TO Kotor u nedjelju 24. septembra organizuje pješačku turu sa Milušom Bošković članicom Triatlon kluba Kotor, koja se dugi niz godina bavi skyrunningom (trčanjem po planinskim stazama) i trail trčanjem.
Plan Pješačke ture sa Milušom za nedjelju: Mali i Veliki Zalazi – 24.09.23
Opis ture:
Okupljanje kod Kamenog kioska ispred Starog grada Kotora oko 7 sati ujutru. Polazak Blue line autobusom sa stajališta koje se nalazi u neposrednoj blizini 15-ak minuta kasnije ili sopstvenih autom za Sv. Stasije odakle je i start ture oko 7:30h.
Staza je duga oko 18 km i potrebno je savladati 1300 uspona, a za to će biti neophodno oko 7-8 sati.
S obzirom na to se obilaze neka od najljepših mjesta u zaleđu Boke – Mali i Veliki Zalazi, tura može i duže potrajati. Povratak u Kotor preko Knež Dola i Krsca.
Ne zaboravite ponijeti novac za Blue line, dovoljnu količinu tečnosti, zaštitu od sunca i užinu! Na stazi vas očekuje panoramski pogled na Boko-kotorski zaliv iz malo drugačije perspektive a prolazak kroz Male i Velike Zalaze je prolazak kroz vrijeme.
Uprava policije saopštila je da se vozaču autobusa koji je učestvovao u jučeranjoj saobraćajnoj nesreći na Obzovici na teret stavlja teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja. Vozač N.S. zadobio je povrede o čijoj se težini dežurni ljekar još uvijek nije izjasnio, i on je zadržan na neurohirurškom odjeljenju Kliničkog centra radi dodatnih provjera, saopšteno je iz Uprave policije.
“Po nalogu tužiteljke vozač N.S. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja i on se obezbjeđuje od strane policijskih službenika u Kliničkom centru Crne Gore, te će u zakonskom roku biti priveden na dalju nadležnost postupajućoj tužiteljki”, navodi se u saopštenju UP.
U saobraćajnoj nesreći do koje došlo juče oko 12 časova na magistralnom putu Cetinje – Budva, u mjestu Obzovica poginule su dvije osobe. Riječ je o 19 godina staroj djevojci A.B. iz Podgorice, i državljaninu Velike Britanije A.N.D. (66).
“Teške tjelesne povrede zadobili su L.B. (29) iz Ukrajine, S.K. (20) iz Podgorice, N.O. (25) iz Tivta i L.D.K. (72) i oni su smješteni na ortopedskom odeljenju, dok je N.F. (72) iz Budve zadržana na grudnoj hirurgiji. A.S. (33) iz Ukrajine je zadobio teške tjelesne povrede i on je smješten na intenzivnom odjeljenju, dok je J.T.K. (64) iz Velike Britanije, koja je takođe zadobila teške tjelesne povrede, smještena na konorarnom odjeljenju u Kliničkom centru Crne Gore”, saopšteno je iz Uprave policije.
Dodaju da su lake tjelesne povrede zadobili A.Č. (22) iz Budve, T.R. (22) iz Republike Srbije, V.B. (48) iz Rusije, D.J.T. (19) iz Poljske, J.L. (19) iz Poljske, I.F. (40) iz Budve, S.K. (42) iz Bosne i Hercegovine, M.J. (68) iz Ukrajine, Y.O. (22) iz Ukrajine, A.M. (19) sa Cetinja, K.T. (38) iz Japana, M.L. (25) iz Engleske, E.L.K. (73) iz Švedske, G.T. (65) iz Švedske, N.M. (42) iz Podgorice i S.V. (24) iz Nikšića.
Iz Uprave policije saopštili su da je do saobraćajne nezgode najvjerovatnije došlo na način što je vozač, krećući se pomenutim autobusom iz pravca Cetinja u pravcu Budve, te dolaskom na kritično mjesto, iz za sada nepoznatih razloga, izgubio kontrolu nad autobusom i probijajući zaštitnu ogradu, sletio u provaliju dubine oko 20 metara.
“Na lice mjesta izašla je dežurna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju koja je sa vještakom saobraćajne struke i službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje izvršila uviđaj, nakon čega je naložila da se od vozača uzme krv i urin na analizu na prisustvo alkohola i psihoaktivnih supstanci, te da se autobus dislocira radi potrebnih vještačenja”, navodi se u saopštenju.
Dodaju da su uviđaju prisustvovali i predstavnici „CRNAGORAPUT“ sekcija Cetinje.
Crna Gora obilježava danas 32 godine od proglašenja za ekološku državu.
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991.
U deklaraciji je definisano strateško opredjeljenje države da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.
Prošle godine je prvi put 20. septembar obilježen i kao državni praznik Dan ekološke države.
Posljednjih dana učestali su pogledi Šibenčana, a otočana pogotovo, prema gatu Vrulje gdje se punom parom radi na izgradnji novog pomorsko-putničkog terminala.
Kada su prije otprilike godinu dana na gat pristigli prvi bageri i teška mehanizacija, bilo je jasno da povratka nema: projekt vrijedan nešto više od osam miliona eura, financiran dijelom iz europske blagajne, kompletno će promijeniti vizuru tog dijela grada. Ali i ne samo to. Novi terminal kojeg se ne bi posramili ni veći gradovi od Šibenika, označit će prekretnicu u pomorskom prometu, a usluga prijevoza putnika podignut će se na, do sada, nezamislivu razinu, piše Šibenski.
Radi se, rekosmo, užurbano. Postavljeno je na desetke betonskih stupova koji čine dio glavne konstrukcije pa se i prvi obrisi modernog zdanja sada itekako vide.
-Istina, terminal polako dobiva konkretne konture. Postavljanje stupova je pri samom kraju a uskoro slijede radovi na betoniranju ploče. Moram istaknuti da radovi napreduju prema ugovorenoj brzini. Izvođač poštuje sve dogovorene rokove i projekt napreduje zacrtanim tempom – kazuje ravnatelj Lučke uprave Šibenik Paško Dželalija.
Podsjetimo, plan je u novoizgrađenu zgradu terminala smjestiti djelatnike carine, Lučke kapetanije, policije i Lučke uprave te djelatnike kontrole schengenske granice za kruzerske putnike. Dakle, na jednom mjestu će biti sve institucije koje se brinu za sigurnost i funkcioniranje pomorske plovidbe. Ne treba posebno ni naglašavati kako putnici na ukrcaj više neće morati čekati pod vedrim nebom kao što je slučaj bio svih ovih godina.
-Rok za dovršenje radova je kraj srpnja sljedeće godine. Vjerujem da ćemo ispuniti taj cilj. Za sada nema nikakvih naznaka koje bi nas poremetile u projektu – optimistično će Dželalija, itekako svjestan značaja ovog projekta, kako za Lučku upravu, tako i za grad Šibenik u cjelini. Suvremena luka, funkcionalna prema svim europskim kriterijima, projekt je na koji su Šibenčani i svi koji s morem žive dugo čekali.
-Grad Šibenik dobit će reprezentativnu zgradu na zadovoljstvo svih građana. Mi kao Lučka uprava po završetku ovog zdanja imamo temelj na osnovu kojega možemo širiti ovu priču. Trudimo se i vjerujem da će se sav taj rad isplatiti – zaključuje Dželalija.
“Doživi domaće. Istraži održivu Hrvatsku!“ nova je kampanja Hrvatske turističke zajednice (HTZ) koju će za domaće tržište provoditi od sredine rujna do sredine studenoga s ciljem promocije održivih putovanja po zemlji u posezoni, izvijestili su iz HTZ-a.
Treći je to nastavak kampanje “Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!“ kojom HTZ zadnje dvije godine promovira ponudu ruralnih krajeva u posezoni, a ove godine, ističu iz HTZ-a, zajedno s partnerima odlučili su je posvetiti održivosti.
Direktor HTZ-a Kristjan Staničić podsjeća pritom da su u prvoj kampanji 2021. u središtu promocije bile manje poznate destinacije, dok je to sada održivost lokacije, proizvodi i usluge koje čine važan dio sve traženijih održivih putovanja, a koja podrazumijevaju brigu o okolišu, destinacijama i lokalnom stanovništvu.
Ti ciljevi usklađeni su sa Strateškim marketinškim i operativnim planom hrvatskog turizma.
Kampanja ima osam tematskih video priloga s istaknutim primjerima održivog turizma u Hrvatskoj, a prijedloge destinacija i lokacija dao je i sustav turističkih zajednica, vodeći računa i o načelima poput optimalnog korištenja resursa okoliša, očuvanja prirodne baštine i bioraznolikosti, poštivanja društvene i kulturne autentičnosti zajednice, provođenja ekološko edukativnih akcija, uvođenja čišćih, jeftinijih i zdravijih oblika prijevoza i dr.
Video prilozi su o Hvaru, Lastovu, Lici, Malom Lošinju, Međimurju, Istri, središnjoj Hrvatskoj i Papuku.
Iz HTZ-a poručuju da su svi, od pojedinaca preko velikih objekata i destinacija do javnih ustanova postali svjesni(ji) važnosti brige o okolišu te da se tu još uvijek može učiniti mnogo.
Brazilska mornarica priopćila je danas da je zaplijenila 3.6 metričkih tona kokaina na brodu u blizini obale sjeveroistočne savezne države Pernambuco, u najvećoj pojedinačnoj zapljeni droge na moru u Brazilu.
Mornarica je priopćila da je zarobila mali motorni čamac koji se koristio za prijevoz ljudi i tereta duž obale, s pet članova posade, koji je išao prema Africi. Brod je dovukao patrolni brod u luku Recife.
#AgenciaMarinha | Ação interagências entre a #MarinhaDoBrasil e a @policiafederal resultou na apreensão de 3,6 toneladas de cocaína hoje, na costa de Pernambuco. Essa foi a maior apreensão de cocaína realizada no mar brasileiro.
Zapljena je uslijedila nakon niza operacija mornarice u borbi protiv transporta droge na obali zemlje.
Prema podacima mornarice, od 2020. godine zaplijenjeno je više od 17 tona kokaina, 4.3 tone hašiša, 695 tona cigareta, 113.34 tone ribe, 14 tona marihuane i 3146 kubnih metara drva.
Borbe u Nagorno Karabahu Foto: Azerbajdžansko ministarstvo obrane / Reuters
Azerbajdžan je salpštio da se vojna operacija u Nagorno Karabahu, regiji pod kontrolom Armenaca – uspješno nastavlja unatoč pozivima svjetskih sila i čelnika UN-a na zaustavljanje krvoprolića.
Vojne mjere “uspješno se nastavljaju” uništavanjem oružja i vojne opreme u toj regiji, objavilo je azerbajdžansko ministarstvo obrane na platformi Telegram.
Separatističke armenske vlasti u Karabahu rekle su da je 27 ljudi ubijeno, uključujući dva civila, a više od 200 ozlijeđeno u vojnoj operaciji Azerbajdžana u utorak. Azerbajdžan je objavio da je na područjima Karabaha pod njihovom kontrolom dvoje poginulih. Stanovnici nekih sela evakuirani su, a Azerbajdžan je poručio da su otvoreni “humanitarni koridori” za evakuacije.
Planinski Karabah na jugu Kavkaza međunarodno je priznat kao azerbajdžanski teritorij, ali njegovim dijelom upravljaju separatističke armenske vlasti koje tvrde da je to njihova pradomovina. Armenija tvrdi da u toj regiji nema njezinih vojnih snaga.
Turska potpora Azerbajdžanu
Turski predsjednik Erdogan dao je potporu azerskoj vlasti, a Rusija je pozvala sukobljene strane da zaustave krvoproliće i neprijateljstva te se vrate provedbi sporazuma o prekidu vatre.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo obje strane da zaustave krvoproliće i neprijateljstva i vrate se provedbi sporazuma o prekidu vatre iz 2020.
Potpora SAD-a i Francuske Armeniji
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao je na “trenutni prekid borbi” nakon što su Europska unija, Francuska i Njemačka osudile vojnu akciju Azerbajdžana.
Američki državni tajnik Antony Blinken telefonski je razgovarao s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom i armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, pozivajući Azerbajdžan da “odmah prekine vojne akcije” i deeskalira situaciju. Pašinjanu je kazao kako Armenija ima punu podršku Washingtona.
Francuska je pozvala na hitni sastanak Vijeća sigurnosti zbog ilegalne i neopravdane operacije Bakua u Nagorno Karabahu.
Rat u državi koja to nije
Armenija je zauzela velike dijelove Nagorno Karabaha u ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza, a Azerbajdžan je vratio veći dio u šestotjednom sukobu 2020., okončanom primirjem uz rusko posredovanje. Nije jasno hoće li operacija Azerbajdžana izazvati rat s Armenijom.
Rusija nastoji očuvati svoj utjecaj u regiji, ispresijecanoj naftovodima i plinovodima, suočena s većim angažmanom Turske, koja podupire Azerbajdžan. Odnosi Rusije i Armenije, ranije tradicionalnih saveznika, urušili su se otkako je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor će organizovati izlet brodom do Perasta za učenike kotorskih škola koji su nastupili na tradicionalnom Zimskom kotorskom karnevalu 2023. godine. Izlet je podsticaj za učenike koji su izašli na karneval i podržali ovu viševjekovnu manifestaciju.
Tradicionalni Zimski kotorski karneval je manifestacija po kojoj je naš grad prepoznat. Zadovoljstvo nam je što je i ove godine veliki broj učenika u saradnji sa svojim nastavnicima i upravom škola kreirao karnevalske maske i sa istima nastupio u povorci. Učenici povorci daju posebnu energiju i što je najvažnije, svojim učešćem potvrđuju da prepoznaju značaj tradicije i očuvanja iste.
Kulturni centar, kao organizator ove tradicionalne značajne manifestacije, još jednom želi da zahvali svim sugrađanima i gostima koji su učestvovali na karnevalu, a posebno učenicima kotorskih škola. S tim u vezi ovaj izlet edukativnog karaktera ima za cilj druženje, ali i upoznavanje sa tradicijom. Prolazeći Dobrotu, obilazeći Gospu od Škrpjela, a vraćajući se preko Stoliva i Prčanja, učenici će imati priliku da sa mora još jednom sagledaju bogato kulturno naslijeđe našeg zaliva, ali i da se upoznaju, druže i možda razviju nove ideje za nastupajući tradicionalni Zimski karneval 2024.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor će se truditi da i u narednoj školskoj godini pripremi mnoštvo edukativno-kreativnih programa za djecu i podsjeća da su vrata Kulturnog centra širom otvorena za sve kreativne učenike i njihove ideje.
Herceg Novi – Više dionica i puteva u naseljima Gomila, Prijevor, Mojdež, Ratiševina i Sušćepan biće asfaltirano tokom naredne godine, a već sledećeg mjeseca će početi radovi u Igalu i na Savini: sanacija trotoara u ulici V crnogorske brigade, sanacija i asfaltiranje ulice Sava Ilića, te sanacija ulice Braće Grakalića. Cilj je, kako je više puta do sada isticano, ulagati u razvoj šireg gradskog ali i prigradskog dijela kao i zaleđa.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević i direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada, Aleksandar Kovačević obišli su jutros više lokacija na kojima će tokom sledeće godine biti izvedeni asfalterski i betonski radovi na putnoj infrastrukturi.
“Obezbijediti kvalitetnu infrastrukturu, sanacijom ili rekonstrukcijom, predstavlja veoma važan preduslov za razvoj svih djelova naše opštine, a samim tim i poboljšanja uslova života građana. Plan je da se tokom sledeće godine izvedu radovi na više lokacija, među kojima su dio puta Sušćepan-Ratiševina, Prva sušćepanska ulica, put do sela Andrići, Vinogradska ulica u Sutorini, stari put za Dubrovnik, put za Prijevor i prema crkvi Sv. Gospođe, put u Bajkovini, dva kraka u Trebinjskoj ulici, kao i sanacija puta u naselju Beci.
Svakako, u saradnji sa mjesnim zajednicima i građanima ćemo zasigurno realizovati još projekata sanacije lokalnih puteva. Prioritet lokalne samouprave ostaje poboljšanje infrastrukture”, poručio je potpredsjednik Konjević tokom jutrošnjeg terenskog obilaska i podsjetio da je u toku i asfaltiranje dionice od Porobića do filter stanice u Mojdežu.
Već narednog mjeseca započeće sanacija trotoara u ulici V crnogorske brigade, sanacija i asfaltiranje ulice Sava Ilića, te sanacija ulice Braće Grakalića na Savini.
Pored projekcija 20 kratkometražnih filmova na temu invalidnosti, publika će moći da pogleda i regionalna filmska ostvarenja na ovu temu kao i jedan domaći film, od 22. do 24. septembra u Kotoru.
Festival počinje projekcijom filmova i predavanjem psihološkinje Olivere Marković u kotorskoj Gimnaziji na temu : “Vršnjačka podrška- I meni je važno”. Festivalski program nastavlja se segmentom “Uhvati filmić” u Osnovnoj školi”Savo Ilić” . Učenici će pogledati animirane filmove na temu inkluzije, a na istu temu radionicu i razgovor sa učenicima imaće glumica Branka Otašević . U petak u popodnevnim satima počinje Radionica fotografije “Mijenjamo perspektivu” koju tokom festivala vodi fotograf Duško Miljanić. Na svim digitalnim platformama Festivala moći ćemo da pogledamo radove polaznika.
U petak veče, tokom svečanog otvaranja biće otvorena izložba fotografija Invisible Lives, a održaće se i panel diskusija “ Žene i invaliditet- Gdje je tu film” koju moderira Nataša Nelević a učesnice su Marina Vujačić, direktorica UMHCG i Milesa Milinković, direktorica Filmskog festivala Uhvati film Novi Sad.
Drugog festivalskog dana Masterclass na temu “Kako sam snimiti film” održaće reditelj Dušan Vuleković, a zatim će biti održan okrugli sto MREŽA- na kome će učestvovati predstavnici filmskih festivala iz regiona i Evrope koji se bave temom invalidnosti u filmskoj industriji.
Festival se završava segmentom “Kroasan, kafa i kratke priče” gdje će gost biti Sead Šabotić reditelj i koordinator Inkluzivnog filmskog kampa.
I ove godine ulaz je besplatan za sve programske segmente.
Festival organizuje NVU “Art 365” uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor, Resursnog centra “Peruta Ivanović”i Filmskog centra Crne Gore. Festival su podržali i privredni subjekti Domaća trgovina, hotel Cattaro i hotel Porto In.
Prijatelji festivala su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), JU Gimnazija Kotor i Osnovna škola “Savo Ilić”.
Projekat je dio regionalne mreže Filmski festival “Uhvati film” koji realizuju partnerske organizacije iz regiona KAO Parnas Novi Sad, Udruga Spirit Rijeka, HO Partner Banja Luka i NVU Art 365 iz Podgorice
