Vladimir Putin Foto: Sputnik/Sergei Fadeichev / Reuters
Putin koji je u februaru 2022. poslao svoje trupe u Ukrajinu, u više je navrata rekao da bi bio sklon razgovarati o miru, no zapadni dužnosnici smatraju da čeka američke predsjedničke izbore u novembru prije nego li se istinski potrudi.
– U Ukrajini, oni koji su agresivni prema Rusiji, kao i u SAD-i u Evropi – žele li pregovarati? Pa neka, ali mi ćemo to učiniti na temelju naših nacionalnih interesa, rekao je Putin vojnim dužnosnicima u Moskvi.
– Nećemo odustati od onog što je naše, poručio je.
Rusija kontrolira oko 17,5 posto međunarodno priznatog teritorija Ukrajine.
Rusija je 2014. anektirala Krim, a za četiri ukrajinske oblasti koje djelomično kontrolira također kaže da su dio Rusije.
Kijev pak uzvraća da neće biti miran sve dok i posljednji ruski vojnik ne bude izbačen iz zemlje.
Putin je rekao i da SAD iskorištava Europu za svoje interese te da Rusija ne planira nikakav rat u Europi.
Članstvo Ukrajine u NATO-u “nije za Rusiju prihvatljivo niti za 10, a niti za 20 godina”, rekao je Putin.
Vaterpolisti Primorca pobjednici su međuanrodnog vaterpolo takmičenja za mlađe kategorije, pod nazivom Olimpijske nade.
Olimpijske nade je takmičenje koje organizuju klubovi iz Crne Gore i Dubrovačko-neretvanske županije, sa ciljem podizanja kvaliteta vaterpola i međusobnog upoznavanja i povezivanja.
Primorac je posljendji turnir u Herceg Novom, za igrače rođene 2006. i mlađe, završio kao trećeplasirani, što mu je bilo dovoljno da zadrži prvo mjesto u generalnom plasmanu.
Na hercegnovskom turniru drugo mjesto osvojio je Kataro, koji je u finalnom meču poražen od Juga 17:15, nakon peteraca.
Mladi Kotorani su u grupi pobijedili Mornar 13:6 i Aquatic Verde 21:10, a izgubili su od prve ekipe hercegnovskog Jadrana 16:5, pa su kao drugoplasirani ušli u polufinale.
U meču za finale savladali su gradskog rivala Primorac 10:8, poslije peteraca.
Primorac je osvojio treće mjesto, pobjedom nad Jadranom 13:9.
Jadran je, nakon maksimalnog učinka u grupi, u polufinalnom meču, koga su takođe odlučili peterci poražen od Juga 15:14.
Na turniru u Herceg Novom, Budućnost je osvojila šesto, Aquatic Verde sedmo, a drugi tim Jadrana osmo mjesto.
Za najboljeg igrača proglašen je Balša Vučković iz Primorca, Andrija Bjelica iz Katara je najbolji golman, a najbolji strijelac Vlaho Pavlić iz Juga.
Međunarodno takmičenje igrano je po turnirskim sistemima za nade, mlađe kadete, kadete, mlađe juniore i juniore.
Najuspješniji klub u ukupnom plasmanu je Primorac sa 16 poena, ispred Jadrana iz Herceg Novog sa 13 i Budve sa 10 poena.
Regionalni vodovod Crnogorsko primorje DOO izražava veoma ozbiljnu zabrinutost zbog sadržaja teksta „Gradiće se novi cjevovod Trebinje – Herceg Novi za cijelu Boku“ koji je objavljen 28.11.2023. godine u sredstvima javnog informisanja, saopšteno je iz preduzeća.
“Naime, u tekstu se navodi da se radi na projektu koji će obezbijeđivati vodu za opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat. Predviđeno je da se voda dovodi iz Bilećkog jezera i nakon prerade distribuira do navedenih opština. Navodni razlog jednog takvog opredjeljenja je nemogućnost Regionalnog vodovoda da obezbijedi neophodnu količinu vode za ove tri opštine”, kažu u saopštenju.
Regionalni vodovod je, dodaju, u proteklih trinaest godina i pored brojnih izazova u svakom trenutku obezbjeđivao nedostajuću količinu vode za potrebe stanovništva i posjetilaca Crnogorskog primorja.
“Istina je da je zbog nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače u II i III zoni sanitarne zašite i neadekvatnog reagovanja nadležnih državnih organa i institucija došlo do drastičnog pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Zaustavljanjem nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače stvorene su pretpostavke za revatilizaciju izvorišta kao i za obezijeđenje dodatne količine vode. U tom pravcu naučne analize i studije rađene u organizaciji Regionalnog vodovoda ponudile su značajne mjere i rješenja. Regionalni vodovod je već implementirao određena rješenja, a započeta je implementacija predloženog rješenja – izgradnja stacionarnog postrojenja za prečišćavanje vode, kapaciteta 500 l/s, čija realizacija se očekuju prije ljetnje turističke sezone. Izgradnjom ovog postrojenja i revatilizacijom izvorišta „Bolje Sestre“ obezbijedilabi se dovoljna količina vode za potrebe Crnogorskog primorja u narednim godinama. Naravno, da je osnovni uslov za uspješnost implementacije predloženih rješenja da se ne smije nastaviti eksploatacija šljunka i pijeska iz korita rijeke Morače u II i III zoni sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“, kao i da se iz korita rijeke Morače u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta uklone svi privredni objekti čije je poslovanje na tom prostoru najstrožije zabranjeno”, ističu u saopštenju.
Kao, kako dodaju, odgovoran društveni subjekt, Regionalni vodovod je u proteklom periodu nastavio realizaciju investicionih projekata kako bi se stvorile tehničke pretpostavke za unaprijeđenje vodosnabdijevanja Tivta, Kotora i Herceg Novog i u tom smislu je pokrenuo infrastrukturne projekte u procijenjenoj vrijednosti većoj od 17.000.000 eura.
“Takođe, treba istaći da je visina investicije priključenja Herceg Novog na sistem regionalnog vodosnabdijevanja iznosila 4.000.000 eura. Država Crna Gora, svjesna potrebe i značaja urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja se opredijelila da nosilac te aktivnosti bude Regionalni vodovod i u izgradnju RVS uložila 140 miliona eura, pri čemu se planiraju i dalja ulaganja”, kažu u saopštenju.
Novim problematičnim konceptom se, kažu, Regionalni vodovod isključuje iz vodosnabdijevanja Boke jer isti predviđa da se pored vode koja se obezbjeđuje za opštinu Herceg Novi iz Plata (Hrvatska), Boka snabdijeva iz Bilećkog jezera (Bosna i Hercegovina).
“Pod tezom diverzifikacije vodosnabdijevanja, čitavo područje Boke i Heceg Novog izlaže se bezbjedonosnom, zdravstvenom i cijenovnom riziku, a Crnoj Gori se uskraćuje mogućnost neposrednog uticaja na vodosnabdijevanje ovog područja. Šta to znači za jednu državu, odnosno za Crnu Goru najbolje oslikavaju riječi jednog državnika: “Onaj ko vlada naftom, vlada državama. Onaj ko vlada hranom, vlada ljudima. Onaj ko vlada pitkom vodom, vlada životom.” Ono što zabrinjava je da svaka izmjena postojećeg koncepta vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja ima veoma značajne negativne posledice po Regionalni vodovod i dierktno dovodi u pitanje njegov opstanak. Naime, Regionalni vodovod veoma teško može opstati ukoliko bi se smanjile količine vode koje se preuzimaju iz RVS. Regionalni vodovod ulaže cca 17 miliona eura za uredno vodosnabdijevanje opština Tivat, Kotor i Herceg Novi i ta sredstva će otplaćivati u narednih deset godina. Na ovaj način u najboljoj namjeri da se obezbijedi voda za potrebe navedenih opština dovodi se u pitanje vodosnabdijevanje čitavog Crnogorskog primorja”, navode u saopštenju.
Izazovu da se izvrši segmentacija regionalnog vodovodnog sistema i da se “nedostajuća” količina vode obezbjeđuje iz susjednih država Regionalni vodovod, Crnogorsko primorje i država Crna Gora su, dodaju, već jednom odoljeli.
“Takvim konceptom se očigledno željela postići zavisnost Crnogorskog primorja i turizma, a samim tim i države Crne Gore od drugih država. Ubijeđeni smo da će Crna Gora, kao i uvijek do sada, iznaći najbolja strateška rješenja i sačuvati Regionalni vodovod, koji je istinski garant urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja. Regionalni vodovod je do sada i ubuduće će, implementacijom navedenih kao i drugih dugoročnih rješenja, u svakom trenutku moći obezbijediti ugovorene količine vode za sve opštine Crnogorskog primorja pa samim tim i za opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi”, zaključuju u saopštenju.
Glasanje je počelo danas u 12 sati, a završava se 22. decembra u 12 sati. Pobjednik online glasanja dobija 2 glasa. Odluku o sportisti godine donijeće Upravni odbor Crnogorskog olimpijskog komiteta.
Saglasno Zakonu o sportu i Pravilniku o kriterijumima i načinu izbora sportiste godine, putem online aplikacije pravo da glasa ima i javnost Crne Gore.
Hajde da podržimo jedriličarsku zajednicu, jedriličare i jedriličarke, ljubitelje sporta i naše plavo more Crne Gore – saopšteno je iz JK Delfin.
Predstavnici NVO “Bulevar Grbalj” i NVO “Jaz – Mrčevo polje”, Marko Latković i Ilija Bućin, ističu da mještani naselja Radanovići, Kovačko polje i Lastva Grbaljska neće dozvoliti da trasa planiranog bulevara Jaz – Aerodrom Tivat prolaziti kroz njihova dvorišta. Predstavnici lokalne zajednice Grbalj uputili su dopis Upravi za saobraćaj, predsjedniku Crne Gore i premijeru, Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Evropskoj banci za obnovu i razvoj, Ambasadi Repbulike Kine u Crnoj Gori i resornim ministarstvima u kom je istaknuto protivljenje i neslaganje sa projektom bulevara.
– Zahtijevamo da se projekat bulevara odbaci u potpunosti i da se pristupi rješavanju saobraćajnih problema na crnogorskom primorju na jedan adekvatan i primjeran način koji neće ugrožavati lokalno stanovništv po bilo kom osnovu. Takođe, imajte na umu da je lokalno stanovništo sremno da sarađuje u iznalaženju boljih rješenja, a u suprotnom mi smo spremni da radikalizujemo protest i da svim legalnim sredstvima branimo naše porodice, imovinu i prostor- poručuju predstvnici NVO “Bulevar Grbalj” i NVO “Jaz – Mrčevo polje”.
Navode i da su predstavnici ove dvije nevladine organizacije 27. novembra održali sastanak sa Radomirom Vuksanovićem, direktorom Uprave za saobraćaj Crne Gore na kom,kako ističu, i pored opravdano iznijetih činjenica nije prihvaćen njihov predlog da se ukine predoženi projekat bulevara tj. brze prometne ceste koja prolazi kroz gusto naseljena mjesta Radanovići,Kovačko polje i Lastva Grbaljska.
– I dosad smo se mnogo puta obraćali nadležnima ističući da ovakav projekat bulevara nije prihvatljiv, međutim sve naše molbe i zahtjevi bili su uglavnom ignorisani. Pitamo se ko je spreman lokalnom stanovništu oduzeti dvorišni prostor, a nekima i kuće pod izgovorom stvaranja boljih uslova života, a pritom upšte nevodeći računa o uslovima života pored bulevara- naglašava se u saopštenju i dodaje da ovakav projekat bulevara ne rješava saobraćajne gužve, tj. uska grla na ulazima u gradove Tivat, Kotor i Budva.
Naglašavaju i da je sada na dnevnom nivou protok vozila oko 35.000 do 40.000, a sjutra će to biti mnogo više, te da se brze i tranzitne saobraćajnice svuda u svijetu grade van naseljenih mjesta.
Prvi sisar vraćen u svoje stanište, otkrivena nova vrsta za teritoriju Crne Gore, novi lokaliteti za gniježđenje ptica, povećanje brojnosti populacije divokoza, samo su neki od rezultata rada Službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj Nacionalnih parkova Crne Gore.
Tokom 2023. godine biolozi ovog preduzeća pratili su stanje ekosistama, staništa i vrsta, a na osnovu nalaza i izvještaja sa terena predlagali i implementirali mjere za njihovu zaštitu, unaprijeđenje i održivo korišćenje, prenosi agencija CG News.
– Naš fokus je realizacija planskih i programskih aktivnosti, koje se baziraju na istraživanju, praćenju, zaštiti i unaprijeđenju ekosistema i vrsta. Od 2021. godine sprovodimo monitoring dnevnih leptira kao organizama koji su osjetljivi na klimatske promjene. Od ove godine sprovodimo i monitoring značajnih i zaštićenih vrsta vodozemaca i gmizavaca. Kada govorimo o praćenju ribljih vrsta – dajemo mjere i preporuke koje su bitne za održivo ribarstvo, dok ujedno pratimo značajne vrste ptica i njihove populacije. Redovno se prati i stanje šumskih ekosistema kako bi se zaštitili od požara i prenamnožavanja insekata – objasnila je šefica Službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj u JPNPCG Hajdana Ilić Božović.
Po prvi put u Crnoj Gori vraćan je sisar u prirodno stanište i to u NP Skadarsko jezero, dok je u prethodnom periodu pronađena i nova vrsta sisra nepoznata za teritoriju Crne Gore – šareni tvor u NP Prokletije.
– Vraćanje vidre u njeno prirodno stanište, nakon što je pronađena povrijeđena i liječena mjesec dana, predstavlja glavnu konzervacionu mjeru koju smo uspjeli da sprovedemo u NP Skadarsko jezero. Posebno smo ponosni što su građani Crne Gore bili zainteresovani za ovaj slučaj, pitali su i interesovali se svakodnevno za stanje životinje što nam je ujedno i pokazatelj koji upućuje na mijenjanje svijesti građana kada je u pitanju očuvanje prirode i zaštićenih vrsta – kazala je stručna saradnica za zaštitu faune sisara Belma Šestović.
Svakim izlaskom na teren otkrivaju se i novi lokaliteti pogodni za istraživanje slijepih miševa, pa se samim tim i proširuje spisak vrsta koje su prisutne u nacionalnim parkovima.
– Riječ je o bogatim lokalitetima u kojima se nalaze kolonije koje broje od više stotina do nekoliko hiljada jedinki. Poznata je naša kuća u NP Biogradska gora gdje se nalazi najveća porodiljska kolonija Malog potkovičara u Crnoj Gori i regionu, a potencijalno je ova kolonija najveća i u Evropi. U toku je priprema plana za adaptaciju ove kuće kako bi je prilagodili i ljudskim aktivnostima, dok će jedan dio biti predviđen posebno za slijepe miševe – dodala je Šestović.
Ona je istakla da u NP Durmitor živi jedna trećina populacije divokoza, te da je ova brojnost populacije porasla zahvaljujući mjerama konzervacije i pojačanoj fizičkoj kontroli Službe zaštite .
– Divokoza je vrsta kojoj je potreban mir u staništu i ona je u tom pogledu jedan od indikatora koji pokazuju pritisak na stanište, a posebno u situacijama nelegalnih aktivnosti ili krivolova. Već naredne godine kroz projekat koji je planiran koristićemo foto zamke u kombinaciji sa vještačkom intelijgencijom kako bi procijeniti gustinu populacije određenih vrsta. Tu prije svega želimo da utvrdimo gustinu populacije jelena i pratimo njihovo stanje, jer je to vrsta koja je pedesetih godina unesena u NP Biogradska gora – dodala je ona.
Veliki broj aktivnosti rađen je i na zaštiti flore i vegetacije, a poseban akcenat stavljen je na inventarizaciju vaskularne flore u svih pet parkova, monitoring rijetkih i endemskih vrsta i njihovih stanista.
– Monitoringom određenih vrsta utvrđeno je da su njihova staništa ugrožena i da to utiče na njihovu brojnost. Akcenat smo ove godine dali i na invazivne vrste i njihov uticaj na autohtone vrste biljaka. Kroz projekat i u saradnji sa NVO sektorom od naredne godine biće mapiran bagremac, ali i dati konkretni predlozi i mjere njegovog uklanjanja – kazala je stručna saradnica za zaštitu flore i vegetacije Ivana Džaković.
U parkovima će se posebna pažnja posvetiti potencijalnim Natura 2000 staništima. Takođe, planirana je edukacija u NP Durmitor kada je u pitanju ubiranje ljekovitog bilja, a posebno kleke i borovnice kako bi se smanjio broj onih koji nesavjesno i mimo pravila prikupljaju bilje iz prirode. U NP Prokletije i NP Biogradska gora vršeno je kartiranje i utvrđeno da neka staništa trpe pritisak, što ukazuje da se u budućem periodu mora raditi na njihovoj konzervaciji.
Crna Gora ptičiji je raj i na neritoriji naše države živi 360 vrsta ptica, što je čak 65% od ukupnog broja ptica koje nastanjuju područje Evrope. Monitoring ptica grabljivica odličan je pokazatelj zdravlja jednog ekosistema, a ova istraživanja rade se na Prokletijama i Lovćenu. U NP Durmitor se realizuje monitoring sedam krovnih vrsta ptica koje se nalaze na Anexu 1 Evropske direktive o pticama, a to su tetrijeb gluhan, jarebica kamenjarka, troprsti djetlić, planinski djetlić, patuljasta sova, uralska sova i lještarka.
– Takođe, ove godine je na zimskom brojanju ptica utvrđeno da na teritoriji Skadarskog jezera zimu provede 56 hiljada jedinki. Veoma važna aktivnost je monitoring pelikana koji se obavlja tokom cijele godine. Možemo se pohvaliti da smo ove godine imali dosta uspjeha, iako na samom početku nismo imali puno nade zbog uznemiravanja kolonije usljed nelegalnih aktivnosti. Ipak ova kolonija je sebi pronašla novo mjesto za gniježđenje gdje smo prilikom monitoringa prebrojali oko 140 odraslih i 38 mladih jedinki. Ovom prilikom je od najmlađeg pelikana uzet DNK uzorak i poslat na analizu u Grčku – objasnila je stručna saradnica za ornitofaunu Ana Uskoković.
Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore velike napore ulaže u formiranje klastera i saradnju sa lokalnim stanovništvom kako bi se uključilo u proces upravljaja zaštićenim područjima i zajedničkim aktivnostima u cilju očuvanja naših teritorija. Zato je tokom ove godine formirana baza podataka o lokalnom stanovništvu koje djeluje ili posluje na području nacionalnih parkova, a prvi sastanci u cilju boljeg upravljanja i efikasnije zaštite već su održani.
Bugarski bulker koji je prošlog četvrtka otet u Arapskom moru, sada se nalazi kod Somalije, kazala je radna skupina za borbu protiv piratstva Eunavfor, javlja The Maritime Executive.
Indijska mornarica izvijestila je u subotu da je locirala brod te poslala avion i ratni brod da presretnu oteti bulker Ruen, a Eunavfor je poslao brod ESPS Victoria.
Ako su otmičari imali namjeru skriti brod, nisu se dobro potrudili jer od nedjelje Ruen emitira svoj položaj na AIS-u. Signal je pokazao lokaciju broda oko osam nautičkih milja od obale Aboa, obalnog sela u somalijskoj pokrajini Puntland.
Prema brodovlasniku, otmica se dogodila usred Arapskog mora, stotinama milja udaljeno od obale. AIS podaci su pokazali da je brod bio oko 380 nautičkih milja istočno od Socotre, zatim se zaustavio, promijenio kurs i krenuo ravno prema obali Somalije.
Napad na otvorenom moru s izrazitom udaljenosti od kopna podsjeća na metode viđene u najgorim godinama somalijskog piratstva. Na vrhuncu epidemije otmica ranih 2010-ih, pirati su s ribarskim brodovima lutali daleko od somalijskih voda, a neki su dosezali gotovo do Indije.
Operater je rekao bugarskim medijima da je izgubio kontakt s brodom prošlog četvrtka. Posljednje što se znalo je da plovilo nije pod kontrolom posade, ali da je svih 18 članova na sigurnom. Prijavljeno je šest nepoznatih osoba na brodu, navodi The Maritime Executive.
Oteti bugarski bulker lociran na sjevernoj obali Somalije: Označava li ovo povratak somalijskog piratstva?Oteti bugarski bulker lociran na sjevernoj obali Somalije: Označava li ovo povratak somalijskog piratstva?
EUNAVFOR OFFICIAL STATEMENT:
Based on first information available on MV RUEN, #OperationAtalanta Flagship ESPS #VICTORIA is proceeding fast towards the alleged pirate-hijacked vessel to gain more awareness & evaluate following actions, also in coordination with @CMF_Bahrain. pic.twitter.com/8cWwG9PXZM
Alexander Kalchev, direktor tvrtke, potvrdio je da je u tijeku “sigurnosni incident” na brodu. Za bugarsku televiziju je kazao: “Očekujemo da nas otmičari kontaktiraju. Područje gdje je brod posljednji put otkriven nije piratsko područje.”
Bugarsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u petak da je okupilo specijalizirani tim za rješavanje situacije. Malta, država pod čijom zastavom brod plovi, izvještava da također prati razvoj događaja.
U izvješćima se navodi da nije jasno, budući da nije bilo kontakta, radi li se o incidentu povezanim s trenutnim problemima u Jemenu ili s mogućim oživljavanjem somalijskog piratstva. Reuters je međutim izvijestio da je imao kontakt s pobunjenicima u regiji Puntland u Somaliji koji kažu da su uspjeli zaplijeniti brod.
Bilo bi to prvo zarobljavanje velikog trgovačkog broda od strane somalijskih pirata od 2017. godine. Međunarodni sigurnosni napori bili su uspješni u smanjenju prijetnje u proteklih nekoliko godina.
Međutim, nedavno je stiglo izvješće iz Somalije da je malo trgovačko ribarsko plovilo zaplijenjeno i da je zadržano radi otkupnine. U tim izvješćima stoji da su pirati prijetili da će koristiti brod kao matično plovilo za nove napade, ali je Eunavfor kasnije izvijestio da su pirati predani somalijskim vlastima i da je prijetnja prestala.
Sjedinjene Američke Države također su za nedavni incident na tankeru Central Park okrivile somalijske pirate. Tim američke mornarice zarobio je pet osoba koje su se ukrcale na brod, za kojih postoje indicije da su iz Somalije.
Organizacija pomorske trgovine UK-a u petak je izdala sigurnosno upozorenje za brodove zbog potencijalne piratske aktivnosti u blizini somalijske obale.
U zemljotresu jačine 6,2 jedinice Rihterove skale, koji je pogodio severozapadnu Kinu, poginulo je najmanje 118 ljudi u provinciji Gansu i susednoj provinciji Cinghaj. Predsjednik Si Đinping pozvao je na dodatne napore u akcijama potrage i spasavanja.
Područje koje je pogođeno zemljotresom nalazi se u planinskom regionu, gdje su izuzetno niske temperature, oko -14 stepen, što dodatno otežava rad spasilaca, navodi Sinhua.
Iako se period od 72 sata navodi kao vrijeme u kojem se nakon zemljotresa mogu pronaći preživjeli, zbog vremenskih prilika, taj period je kraći, a zarobljeni pod ruševinama u još većem riziku.
Postepeno se obnavlja snabdevanje strujom u oblasti pogođenoj zemljotresom.
Desetine auto-puteva i seoskih puteva je oštećeno, a pokrenuto je i više klizišta.
Potres se dogodio u ponedjeljak u 23.59 po lokalnom vremenu, na dubini od 10 kilometara u okrugu Džišišan u Gansuu, a oko 100 kilometara jugozapadno od glavnog grada provincije Landžou, a u njemu je povređeno najmanje 500 ljudi i oštećeno oko 6.400 kuća u toj oblasti i putna i druga infrastruktura, saopštile su lokalne kineske vlasti.
Zemljotres se osjetio u većini okolnih područja, uključujući Landžou, glavni grad provincije Gansu, oko 100 kilometara sjeveroistočno od epicentra.
Kinesko ministarstvo finansija i Ministarstvo za vanredne situacije danas su dodijelili 200 miliona juana (28 miliona dolara), kao pomoć pogođenim provincijama Gansu i Cinghaj, javila je kineska državna televizija.
Najsmrtonosniji zemljotres u Kini posljednjih decenija dogodio se 2008, magnitude osam jedinica Rihtera, kada je stradalo 70.000 ljudi.
Na GP Karasoviću zaplijenjeno 400.000 sjemenki cannabisa, uhapšen albanski državljanin
Dubrovački policija u saradnji s carinskim službenicima zaplijenila je na graničnom prijelazu Karasovići (HR-CG) 400 hiljada sjemenki cannabisa, iz kojih se moglo uzgojiti više od 130 tona marihuane, i uapsila 29-godišnjeg albanskog državljanina, saopštila je u utorak policija.
Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske saopšteno je kako je izlaznoj graničnoj kontroli na GP Karasovići u nedjelju u 1,30 sati, pristupilo osobno vozilo albanskih nacionalnih oznaka, kojeg je vozio 29-godišnji albanski državljanin.
Tokom granične kontrole policijski i carinski službenici uočili su preinake u unutrašnjosti vozila, što je izazvalo sumnju na moguće krijumčarenje te je zatražen nalog za pretragu.
Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku pretraženo je vozilo i u prednjem dijelu pronađen je posebno izrađen skriveni prostor, u kojem se nalazilo ukupno 400.000 sjemenki, odnosno 400 originalnih pakovanja s po 1000 komada sjemenki cannabisa, naveli su iz PU dubrovačko-neretvanske.
Zemlja podrijetla sjemenki je Kanada gdje je legalizirana marihuana za osobne potrebe, a tržišna vrijednost zaplijenjenih sjemenki procjenjuje se na oko 600 hiljada eura.
Također se procjenjuje da bi se od ove količine sjemenki cannabisa moglo uzgojiti preko 130 tona marihuane s visokim postotkom aktivne tvari THC-a (Tetrahidrokanabinol).
Granični prelaz Karasović foto Boka News
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni državljanin Albanije sjemenke cannabisa prevezao iz jedne od zemalja zapadne Evrope s ciljem daljeg prevoženja u Albaniju gdje je bila namijenjena sadnji i uzgoju.
Sjemenke su uz potvrdu oduzete, a 29-godišnji albanski državljanin je uz kaznenu prijavu za kazneno djelo „Izbjegavanja carinskog nadzora“, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.
U Blue Room-u Porto Montenegro u petak, 22.decembra u 19 sati biće odrigrana predstava “Đe si za Novu”, po motivima priče “A Christmas Tree” autora Norm Foster-a.
Sav prihod od ulaznica predstave biće doniran JU “Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju – Tivat”. Gosti mogu odabrati iznos, odnosno cijenu karte za ulazak u Blue Room.
U ovoj romantičnoj komediji igraju Marija Đurić i Lazar Đurđević, koji su zajedničkim snagama i režirali ovu predstavu.
Pred igranje u Tivtu, Marija Đurić, glumica Gradskog pozorišta Podgorica, kaže:
“Predstava govori o posljednjem danu u godini, kada sudbina plete veselu priču o dva stranca koji sve ostavljaju za posljednji čas. Pod novogodišnjim svjetlima i sa mirisom praznika u vazduhu, Sonja i Danijel “bacaju oko” na poslednju jelku koja je ostala u prodavnici novogodišnjih ukrasa. S obzirom da oboje žele istu jelku, u stanju su da urade šta god je potrebno da bi je se domogli. Kako varnice lete od samog početka njihovog kontakta, dosjetke i razigrana lukavost kojima se oboje služe dovešće ih do niza komičnih situacija, ali i dirljivih trenutaka, otkrivajući im neočekivane zajedničke veze i snove.”
Dje si za Novu
Puna smijeha, toplih trenutaka i malo praznične čarolije, „Đe si za Novu?“ je priča o muško-ženskim odnosima i izuzetnim dometima koje može imati slučajni susret.
