koje oni evidentiraju i pošalju nama, da razmotrimo i sagledamo mogućnosti. Odgovore šta je prihvatljivo, šta je djelimično ili nije prihvatljivo od iznesenih primjedbi, ponovo šaljemo ministarstvu, gdje Savjet za reviziju kontroliše da li je sa stručne strane ispravno. Kada odredimo šta je prihvatljivo, mijenjamo Nacrt i od Nacrta pravimo Predlog plana. Ponovo ide na saglasnost kod raznih institucija i kod Savjeta za reviziju, a kada sve to prođe, onda ga usvaja Vlada Crne Gore – objasnio je Kovačević.

Očekuje da će do jula biti urađene smjernice za određene lokacije na osnovu prihvaćenih primjedbi i urađen osnovni planski predlog, dok se konačno usvajanje Plana očekuje u septembru.

– Taj se predlog daje onima koji planiraju saobraćaj, elektroenergetiku, vodosnabdijevanje, kanalizaciju, elektronske komunikacije, te će oni prema korigovanom planu napraviti korekciju na infrastrukturi i uraditi određene smjerenice za detaljne razrade lokacija, što se ponovo predaje ministarstvu da pribave saglasnost javnih preduzeća i ustanova, a što očekujemo da će biti do kraja jula. U avgustu su kolektivni godišnji, imaćemo pauzu koja može poslužiti da još neke stvari korigujemo. Očekujemo da će u septembru sve biti usvojeno i da će Vlada konačno donijeti Izmjene i dopune PUP-a za Opštinu Herceg Novi – uvjeren je Kovačević.

Prostornim planom do 2030. godine, između ostalog, predviđeni su dodatni kapaciteti od 10.000 kreveta u hotelima. Udio smještaja mjeren brojem ležaja u hotelima treba da se značajno povećava, uz smanjenje učešća privatnih kuća i apartmana.

Projekcije su da će Igalo dobiti novih 400 kreveta, Zelenika 300, Herceg Novi 2.400, a Luštica u zoni Zabrđa 1.300. Ključna destinacija za razvoj turizma je poluostrvo Luštica. Herceg Novi razvijaće se kao Opština turizma i kulture i kao mjesto podsticanja “zelene” ekonomije, ravnomjernog teritorijalnog razvoja, navedeno je u ovom strateškom dokumentu.

Luštica ključna destinacija za razvoj turizma

Prostornim planom do 2030. godine, između ostalog, predviđeni su dodatni kapaciteti od 10.000 kreveta u hotelima. Udio smještaja mjeren brojem ležaja u hotelima treba da se značajno povećava, uz smanjenje učešća privatnih kuća i apartmana.

Luštica

Projekcije su da će Igalo dobiti novih 400 kreveta, Zelenika 300, Herceg Novi 2.400, a Luštica u zoni Zabrđa 1.300. Ključna destinacija za razvoj turizma je poluostrvo Luštica. Herceg Novi razvijaće se kao Opština turizma i kulture i kao mjesto podsticanja “zelene” ekonomije, ravnomjernog teritorijalnog razvoja, navedeno je u ovom strateškom dokumentu.

Cilj da se izmjenama PUP-a nadoknade detaljni planovi

PUP treba da nadoknadi period od šest godina kada nijedan planski dokument nije rađen.

– Cilj je da se izmjenama PUP-a nadoknade detaljni planovi, da građani mogu imati gradnju i da se iz ovog plana otvara mogućnost rješavanja poslovnih, stambenih i drugih pitanja, a to sada nema pola naselja od Sutorine do Kamenara. Plan će dati bazne osnove da bi ljudi iz Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju mogli da završe postupke legalizacije – kazao je Kovačević, dodjući da bi planirana lokalna zaobilaznica rasteretila grad i povezala
naselja.

Ističe i da ovaj plan ne podrazimijeva projekat državne saobraćajnice, na trasi od Debelog brijega do Veriga, već da je ona predmet državnog projekta – kazao je Kovačević i da bi najbolje rješenje bilo da država otkupi taj koridor.

/K.Matović/

Jazz koncert u Gornjoj Lastvi 29. juna

0
Jazz koncert u Gornjoj Lastvi 29. juna
JAZZ-29.jun

Kulturno zavičajno udruženje “Napredak” organizuje Jazz koncert ispred Doma kulture „Ilija Marković” u Gornjoj Lastvi u četvrtak, 29. juna u 22 sata.

Nastupaju Sara Jovović kvartet i gost na saksofonu Armir Lee (SAD).

Kombi za Gornju Lastvu kreće ispred pošte u centru Tivta u 21.30.

Plenković: Hrvatska očekuje odštetu logorašima, rješenja za brod “Jadran”, Prevlaku…

0
Plenković: Hrvatska očekuje odštetu logorašima, rješenja za brod “Jadran”, Prevlaku…
Milatović i Plenković Foto HINA

Hrvatska očekuje od Crne Gore da se procesuiraju ratni zločini nad Hrvatima u toj zemlji i riješe pitanja odštete logorašima i sva druga otvorena pitanja s tom zemljom, rekao je premijer Andrej Plenković nakon bilateralnog sastanka s crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem u utorak u Podgorici.

Premijer je razgovarao s Milatovićem o odšteti logorašima, još 14 nestalih Hrvata i potrebi procesuiranja ratnih zločina, kao i graničnom pitanju i školskom brodu Jadran.

“Očekujemo od tužiteljstva u Crnoj Gori da pokrenu procese koji se nisu pokrenuli”, istaknuo je Plenković novinarima nakon bilaterale.

Plenković je poručio da je novoizabrani crnogorski predsjednik “razumio ozbiljnost te teme” za Hrvatsku i hrvatske branitelje, obitelji nestalih i logoraše i da je obećao da će poduzeti “dodatne napore” za rješavanje tih pitanja.

Dodao je da je Zagreb i Podgorica trebaju riješiti i “konačno pitanje granice između Hrvatske i Crne Gore” bilateralnim putem.

Plenković se nakon samita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) susreo s predstavnicima hrvatske zajednice i hrvatskih kompanija u Crnoj Gori.

Pozdravio je što je izvoz Hrvatske u Crnu Goru prešao 300 miliona eura, ali i ondje izrazio želju da se riješe otvorena pitanja s tom zemljom.

“Još je 14 nestalih. Mi nismo zadovoljni da se ovdje nisu procesuirali ratni zločini koji su se dogodili nad Hrvatima”, rekao je Plenković. “Želimo da se otvorena pitanja riješe, a Hrvatska Crnoj Gori prenese svoja dragocjena iskustva” u procesu pristupanja Europskoj uniji, poručio je premijer okupljenima.

Na susretu je bio i Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) izabran u crnogorski parlament na izvanrednim izborima u lipnju.

Naglasio je da je HGI posvećen putu Podgorice prema članstvu u Europskoj uniji. “I dalje ćemo se zalagati za to. Ne samo da ćemo davati intenzitet dinamici tog procesa, već ćemo i generirati sam proces”, rekao je Vuksanović.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvata u Crnoj Gori ima oko 6000, a vjeruje se da ih je sada još manje.

U napadu na Kramatorsk poginulo osam osoba

0
U napadu na Kramatorsk poginulo osam osoba
Posljedice napada na Kramatorsk
Foto: Oleksandr Ratushniak / REUTERS

Broj poginulih u ruskom napadu na istočni ukrajinski grad Kramatorsk popeo se na osam, izvijestile su u srijedu ukrajinske hitne službe, dodajući da je 56 osoba ozlijeđeno.

Raste broj poginulih u ruskom napadu na ukrajinski Kramatorsk

Ruski projektil pogodio je u utorak prepuni restoran u središtu Kramatorska. Iz ruševina su izvučene tri osobe, dodaju hitne službe. Drugi projektil pogodio je selo na rubu Kramatorska, ranivši petero, ali glavne žrtve bile su u restoranu gdje je među mrtvima najmanje troje djece.

– Spasioci traže ljude ispod ruševina uništene zgrade, rekli su dužnosnici hitnih službi u aplikaciji Telegram.

Ruski projektil također je pogodio skupinu zgrada u Kremenčuku, oko 375 km zapadno u središnjoj Ukrajini, točno godinu dana nakon napada na tamošnji trgovački centar u kojem je ubijeno najmanje 20 ljudi. U posljednjem napadu nije bilo žrtava.

Britanci naglasili kako je sabotaža opskrbnih pravaca jedan od glavnih problema ruske vojske

U svom dnevnom izvještaju o situaciji u Ukrajini, Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva osvrnulo se na probleme na koje ruska vojska nailazi kada je u pitanju održavanje opskrbnih pravaca prema Zaporiškoj Oblasti.

– Dana 22. juna u ranim jutarnjim satima, ukrajinska vojska pogodila je mostove Chonhar između Krima i Hersonske oblasti, rekli su.

– Ovi mostovi su služili kao glavni dobavni pravci između Krima i grada Hersona. Činili su glavnu crtu opskrbe između ruskog logističkog čvorišta u Džankoju i zaporiškog sektora gdje se ruske snage trenutno brane od ukrajinskih napada. Privremeno zatvaranje ove vitalne rute znači dvostruko više potrebnog vremena za dovoz zaliha na front, objasnili su u ministarstvu.

Dodali su kako je ruska vojska već sagradila pontonske mostove, ali da je promet na njima ograničen.

– Postoje indicije kako su ruske vlasti gotovo sigurno sagradile pontonske mostove kao zamjenu. Pretpostavlja se kako su mostovi namijenjeni samo za vojnu upotrebu. Brzina kojom su sagrađeni pokazuje koliko je ova ruta bitna za rusku vojsku unutar Ukrajine, zaključili su.

Slavni talijanski škver obilježio 150 godina djelovanja: pogledajte zašto je Benetti sinonim za dizajn brodova

0
Slavni talijanski škver obilježio 150 godina djelovanja: pogledajte zašto je Benetti sinonim za dizajn brodova
Jahta dizajn – BENETTI AZIMUT GRUPA

Brodogradilište Benetti je prije nekoliko dana obilježilo svoju 150. godišnjicu u Viareggiu, prenosi superyachttimes.com.

Od svojih skromnih početaka u Viareggiu, do današnjeg statusa globalnog lidera, Benetti je postao sinonim za vrijednost, izvrsnost, dizajn i tehnološke inovacije. Danas posluje kao Benetti Azimut grupa.

Pod vodstvom vizionara Lorenza Benettija u 1960-ima, brodogradilište je revolucioniralo svijet jahti prelaskom s drvene na čeličnu konstrukciju, rađajući koncept moderne megajahte. Serije Delfino, Gabbiano i Mediterraneo postale su ikonična plovila, osvajajući aristokraciju i međunarodni jet set tijekom ere ‘la dolce vita‘.

Povijest Benettija može se pohvaliti mnoštvom zanimljivih inovacija, od prve dizel-električne jahte, Ambrosia 65M 2005., pa sve do lansiranja B.YOND 37M 2022., opremljenog ‘full-hybrid e-mode‘ sustavom koji je razvio Benetti sa Siemens Energy.

Planovi za budućnost su hibridni i električni pogonski sustavi, smanjenje intenziteta ugljika od 40 posto do 2030., korištenje najnovije generacije litijevih baterija visoke gustoće, novi materijali razvijeni da izdrže tijekom vremena, alternativna goriva kao što je biogorivo jer su najrealnija u tehnološkom smislu, skladištenju i širokoj dostupnosti.

Proslava ove velike obljetnice trajala je tri dana. U marini u Livornu izložene su neke od Benettijevih najpoznatijih jahti uključujući Odyssey III, 33-metarsku jahtu iz serije Mediterraneo, iz 1967.; Stella Fiera, prva jedinica serije Classic 115; El Caran, koji je nekoć pripadao Davidu Bowieju; i najnoviji iz serije B.Now i Oasis Deckm.

Posljednjeg dana proslave, brodogradilište Livorno dočekalo je zaposlenike, njihove obitelji i dobavljače, nudeći im brojne zabavne aktivnosti.

Šta je alternativa za sve one “okorjele” pušače?

0
Šta je alternativa za sve one “okorjele” pušače?
Pušači – alternativa

Rigorozne mjere neće natjerati ljude da promijene svoje učestale navike. Svaka velika odluka desi se samo onda kada je osoba zaista spremna za promjene.

Bilo da izbacujete slatkiše ili brzu hranu iz ishrane, smanjujete vrijeme provedeno na telefonu, ili da ostavljate cigarete, važno je da svemu pristupite temeljno kako biste proizveli dugoročno oslobađanje od loših navika.

To je potvrđeno mnogo puta i u praksi. Ljude koji su “okorjeli” pušači veoma je teško ubijediti da prestanu, rekao je profesor Reuven Zimlichman, šef odjeljenja za medicinu i Instituta za hipertenziju u izraelskom medicinskom centru E. Volfson i direktor Instituta za kardiovaskularna istraživanja na Medicinskom fakultetu Sackler u Tel Avivu.

„Kao ljekari nismo uspjeli u svojim naporima da suzbijemo pušenje, s obzirom na to da broj pušača na globalnom nivou ostaje nepromijenjen. Milijardu pušača je svjedočanstvo našeg neuspjeha i sada je jasno da treba da nađemo drugo rješenje“, naveo je profesor Zimlichman.

On je dodao da već dostupne različite alternative bez dima, poput proizvoda koji zagrijavaju duvan (u Crnoj Gori najpoznatiji uređaj ove vrste je IQOS) kod kojih se štetne materije smanjuju za 95% jer se duvan zagrijava, a ne sagorijeva.

„Da li shvatate koliko života od milijardu pušača možemo da spasimo“, upitao je profesor.

Još razloga zašto sagorijevanje treba eliminisati

Duvanski dim je mnogo više od običnog dima koji vidimo golim okom. Naime, kada se cigareta upali duvan počinje da gori i stvara se duvanski dim kroz koji pušači unose ne samo nikotin već i više od šest hiljada materija, od kojih se za oko 100 zna da su štetne ili potencijalno štetne, među kojima su ugljen monoksid.

Ovaj ključni problem koji stvara duvanski dim naučnici su uspjeli da eliminišu tako što su kreirali novu tehnologiju konzumiranja duvana, poput IQOS-a.

IQOS prilikom korišćenja ne stvara dim, a bitna razlika je što cigarete stvaraju katran koji nastaje kao proizvod sagorijevanja. To se na primjeru IQOS-a ne dešava budući da ovaj sistem ne zagrijava duvan, i tako ne proizvodi katran. Prilikom pristupanja ovoj vrsti koncepta smanjenja štete, važno je ukazati da ovakvi proizvodi nisu bez rizika te da njihovo korišćenje oslobađa nikotin, koji izaziva zavisnost.

U Trebinju se očekuje još bolja turistička godina od prošlogodišnje

0
U Trebinju se očekuje još bolja turistička godina od prošlogodišnje
Trebinje – foto Boka News
U Trebinju je za prva četiri mjeseca registrovan za 25% veći broj smještaja nego u istom periodu prošle godine koja je bila rekordna, izjavila je direktorka gradske Turističke organizacije Mirjana Putica.
Putica je rekla da očekuje da će ova godina biti bolja od prošlogodišnje.
– Očekujemo da će ova godina biti bolja s obzirom na to da nas očekuju juli i avgust, kao najposjećeniji mjeseci, a već u prva četiri mjeseca smo nadmašili rezultate iz istog perioda prošle godine – navela je Putica za Srnu.
Ona je istakla da Trebinje posjećuju najviše turisti iz regiona – Srbije, Crne Gore, BiH, ali i iz Zapadne Evrope, pa čak i iz prekookeanskih zemalja.
– Vjerujemo da je Trebinje postalo atraktivno turistima tokom čitave godine, a ne samo tokom ljetnje turističke sezone – rekla je Putica.
Ona je napomenula da se u Turističkoj organizaciji trude svake godine da obogaćuju ponudu i da su se sada fokusirali i na avanturizam, navodeći da u Trebinju sada postoji, kao novost, i ponuda kvadova, iznajmljivanje električnih bicikala.
Putica je dodala da turisti mogu posjetiti više lokacija u jednom danu, a uređena je i staza od Trebinja do Jazine, dužini 15 kilometara.
– Obogaćujemo ponudu da da bi turistima bilo zanimljivije i da Trebinje postane mjesto za sve generacije – poručila je Putica.

Izložba u Domu starih u Risnu – Kreativno treće doba

0
Izložba u Domu starih u Risnu – Kreativno treće doba
Dom starih radionica

Izložba likovnih radova polaznika radionice „Kreativno treće doba“ biće otvorena u petak, 30. juna u 19 sati, u prostoru Doma starih „Grabovac“ u Risnu. Svojim radovima predstaviće se učesnici i učesnice radionice – korisnici Doma starih, koji su svoje kreativne sposobnosti, maštu i talenat iskazali stvarajući i družeći se od januara do polovine juna, uz uputstva Ivana Stankovića, profesora likovne kulture.

Radionicu je osmislila Ljiljana Jovović iz NVU „Evropske demokratske inicijative“ (EDI) u saradnji sa koordinatorkom Ankom Perović, uz finansijsku podršku Evropske unije i Crvenog krsta Austrije.

/M.D.P./

Morsko dobro preuzima četiri trajekta do kraja sedmice, iduće još dva

0
Trajekt – Morsko dobro

Na osnovu sprovedenog tenderskog postupka, donijeta je odluka o izboru najpovoljnije ponude za kupovinu šest trajekata i nabavku rezervnih djelova i prateće opreme, saopšteno je iz JP Morsko dobro.

Vrijednost ekonomski najpovoljnije ponude predmetne nabavke iznosi 6.710.593, 24 eura bez uračunatog PDV-a.U skladu sa vremenskom dinamikom isporuke brodova, plan je da se ubrzo nakon potpisivanja Ugovora preuzmu četiri trajekta, što očekujemo do kraja sedmice, a nakon toga, početkom naredne sedmice, i preostala dva trajekta.

Kupovinom ovih brodova, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore kompletira flotu za sada dovoljnog kapaciteta koji obezbjeđuje brzo i efikasno funkcionisanje trajektnog prevoza putnika i vozila na liniji Lepetane – Kamenari.

Morsko dobro preuzima četiri trajekta do kraja sedmice, iduće još dva
Trajekt – Lepetane – Kamenari – foto Boka News

Sa kapacitetom flote od preko 300 vozila koji je značajno uvećan u odnosu na prethodne godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore spremno dočekuje glavnu ljetnju turističku sezonu. Kako i do sada Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore će u narednom periodu vrijedno raditi na kontinuiranom unaprijeđenju kvaliteta usluge, saopšteno je iz ovog JP.

H. Novi – Rekordnih preko sto tona otpada za ovaj period

0
H. Novi – Rekordnih preko  sto tona otpada za ovaj period
Foto Čistoća H. Novi

Da novska Čistoća radi punom parom i da su im pune ruke posla, svakodnevno nam svjedoče slike, a i stanje sa terena. Obaveze koje radnici na terenu imaju svakodnevno čisteći i održavajući javne površine na teritoriji opštine, dopunjene su i onima koje moraju da izvršavaju usljed nepravilnog odlaganja otpada koje rezultira divljim deponijama, kako u prigradskim tako i u gradskim naseljima.

Za njima ne zaostaju ni radnici na specijalnom vozilu koji se trude da kontejnere isprazne na vrijeme, međutim zbog nepoštovanja termina predviđenog za odlaganje otpada u periodu od 21:00 – 06:00h isti se pune non stop.

Da ne čuvamo našu životnu sredinu, odnosno da je ugrožavamo evidentno je skoro svakodnevno.

Količine komunalnog, kao i drugog otpada, koje se dopreme u reciklažno dvorište na dnevnom nivou, već godinama imaju trend rasta.

Da li zbog povećanog broja turista u našem gradu ili iz nekog drugog razloga nije jasno, ali već u dva navrata, u toku juna mjeseca 2023. imamo preko 100 tona primljenog otpada na dnevnom nivou u reciklažno dvorište.

Foto Čistoća H. Novi

Poređenja radi 2021. prosječne količine primljenog otpada, na dnevnom nivou, u toku juna mjeseca bile su oko 63 tone , a u junu 2022. oko 71 tonu.

Da li ćemo kao društvo da se osvijestimo i da shvatimo koliko je važno da čuvamo našu životnu sredinu ostaje da se vidi.

ZA NAŠ GRAD, ČIST GRAD!