Nastavljaju se borbe za Bahmut, a ruske su snage još malo napredovale. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da svako oklijevanje u isporuci oružja znači više ubijenih ukrajinskih vojnika.
Istodobno, ruski predsjednik Vladimir Putin prisustvovao je sastanku vojnog zapovjedništva u ukrajinskoj južnoj regiji Herson, koju dijelom drži Rusija.
Putin u Hersonu i Luhansku
Ruski predsjednik Vladimir Putin prisustvovao je sastanku vojnog zapovjedništva u ukrajinskoj južnoj regiji Herson, koju dijelom drži Rusija, priopćio je Kremlj, a prenio Reuters.
Zapovjednici zračno-desantnih snaga i armije “Dnjepar” izvijestili su Putina o situaciji u regijama Herson i Zaporižja, koje je Moskva proglasila dijelom Rusije.
Ruske trupe povukle su se iz Hersona, regionalne prijestolnice, u studenom prošle godine, te su ojačale svoje položaje na suprotnoj obali rijeke Dnjepar u iščekivanju ukrajinske protuofenzive.
Putin je također posjetio stožer nacionalne garde u istočnoj ukrajinskoj regiji Luhansk, drugom dijelu Ukrajine koji je Moskva anektirala prošle godine.
Španjolski prijevoznik AlbaStar će pokrenuti letove između Podgorice i Madrida. Letovi će biti od 19. juna do 28. avgusta jednom sedmično, ponedjeljkom, sa Boeingom 737-800.
Kompanija ima charter i redovne leisure linije za Capa Verde, Egipat, Francusku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Portugal, Senegal, Španjolsku i Veliku Britaniju. Kompanija u floti ima pet B737-800.
Znanstvenici su na plastičnom otpadu Velikog pacifičkog otoka smeća (Great Pacific Garbage Patch, GPGB) pronašli uznapredovale zajednice obalnih stvorenja, uključujući sićušne rakove i žarnjake koji sada žive tisućama kilometara od svog izvornog staništa.
Veliki pacifički otok smeća je ogromna nakupina otpada koja pluta po oceanu između Kalifornije i Havaja. Otkriven je 1997. godine, a obuhvaća brzorastuću površinu veću od 600.000 četvornih kilometara. Stručnjaci su u novom istraživanju otkrili da je na desetke vrsta obalnih beskralježnjaka uspjelo preživjeti i razmnožavati se na plastičnom smeću koje godinama pluta u oceanu, prenosi Index.
Navode da ovaj nalaz ukazuje na to da onečišćenje plastikom može omogućiti stvaranje novih plutajućih ekosustava vrsta koje inače ne mogu preživjeti na otvorenom oceanu. Za razliku od organskog materijala koji se razgrađuje u roku od nekoliko mjeseci ili najviše nekoliko godina, plastika može plutati oceanima mnogo dulje, što omogućuje nekim vrstama da se razmnožavaju na otvorenom moru.
“Iznenadili smo se kada smo vidjeli koliko tamo ima obalnih vrsta. Pronašli smo ih na 70% otpada”, rekla je za CNN stručnjakinja za ekosustave Linsey Haram s Nacionalnog instituta za hranu i poljoprivredu. Haram i njezini kolege su između studenog 2018. i siječnja 2019. analizirali 105 komada plastike iz Velikog pacifičkog otoka smeća i otkrili 484 morska beskralježnjaka, od kojih se 80% obično nalazi u obalnim staništima.
“Vjerojatno se međusobno bore za prostor i za hranu. S tim da mogu jesti jedni druge. Teško je točno znati što se događa”, kazala je Haram. Znanstvenicima još uvijek nije sasvim jasno kako ova stvorenja dolaze do otvorenog oceana i ondje preživljavaju.
Nije poznato jesu li, na primjer, završili u ovoj nakupini smeća tako što su se pričvrstili za plastiku na obali koja je kasnije dospjela u ocean ili su uspjeli kolonizirati nove objekte nakon što su se našli u otvorenom oceanu.
Veliki pacifički otok smeća je najveća nakupina oceanske plastike na svijetu. Inicijativa za čišćenje oceana procjenjuje da se ondje nalazi oko 1.8 trilijuna komada plastike koji zajedno teže oko 80.000 tona. Većina veće plastike dolazi iz ribarske industrije, dok se između 10% i 20% ukupne količine može pratiti unatrag do japanskog tsunamija 2011, prenosi Index.
Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore nastavila je sa uspješnom planskom implementacijom dronova u cilju unapređenja akcija traganja i spašavanja.
Ovoga puta, u saradnji sa Pomorskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci i Centra za morske tehnologije koji radi pod okriljem obog fakulteta, sprovedena je osnovna obuka u upotrebi drona za osoblje Uprave pomorske sigurnosti.
Polaznici obuke su ovladali pravilima i procedurama za rukovanje dronovima, u skladu sa regulativama EU 219/947 i 219/945.
Uprava pomorske sigurnosti – obuka, dron
Posebna pažnja posvjećena je praktičnom dijelu obuke za bezbjednu i odgovornu upotrebu bespilotnih vazduhoplova u kategoriji A2, koja je vrlo zahtjevna jer nezvoljava let dronom veoma blizu ljudi ali ne i direktno iznad njih.
Hercegnovska policija uhapsila je sinoć marokanskog državljanina koji je napao radnicu cvjećare „Mimoza“ na Dubravi.
Kako je za RTHN saopšteno iz CB Herceg Novi Marokanac je upotrebom fizičke snage nanio lake povrede radnici cvjećare, otuđio manji neseser u kojem se nalazio telefon i lične stvari.
“Odmah po zaprimljenoj prijavi na lice mjesta izašli službenici OB Herceg Novi koji su locirali i lišili slobode marokanskog državljanina. Prilikom bjekstva on je skočio sa betonske površine bivšeg motela Dubrava u žbunasto rastinje. Narednog dana će uz krivičnu prijavu biti sproveden ODT u Herceg Novom”, saopšteno je iz policije.
Službenici policije identifikovali su i uhapsili petog učesnika incidenta u Baru, u kojem su napadnute dvije maloljetne osobe iz Bosne i Hercegovine (BiH), kazao je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.
On je kazao da je Uprava policije preduzela niz aktivnosti u cilju rasvjetljavanja napada na sportiste Atletskog kluba (AK) Sarajevo i da su identifikovne četiri maloljetne osobe iz Bara od kojih su prikupljena obavještenja.
“Sinoć je identifikovan i peti učesnik incidenta koji je uhapšen i on će danas biti saslušan”, naveo je Adžić.
Kako je kazao, napad na sportiste AK Sarajevo u Baru, koji je opravdano izazvao veliku pažnju javnosti, kako u Crnoj Gori, tako i u BiH, nije stvarni pokazatalj gostoprimljivog naroda u Crnoj Gori u koju je svaki dobronamjerni građanin dobrodošao.
“Povrijeđenim sportistima želim brz oporavak, u nadi da će Crnu Goru posmatrati kroz neke ljepše momente i bolje ljude, kakvih je zasigurno mnogo više nego izgrednika koji narušavaju sliku o našoj zemlji”, poručio je on.
Adžić je kazao da je sa događajem je upoznat tužilac za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru po čijem nalogu će protiv maloljetnika biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.
“Događaj iz Bara, kao i niz drugih kojima svjedočimo ovih dana nas opominju da dodatno moramo raditi na sprečavanju vršnjačkog nasilja, što će biti naš prioritet u narednom periodu”, rekao je Adžić.
EU- Europski parlament Foto: Alexandros Michailidis / SHUTTERSTOCK
Evropska unija je u ponedjeljak snažno kritizirala rusku odluku o kažnjavanju kritičara Kremlja Vladimia Kara-Murze 25-godišnjom zatvorskom kaznom i pozvala Moskvu da odmah oslobodi sve koji su osuđeni iz političkih motiva.
“Današnja nečuveno oštra sudska odluka još jednom jasno pokazuje političku zlouporabu pravosuđa kako bi se izvršio pritisak na aktiviste, branitelje ljudskih prava i sve one koji se protive nelegitimnom agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine”, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell u priopćenju.
Pozvao je Rusiju da “odmah i bezuvjetno oslobodi sve one koji su zatvoreni zbog politički motiviranih optužbi.”
“Također pozivamo Rusiju da ukine svoje represivne zakone, uključujući i one koji cenzuriraju istinite informacije o ruskom ratu protiv Ukrajine, i zakone o takozvanim ‘stranim agentima’ i ‘nepoželjnim organizacijama’ koji se koriste samo za ušutkivanje civilnog društva i neovisnih glasova”, rekao je Borrell.
Kritičar Kremlja Vladimir Kara-Murza u ponedjeljak je osuđen na 25 godina zatvora, najvišom takvom kaznom od početka ruske invazije na Ukrajinu pošto je proglašen krivim za izdaju i diskreditaciju ruske vojske.
Kara-Murza je 41-godišnji otac troje djece i bivši novinar s ruskom i britanskom putovnicom koji je proveo godine suprotstavljajući se politikama predsjednika Vladimira Putina te je lobirao kod stranih vlada i institucija da uvedu sankcije Rusiji i pojedinim Rusima zbog navodnih kršenja ljudskih prava.
Borrell kaže da “suđenje” Kara-Murzi nije zadovoljilo međunarodne standarde poštenog i javnog suđenja pred nadležnim, nepristranim i neovisnim sudom i da sudske rasprave nisu bile dostupne promatračima.
U humanitarnoj akciji povodom uskršnjih praznika članice Udruženja “Žene Risna“ podijelile su šarena jaja i fugacu korisnicima i korisnicama Doma starih “Grabovac“ i Specijalne bolnice “Vaso Ćuković“ u Risnu. One su najprije u svojim domovima na Veliki petak ofarbale određenu količinu jaja, umijesile i ispekle par fugaca, a zatim sa tim na Veliku subotu izašle na glavni risanski trg, gdje su u terminu od 10 do 12 sati od mještana prikupile još farbanih jaja, sokova, kolača i drugih slatkiša.
-Sakupile smo 450 šarenih jaja i desetak fugaca, koje smo za Uskrs podijelile korisnicima risanske bolnice i Doma starih. U dogovoru sa socijalnom službom, 250 jaja smo podijelile na ruke pokretnim osobama koje su smještene u Domu starih, a ostalo su poslenici Doma podijelili onima koji su vezani za krevet, u skladu sa njihovim režimom ishrane.
Posjetile smo i Risansku bolnicu, gdje smo uručile uskršnja jaja za 80 pacijenata koji su morali da Uskrs provedu na terapiji u ovoj medicinskoj ustanovi, kazala je ispred Udruženja Anka Perović za Boka News. Dodaje da su posebnu pažnju posvetile osmoro mještana-smještenih u Domu starih, sa kojima su imale priliku da porazgovaraju.
U Domu starih Žene Risna
Jezgro grupe aktivistkinja „Žena Risna“ čine Anka, Vesna, Radojka, Maja i Zdravka, koje redovno volonterski učestvuju u raznim kulinarskim feštama u Boki kotorskoj, ali ima puno drugih Rišnjanki koje ih, zajedno sa ostalim članovima porodica, rado podržavaju u njihovim humanitarnim aktivnostima.
Otvaranje HAPS- a sa predstavom „Magbet“ zakazano je za ponedjeljak 17. april u 20:30 sati
Ovogodišnje 28. Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti povezane konceptom „pozorište i muzika“, otvoriće veče predstava „Magbet“, koju je po Šekspirovom tekstu režirao Nikita Milivojević. Koprodukcije ove predstave poduhvatili su se JU „Grad teatar“ Budva,Srpsko narodno pozorište uNovom Sadu, Beogradsko dramsko pozorište, ITAKA Art centar iz Inđije i Novosadsko pozorište (Újvidéki Színház).
„Magbet“ je najkraća, najkrvavija, ali i jedna od najpopularnijih Šekspirovih drama za izvođenje, a njen najraniji poznati tekst objavljen 1623.godine u tzv „Prvom foliju“.
Ispričana ukratko, ova drama ne razlikuje se od drugih kraljevskih drama, ali ako bismo se zagledali u njenu metaforiku, primjetili bismo da nasuprot hronikama istorija ovdje nije prikazana kao Veliki Mehanizam, nego kao košmar, što podrazumjeva lično iskustvo koje iznenađuje i plaši. Poznati poljski teatrolog, esejista i književni kritičar Jan Kot u svom eseju „’Magbet’ ili zaraženi smrću“, kaže:
„To je noć iz koje je prognan san. Ni u jednoj Šekspirovoj tragediji ne govori se toliko o snu. Magbet je ubio san. Nema više sna, postoje samo košmari. Svaki od velikih Šeksirovih likova ima više od jednog dna. Šekspir nikad nije jednoznačan. Magbet – mnogostruki ubica, Magbet koji se kupa u krvi, nije mogao da se pomiri sa svetom u kome postoji ubistvo. Možda se u tome sastoji mračna veličina toga lika i prava tragika Magbetove istorije.“
U riječi reditelja Nikita Milivojević osvrnuo se na činjenicu da je „Magbet“ ona vrsta izazova za koji se reditelj sprema godinama, priželjkuje i plaši ga se u isto vreme (slično kao Magbet ubistva kralja):
„S obzirom na to da je inspirisana raznim slikama iz snova, mogao bih reći da je glavni lik u predstavi – San. Realno i fiktivno mešaju se, postaju ona ivica noža kojom se sve vreme nesigurno kreće. Svet kao jedno potpuno košmarno, haotično, `nestvarno` mesto, mislim da je prilično tačna dijagnoza i svega onoga što trenutno živimo.“
Scenografiju potpisuju Nikita Milivojević i Željko Piškorić, scenski pokret i izbor muzike Amalija Benet, kostimografiju Jelena Stokuća, a scenski govor dr Dejan Sredojević.
Uloge tumače: Anica Petrović, Nevena Nerandžić, Maja Stojanović, Jelena Simić, Dejan Đonović, Branislav Jerković, Arpad Mesaroš, Marko Marković, Milan Zarić, Sonja Isailović, Pongo Gabor i Ivana Pančić, i Arpad Mesaroš mlađi.
Predstava je nakon premijere na Budva Grad teatru 16. avgusta 2022. imala premijeru u Beogradskom dramskom pozorištu i na Šekspir festivalu što je bila ujedno novosadska premijera, izvođenje u Herceg Novom joj je prvo gostovanje izvan matičnih scena, a slijedi gostovanje u Bitolju na Šekspir festu u junu mjesecu.
Otvaranje HAPS- a sa predstavom „Magbet“ zakazano je za 17. april u 20:30 sati.
Dva noseća kapitela koja drže konzolne grede na platou ispred Hristovog kipa, sa lijeve i desne strane stepeništa, u sklopu zaštićenoga kompleksa Bogorodičinoga hrama na Prčanju, izvaljeni su iz svojih ležišta u noći nedjelje na ponedjeljak (16 -17.aprila). O ovom vandalizmu koji se desio u vrijeme slavljenja prvoslavnoga Uskrsa, mještani su u ranim jutarnjim satima obavijestili prčanjskog župnika, a on je potom izvijestio organe bezbjednosti, koji su izvršili uviđaj.
Mještani Prčanja su osudili ovaj čin vandalizma i primjećuju da je Hram odavno „zrio“ za sanaciju, jer stubište već godinama polako „tone“, naročito nakon obilnih kiša. Oni su se samoinicijativno organizovali i preduzeli prve korake kako bi privremeno stabilizovali stepenište da ne dođe do njegovog daljeg obrušavanja. Na platou Hrama često se okupljaju i igraju djeca, a takođe ga rado posjećuju i turisti. Kompletno stepenište postavljeno je na nizu stilizovanih stubića, koji su uglavljeni u žlijebove i povezani konzolnom gredom- rukohvatom i malo naslanjanje na njih moglo bi izazvati obrušavanje cijeloga niza stubova.
Prčanj – foto M.D.P. Boka News
-U ranim jutarnjim časovima dobio sam obavijest da je neko oštetio stepenište kod kipa Isusovoga, a na putu za Crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanj. Došao sam na lice mjesta i vidio da je neko namjerno, s pajserom skinuo dva noseća kapitela, koja drže konzolne grede, vjerovatno s namjerom da oburda i ostatak stubića koji tu stoje. Prijavili smo MUP-u, Komunalnoj inspekciji, biće prijavljeno i Upravi za zaštitu spomenika kulture, jer to stepenište je spomenik kulture prve kategorije Crne Gore, kaže svećenik don Željko Pasković za Boka News i podsjeća da su prije tri godine uništene i balustrade u donjem dijelu stepeništa. Prilikom uklanjanja ukrasnih palmi oboljelih od crvenog surlaša, koje je obavljala ekipa firme „Eko-plant“ vlasnika Željka Vidakovića, palme su se obrušila na stepenište i oštetila ga. Sudski proces je u toku. Za sanaciju novac (12 hiljada eura) donatnirala je obitelj koja je željela ostati anonimna. Čeka izvođač radova da se to popravi.
Prčanj – foto M.D.P. Boka News
-Što je još žalosnije, iz jednoga oštećenja idemo u drugo oštećenje i pitanje je gdje je tome kraj, u kakvom to društvu živimo. Posebno je upitno to što se ovaj vandalizam desio sinoć, kada naša pravoslavna braća slave Vaskrs- iz dubine duše se nadam da te dvije činjenice nisu povezane. Pozivam krivca da se prijavi policiji, a ako ne želi da to učini, neka se pokaje, jer je ovo crkveno stepenište jednog od najvećih svetišta na ovom dijelu Jadrana, kaže don Pasković.
Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije – zaštićeni spomenik kulture, čija je gradnja počela 1789. i završena 1913. vapi za sanacijom i zaštitom, stepenište je podložno klizištu, što se na prvi pogled vidi po ulegnućima na gazištima i po razdvojenim spojevima na konzolama.
