U Portonovom proljećni program pod nazivom Proljećna saga

0
U Portonovom proljećni program pod nazivom Proljećna saga
Portonovi

Portonovi, nakon veoma uspješne Praznične sezone, priprema uzbudljiv set događaja kojima se ozvaničava početak sezone i ljepših, sunčanih dana.

Proljećna saga se održava od 28. aprila do 7. maja na Marina trgu.

Proljećni bazar biće raznovrsniji nego ikada, i trajaće čitavih deset dana.

“Imaćete priliku da posjetite šarmantne bazarske kućice i prepustite se raznim ukusnim jelima, od slatkih palačinki do sočnih burgera i pice, uz izbor osvježavajućih pića koji će takođe biti na raspolaganju da upotpune vaše kulinarsko iskustvo”, navodi se u saopštenju.

Događaj će otvoriti lokalni DJ Danilo Radusinović i zagrijati atmosferu, a već sljedeće večeri možete zaplesati uz latinoameričke zvuke i plesne nastupe kubanskih plesača, salsu, tango i mnoge druge stilove.

Ljubitelje naših dobropoznatih starih automobila i jugonostalgije, obradovaće tura Ex-Yu automobilima od Portonovog to Titove vile i nazad, u perfektno očuvanim vozilima.

“Osim toga, Mirror Crew animatori postaraće se za odličnu zabavu i fascinantne vizualne efekte, praćeni talentovanim lokalnim bendovima i DJ-evima. Uživaćete na svježem vazduhu i u dužim proljećnim danima uz zvuke tradicionalnih bokeljskih klapa po naselju kao i ostalih večernjih muzičkih nastupa”, navodi se u saopštenju.

Za najmlađe će biti organizovan poseban program koji uključuje šarenolike aktivnosti, uključujući zabavne igre na otvorenom i koncerte raspjevanih dječjijih horova.

Od muzičkih nastupa tokom Proljećne sage, izdvaja se koncert jedne od najpopularnijih zvijezda regiona – Jelene Rozge, koja će nastupiti sa svojim bendom 1. maja na Marina trgu Portonovog.

“Proljećna saga je tek prvi u nizu uzbudljivih događaja koje Portonovi sprema ovog proljeća i ljetnje sezone, a više informacija možete dobiti na web stranici i prateći Portonovi na društvenim mrežama”, navodi se u saopštenju.

Sat za planet Zemlju: Gradovi i opštine ugasit će javnu rasvjetu

0
Sat za planet Zemlju: Gradovi i opštine ugasit će javnu rasvjetu
Sat za planet Zemlju – foto Hina

Hrvatski astronomski savez i udruga Naše nebo pozvali su u petak sve gradove i opštine da se priključe akciji “Sat za planet Zemlju” i ugase dio javne rasvjete u subotu, 25. marta, između 20.30 i 21.30, radi podizanja svijesti o klimatskim promjenama.

Sat za planet Zemlju održat će se diljem svijeta u subotu, 25. marta, od 20,30 sati do 21,30 sat, kako bi se podigla svijest o klimatskim promjenama, održivom razvoju i o racionalnom korištenju prirodnih resursa i energije.

Osim što su Hrvatski astronomski savez i Naše nebo – Udruga za zaštitu noćnog neba pozvali sve gradove i opštine da na sat vremena ugase dio javne rasvjete na svom području, pozvali su ih i da informiraju javnost o tom događaju.

“Pozivamo sve gradove i opštine da se priključe ovoj akciji podizanja svijesti o klimatskim promjenama, podrže nastojanja oko očuvanja prirodnog okoliša i održivog razvoja te nastojanja za smanjenje svjetlosnog onečišćenja”, naveli su u saopštenju.

U akciju se mogu uključiti i svi zainteresirani pojedinci tako što će na sat vremena ugasiti rasvjetu u svojoj kući i u dvorištu.

I Francuska zabranila Tik Tok

0
I Francuska zabranila Tik Tok
mobilni – aplikacija

I Francuska uvodi zabranu korištenja društvene mreže TikTok na mobilnim telefonima javnih dužnosnika zbog neadekvatne sigurnosti i zaštite podataka.

Zabrana će na snagu stupiti odmah, objavilo je ministarstvo javnih službi na Twitteru, na koji se, uz Instagram i streaming platformu Netflix, zabrana također odnosi.

Francuska je posljednja u nizu zemalja koje su poduzele takve korake protiv TikToka zbog sigurnosnih razloga.

Sjedinjene Države, Njemačka, Velika Britanija i Europska komisija su na mobitelima javnih službenika također zabranile aplikaciju u vlasništvu kineske tvrtke za dijeljenje videozapisa.

Dubrovnik: Predstavljena ITF-ova kampanja „Mediteran – more pogodnosti“

0
Dubrovnik: Predstavljena ITF-ova kampanja „Mediteran – more pogodnosti“
Pomorci – foto Boka News

Kampanja „Mediteran – more pogodnosti“, kojom Međunarodno udruženje transportnih radnika (International Transport Workers’ Federation – ITF) želi smanjiti broj brodova ispod standarda pod “zastavama pogodnosti”, predstavljena je u petak u Dubrovniku.

Koordinator inspektorata ITF-a za Hrvatsku i voditelj dubrovačkog ureda Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) Romano Perić objasnio je kako kampanja koja će se provoditi dva mjeseca obuhvaća četiri ‘zastave pogodnosti’ („Flag of Convenience“ – FOC): Togo, Palau, Sierra Leone i Cookovo Otočje.

„Riječ je o državama s manje strogim zakonima pa brodovlasnici ostvaruju uštedu kada registriraju brodove koji ne ispunjaju uobičajene uvjete za plovidbu. Ove četiri su najčešće u Mediteranu, ali imamo i Boliviju ili Mongoliju, koje nemaju more“, rekao je Perić.

Istaknuo je kako je riječ o brodovima koji ugrožavaju pomorce i okoliš, u prosjeku starijima od 40 godina.

„Najčešće su to manji brodovi do 150 metara, a uglavnom prevoze jeftin teret, od starog željeza do drvenarije, soli i pržine. Uvjeti boravka su neljudski. Nemaju dovoljno hrane niti je propisno skladištena, a higijenski uvjeti su užasni. Sami brodovi dodatno predstavljaju opasnost za zdravlje i sigurnost pomoraca, a posebno za okoliš“, istaknuo je Perić.

Upozorio je kako na takvim brodovima plaće pomoraca nisu veće od 500 dolara, a pri isplati pomorci se potpisuju otiskom prsta.

„Posade su uglavnom iz Egipta, Sirije, Turske, Azerbajdžana, Gruzije. Plaće su vrlo niske, a ne isplaćuju se i do četiri mjeseca. Isto je s prekovremenima. U tri godine smo zabilježili više od 30 slučajeva tzv. napuštanja broda, gdje su posade ostale bez plaće, hrane i vode, a nisu mogle kući. ITF je morao od brodovlasnika naplatiti 5,5 milijuna dolara neisplaćenih plaća, prekovremenih sati i bolovanja“, rekao je Perić.

Dodao je kako je u Hrvatskoj na godinu od 300 do 400 ticanja takvih brodova, a u Mediteranu ih je oko 1200.

„ITF-ovih 27 inspektora na Mediteranu će vršiti temeljite inspekcije. Svaki brod registriramo u svom sustavu i šaljemo izvješće središnjici u Londonu, gdje se prate svi podatci i statistika“, rekao je Perić.

Najavio je kako će tri ITF-ova hrvatska inspektora provoditi kampanju u našim lukama, a bit će upućeni i u susjedne zemlje.

„Proširena im je nadležnost na Sloveniju i Albaniju. Jedan će pokriti Kopar, a drugi je u Draču, gdje je trenutno usidreno sedam brodova pod ovim zastavama“, rekao je Perić i istaknuo kako je za uspješnu provedbu kampanje najvažnija suradnja s lučkim kapetanijama i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.

Izložba “Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore” u Tivtu

0
Izložba “Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore” u Tivtu
CZK Tivat

Izložba pod nazivom „Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore” biće otvorena u ponedeljak 27. marta u 18 sati na prvom spratu JU Muzej i galerija Tivat. U postavci su 20 ilustracija nematerijalnih kulturnih dobara naše zemlje koje je radila Isidora Avramović, studentkinja Fakulteta vizuelnih umjetnosti.

Izložbu će otvoriti dr Maja Ćetković, VD direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, koja je pomogla u realizaciji postavke, a govoriće Danijela Đukić, direktorka Ustanove i dr Andrija Petković, potpredsjednik Opštine Tivat.

Ovom izložbom JU Muzej i galerija Tivat se pridružuje globalnom projektu Wiki Loves Living Heritage i nastavlja projekat započet krajem prošle godine “Zaštita nematerijalnih kulturnih dobara kroz učenje”. Iz ustanove podsjećaju da su mnoge aktivnosti usmjerene ka podizanju svijesti o zaštiti i očuvanju nematerijalnih kutlurnih dobara, sa osvrtom na UNESCO Konvenciju 2003.

Moderatorka programa biće teoretičarka umjetnosti Nina Milićević.

Tivat u globalnoj akciji “Sat za Planetu”

0
Tivat u globalnoj akciji “Sat za Planetu”
Tivat – foto Boka News

Tivat će se priključiti globalnoj akciji „Sat za Planetu”, koju u Crnoj Gori promoviše i podržava NVO „Green Home” iz Podgorice.

„Sat za Planetu” je globalna kampanja za borbu protiv klimatskih promjena koju je pokrenuo  Svjetski fond za prirodu 2007. godine u Sidneju , a kojoj se pridružio veliki broj pojedinaca, organizacija i  gradova sa ciljem da pošalju snažnu poruku da svako ima odgovornost prema životnoj sredini, kao i da je moguće promijeniti svakodnevne navike za dobrobit planete i svih nas.

Globalna akcija „Sat za Planetu” je planirana za subotu 25.03.2023. godine u periodu od  20:30 do 21:30 časova, kada će se u zgradi Opštine Tivat isključiti rasvjeta. U saradnji sa preduzećem “Komunalno”doo planirano je da se isključi dio javne rasvjete na teritoriji naše opštine, u ulicama: II dalmatinske i Luke Tomanovića.

          Sekretarijat za uređenje prostora poziva građane da se pridruže akciji, isključujući rasvjetu u svojim domovima na sat vremena u navedenom periodu, i da na taj način zajedno skrenemo pažnju na posljedice prekomjerne potrošnje ograničenih prirodnih resursa, te da potvrdimo da je priroda vrijedna borbe za njeno očuvanje.

EP: Za medalju i muška karate reprezentacija Crne Gore

0
EP: Za medalju i muška karate reprezentacija Crne Gore
FKSCG

Muška ekipa u borbama karate reprezentacije Crne Gore u nedjelju boriće se za bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Gvadalahari.

Crnogorski tim, u sastavu Nikola Malović, Nenad Dulović, Lazar Jovović, Nemanja Mikulić, Nemanja Jovović, Balša Miličković i Dušan Bijelić, bez borbe dobio je duel sa Švedskom, dok je u drugom kolu eliminisao Holandiju 3:1.

U četvrtfinalu poražen je od Ukrajine 3:0, koja je plasmanom u finale omogućila crnogorskim karatistima repasaž.

Borbu za medalju izborili su pobjedom protiv Portugala 3:2.

Protivnik u nedjeljnom meču za bronzanu medalju biće im Hrvatska, koja je u polufinalu poražena od Ukrajine.

Prethodno je eliminisala Njemačku, Azerbejdžan i Mađarsku.

Drugog osvajača medalje odlučiće duel Turske i Italije, dok će se za titulu prvaka Evrope boriti Ukrajina i Francuska.

Za bronzano odličje sjutra će se boriti Nemanja Mikulić u kategoriji do 75, a dan kasnije muški kata tim.

U Berlinu sahranjene kosti žrtava nacista, ubijenih u ime nauke

0
U Berlinu sahranjene kosti žrtava nacista, ubijenih u ime nauke
Istra·ivaci su od 2015. otkopavali fragmente kostiju na mestu gde je sada berlinski Slobodni univerzitet. U vreme nacista, tu je bio Institut cara Vilhelma za antropologiju, ljudsko naslede i eugeniku. Nije jasno odakle kosti tacno poticu, a organizacije poput Centralnog saveta Jevreja usprotivile su se daljem istra·ivanju fragmenata. (dpa – standardna prava upotrebe) Foto: Monika Skolimowska/dpa

Na berlinskom groblju Valdfridhof sahranjeni su posmrtni ostaci žrtava zločina učinjenih “u ime nauke.” Proteklih godina je pronađeno hiljade kostiju za koje se veruje da potiču od žrtava nacista koji su pravili eugeničke eksperimente.

U zemlju je u četvrtak položeno pet kovčega sa oko 16.000 fragmenata kostiju. “U nehumanoj praksi rasističkih istraživanja nije bilo mesta za sahranu ostataka; oni su bacani u jame,” rekao je Danijel Botman (Daniel Botmann) iz nemačkog Centralnog saveta Jevreja.

“Danas, nosimo bezbroj života, čiji su glasovi i biografije izbrisani, na večni počinak.”

Istraživači su od 2015. otkopavali fragmente kostiju na mestu gde je sada berlinski Slobodni univerzitet (FU). U vreme nacista, tu je bio Institut cara Vilhelma za antropologiju, ljudsko nasleđe i eugeniku.

Nije jasno odakle kosti tačno potiču, a organizacije poput Centralnog saveta Jevreja usprotivile su se daljem istraživanju fragmenata. Smatra se da su sa mesta povezanih sa nacistma, uključujući i koncentracioni logor Aušvic, gde je nacistički lekar Jozef Mengele sprovodio ubistvene eksperimente nad zatvorenicima.

Međutim, kosti su možda i iz kolonijalne prošlosti Nemačke.

“Specifikacija žrtava prema određenim grupama bi na kraju ponovo vodila rasističkim metodama i ideologijama prošlosti,” rekao je predsednik FU Ginter Cigler (Günter Ziegler).

“To istovremeno znači da žrtve ostaju bezimene i bez lica. Ali možemo ih se sećati,” rekao je Cigler.

“Polomljene, bačene, sahranjene u rupe u zemlji,” opisao je Kristof Rauhut (Cristoph), direktor berlinske regionalne kancelarije za spomenike, kako su ljudski ostaci izgledali kada su ih otkrili.

Na sahrani u četvrtak, koja nije imala verska niti evropocentrična obeležja, što su tražila udruženja žrtava, okupilo se stotinak ljudi.

Prve kosti su slučajno pronađene 2014. na zemljištu Slobodnog univerziteta. Tada je bilo kritika što su kremirane bez prethodne istrage. Na tom mestu sada je natpis: “U znak sećanja na žrtve zločina učinjenih u ime nauke.”

Ko vodu brani na pravoj je strani!

0

Ko vodu brani na pravoj je strani

JU Kulturni centar “Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji Bibliotekom Gimnazije Kotor povodom Svjetskog dana voda koji se obilježava širom svijeta 22. marta u cilju skretanja pažnje na izuzetnu važnost vode i vodnih resursa organizovala je prezentacije za učenike Gimnazije Kotor i devetih razreda osnovnih škola sa teritorije opštine Kotor na temu: “Ko vodu brani na pravoj je strani!’’

Prvu prezentaciju su pripremile učenice 1-1: Andrea Brguljan, Nikoleta Drašković, Anja Komar i Marija Marić, a drugu učenice 1-2 razreda: Kristina Ivanović i Paola Pavličević pod mentorstvom profesorice Aleksandre Jovanović.

Učenici devetih razreda pročitali su nekoliko legendi vezanih za nastanak kotorskih rijeka iz knjige Tomislava Grgurevića: “Legende iz Boke Kotorske’’.

Inicijativa za obilježavanje Svetskog dana vode potekla je sa Konferencije Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i održivom razvoju, održane 1992. godine u Rio de Žaneiru. Generalna Skupština UN je usvojila rezoluciju kojom je odredila 22.mart svake godine za Svjetski dan vode.

Gotovo milion eura za sanaciju puteva u Herceg Novom

0
Gotovo milion eura za sanaciju puteva u Herceg Novom
Herceg Novi

Opština Herceg Novi raspisala je tri tenderska postupka za sanaciju puteva u Igalu, centru grada, Mojdežu, kao i u ostalim mjesnim zajednicama, ukupne vrijednosti 950 hiljada eura.

U Igalu i Herceg Novom će biti sanirane ulice Sava Ilića i Save Kovačevića, Sarajevska ulica i ulica Bokeljskih mornara, za šta je izdvojeno 360 hiljada eura.

U Mojdežu će biti sanirani lokalni put do filter stanice (700m), put kod crkve Sv. Spasa, lokalni put od spomenika do zaseoka Porobići (915m), za šta je izdvojeno 220 hiljada eura.

Takođe, u planu je i sanacija kraka Trebinjske ulice (od magistrale ka Servisnoj zoni), ulice Jadranska magistrala-Šćepoševići, lokalne saobraćajnice na Podima, puta Kosići (Mokrine), ulice Narodnog fronta (Meljine), puta u Zelenici od Doma penzionera do kapije PKB-a, puta u Sasovićima (od Šimraka do Pješivaca), ulice Palih boraca i Norveško naselje (Baošići), puteva na Luštici (Tići, skretanje za Veslo, Zabrđe Vatrogasni dom, Bogetići i Begovići), za šta je izdvojeno 370 hiljada eura.