Obezbijeđena je povoljna kreditna linija banke, za zainteresovane kupce. Direktna prodaja bez posrednika
Kontakt telefoni: 063 200 232 i 069 277 695
Danilovgrad postaje sve privlačniji za život, i sve je više građana Podgorice i Crne Gore koji se odlučuju da u ovom mirnom gradiću stvore svoj dom.
Blizina Podgorice i Nikšića omogućava im da, bez problema, svakodnevno putuju na posao ili zbog drugih obaveza, a da žive u ambijentu, gdje je svakodnevnica opuštenija, i sa manje stresa i žurbe.
Jedna od novih zgrada koja omogućava udoban život u Danilovgradu je “Rsojevka” koja se nalazi pored Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš”.
Svi stanovi posjeduju ostavu i omogućen zatvoreni parking prostor.
U svim stanovima ugrađeni su visokokvalitetni materijali (alu bravarija, španska ,”Tau” keramika, hrastov parket, sistem klima, “Toshiba” u svim prostorijama). Zgrada posjeduje širok plato-šetaliste sa klupama i rasvjetom.
Obezbijeđena je povoljna kreditna linija banke, za zainteresovane kupce. Direktna prodaja bez posrednika.
Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta Tivat uručeno je novo vozilo marke Dacia, model Jogger Expression 2022. Ključeve vozila sekretarki, Neveni Božović uručila generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak.
U pitanju je dio realizacije projekta Apel broj MDR66001– Ukrajina i ostale pogođene zemlje, a prema obavezama ugovorenim između Crvenog krsta Crne Gore i Međunarodne federacije društava Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca (“IFRC”).
Crveni krst Tivat
U prostorijama Crvenog krsta Tivat danas se održava radionica na temu “Zaštita rod i inkluzija“ koji pohađaju polaznici iz Bara, Budve, Herceg Novog, Tivta i Podgorice, njih 14.
Obuka podrazumijeva edukaciju o principima rada organizacije Crvenog krsta kada su u pitanju ranjive kategorije sa posebnim osvrtom na uključivanje, pristup, kao i pružanje blagovremene pomoći shodno individualnim potrebama različitih kategorija korisnika.
Sudija suda za prekršaje u Budvi-odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić je danas u hitnom postupku okrivljenom M.D. (1982) iz Kotora izrekla kaznu zatvora u trajanju od 30 dana.
On je kažnjen zbog toga što je u ranim jutarnjim satima ispred vrata porodičnog stana u Starom gradu verbalno napadao, psovao i vrijeđao svoga oca – oštećenog M.Z.
Uz kaznu zatvora, okrivljenom su izrečene zaštitne mjere zabrane približavanja oštećenom, zabrane uznemiravanja i uhodjenja oštećenog kao i udaljenje iz stana, sve u trajanju od jedne godine.
Zbog okolnosti koje su ukazivale da može ponoviti prekršaj, sutkinja je odlučila da se okrivljeni odmah po izricanju kazne uputi na izdrzavanje kazne zatvora u UIKS Spuž, saopšteno je iz Suda za prekršaje.
Tokom noći četvrtak na petak ove godine je pao prvi snijeg na području Orjena, što za sada ne predstavlja saobraćajni problem do uobičajenih destinacija. Na Vrbanju (oko 1000 m n. v.) je jutros bilo do 5 cm vlažnog snijega i saobraćaj se uobičajeno odvija, saopšteno je danas iz Parka prirode Orjen.
Naravno, kad bi se krenulo dalje ka Orjenskom sedlu, visina se povećava a i temperatura je ispod nule, tako da taj putni pravac nije prohodan za vozila.
Sa druge strane, put Kameno-Ubli je prohodan, a sniježna linija u tom, južnom dijelu Orjena počinje iznad 1000 m n.v.
Orjen / Vrbanj snijeg
Za narednu noć i subotu su najavljene nešto veće padavine, koje bi na ovim visinama oko 1000 m trebale biti na granici snijega i kiše, dok se u višim dijelovima Orjena može očekivati formiranje debljeg sniježnog pokrivača.
Saobraćaj na regionalnom putu Mojkovac – Đurđevića Tara i magistralnom Rožaje – Berane u prekidu je za sve vrste vozila zbog odrona, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMCSG)
Iz AMSCG-a su objasnili da je na putu Mojkovac – Đurđevića Tara odron u mjestu Sokolovina, dok je na putu Rožaje – Berane odron u mjestu Baza.
Navodi se da i da zbog odrona na regionalnom putu Kolašin – Mateševo, na auto putu Podgorica – Kolašin, saobraćaju samo putnička vozila, a ostali se upućuju na magistralni put Podgorica – Kolašin preko kanjona Platija.
Iz AMSCG-a su kazali da se u Crnoj Gori jutros saobraća po mokrim i klizavim putevima i da je vidljivost mjestimično smanjena.
Upozorili su na učestale odrone i vozačima savjetovali da vožnju prilagode uslovima i stanju na putu.
Kapetan Žarko Buljević gostovao je u Pomorskoj školi
U splitskoj Pomorskoj školi zaista s trude svojim učenicima približiti pomorska zvanja kako bi budući pomorci bili što spremniji za ovo specifično tržište rada.
Tako su pokrenuli projekt “Ćakulajmo o moru” putem kojeg će učenici imati priliku poslušati predavanja i diskutirati sa zanimljivim gostima. Prvi na redu bio je kapetan Žarko Buljević, pomorac iz Splita, koji je plovio arktičkim područjem uz sjevernu azijsku, većim dijelom rusku obalu, takozvanim Sjevernim morskim putem, kao prvi zapovjednik na svijetu koji je tom rutom prošao LNG tankerom punim ukapljenog plina.
– Cilj nam je da svim strukama škole (nautičkoj, ribarskoj-nautičkoj, brodostrojarskoj te logistici i špediciji) i to prvenstveno maturantima koji nam uskoro odlaze na ovaj način dodatno približimo “kruh sa sedam kora”, kao dopunu njihovog obrazovanja, da dobiju aktualne informacije sa svjetskog tržišta, kako da se usmjere prema granama pomorstva…
Jednom mjesečno u školi će predavanje održati osoba koja će učenicima, ali i javnosti, kroz stručne teme pružiti vrijedne informacije iz pomorskog svijeta. Kroz osobne foto i video materijale gosti će predočiti svoj rad vezan uz more, a već u planu imamo i foto izložbu jednog od njih. Zanimljivo je da će gosti većinom biti bivši učenici naše škole, jer smo ponosni na njihov profesionalni put te pratimo njihov rad – kazala je Marijana De Marchi, profesorica ribarsko-nautičke skupine predmeta koja je uz profesora nautičke skupine predmeta Ivana Roščića, mentorica ovog projekta.
Škola je inače poznata po brojnih zanimljivim projektima za učenike koji uz redovnu nastavu, poput edukacije o pomorskoj nautici gostujući na brodovima, projekta mjerenja i promatranja mora, korištenju podvodnih dronova, ronjenju, pisanju časopisa…
Učenici su ovom prilikom imali priliku čuti i vidjeti iskustva kapetana Buljevića, nekadašnjeg učenika Pomorske škole. Njegovo putovanje LNG tankerom sa teretom ukapljenog plina preko Sjevernog puta ovog prosinca obilježava svoju desetogodišnjicu. Posadu sa zapovjednikom Buljevićem, činilo je te 2012. godine još šest hrvatskih časnika.
Vlakovi su stali, škole su zatvorene, a isporuke iz rafinerija blokirane zbog masovnog štrajka francuskih radnika koji nastoje spriječiti plan vlade da dobnu granicu za umirovljenje podigne na 64 godine.
Dvodnevni štrajkovi i prosvjedi velik su test za predsjednika Emmanula Macrona koji tvrdi da je njegova glavna reforma, uvelike nepopularna među Francuzima, ključna kako bi se izbjegla propast mirovinskog sustava.
Prema najnovijem istraživanju javnog mnijenja, čak 68 posto Francuza protivi se Macronovu planu mirovinske reforme. Najveći otpor osim iz sindikata dolazi iz ljevičarskih stranaka, no protiv je i krajnja desnica.
Usto su i tzv. reformistički sindikati okrenuli leđa Macronu čija stranka nema većinu u Narodnoj skupštini.
Sudbina reforme u parlamentu ovisit će tako o konzervativnim zastupnicima iz Republikanske stranke.
Za sindikate Macronov plan je sada izazov kako pretočiti protivljenje toj reformi i bijes zbog rasta troškova života u masovni društveni prosvjed koji bi u konačnici prisilio vladu da odustane od sporne reforme.
Prosvjedi su dogovoreni diljem Francuske.
– Danas će mobilizacija ljudi biti vrlo, vrlo snažna. Ovdje smo kako bi vlada povukla svoj projekt, rekao je Federic Souillot iz sindikata FO.
– Puno je gnjeva, dodao je Laurent Berger, vođa najvećeg sindikata CFDT.
Sindikalni čelnici poručili su da je četvrtak tek početak i očekuje se da navečer najave nove prosvjede i štrajkove.
Za Macrona je pak iznimno važno da u domovini i Europskoj uniji pokaže svoje reformske kapacitete te da javnu potrošnju drži pod kontrolom.
Prema procjeni ministarstva rada, odgoda produljenja odlaska u mirovinu za dvije godine i produljenje uplata značilo bi 17,7 milijardi eura mirovinskih doprinosa godišnje pa bi sustav mogao puknuti već 2027.
Sindikati tvrde da se mirovinski sustav može održati oporezivanjem superbogataša, većim doprinosima poslodavaca ili dobrostojećih umirovljenika.
Mirovinska reforma jedno je od obećanja iz kampanje predsjednika Macrona koji je ponovno izabran prošle godine, a premijerka Elizabeth Borne, bliska francuskom predsjedniku, na prvoj je crti njezine obrane.
Od prijašnjeg prijedloga reforme iz 2019. Macronova vlada odustala je pod snažnim pritiskom socijalnih pokreta i širenja pandemije.
U četvrtak je u Parizu već od jutros promet u kaosu i vozi samo jedan od tri vlaka te jedan od pet brzih vlakova (TGV).
Lokalni i regionalni vlakovi jedva da prometuju.
Prema najavama, u štrajku su učitelji sedam od 10 osnovnih škola, a štrajkaju i radnici u nuklearnim centralama i hidroelektranama.
U međuvremenu su Macron i nekoliko njegovih ministara otišli u Barcelonu na sastanak sa španjolskim dužnosnicima.
Prosvjednici su na ulice izašli s golemim transparentima na kojima je Macron prikazan s frizurom Margaret Thatcher, s natpisom “Margaret Macron: Ovaj put pobjeđujemo”.
Potraga za dječakom N.V. (13) iz Herceg Novog koga je u utorak veče odnijelo more sa platoa ispod šetališta “Pet Danica” kod hotela “Plaža” u Herceg Novom, nastavljena je jutros.
Na moru su plovila više državnih organa i službi: UPSUL, Mornarice VCG, Uprave policije, Lučke kapetanije Kotor,RCUD-a i nekoliko privatnih firmi sa kojima UPSUL sarađuje prilikom intervencija u vanrednim situacijama na moru.
Potraga za dječakom – HN
Na terenu je i ljudstvo Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi a danas će u potragu iz vazduha biti uključeni i dronovi UPSUL-a i Direktorata za vanredne situacije MUP-a.
Potraga za dječakom – HN
Očekuje se i ponovni dolazak jednog od helikoptera Vazduhoplovstva VCG.
Po prvi put, u potrazi će učestvovati i plovila Direktorata za ribarstvo odnosno Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore opremljena podvodnim kamerama i specijalnim 3D sonarima koji pored ostaloga, mogu da na dnu mora otkriju i tijelo eventualnog utopljenika.
Potraga za dječakom – HN
“Vremenske prilike danas su značajno bolje nego u prethodna dva dana trajanja potrage, valovi su manji i more se dosta izbistrilo, tako da očekujemo da će ronioci RCUD-a danas moći da pretraže podmorje uz cijeli obalni pojas na potezu od Škvera do Meljina” – kazao nam je načelnik Sektora traganja i spašavanja na moru u UPSUL, Žarko Lukšić.
Odbijena revizija kompanije Rt Mimoza u sporu sa Morskim dobrom
Vrhovni sud je saglasan sa stavovima nižestepenih sudova koji su u sporu po tužbi Morskog dobra utvrdili da je raskinut ugovor o korišćenju priobalnog području na Rtu Kobila u Herceg Novom na kojem je kompanija Rt Mimoza, u većinskom vlasništvu Duška Kneževića, trebalo da izgradi turistički kompleks.
Potvrđena je i obaveza ove kompanije, u kojoj deset, odnosno pet odsto učešća imaju i Morsko dobro i Opština Herceg Novi, da za korišćenje morskog dobra shodno ovom ugovoru plati 464,8 hiljada eura za period od 2013. do 2018. godine, dok je potraživanje za još tri godine zakupa, odnosno 280 hiljada eura, zastarjelo. Rt Mimoza ima obavezu da oslobodi i preda u posjed Morskom dobru 310 hiljada kvadrata u blizini hotelskog kompleksa Njivice i parcelu u KO Sutorina od 21,5 hiljada kvadrata sa pripadajućim akva prostorom.
O izgradnji turističkog kompleksa na ovoj lokaciji bilo je govora još i prije devedesetih prošlog vijeka, a Atlas grupa ga je preuzela od kompanije koje su inicijalno krenule u projekat i preimenovala ga u Punto Mimoza. Kompleks je trebalo da ima 300 ležaja u hotelu i 2,8 hiljade u apartmanima, a projekat procjenjuje na pola milijarde eura predstavljen je 2015. na međunarodnom sajmu nekretnina u Kanu. I dvije godine kasnije u medijima je najavio skori početak izgradnje, iako je, prema prvobitnom planu, kompleks trebalo da bude u funkciji 2010. godine.
Ugovor o korišćenju ovog dijela priobalnog područja zaključen je krajem 2002. godine, a do 2009. potpisano je i šest aneksa, dok su sedmi iz Rta Mimoza odbili da potpišu. Rt Mimoza je obavezana da plaća godišnju naknadu od 92,9 hiljada eura, s tim što je prve tri godine trebalo da plaća polovinu tog iznosa. Posljednjim aneksom je Morsko dobro tražilo za period od juna 2010. do juna 2011. cjelokupan iznos od 92,9 hiljade, što je kompanija odbila, iako je do tada uredno izmirivala naknade. U novembru 2010. godine Rt Mimoza je tražila da je oslobode naknade do početka izgradnje navodeći da je projektno rješenje iz građevinske dozvole zastarjelo, te da će pokrenuti inicijativu da Opština Herceg Novi donese odluku o izradi urbanističkog projekta za ovu lokaciju, nakon čega će napraviti novi projekat.
Sudovima nije bilo od značaja to što je krajem 2014. godine zabranjena gradnja na ovoj lokaciji radi izrade državne studije, imajući u vidu da je kompleks trebalo da bude završen četiri godine ranije. Neplaćanjem naknade od juna 2010. godine bilo je očigledno da svoju obavezu neće ispuniti, pa je Morsko dobro moglo raskinuti ugovor bez ostavljanja dodatnog roka, ocjena je i Vrhovnog suda.
Izvjesno je da će u špicu predstojeće ljetnje turističke sezone crnogorskom primorju faliti vode, poručio je predsjednik Odbora direktora preduzeća „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, Zoran Lakušić.
Ističe da situaciju otežava i najava da će tekuća godina biti još jedna u nizu od deset najtoplijih godina.
Lakušić dodaje da će se problem nestašice vode odraziti i na turizam.
“Jedna od osnovnih privrednih grana u našoj državi je turizam koji u Budžet Crne Gore prihoduje preko jedne milijarde eura. Zasigurno je da turisti ne idu na destinacije koje nemaju uredno vodosnabdijevanje, pa će se samim tim smanjivati i broj turista, odnosno prihodi po osnovu turizma. Jednom narušeni imidž se teško obnavlja“, poručio je Lakušić.
Kada je u pitanju nelegalna eksploatacija šljunka situacija je, kaže Lakušić, alarmantna.
“Problem nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska datira već petnestak godina. Ovom problemu se nije ozbiljno pristupalo i pored brojnih upozorenja od strane Regionalnog vodovoda. Nedozvoljena eksploatacija šljunka i pijeska kao i neadekvatna reakcija nadležnih državnih organa i institucija doveli su do devastacije korita i priobalnog područja rijeke Morače, ali nažalost i do devastacije izvorišta ,,Bolje sestre” iz koga se snabdijeva vodom Crnogorsko primorje. Situacija je alarmantna jer je poslednjih godina do izražaja sve više dolazio trend pada izdašnosti izvorišta, poručio je Lakušić za Radio Crne Gore.
Do desetorostrukog pada izdašnosti vodoizvorišta „Bolje sestre“ pored klimatskih promjena dovela je i, kako kaže Lakušić, nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska.
od novih zgrada koja omogućava udoban život u Danilovgradu je “Rsojevka” koja se nalazi pored Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš”.
