U prostorijama Gradske biblioteke Tivat članovi Omladinskog tima Tivat održali su prezentaciju o studijskoj posjeti Italiji, u okviru projekta “DEAL4EU: Youth ambassators for European Green Deal”, koji se realizuje u sklopu programa “Evropa za građane“.
Članovi Omladinskog tima Jelena Ašanin, Savo Strahinja i Nađa Raičević prezentovali su svoju posjetu italijanskom gradu Portogruaro, gdje su pored posjete lokalnoj farmi i predavanja na temu doprinosa mladih pitanjima zaštite životne sredine, imali priliku da posjete lokalnu srednju školu i razmijene iskustva sa vršnjacima u toj ustanovi. Prezentaciji je prisustvovala i menadžerka opštine Patricia Pobrić.
Naredna i posljednja studijska posjeta u sklopu ovog projekta planirana je od 20. do 23. marta u Berlinu.
Projekat DEAL4EU ima cilj da širi Zeleni sporazum (Green Deal) među mladima, unaprijedi svijest o ekološkim i klimatskim pitanjima, kao i znanje o ulozi evropskih građana u Green Deal-u, i da stvori sinergiju među evropskim teritorijama i građanima kako bi zaštitili, očuvali i unaprjedili prirodni kapital EU i zaštitili zdravlje i dobrobit građana od rizika i uticaja vezanih za životnu sredinu. DEAL4EU je mreža od 8 različitih evropskih gradova kojima je cilj promocija vrijednosti, ciljeva i politika Zelenog sporazuma među mladima kako bi ih učinili zelenim ambasadorima na svojim teritorijama.
Tokom realizacije ovog dvogodišnjeg projekta, biće organizovano 8 tematskih međunarodnih skupova u Katralu (Španija), Berlinu (Nemačka), Novom Mestu (Slovenija), Athienou (Kipar), Leuvardenu (Holandija), Sofiji (Bugarska), Tivtu (Crna Gora) i Romi (Italija) . Ključni učesnici su mladi građani sa svake ciljne teritorije, koji će raditi sa stručnjacima (akademskim profesorima, blogerima, novinarima, itd.) kako bi se upoznali sa ekološkim politikama i strategijama EU i učestvovali u građanskom životu, sa ciljem da postanu evropski ambasadori o zelenim strategijama u svom rodnom gradu. DEAL4EU ima za cilj da direktno uključi 400 i indirektno 20.000 učesnika.
Održavanje novih izbora u Crnoj Gori bio bi najrazumniji korak i prilika za ponovni politički početak i vraćanje države na ustavne temelje, ocijenila je britanska ambasadorka Karen Medoks.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da je odluka o tome ko bi trebalo da formira sledeću vladu na poslanicima, koji su izabrani predstavnici naroda, ili na narodu neposredno, putem izbora.
“Prije više od šest mjeseci, ti poslanici su glasali za promjenu vlade i premijera, ali još nema dogovora o novoj vladi”, rekla je Medoks.
Ona je dodala da bilo koja nova vlada koja bi sada bila formirana na osnovu zakona sumnjive ustavnosti, u konkretnom slučaju na izmijenjenom Zakonu o predsjedniku, vjerovatno ne bi bila stabilna.
“To mi sugeriše da bi novi izbori bili najrazumniji korak. To bi bila prilika za politički ponovni početak i prilika da se ova zemlja čvrsto vrati na ustavne temelje”, kazala je Medoks.
Ona je rekla da Ujedinjeno Kraljevstvo dijeli zabrinutost u vezi sa aktivnostima Rusije, ne samo u Crnoj Gori, već i širom regiona.
Kako je podsjetila, Ujedinjeno Kraljevstvo u Crnoj Gori finansira praćenje izbora od nevladinih organizacija, uključujući praćenje finansiranja izbora koje bi moglo baciti svjetlo na finansijska sredstva koja dolaze izvan granica.
“Ovdje smo svjedoci anti-NATO narativa i dezinformacija širom društvenih mreža. Iako nijesu u posebnoj vezi sa izborima, oni igraju ulogu u tome kako ljudi gledaju na trenutne geopolitičke izazove i iskrivljuju stvarnu sliku”, upozorila je Medoks.
Ona je navela da je Crna Gora NATO saveznik i da kao takva treba da bude jasna u svojoj evroatlantskoj politici i vrijednostima.
“Ali slabe institucije i polarizovana politička scena su je ostavili otvorenom za uticaj i uplitanje. Građanima Crne Gore je potrebna stabilnost. A međunarodnim partnerima Crne Gore je potrebno da bude jaka i otporna kao NATO saveznica i prijatelj na Zapadnom Balkanu”, poručila je Medoks.
Ona je rekla da bi, govoreći uopštenije o periodu kampanje, trebalo da prokomentariše i incident na Cetinju ovog vikenda.
“Mislim da se svaka pristojna osoba, bez obzira na politički stav koji ima, može složiti da u osnovi nasilje nije prihvatljiv način komuniciranja političkih razlika. To bi trebalo da bude nekontroverzan stav. Iznenađena sam kad se to dovodi u pitanje”, navela je Medoks.
Ona je kazala i da je ponovno uspostavljanje funkcionalnosti Ustavnog suda bio najvažniji prioritet u Crnoj Gori.
“Ali čak i objektivno gledano, mislim da niko ne bi rekao da je Crna Gora izašla iz krize. Imamo prelaznu vladu, koju još uvijek vodi premijer koji je izgubio povjerenje prije šest mjeseci, a doneseno je nekoliko značajnih zakona i političkih odluka uprkos tome što je vlada u tehničkom mandatu”, saopštila je Medoks.
Ona je navela da, iako je Ustavni sud sada teoretski ponovo operativan, on ima ogroman broj predmeta za razmatranje.
To, kako je kazala Medoks, i nije idealno u trenutku kada su u toku najintenzivniji predsjednički izbori koje je Crna Gora vidjela već godinama.
Prema njenim riječima, to što institucije nijesu u stanju da obezbijede stabilnost i jasnu vladavinu prava čini Crnu Goru podložnijom uticaju neprijateljskih država poput Rusije, kao i ozbiljnog i organizovanog kriminala.
“Tokom procesa imenovanja sudija Ustavnog suda, crnogorski poslanici su poslali jasnu poruku da je njihov sistem imenovanja zasnovan na partijskoj politici, i da se ne radi o procesu koji se oslanja isključivo na zasluge. Bez obzira na to da li će četvrti sudija biti imenovan ili ne – taj utisak ostaje”, zaključila je Medoks.
Neophodno je sačuvati Institut „Dr Simo Milošević“, te pronaći najodrživiji i najprofitabilniji model njegovog poslovanja.
Iskustvo i povjerenje koje Institut „Dr Simo Milošević” u Igalu ima ne samo na domaćem tržištu, nego i na visoko razvijenom evropskom tržištu (Norveška, Holandija, Švedska, Danska…), uz stručni kadar, predstavlja njegovu najveću vrijednost na kojoj treba temeljiti razvoj i budućnost zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
Ovo je poručeno sa sjednice Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore, tokom koje je razmotren i Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Sjednicu je vodila predsjednica Koordinacionog odbora dr Marina Delić, uz podršku sekretarke Sanje Marković.
– Institut Igalo se nalazi u izuzetno teškoj situaciji. Riječ je o ustanovi sa 73 godine zavidne tradicije, koja je nosilac programa razvoja zdravstvenog turizma i kao takva je navedena i u Strategiji pametne specijalizacije. Mislim da treba da pošaljemo jasnu poruku da ta ustanova treba da opstane u pravom smislu i obliku – kazala je predsjednica Delić.
Generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja mr Luka Đukanović, rekao je da je problem Instituta u Igalu veoma kompleksna tema s obzirom na veličinu duga i zapuštenost objekta.
– Riječ je o vrlo važnoj instituciji i moramo sve uraditi što je u našoj moći da je vratimo na pravi put. Institut je opterećen velikim dugom između 20 i 40 miliona eura, viškom zaposlenih, a potrebna su i značajna ulaganja u infrastrukturu. Vlasnička struktura (u kojoj je i privatni vlasnik) ograničava djelovanje države u smislu zaštite konkurentnosti. Potrebna je reorganizacija i restrukturiranje društva, te promjena vlasničke strukture kako bi se Institut doveo u održivo poslovanje – rekao je Đukanović.
Zakon
Tekst Predloga zakona o zdravstvenoj zaštiti pretpostavka je stvaranja dobrog poslovnog ambijenta koji će omogućiti nesmetani razvoj zdravstvenog turizma. Oblast zdravstvenog turizma, ovim predlogom zakona je dobila normativno uređenje, a planiranim donošenjem podzakonskog akta propisaće se podjela u djelatnosti zdravstvenog turizma, odnosno, preciziraće se oblici usluga zdravstvenog turizma.
PKCG
Kako se zdravstveni turizam po prvi put definiše u zakonu, Koordinacioni odbor je stava da je potrebno imati u vidu da on obuhvata kako medicinski, tako i nemedicinski turizam (tj. spa i wellness), sa čim se saglasio i zakonopisac, uz konstataciju da su ove kategorije već unijete u inovirani tekst ovog akta. Takođe, predstavnici Ministarstva zdravlja su informisali Koordinacioni odbor da je iz teksta uklonjen stav o zabrani reklamiranja usluga zdravstvenog turizma, istakavši saglasnost da bi onemogućavanje promocije u ovom segmentu predstavljalo svojevrsnu biznis barijeru.
Predsjednica Delić je mišljenja da se u Zakonu mora jasno precizirati pojmovnik zdravstvenog turizma, dok je Rada Janjić iz Instituta za standardizaciju stava da se treba pozvati na standarde u kojem su svi pojmovi adekvatno definisani.
Predstavnik Ministarstva zdravlja mr Luka Đukanović je istakao da je u zdravstveni sistem prošle godine uloženo preko 50 miliona eura i pokrenuto 24 projekta u okviru kapitalnog budžeta.
– Predano radimo na tome da unaprijedimo sistem i omugućimo bolje uslove za naše pacijente – kazao je on.
Takođe, istakao je da su svjesni situacije važnosti standarda, posebno kada je u pitanju wellness turizam, te da će se uskoro raditi na izradi podzakonskog akta u ovoj oblasti.
Prema njegovim riječima, trenutni zakon još uvijek ne prepoznaje međunarodnu standardizaciju zdravstvenih ustanova, te je u skladu sa tim Ministarstvo reagovalo i u toku je pilot projekat za akreditaciju domova zdravlja u Podgorici i Kotoru.
– Nadam se da će se ovaj pilot projekat proširiti i na ostale domove zdravlja kako bi i oni dobili akreditaciju i trenutno radimo na obezbjeđivanju budžeta za tu aktivnost – kazao je Đukanović.
On je takođe naveo da se prostornim planiranjem žele ograničiti određena područja samo za zdravstveni turizam gdje postoje prirodni potencijali, kako na tom mjestu ne bi bili hoteli koji nisu za ovu namjenu.
Predstavnik Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Marjan Milačić ocijenio je da se normativnim prepoznavanjem ovog vida turističke ponude stvaraju pretpostavke izlaska iz okvira njenog sezonalnog karaktera, diverzifikuje ponuda i podstiče vanpansionska potrošnja.
– Kroz prihode od zdravstvenog turizma imaćemo priliku da unaprijedimo cjelokupni zdravstveni sistem i povećamo lična primanja zaposlenih – rekao je on, dodajući da su u prošlosti turističke agencije bile primorane da otkažu aranžmane, jer nijesu imale adekvatnu ponudu za zdravstveni turizam.
Prema njegovim riječima, veliki broj zdravstvenih objekata je u sivoj zoni, te je intencija ovog ministarstva da se na odgovarajući način normativno uredi ova oblast.
– Neophodno je kreirati normativni ambijent na način na koji su to uradile razvijene zemlje – istakao je on, dodajući da su kao ministarstvo spremni na međuresornu i saradnju s privredom po tom pitanju.
Mladen Filipović iz Poliklinike „Filipović“ istakao je potencijale Crne Gore za razvoj zdravstvenog turizma, posebno apostrofirajući prednosti Ulcinja, Igala, Skadarskog jezera, ali je govorio i o izazovima sa kojima se u razvoju treba izboriti, među kojima je posebno naglasio nedostatak kadra i nemogućnost njegovog angažovanja iz inostranstva u skladu sa preferencijama gostiju-pacijenata.
Jelena Nikčević, Zdravstveno sanitarna inspekcija, istakla je da u Zakonu moraju postojati precizno definisane odredbe kako bi inspekori mogli da postupaju na adekvatan način.
– Postoje brojne ustanove koje se bave anti age nehirurškim metodama medicine glave i vrata, a još uvijek ne postoje pravilnici u toj oblasti – kazala je Nikčević, dodajući da su informisani da će oni uskoro biti donijeti kako bi doprinijeli kvalitenijem vršenju kontrola.
Jelena Bulajić, Stomatološka komora, smatra da Zakonom ne treba ograničavati ovu oblast u smislu zdravstvenog turizma na protetske i ortodontske usluge.
Tokom sjednice, između ostalog, konstatovano je da, budući na to da i domaće stanovništvo koristi usluge u zdravstvenom turizmu, potrebno razmotriti brisanje ili modifikaciju stava „Usluge zdravstvenog turizma ne padaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja”.
– Da li na ovaj način onemogućavamo da FZZO plaća usluge rehabilitacije građanima Crne Gore u Institutu Igalo? Smatramo da nije neophodno da se u zakonu precizira način plaćanja jer se sve definiše posebnim aktima FZZO – zaključuje Koordinacioni odbor.
Koordinacioni odbor skreće pažnju da je ministarstvo nadležno za poslove turizma odgovorno za kontrolu ispunjenosti standarda u pogledu prostora, opreme, kadra i usluga za spa & wellness centre. Ukoliko objekat ispunjava tražene standarde u tom slučaju može dobiti specijalizaciju Spa&Wellness.
Usluge koje se pružaju a predstavljaju zdravstvene usluge treba da budu u nadležnosti Ministarstva zdravlja jedan je od zaključaka KO za zdravstveni turizam.
Luštica Development, The Chedi Luštica Bay i Mamula Island Hotel predstaviće preko stotinu novih radnih mjesta na Luštica Bay sajmu zapošljavanja u petak, 24. marta od 10 do 16 časova. Sajam će se održati u Amfiteatru na promenadi u Marina naselju.
Podsjećamo, ovom sajmu prethodiće i niz Luštica Bay sajmova zapošljavanja u crnogorskim gradovima, po sljedećem rasporedu:
– Podgorica: srijeda, 15. mart, od 10 do 15h u Univerzitetskom centru za sport i kulturu
– Kotor: četvrtak, 16. marta, od 10 do 15h u Kotoru na Fakultetu za ugostiteljstvo i turizam
– Bijelo Polje: utorak, 21. marta, od 10 do 16h u Hotelu Franca*
*na sajmu u Bijelom Polju učestvovaće i Hotel Mamula Island
– Nikšić: četvrtak, 23. marta, od 10 do 16h u hotelu Onogošt
Jednodnevni sajmovi zapošljavanja su namijenjeni kandidatima koji žele da se informišu o različitim mogućnostima za angažman, na licu mjesta razgovaraju sa poslodavcem i predaju radnu biografiju. Radne pozicije su otvorene u sektorima hrane i pića, domaćinstvu, transportu, sektoru sporta i rekreacije, te organizacije događaja, odnosa sa klijentima i kvalitet i kontrolu.
„Tokom sajmova zapošljavanja, svi kandidati će imati priliku da saznaju više o planovima razvoja Luštice Bay, radu hotela The Chedi i planovima za predstojeću sezonu, te da apliciraju za radnu poziciju na licu mjesta. Broj zaposlenih, koji se znatno uvećava iz godine u godinu, ide u prilog činjenici da je kompanija Luštica Development visoko pozicionirana na listi ne samo najvećih već i najpoželjnijih poslodavaca u Crnoj Gori. Sajam je i prilika da se lično uvjere u jedinstvenost Luštica Bay destinacije i uživaju u sadržajima iste“, saopštila je Olga Radović, direktorka ljudskih resursa u Luštici Development i dodala:
„Potrebno je da svi kandidati na sajmove zapošljavanja donesu svoju radnu biografiju (CV) u štampanoj formi, u više primjeraka.“
„Pozivamo sve zainteresovane da nas posjete na sajmovima u Bijelom Polju i u Luštici Bay i lično se informišu o mogućnostima angažmana, da saznaju više detalja o konceptu hotela Mamula Island i shvate našu viziju. Želimo da oformimo tim profesionalaca koji će personalizovano iskustvo hotelijerstva dovesti na potpuno novi nivo. U tom smislu želimo da proširimo tim novim licima sa iskustvom rada u ugostiteljstvu i hotelijerstvu luksuzne kategorije, kao i kandidatima za početne pozicije”, kaže Bojana Filipović, šef sektora ljudskih resursa Mamula Island.
Mamula Island – foto Roko Stjepčević /Boka News
Hotel Mamula Island u predstojećoj sezoni nudi poslove u sektoru hrane i pića, na radnim mjestima konobara i pomoćnih radnika u kuhinji; odjeljenju domaćinstva potrebne su sobarice, radnici u vešeraju i na održavanju javnih površina a otvorene su i pozicije u sektoru logistike za radnike na prijemu robe.
Luštica Development, Hotel The Chedi i Mamula Island Hotel na crnogorsko tržište donose poslovnu praksu svjetskog renomea, nude mogućnost dugoročnog radnog angažmana, konkurentne zarade i rad u dinamičnom okruženju.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Vuk Kadić kazao je da su izašli u susret Institutu Simo Milošević onoliko koliko su bili u mogućnosti i avansno uplatili 652.000 eura kako bi se omogućila isplata decembarske plate, ali i trenutna potraživanja po pravosnažnim sudskim presudama po tužbama zaposlenih za neadekvatno obračunate koeficijente.
Istakao je da se problemi u Institutu ne mogu riješiti jednom pomoću, ili avansnom uplatom, jer su u pitanju su problemi koji zahtijevaju opštu i temeljnu analizu.
Sjednica Odbora za zdravstvo i rad i socijalno staranje održaće se danas u 12 sati u Institutu Simo Milošević.
Kadić je u emisiji “Mreža” kazao da će tema biti nagomilani problemi Instituta Simo Milošević, kao i da se vidi šta je cilj države, a koji je najbolji put Instituta.
“U petak smo imali sastanak sa predstavnicima Instituta, mi smo uspjeli da postignemo jedino moguće rješenje, onoliko pomoći koliko može Fond da izađe u susuret, a to je uplata 652.000 eura. Mi smo uplatili ta sredstva, tako da će radnici dobiti decembarsku platu”, istakao je Kadić.
Kako je kazao Kadić, rješenje za isplate preostalih zaostalih zarada treba tražiti na drugoj adresi.
“Institutu nije javna zdravstvena ustanova koja se finansira iz budžeta. Jedan dio sredstava se finansira iz budžeta a to je onaj dio sredstava koji oni pružaju usluge našim osiguranicima”, poručio je Kadić.
Fond za zdravstvo, kaže Kadić, fakturiše odnosno plaća one usluge koje Institut pruža njihovim osiguranicima
Na političke odluke ekonomija ne čeka, naročito ne cijene. Svakodnevno svjedočimo poskupljenjima i cijenama koje pariraju ili premašuju one u državama gdje je standard mnogo bolji. Glavni razlog za to u Centru za zaštitu potrošača vide u visokim maržama trgovaca, pa pozivaju državu da zaštiti građane.
Sa prosječnom zaradom u Crnoj Gori koja je nešto iznad 700 EUR plaćamo po gotovo istoj cijeni mlijeko i ulje kao i naše komšije u Hrvatskoj i Sloveniji gdje su primanja premašila 1.000 odnosno 1.500 EUR. Zanimljivo je da piletinu plaćamo značajno više od komšija, dok je 250 grama maslaca kod nas gotovo dvostruko skuplje nego u ovim dvijema članicama Evropske unije. A, evropske cijene sa crnogorskim standardom građani kažu da sve teže podnose.
Da su cijene u crnogorskim i evropskim marketima slične svjedoče i oni koji često putuju. Primjećuju da su se u posljednjih godinu, u odnosu na standard cijene u inostranstvu samo blago uvećale, dok su kod nas gotovo dvostruko skočile.
– Nedavno sam imao prilike da boravim u Italiji i mogu reći da su u Milanu, gradu koji nije baš jeftin, cijene u većim marketima dosta slične našim cijenama, nijanse su u pitanju. Zanimljivo je bilo da su cijene goriva u Hrvastkoj za 10 do 15 centi jeftinije nego u Crnoj Gori, čak i u zemljama kao što je Italija osjetan je taj pad cijena goriva – kazao je iz Milan Koprivica iz jedne turističke agencije.
A, cijene svih goriva u Crnoj Gori od danas plaćaćemo skuplje od cent do dva. To će očekivano pokrenuti novi talas poskupljenja koji u Crnoj Gori gotovo godinu ne jenjava, ni kada su cijene goriva bile u padu, ali ni kada je država smanjivala PDV na osnovne životne namirnice. Uz sve to cijene hrane na globalnom nivou niže su deseti mjesec za redom ali ništa od toga naši građani nijesu osjetili, kažu u Centru za zaštitu potrošača i objašnjavaju zašto.
– Očigledno je da su trgovačke marže u Crnoj Gori prevelike, da su neki trgovci zloupotrijebili situaciju i držanjem marži na visokom nivou uticali direkno da cijene budu visoke – poručio je Željko Tomović iz Centra za zaštitu potrošača.
To nije slučaj u evropskim državama gdje su cijene ipak pratile padna globalnom nivou, u šta su se uvjerili oni koji su se nedavno vratili iz inostranstva.
– Nekad je to bilo iznenađenje kolike su cijene, sad čini mi se da su se sve manje iznenađivali, čak su rekli da Milano nije toliko skup grad, poredeći sa nekim našim trenutnim uslovima u Crnoj Gori.
Da bi se niže cijene sa svjetskih tržišta prelile i kod nas u Centru za zaštitu potrošača očekuju da država umiješa prste i prekine spiralu poskupljenja ali i da stvori uslove za dolazak novih trgovačkih lanaca.
– Državni intervencionizam u ovakvim situacijama je nešto što nije negativno nego poželjno, pogotovo kada se radi o nepoštenom postupanju na tržištu. Ovako se stiče utisak da postoji neka vrsta konkurencije, ali da u suštini ona nije dovoljna da zaštititi potrošača i krajnjeg kupca. Ako je nešto jeftinije u jednom marketu, skuplje je u drugom i vi otprilike dođete na isto stanje – kazao je Tomović.
Zbog takvog stanja građani će umjesto nižih cijena u prodavnicama i dalje samo primjećivati da za isti novac kući nose sve lakše kese.
Ukrajinski borci u Bahmutu Foto: S. Nuzhnenko/M. Djurica/A. Babenko / Reuters
Na istoku Ukrajine i dalje traju žestoke borbe. Istodobno se nastavlja i borba na diplomatskom planu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ustraje na daljnjem jačanju sankcija Rusiji.
Traje bitka za Bahmut, ICC bi mogao izdati naloge za hapšenje zbog ratnih zločina
Budućnost Ukrajine ovisi o ishodu borbi na istoku zemlje, uključujući i u oko Bahmuta, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govoreći o gradiću za koji se vodi žestoka bitka u trenutku kada Rusija pojačava svoju zimsku ofenzivu kako bi ga zauzela.
Uništeni rudarski grad postao je glavni cilj ruskih snaga, a višemjesečne borbe za Bahmut pretvorile su se u najkrvaviju pješadijsku bitku u Europi od Drugog svjetskog rata.
– Vrlo je teško na istoku, vrlo bolno. Moramo uništiti neprijateljsku vojnu moć. I to ćemo učiniti, rekao je Zelenski u video poruci u ponedjeljak navečer.
Istovremeno, očekuje se da će Međunarodni kazneni sud (ICC) izdati uhidbeni nalog za ruske dužnosnike zbog deportiranja djece iz Ukrajine na silu i gađanja civilne inrastrukture, poziva se Reuters na svoj izvor.
Rusija će zasigurno odbaciti te uhidbene naloge, no progon ratnih zločina mogao bi pojačati diplomatsku izolaciju ratnog pohoda u kojem je poginulo na tisuće civila.
Ukrajina i zapad tvrde da je Rusija počinila “zločine protiv čovječnosti” ciljajući civile i civilnu infrastrukturu, no Rusija to odlučno odbacije.
Konstantin Kosjačjov, zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta je rekao da je ICC “instrument neokolonijalizma u rukama zapada” te da ICC nema nadležnost nad Rusijom od kada se zemlja povukla iz tog suda 2016.
Moskva također odbacuje optužbe za prisilno preseljenje Ukrajinaca. Ona nikada nije skrivala da je tisuće ukrajinske djece odvela u Rusiju u sklopu humanitarne akcije kako bi zaštitila siročad i napuštenu djecu u zoni sukoba.
Ukrajina kaže da se tisuće deportirane ukrajinske djece usvajaju u ruske obitelji, smještaju u kampove i sirotišta, daju im ruske putovnice i odgajaju ih da odbace ukrajinsko državljanstvo.
Povelja UN-a o genocidu definira “prisilno preseljenje djece jedne skupine u drugu” kao jednu od pet radnji koja se može sudski goniti kao genocid.
Rusija je, međutim, na pragu jednog dugoočekivanog diplomatskog postignuća. Reuters iz više izvora doznaje da bi kineski predsjednik Xi Jinping morao posjetiti Rusiju već sljedeći tjedan. Kineska i ruska strana za sada ništa ne komentiraju.
Što se situacije na bojištu tiče, Ukrajina je u ponedjeljak priopćila da odolijeva napadima kod Kremine, sjeverno od Bahmuta.
Rusija smatra da bi zauzimanje Bahmuta otvorilo put prema ostalim gradovima i naposljetku zauzimanju cijelog Donjecka, dok Ukrajina nastavlja braniti taj grad kako bi izmorila rusku vojski i pripremila protuofenzivu, No, nisu svi vojni analitičari uvjereni da je to dobra strategija za Ukrajinu.
– Imamo informaciju da Ukrajina u Bahmut šalje rezerviste koji su prošli obuku u zapadnim zemljama, no imamo gubitke među rezervistima koje smo namjeravali iskoristiti za protuofenzivu, rekao je ukrajinski vojni analitičar Oleh Zhdanov.
– Tu bismo mogli izgubiti sve što smo htjeli upotrijebiti za protuofenzivu, dodao je.
Vojni povjesničar Roman Ponomarenko je rekao da je prijetnja da se grad nađe u okruženju “vrlo realna” te da se ništa strašno ne bi dogodilo da Ukrajina povuče svoje snage.
– Ako nas okruže, izgubit ćemo ljudstvo i opremu, rekao je Ponomarenko.
Žestoke borbe na istoku Ukrajine
Ruske rakete i granate zasule su Donecku oblast i oblast Sumi. Više je civila ubijeno.
Žestoke borbe nastavljaju se na istoku Ukrajine, a ruski vojnici i pripadnici zloglasne skupine Wagner svim silama pokušavaju osvojiti Bahmut.
Važnu ulogu u napadima igraju rusko topništvo i oklopna vozila, a ova jedinica ukrajinske vojske ima samo jedan zadatak – uništiti ih.
– Nalazimo se manje od kilometra od bojišnice. Naš je posao pronaći neprijateljske oklopljene jedinice i skupine neprijateljskih vojnika koji su poslani u naš sektor, rekao je Vladislav, ukrajinski vojnik.
– Situacija na istoku je jako teška i bolna. Moramo uništiti neprijateljsku vojnu silu i učinit ćemo to. Bilohorivka i Marinka, Adviivka, Vuhledar i Kamjanka mjesta su u kojima se sada određuje naša budućnost. U njima se vodi bitka za budućnost svih Ukrajinaca, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.
U šumi uz samu bojišnicu spremno čeka bolničar Mihailo sa svojim timom. Svakodnevno se izlažu opasnosti kako bi zbrinuli ranjene ukrajinske vojnike.
– U ovim vozilima stabiliziramo pacijente što je prije moguće u postojećim uvjetima. Stavljamo im poveze, dajemo lijekove protiv boli, tretiramo inficirane rane, dajemo im infuzije, rekao je Mihailo Anest, vojni bolničar.
Granata nisu pošteđena ni područja pod kontrolom ruskih snaga.
– Uzela sam slobodan dan s posla jer danas mi je sinu rođendan. Evo kako smo ga proslavili, rekla je Ljuba, stanovnica Volnovahe.
Rusija je predložila produljenje sporazuma o sigurnom izvozu ukrajinskog žita iz crnomorskih luka, koji ističe u subotu, na dodatnih 60 dana. No Kijev je žestoko kritizirao tu ponudu jer je riječ o upola kraćem razdoblju od onog predviđenog prošlim sporazumom.
Više od četiri milijuna metričnih tona pšenice otišlo je izravno zemljama u razvoju kao rezultat crnomorske inicijative. To se možda čini kao apstraktan broj, ali svodi se na osam milijardi kruhova za taj dio svijeta, rekao je Ned Price, glasnogovornik američkog State Departmenta.
Osim na prvim linijama borba se nastavlja i na diplomatskom planu. Ukrajinski predsjednik ustraje na daljnjem jačanju sankcija Rusiji.
– Samo naši borci i globalni pritisak na Rusiju učinkovito su jamstvo zaštite ukrajinske slobode, čitave Europe i slobodnog svijeta, rekao je Zelenski.
Pritisak osjećaju i naši susjedi, koji su se zbog bliskih odnosa s Moskvom žestoko odupirali uvođenju sankcija. Srbijanski ministar gospodarstva Rade Basta uzburkao je srbijansku političku javnost prijedlogom da Srbija uvede sankcije Rusiji. U priopćenju je ocijenio da cijena koju Srbija već plaća kako se ne bi zamjerila Moskvi postaje neodrživa.
Ograničenja upotrebe jednokratnih plastičnih vrećica, koje lebde u drveću, unose mikroplastiku u tlo i vodu i štete morskom životu, postoje u mnogim zemljama svijeta, no ta svojevrsna priča o uspjehu u zaštiti okoliša skriva jedan problem, piše CNN.
Mnogi se od nas utapaju u vrećicama za višekratnu upotrebu – platnenim torbama, ili debljim, izdržljivijim plastičnim vrećicama koje trgovci jeftino prodaju, ili poklanjaju kupcima kao ekološki prihvatljiviju alternativu jednokratnoj plastici.
Te gomile vrećica stvaraju nove ekološke probleme, jer vrećice za višekratnu upotrebu imaju puno veći ugljični otisak od tankih plastičnih vrećica.
Prema jednoj procjeni, pamučnu vrećicu treba upotrijebiti najmanje 7100 puta kako bi bila doista ekološki prihvatljiva alternativa konvencionalnoj plastičnoj vrećici.
Odgovor na to koja je najzelenija zamjena za plastičnu vrećicu za jednokratnu upotrebu nije jednostavan, ali savjet se svodi na sljedeće: Ponovno upotrijebite sve vrećice koje imate kod kuće, što više puta možete.
Evo nekih stvari koje morate imati na umu kad idete u trgovački centar ili trgovinu.
Dobronamjerne zabrane i ograničenja jednokratne plastike u nekim slučajevima imaju neželjene posljedice, pa je u New Jerseyju, ovogodišnja zabrana jednokratnih plastičnih i papirnatih vrećica značila da su se usluge dostave namirnica počele obavljati u debljim vrećicama i kupci se sada žale na gomilu vrećica za višekratnu upotrebu s kojima ne znaju što bi.
U Ujedinjenom Kraljevstvu prosječna osoba sada kupi samo tri jednokratne vrećice godišnje, što je pad u odnosu na 140 vrećica u 2014. godini.
Međutim, po podacima Greenpeacea, britanski supermarketi u 2019. prodali su 1,58 milijardi trajnih plastičnih vrećica što je 57 po kućanstvu i više od jedne vrećice tjedno. I to je povećanje od 4,5 posto u odnosu na 2018.
To sugerira da taj model, po kojem se nudi izdržljivija plastika kako bi se potaknula njezina ponovna uporaba, jednostavno ne funkcionira, piše CNN.
“Ako nam tvrtke samo daju deblje plastične vrećice, rekla bih da je politika sveukupni promašaj”, rekla je Judith Enck, bivša regionalna upraviteljica Agencije za zaštitu okoliša, a sada predsjednica Beyond Plastics, američke neprofitne organizacije koja radi na zaustavljanju zagađenja uzrokovanog plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu.
Kada se radi o procjeni utjecaja vrećice na okoliš tijekom njezina životnog vijeka, potrebno je uzeti u obzir mnogo različitih stvari: materijal, težinu, proizvodni proces i način na koji se odlaže.
Izdržljiva plastična vrećica za kupovinu izrađena od istog materijala kao i klasična plastična vrećica za jednokratnu upotrebu, ali dvostruka teža ima dvostruki utjecaj na okoliš, osim ako se ne koristi više puta, zbog čega se tanka plastična vrećica za jednokratnu upotrebu može činiti benignijimm izborom temeljenim na njezinu utjecaju na klimu.
Ključ za smislenost izdržljivih plastičnih vrećica je njihova ustrajna ponovna uporaba i pažljivo odlaganje kako ne bi završile kao plastično onečišćenje.
Izvješće izrađeno za Program Ujedinjenih naroda za okoliš 2020. pokazalo je da se izdržljiva vrećica od polipropilena mora koristiti otprilike 10 do 20 puta više u usporedbi s plastičnom vrećicom za jednokratnu upotrebu, dok se polietilenska vrećica za višekratnu upotrebu mora koristiti pet do 10 puta više od jednokratne plastične vrećice.
”Uvijek će biti slučajeva u kojima zaboravimo svoje vrećice, ili torbe za višekratnu upotrebu kod kuće. Trebali bismo pokušati ne činiti to, ali kada to učinimo, moramo kupiti vrećicu. A ako tada već imamo previše izdržljivih vrećica kod kuće, bilo bi bolje iz klimatske perspektive kupiti papirnatu, ili plastičnu vrećicu za jednokratnu upotrebu”, rekao je Tomas Ekvall, jedan od autora izvješća UNEP-a i pomoćni profesor na Tehnološkom sveučilištu Chalmers u Švedskoj.
Pamučna torba postala je jeftin statusni simbol za sve brendove i pojedince koji žele izbjeći plastiku i pokazati svoju zelenu orijentaciju.
No, pamuk je usjev koji zahtijeva puno resursa i koristi znatnu količinu pesticida i gnojiva, koji unose nitrate u zemlju i vodene tokove i rezultira stvaranjem dušikova oksida, stakleničkog plina. To znači da je njegov utjecaj na okoliš veći nego što mnogi ljudi misle.
Prema izvješću UNEP-a, pamučnu vrećicu potrebno je upotrijebiti 50 do 150 puta kako bi imala manji utjecaj na klimu u usporedbi s jednom plastičnom vrećicom za jednokratnu upotrebu.
Izvješće danske agencije za zaštitu okoliša iz 2018. sugerira da bi se pamučna vrećica trebala upotrijebiti najmanje 7100 puta kako bi se ublažio njezin utjecaj na okoliš u usporedbi s klasičnom plastičnom vrećicom u supermarketu koja se jednom ponovno koristi kao vrećica za smeće, a zatim se spaljuje.
To je izvješće promatralo 15 različitih ekoloških pokazatelja, uključujući klimatske promjene, oštećenje ozona, onečišćenje zraka, korištenje vode i zemljišta.
Međutim, kada se istraživanje svelo isključivo na utjecaj pamuka na klimu, pamučna torbica trebala bi se ponovno upotrijebiti najmanje 52 puta.
Pomorska škola Zadar pilot projektom obuke svojih učenika za ronjenje ponovno iskače iz uobičajenih okvira. U tome im se pridružio Ronilački klub Sveti Roko iz Bibinja, čiji će ronioci voditi tečaj ronjenja za buduće pomorce.
Zamisao o tečaju ronjenja za učenike Pomorske škole Zadar rodila se još u vrijeme pokojnog ravnatelja Svetka Perkovića, koji je i bio poznat po uvođenju inovativnih programa u nastavu. Cijeli projekt dodatno je usporila pandemija, da bi potporu dao i novi ravnatelj Marin Perinić. Tečaj će za učenike biti potpuno besplatan, javlja HRT Radio Zadar.
– Pet učenika bi trebalo biti ove godine, s time da je tendencija da se taj broj digne i da svake godine više ljudi završi taj ronilački tečaj i oni će dobiti brevet koji vrijedi u cijelom svijetu, kaže Đani Iglić iz bibinjskog Svetog Roka.
Neće biti jednostavno odabrati prvu petoricu – svakako će biti važan uspjeh u školi, izvannastavne aktivnosti te psihofiziča spremnost.
– Najprije ćemo učenike upoznati s poviješću ronjenja, nakon čega ćemo vjerojatno napraviti i nekakav kviz i onda odabrati petoricu najboljih koji se već možda malo i razumiju u ronjenje i koji su više ekološki osviješteni, kaže profesor Antonio Zubčić.
Iako u komercijalnim ronilačkim centrima tečaj traje znatno kraće – u ovom slučaju je predviđeno kroz travanj proći teorijski, a u svibnju i praktični dio sa što više zarona u bazenu. Ukupno bi tečaj trajao između dva-tri tjedna i mjesec dana.
– Tečaj mora biti kvalitetan, zanimljiv i sadržajan, te na kraju ti ljudi moraju biti u mogućnosti samostalno zaroniti, tako da kad bilo gdje u svijetu dođu s tim brevetom da mogu bez srama pokazati što znaju i da znaju stvarno roniti, dodaje Iglić.
Za ovu školsku godinu vjerojatno je kasno za realizaciju ideje da se u sklopu plovidbene prakse na školskom brodu Kraljica mora održi i završnica tečaja ronjenja.
A jednom kada završe obrazovanje s položenim tečajem ronjenja bit će poželjniji budućem poslodavcu.
– Naši učenici kad dobiju taj brevet, moći će raditi na svojim brodovima kao ronioci ili ako danas-sutra završe na jahtama zasigurno će njihovu kapetanu biti plus ako ima nekoga s položenim R1 ili R2 na svom brodu da ne mora zvati službu s kraja u slučaju da se nešto dogodi, ističe Zubčić.
Da su ronioci itekako traženo zanimanje dovoljno govori podatak da ih dnevno u zadarskoj županiji taj posao radi između sedamdeset i stotinu.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić kazao je da će se ove ljetnje sezone građani zasigurno voziti žičarom Kotor – Lovćen. Ocjenjuje da je riječ o značajnom projektu, koji će mapirati Kotor kao značajan turistički centar.
“Žičara se čeka skoro dvije decenije, i je to priča u koju ljudi nijesu vjerovali. Sa sigurnošću tvrdim da će se građani ovog ljeta voziti žičarom. To znači da će ona biti otvorena prije ili u toku turističke sezone”, najavio je Jokić u emisiji Mreža na TVCG.
Prema njegovim riječima, i samo optvaranje će biti spektakularno i na ponos cijeloj Crnoj Gori.
“Svi radovi koji se izvode su privedeni kajuu, i kabine su izašle iz prozvodnje, biće to jedna ozbiljna turistička atrakcija i Kotora i Crne Gore. Ovo je jedna od rijetkih situacija u istoriji u protekle tri decenije da je koncesija koju je dala država urodila plodom, i to je nešto što treba da bude model i za druge investicije”, poručio je Jokić.
Prema njegovim riječima, žičara ide sa 65 metara nadmorske visine do preko 3.000 metara nadmorske visine.
“Način na koji se pred vama otkriva Boka i Lovćen nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Žičara je fantastičan dodatak turističkoj ponudi Kotora i doprinijeće dodatno prepoznatljivosti Crne Gore”, kaže Jokić.
Žičara – Kotor Lovćen
Govoreći o trajektnoj liniji Kamenari – Lepetani, Jokić je rekao da očekuje da se do ljetnje sezone pusti svih šest trajekta u promet, jer je to preduslov normalnog funkcionisanja Kotorana.
“Odluka Vlade je legitimna, i ono što me danas rtaduje je čuinjenica da je novi trajekt pušten u promet. Nadam se da će se najave da će do početka sezone biti u promet pusteno šest trajekata ostvariti. Jer to je preduslov normalnog funkcionisanja u Kotoru. Jer se ide kroz centar Kotora, i ako bi se slio novi saobraćajni udar na naš grad, to bi bilo provblematično, i nadam se da će biti nabavljena nova plovila”, poručuje Jokić.
Kazao je da su upravo saobraćajne gužve najveći problem za funkcionisanje Kotora.
“Glavni problem su saobraćajne gužve, to prilično otežava svakodnevni život u Kotoru.Mi trenutno radimo plan nove saobraćajne regulacije užeg centra, kako bi taj prostor bio makar protočniji. Očekujemo da bude gotov taj projekat i da se krene u njegovo izviođenje. Ideja je da se problematične tačke mapirane od strane stručjaka semaforizuju pametnim semaforima na principu IT tehnologije, koja će kroz algoritam davati manju ili veću propusnost… Vjerujem da već sredinom juna možemo osjetiti prve efekte ovog plana. Nije moguće riješiti, ali možemo ublažiti problem”, kazao je Jokić.
Govoreći o budžetu za tekuću godinu, Jokić je rekao da lokalna uprava nema dugova.
“Usvojili smo budžet od 29 miliona eura, i imaćemo novca za sve što smo planirali da uradimo. Započeti su radovi na vodovodnoj infrastrukturi u Donjem Grblju, koji je jedan od najvećih turističkih potencijala CG. Pripremamo se za rekonstrukciju gradskog stadiona za narednu godinu. U toku je žiriranje projekata, i biće donijeta odluka. Nakon toga zajedo sa FSCG ćemo ući u u realizaciju. Radi se na izgradnji novog gradskog parka. Biće osnovano i prvo pozorište za djecu i mlade u Crnoj Gori”, najavio je Jokić.
