Izložba slika-kolaža “La vita è bella – Život je lijep” umjetnice Milene Kolinović, modne i tekstilne dizajnerke, magistre komunikologije, biće otvorena u u nedjelju, 25. juna u 20 sati u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša”(JU Muzeji i galerije Budve).  Otvoriće je Predrag Zenović, predsjednik Savjeta za kulturu Opštine Budva. Kustos izložbe je Vasilisa Gagović, istoričar umjetnosti.

Milena Kolinović je rođena 1983. godine na Cetinju. Srednju školu za dizajn završila je u Beogradu, odsjek dizajn tekstila. Na Fakultetu primenjenih umetnosti završava prvu i drugu godinu studija na odsjeku za dizajn tekstila, dok je treću i četvrtu godinu modnog dizajna završila na Fakultetu za dizajn u Beogradu. Magistrirala je na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu iz oblasti kultura globalnih medija. Izlagala je na nekoliko grupnih izložbi. Pored izloženih kolaža, publika će biti u prilici da vidi i dizajn za projekat tepiha, koji je nastao za vrijeme studija, a koji je inspirisan kolažnim skicama. Milena je svestrana umjetnica koja se uspješno bavi kolažima, dizajnom unikatnog nakita, dizajnom tkanja na razboju, štampe na tekstilu i drugim tekstilnim tehnikama, poput hekleraja i pletiva, crtanjem, slikanjem i fotografijom. Milena danas živi i stvara u Budvi.

Vasilisa Gagović, istoričarka umjetnosti zapisala je u pratećem katalogu da izložba La vita è bella – Život je lijep, umjetnice Milene Kolinović predstavlja seriju odabranih kolaža na kojima je posvećeno radila u protekle dvije godine, a izložbu je posvetila svojoj najvećoj ljubavi i vječnoj inspiraciji, kćerki Lari.

-Ovom izložbom umjetnica nam donosi duh različitih destinacija, otvarajući vrata svijetu mode i upoznavajući nas sa drugim kulturama koje zajedno stavlja u prvi plan. Na njenim djelima dominiraju ženske figure opasane modnim kreacijama koje umjetnica prikazuje koristeći klasičnu kolaž tehniku, kao i modnu ilustraciju pomoću koje pruža efektniji prikaz modnih detalja naspram prostora u kojem se nalaze. Autorka domišljato i vješto koristi slojevitost koju pruža kolaž tehnika, upotrebljava razne materijale i elemente, primjenjuje akvarel, akril i olovku kao implementarne tehnike, te time ostvaruje svijetlo-tamne efekte i kreira određenu perspektivu koja daje dodatnu dubinu njenim posebno efektnim kolažima. Pored prikaza ženstvenih, samouvjerenih, slobodnih žena, urbanih i elegantnih modnih kreacija, na kolažima se mogu vidjeti i animalistički, morski i cvjetni motivi, kao i mnogobrojni detalji poput isječaka tekstova, putnih dokumenata i raznih predmeta, koje uspijeva da sjedini u živopisnu i zanimljivu simboličnu cjelinu. Na Mileninim kolažima može se osjetiti duh posebnosti ambijenta kojeg nam na kreativan način predstavlja i dočarava. Njene modne kreacije donose nam atmosferu Italije, Njujorka, Afrike, Francuske, Mediterana sa poljima lavande, a neke, postavljene u zatvoren, nedefinisan prostor, iz njega izbijaju sa još dominantnijim karakteristikama. Kroz sve predstavljene kolaže provlači se specifičnost modnih trendova, ali je svaki od njih autentičan i predstavlja kreativnost umjetničinog duha utkan u temeljan i posvećen rad. Na njenim kolažnim slikama osjeća se zavodljiva i filmična atmosfera sa asocijacijom na naslovne strane poznatih svjetskih modnih časopisa. Kolorističko bogatstvo ovih djela uvodi nas u posebnost likovne poetike koju karakteriše harmonija jedinstva različitosti, ukazujući na Milenin osoben umjetnički put koji će se, sigurni smo, dalje otvarati i isijavati kroz svaki njen sljedeći rad, istakla je Gagović.

/M.D.P./

Stihovi iz najnovije zbirke “Otkup”

Najnovija knjiga poezije pod nazivom “Otkup” autora Andrije Radulovića predstavljena je u četvrtak  na trgu ispred Spomen-doma „Stefan Mitrov Ljubiša”u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve. O knjizi i autoru govorio je književnik i književni kritičar Vidak Maslovarić. Ljubitelji poezije imali su priliku da uživaju u odabranim stihovima koje je kazivao autor.

O značenju esencijalne međurednosti u poeziji Andrije Radulovića zapisali su književni kritičari:

„Bogat literarni sumitet pesnik Andrija Radulović je tokom ove (2023) godine prinovio naslovom OTKUP podno kojeg pulsira orfejski pev izuzetnog lirskog kapaciteta. Na takvo razumevanje njenog sadržaja upućuje misaona višeslojnost fundirana tragom Biblijskog sveslova o značenju reči ,,U početku beše Reč, i Reč beše u Boga i Bog beše Reč (Jovan Glava 01), anticipirajući pritom, da je to podarje Svetvorca inkorporirano u filosofski pogled u kome se podrazumeva da je čovek (onaj kom je podarena) njegov centar i krajnja svrha njegove svekolike napredice…”

Književnik Andrija Radulović urednik je više časopisa za književnost, kulturu i umjetnost, esejista, publicista, književni kritičar, antologičar i prevodilac. Objavio je dvanaest knjiga poezije i dvije antologije poezije, kao i veliki broj tekstova iz svijeta kulture i umjetnosti u dnevnim i međunarodnim listovima, novinama i časopisima.

Bio je predsjednik Odbora za međunarodnu saradnju Udruženja književnika Crne Gore (2005-2015); potpredsjednik Fondacije za književnost i kulturu „Miodrag i Branka Ćupić“; jedan od osnivača i potpredsjednik književnog društva „Njegoš“, kao i član i predsjednik žirija za nagrade „Marko Miljanov“ UKCG, „Makarijevo slovo“ i „Književni zapis“. Predsjednik žirija za dodjelu državne nagrade „Oktoih“ za izuzetne rezultate iz oblasti vaspitanja i obrazovanja. Predstavnik je Crne Gore u programskom savjetu Foruma slovenskih kultura, međunarodne organizacije koja promoviše očuvanje kulturnih vrijednosti i tradicije na prostoru slovenskih zemalja.

Objavio je djela: „Pogled s mosta“, 1994; „Znak u pijesku“, 1995; „Ponoć na Donu“, 1997;„Ognjeno rebro“, 1998;„Riječ sa juga“, 2000;„Anđeo u pšenici“, 2002;„Ognjeno rebro“ na bugarskom jeziku, 2003;„Coasta de boc“ na rumunskom jeziku, 2006;„Sniježna azbuka“, 2007;„Zvono“, 2008;„Bivše kraljevstvo“, 2010;„Bijela pčela Volta Vitmena“, 2015;„Kad bih plakao kao vinograd“, 2018;„General i lasta“, 2021.

Poezija mu je prevedena na: ruski, engleski, bugarski, italijanski, rumunski, španski, grčki, mađarski, arapski, danski, slovenački, makedonski, poljski, švedski, ukrajinski, francuski, bjeloruski, njemački, hebrejski, češki, svahili, bengalski i jermenski jezik, a objavljivana je u brojnim  domaćim i stranim zbornicima i antologijama. Laureat je brojnih nagrada, među kojima su i „Pečat varoši sremskokarlovačke“ i „Radoje Domanović“.

/M.D.P./

 Foto: Muzeji i galerije Budve