Budva je ušla u finale takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture. To je Vijestima potvrđeno u kabinetu predsjednik Opštine Mila Božovića.
– Čitava crnogorska javnost je željno iščekivala odluku EU panela nezavisnih kulturnih eksperata o tome koji gradovi će ući u finale za Evropsku prijestonicu kulture, a onda je iz Brisela stigla radosna vijest. Ovo je veliki uspeh za čitavu kulturnu i umjetničku scenu Crne Gore, ali i za zemlju u cjelini, njen imidž i prestiž u svijetu. Kako se navodi u Saopštenju Direktorata za obrazovanje i kulturu Evropske komisije: “Međunarodni Panel sastavljen od 10 uglednih nezavisnih kulturnih eksperata, nakon čitanja, analize i ocjenjivanja aplikacionih knjiga svih gradova kandidata, održao je selekcioni sastanak i na njemu odlučio da odabere gradove koji ulaze u finale takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture u konkurenciji EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU. To su Budva (Crna Gora) i Skoplje (Sjeverna Makedonija) – navode iz Božovićevog kabineta
U saopštenju se ističe da biti u užem (finalnom) izboru za titulu može rezultirati značajnim kulturnim, ekonomskim i društvenim prednostima za izabrane gradove, pod uslovom da je njihov projekat dio dugoročne strategije razvoja vođene kulturom.
– Gradovi finalisti imaju rok do ljeta 2023. godine da završe svoje prijave. Komisija će se sastati u septembru 2023. kako bi donijela odluku koji od gradova finalista postaje 2028. godine treća Evropska prijestonica kulture (u konkurenciji EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU) poslije Novog Sada (Srbija) 2022. i Bodoa (Norveška) u 2024. – zaključuje Direktorat za kulturu Evropske komisije.
Iz kabineta Božovića poručuju da se radi o velikom uspjehu Budve, njenih građana, stvaralaca u kulturi, institucija i organizacija, vaninstitucionalne scene i pojedinaca koji su u saradnji sa partnerima i ekspertima iz Evrope i svijeta pokrenuli proces strateškog transformisanja grada kroz kulturu.
– Ovo je i veliki podsticaj da se u narednih godinu dana još više i aktivnije radi na razvoju Aplikacione knjige i programa projekta “Budva-Boka 2028 Evorpska prijestonica kulture” uz uključivanje građana i opština Boke (Tivat, Herceg Novi i Kotor), ali i čitave Crne Gore. Uvjereni smo da ćemo zajedničkim snagama uraditi kvalitetnu Strategiju razvoja kulture i Strategiju razvoja grada i početi da radimo po ovim sistemskim dokumentima spremajući se da postanemo Evropska prijestonica kulture – navodi se u saopštenju kabineta predsjednika Opštine Budva
Iako se još nosi sa posljedicama milionskih gubitaka zbog toga što joj je dvije godine uslijed koronavirusa, bila najvećm dijelom potpuno obustavljena ili drastično redukovana osnovna djelatnost prijema kruzera, državna kompanija Luka Kotor AD odlučila je da prvi put u novijoj istoriji, kupi novo službeno vozilo za svog izvršnog direktora.
Naime, na traženje izvršnog direktora Milka Krvavca (SNP), Odbor direktora Luke Kotor AD kojim predsjedava Ljiljana Popović-Moškov (URA), donio je odluku da kompanija kupi novi službeni automobil. Zanimljivo je da je ova procedura realizovana u rekordno kratkom roku, pa je tako Luka Kotot tender za kupovinu novog vozila sa tehničkim specifikacijama u kojima je bio bukvalno „nacrtan“ automobil marke“ dacia logan 1.0 TCe 90 CVT“, raspisala 29.novembra sa rokom za podnošenje ponuda od samo tri dana. Naime, datum ponošenja i otvaranja ponuda bio je 2.decembar kada je i pristigla jedina ponuda – kompanije „Allinace“ iz Podgorice koja je zastupnik rumunskog proizvođača automobila Dacia u Crnoj Gori. Njenu ponudu koja podrazumijeva upravo traženi model „dacie logan“ vrijedan 17.490 eura sa PDV-om, Luka Kotor je prihvatila 5.decembra, a 14. decembra je potpisan i ugovor o kupovini nakon kojeg Alliance ima rok od pet dana da firmi koja je u većinskom vlasništvu Opštine Kotor i isporuči novi automobil.
Iako je riječ o jeftinijem vozilu niže klase nego što su ona koja uobičajeno ka službene automobile, kupuju menadžeri državnih firmi u Crnoj Gori, „dacia logan“ sa automatskim mjenjačem i najvećim paketom opreme koju je kupila Luka Kotor svakako nije loš automobil. Ovo je inače, prvi put u posljednjih petnaestak godina da Luka Kotor kupuje službena vozila jer za to nije bilo potrebe budući da se većina poslovanja te kompanije odnosi na kontakte sa stranim brodarskim kompanijama na nekoliko specijalizovanih sajmova kruzing industrije, a koji se godišnje održavaju po svijetu. Za završavanje službenih obaveza po Crnoj Gori koji podrazumijevaju ne baš tako česte odlaske iz Kotora do Podgorice gdje je sjedište resornog Ministartva kapitalnih investicija, mendžment Luke do sada po pravilu, koristio sopstvene, privatne automobile uz refundaciju putnih troškova. Ostatak službenih obaveza, menadžeri Luke pokrivaju pješice jer je udaljenost od upravne zgrade te kompanije do njenog putničkog terminala na Luži tek nekoliko desetina metara, a do oko 300 metara udaljenog marinskog dijela luke, ionako se fizički ne može stići automobilom, isto kao ni do oko 500 metara udaljene zgrade osnivača i većinskog vlasnika te kompanije – Opštine Kotor koja se nalazi unutar zidina Starog grada.
Na pitanje zbog čega su baš sada odlučili da kupe novi službeni automobil za potrebe izvršnog direktora kompanije imajući vidu činjenicu da se Luka Kotor AD još uvijek nije oporavila od ogromnih finansijskih gubitaka koje je pretrpjela u protekle dvije godine zbog posljedica koronakrize u kruzing industriji i zašto se to radi kada Luka Kotor službene automobile nije imala ni u vrijeme kada je ostvarivala mnogo bolje rezultate poslovanja i bila u daleko boljoj ekonomsko-finansijskoj situaciji nego što je to sada slučaj, iz menadžmenta ove državne firme „Vujestima“ su odgovorili da je takva odluka donešena „na osnovu poslovnih pokazatelja koji govore da će Luka Kotor AD Kotor u 2022 godini ostvariti najbolje poslovanje od svog osnivanja i pokriti gubitak uz ostatak dobiti“.
„Članovi Odbora Direktora su jednoglasno donijeli Odluku o kupovini jednog (i jedinog) službenog automobila koji će se korititi isključivo u poslovne svrhe i to od strane svih zaposlenih u svrhu službenih putovanja”.- rečeno nam je iz poslovodstva Luke Kotor.
Prema nezvaničnim informacijama, izvršni direktor Milko Krvavac koji živi u Budvi, do sada je na posao u Kotor dolazio sopstvenim automobilom uz pokrivene putne troškove. On je međutim, tražio od Odbora direktora da mu nabave novi službeni automobil, žaleći se da je on „jedini direktor a da nema ni službeni automobil, ni sekretaricu“.
Inače, Luka Kotor je zbog ogromne krize u poslovanju koje je imala u protekle dvije godine dobila povlastice od Vlade kada je u pitanju otpis jednog dijela, odnosno odlaganja plaćanja drugog dijela fiksne koncesione naknade za 2020. i 2021. godinu, a svim svojim zaposlenima Luka je značajno smanjila plate. Zaposleni su tako po godinu dana primali zarade smanjene za 20, odnosno za čak 40 posto. Uz to, firma je da bi preživjela, „pozajmila“ i još nije radnicima vratila skoro 418.000 eura iz sindikalnog stambenog fonda. Te dvije poslovne godine Luka Kotor je okončala sa ukupnim gubitkom od preko 3 miliona eura.
Osim kupovine službenog vozila, aktuelni mendžment te fime koji vode Popović-Moškov i Krvavac, ovih dana priprema i veliki novogodišnji koktel za poslovne partnere firme, predstavnike lokalnih i džavnih vlasti i institucija, a koji će se održati 27.decembra u podne. Iako je na spisku preko 60 zvanica od kojih većina nema formalnu dozvolu za kretanje i zadržavanje u zoni međunarodnog graničnog prelaza, menadžeri Luke Kotor AD su odlučili da svoj novogodišnji koktel odrade u zgradi putničkog terminala na Luži, a koji se nalazi unutar međunarodnog graničnog prelaza „Luka Kotor“. Na prijem su pozvani bivši predsjednici Odbora direktora Luke Kotor Branislav Dragović i Tatjana Stanovčić, ali ne i dr Branko Ivanović (Socijalsisti Crne Gore) za vrijeme čijeg mandata je to preduzeće 2019.godine imalo rekordnu dobit od 1,1 milion eura.
Sajam kulinarske baštine “CUHaCHA”, na kojemu su se mogla probati jela pripremljena po tradicionalnim receptima, održan je u subotu u Mostaru i privukao je veliki broj posjetitelja.
Sajam je jedna od aktivnosti u okviru projekta “Unapređenje održivog razvoja turizma kroz kulinarsko naslijeđe – CUHaCHA” (Program Interreg IPA CBC Hrvatska – BiH – Crna Gora 2014. – 2020.).
– Sajmom CUHaCHA završavamo s našim projektom, koji je samo jedan u nizu koje je ovo ministarstvo odradilo. Izuzetno sam ponosan što smo uspjeli Crvenom križu donirati kuhinju, da smo uspjeli organizirati veliki broj radionica u sklopu ovoga projekta te što smo izdali Monografiju kulinarske baštine koja će uvelike pomoći i nama i našim partnerima. U sklopu ovoga projekta imali smo priliku da proširimo prijateljstva s ljudima iz Zadarske županije i Općine Tivat u Crnoj Gori, s kojima također planiramo nove projekte – izjavio je Rašid Hadžović, ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ).
Glavni cilj projekta je ojačati i očuvati identitet zajedničke kulinarske baštine programskog područja i pridonijeti razvoju turizma.
– Jedan od ciljeva projekta je bio da iskoristimo gastronomsku ponudu kao jedan od novih načina da približimo Hercegovačko-neretvansku županiju posjetiteljima i turistima. Osim monografije, imamo i web stranicu CUHaCHA gdje su definirane turističke rute jer ljudi koji putuju i dolaze u BiH ne gledaju više gdje će nešto vidjeti, nego i gdje će što pojesti – ističe ministar.
U sklopu ovoga projekta ukupno ima sedam ruta u tri partnerske zemlje.
– U HNŽ-u imamo dvije rute, jednodnevnu i dvosatnu, a rute su definirane u suradnji s našim restoranima. Ako idemo prema sjeveru onda je neizbježna pečena janjetina, a ukoliko idete prema jugu Čitluku, Stocu i Ravnom onda imamo razni slani i slatki program, poput ćuptera – kazao je ministar Hadžović.
Projektni menadžer projekta CUHaCHA Karmela Zlomislić naglasila je kako je vrijednost ovoga projekta malo viša od 710.000 EUR.
– Ovo je jedan od prekograničnih projekata u kojemu je sudjelovalo Ministarstvo, zajedno s partnerima iz Hrvatske i Crne Gore, a glavni cilj projekta je bio jačanje ponude tradicionalne kuhinje na način da ona bude dijelom naše turističke ponude. U sklopu toga nastala su četiri izlazna rezultata: stvorene su staze kulinarske baštine, napravljena je monografija koja predstavlja kulinarsku baštinu u tri programske zemlje, a kod nas je stvorena baza od 42 jela od kojih se 19 nalazi u monografiji. Treći rezultat je obuka kuhara i četvrti je bilo uređenje tradicionalne kuhinje – ustvrdila je Zlomislić.
U modernom svijetu sve veći broj turista želi probati lokalnu gastronomsku ponudu.
– Moramo biti svjesni činjenice da je tradicionalna hrana baština koju treba čuvati i koju treba promovirati. Pod utjecajima modernih stilova života, mnoga tradicionalna jela su bila zaboravljena i mislim da se treba vratiti tim korijenima. Smatramo da je za naš turizam jako bitna stvar da se ubaci gastronomska i nematerijalna komponenta kako bi imali još bolju turističku ponudu – zaključila je Zlomislić.
Vodeći partner projekta je Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA, a partneri na projektu su Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a, Općina Tivat i Zadarska županija.
Period implementacije projekta je od 15. avgusta 2020. do 31. decembra 2022. godine.
Projekt je sufinanciran sredstvima EFRR i IPA II fondova Europske unije, a ukupan proračun projekta je 710.946 EUR.
Osiguravatelj Gard.no izvijestio je o porastu slučajeva u kojima su pomorci privedeni zbog nošenja zabranjenih predmeta, poput dronova i drugih ‘sumnjivih’ elektronskih uređaja, u prtljazi prilikom ukrcaja ili iskrcaja s brodova u Egiptu.
Prema podacima El Hamamsy Marine Services, egipatska obalna straža nedavno je privela pomorca, koji je iz inozemstva stigao u Port Suez kako bi se ukrcao na brod, jer je u svojoj prtljazi ‘ilegalno prenosio dron’, prenosi Safety4Sea.
Pomorac je dron namjeravao koristiti za obavljanje radnih zadataka, kao što su pregledi trupa broda, kao i za privatne svrhe, odnosno fotografiranje na moru. Iako tijekom boravka u Egiptu nije upravljao niti je namjeravao upravljati dronom, sama činjenica da je u svom posjedu imao dron smatra se kršenjem zakona pošto nije imao potrebne dozvole egipatskih vlasti.
Egipat ima vrlo strog zakon kad su u pitanju bespilotne letjelice. Zakonom je strogo regulirana ne samo njihova proizvodnja, trgovina i upotreba, već je zabranjen uvoz i posjedovanje dronova bez posebne dozvole koju je izdalo nadležno egipatsko Ministarstvo obrane. Onome tko prekrši ovaj zakon prijeti zatvorska kazna od maksimalno sedam godina, kao i pozamašne novčane kazne.
Pomorac iz ove priče na kraju je ipak pušten iz pritvora, a određena mu je novčana kazna u iznosu od 300 američkih dolara. Međutim, također je ostao bez svog drona, a nije se ni uspio ukrcati na brod te je bio podvrgnut temeljitoj ispitivanju Nacionalne sigurnosne službe.
“Mnogi agenti rade dobar posao upozoravanjem brodara na lokalna ograničenja koja se odnose na pomorce u tranzitu, pri ukrcaju ili iskrcaju. Ipak, svaki pojedinačni pomorac u konačnici je odgovoran te mora znati što je zabranjeno na njegovom odredištu”, kažu iz Garda.
Egipatske vlasti često su sumnjičave i prema drugim vrstama elektroničke opreme koja se čini ‘neuobičajenom’, osobito ako se čini da sadrži neku vrstu radio odašiljača. Čak i ako uređaj nije zakonom zabranjen, ovakvi uređaji mogu prouzrokovati probleme za pomorce, poput propuštanja leta ili ukrcaja na brod. Također je vrijedno napomenuti da je razina kontrole pri ulasku u lučka područja Sueskog kanala viša nego u egipatskim zračnim lukama zbog važnosti kanala za nacionalnu sigurnost.
Temperature u Njemačkoj sedmicama su ispod nule, a sada je meteorološka služba izdala upozorenje na ledenu oluju za mnoge dijelove zemlje. U najvećoj njemačkoj zračnoj luci u Frankfurtu u ponedjeljak je otkazano 180 od 1100 polijetanja i slijetanja.
Otkazivanja su stvorila duge redove i kašnjenja u Frankfurtu. Službe zračne luke zamolile su putnike da na internetu provjere leti li njihov zrakoplov i da se prijave što prije prije dolaska.
Letovi nisu potpuno obustavljeni. Sjeverozapadna pista zračne luke bila je zatvorena, rekao je glasnogovornik. Otkazivanja je bilo i u drugim njemačkim zračnim lukama.
I željeznica je u ponedjeljak ujutro imala višesatnih vremenskih neprilika. Mnogi su vlakovi neko vrijeme vozili sporije.
Samo u Hamburgu u ponedjeljak ujutro dogodilo se više od 200 prometnih nesreća i padova, objavila je vatrogasna služba.
Mnoge škole, božićni sajmovi i zoološki vrtovi zatvoreni su diljem Njemačke iz predostrožnosti.
Očekuju se nove oluje u južnoj pokrajini Baden-Württemberg, koja je već bila pogođena hladnim vremenom prošli tjedan.
U okviru manifestacije “Od Božića do Božića”, Gradska muzika Kotor održaće Novogodišnji koncert u velikoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” u petak, 23. decembra sa početkom u 20 sati.
Gost koncerta je ženska klapa Incanto.
Ulaz je slobodan.
Organizatori su Gradska muzika Kotor, Turistička organizacija Kotor i NVU “Karampana”. Pokrovitelj je Opština Kotor.
Aktuelna tema koja se tiče proglašenja prirodnog rezervata poluostrva „Vrmac“ za Park prirode, izazvala je interesovanje kod naših čitalaca koji su u velikom broju učestvovali u anketi. Postalo je malo jasnije što je izazvalo njihovo nezadovoljstvo, a za novonastale probleme, ponudili su korisne predloge i rješenja.
Na pitanje da li smatraju da „Vrmac“ treba proglasiti Parkom prirode, 65% čitalaca je odgovorilo potvrdno, dok je 35% bilo protiv.
Stav da područje Park prirode treba da obuhvati vrh i nenaseljeni dio ima 38% anketiranih građana, čitavo brdo 27%, područje koje ne obuhvata građevinsko zemljište 20%, a da Park treba da bude samo na državnoj imovini, njih 15%.
Na pitanje koje je, po vašem mišljenju, optimalno rješenje da se „Vrmac“ proglasi parkom prirode i da građani budu zadovoljni, čitaoci predlažu:
Ne dirati privatnu imovinu – granica Parka da ide uglavnom do puta koji kreće od Trojice do kasarne i da ista ima neku namjenu
Ograničiti se na uži region, zaobići privatna imanja koja imaju status građevinskog zemljišta
Jedno preduzeće da gazduje, sve da se stavi u funkciju nadogradnje turističke ponude i dobrobiti svih žitelja mjesta oko Vrmaca! Koristiti iskustva Nacionalnih parkova i iz susjednih država!
Dozvoliti da se na području gdje građani imaju svoje kuće, kontrolisano gradi i dograđuje. Na vrhu, izletničkom dijelu brda, napraviti dva restorana sa vidikovcima-Tivat/Kotor, trim i biciklisticke staze, sportske terene, uvesti električna vozila, omogućiti građanima kvalitetno korišćenje Vrmca kao što postoji u civilizovanim zemljama.
Optimalno rješenje je da: Park prirode ne obuhvati zone koje su važećim planskim dokumentima predviđene za izgradnju, da se u III zoni zaštite ubuduće mogu proširivati naselja, shodno prostornim planovima, kako je i navedeno u Odluci – da se omogući bavljene tradicionalnim poljoprivrednim djelatnostima, da se studijom i odlukom jasno definišu dozvoljene i zabranjene aktivnosti, kao i ostala ograničenja za vlasnike parcela, da se imenuje upravljač parka prirode i da postoje čuvari parka. Prije svega, tamo ima spomenika i kulturnih dobara zapuštenih i punih smeća koje ostavljaju nesavjesni posjetitelji, treba odrediti precizne granice, tako da svi mogu da uživaju i vlasnici zemljišta, i lovci, i turisti. Nije teško postaviti stvari tako da niko nikome ne smeta, a da se u potpunosti valorizuju ideje Parka prirode. Ali, definitivno, treba odrediti nekoga ko će čitav prostor da održava na pravi način, samo proglašenje bez daljnjeg gazdovanja, ne vrijedi ništa. Isto je napravljeno sa Solilima koja su toliko zarasla u niskko rastinje da te ptice danas nemaju gdje da slete… tj. stanište je smanjeno jer se ne održava.
Starosjedioci i njihovi nasljednici mogu graditi na svojim imanjima objekte stanovanja i poslovnih turističkih apartmana, restorana, suvenirnica, vinarija, farme stoke, itd. ogrančenih gabarita i arhitekture da se ne remeti pejzaž i kulturno nasljeđe. Novo JP treba da zaposli mještane iz tog prostora kao čuvare i dobre poznavaoce prilika. STOP mogućoj gradnji i betonizaciji! ZAŠTITITI fortifikacione objekte od daljnje devastacije. Rasčistiti, obnoviti i markirati sve stare pješačke staze i valorizovati ih kroz turističku ponudu. Lovce strogo kontrolisati. Dakle, SAČUVATI ovo što sada imamo za BUDUĆE generacije koje će biti mudrije od nas i koje će imati interes da čuvaju prirodu.
Ovo su samo neki od predloga učesnika ankete.
Vrmac foto Boka News
Što se tiče gazdovanja Parkom prirode „Vrmac“, 60% građana smatra da treba zajedno da gazduju Komunalna preduzeća Kotor i Tivat, a njih 40% smatra da treba formirati novo javno preduzeće, dok je nekoliko učesnika ankete predložilo da treba formirati preduzeće po modelu privatno-javnog partnerstva.
Podsjećamo zašto su građani izrazili nezadovoljstvo?
Vrmac je brdo, ali istovremeno i poluostrvo u srcu Boke koje Kotorski zaliv dijeli od Tivatskog i uskoro bi trebalo da bude proglašen Parkom prirode. Studijom i odlukom o proglašavanju Parka prirode “Vrmac” treba konačno da se završi proces koji traje već nekoliko godina, da se Vrmac zaštiti i postane prirodno dobro.
Kotorani i Tivćani, najvećim dijelom strosjedioci čijim porodicama vjekovima pripadaju imanja na Vrmcu, izrazili su na javnim raspravama veliko nepovjerenje i rezervu prema namjeri opština Kotor i Tivat da to brdo proglase zaštićenim Parkom prirode, smatrajući da se iza cijele priče krije novi pokušaj otimanja imovine starosjediocima i ograničavanja njihovih vlasničkih prava, kao i sprječavanje lokalnog stanovništva da adekvatno valorizuje svoje nasljeđe.
Po njihovom mišljenju, preširoko i nekritički su određene granice zaštićenog područja, posebno za najprostraniju zonu III koja obuhvata i pojedina već postojeća naselja. Oni smatraju da granice treba preispitati i da u njima ima nelogičnosti. Građani su istakli da u Nacrtu nisu precizirane granice područja parka prirode, takođe su izrazili zabrinutost da se vlasnicima imanja na tom području neće dozvoliti gradnja, a prema njihovim riječima uslijediće i brojna druga ograničenja. Porez na zemlju će im biti skuplji, a imanja će zadržati samo poljoprivrednu namjenu. Prema ocjeni mještana, nejasan je metod kojim su uspostavljene granice područja parka prirode, a postavljeno je i pitanje kako u područje nije ušla šuma, a jeste građevinsko zemljište.
Vrmac – mikophotography
Tri zone zaštiteParka prirode Vrmac
Sekretarka za uređenje prostora Opštine Tivat, Milica Manojlović kazala je medijima da je resornom sekretarijatu, osim primjedbi, pristigao i znatan broj konstruktivnih predloga što i jeste bio cilj, kako bi se došlo do prihvatljivog i kvalitetnog dokumenta.
„Najveći broj odnosi se na granice zona zaštite. U određenim segmentima je neophodno redefinisati te granice, stav je lokalnih samouprava Tivta i Kotora. One zalaze u zone naselja i u nekim mjestima nije najjasnije po kom kriterijumu su definisane. Zbog toga će iz Sekretarijata za uređenje prostora uputiti sugestiju obrađivaču da se ovom problemu pristupi sa posebnom pažnjom“- istakla je Manojlović.
Ona ističe da su Studijom i odlukom određene tri zone zaštite – I strogi, II aktivni režim i III režim održivog korišćenja.
Zona I ima najmanji obuhvat i ona je pod najstrožijim režimom zaštite. U njoj su zabranjeni korišćenje prirodnih resursa i izgradnja objekata.
U zoni II dozvoljeni su sanacija, održavanje i rekonstrukcija objekata, a u zoni III predviđena je i izgradnja objekata i dalji pažljiviji razvoj naselja.
„Stoga je potpuno netačno da se na Vrmcu neće moći ništa raditi kada se zaštiti. Bilo je čak komentara i primjedbi da građani neće moći prići svojim imanjima, obrađivati ih i drugo, što apsolutno nije tačno“, naglasila je Manojlović.
Vrmac- foto Roko Stjepčević
Radi se o predjelima kojima prostorni i detaljni planovi predviđaju određene smjernice u cilju zaštite, očuvanja vrijednosti, prihvatljivog arhitektonskog oblikovanja objekata.
Iz Sekretarijata ističu da u tom dijelu ima prostora za korekcije. Osim izmjene samih granica između zona, potrebno je detaljnije definisati dozvoljene aktivnosti i razmisliti o eventualnom uvođenju nove gradnje manjih objekata u zoni II, u cilju stvaranja boljih uslova za razvoj tradicionalnih djelatnosti.
Nije nikome cilj, što se moglo čuti i tokom rasprave, odvajanje čovjeka od prirode, jer se radi o prostoru koji ne može zaživjeti niti se unaprijediti bez prisustva stanovništva koje će svojim radom, uvođenjem i održavanjem novih sadržaja, doprinositi razvoju ruralnih predjela, turizma i ekonomske valorizacije.
Veoma je bitno shvatiti samu vrstu zaštićenog prirodnog dobra i napraviti razliku između npr. nacionalnog parka i parka prirode, objasnila je Manojlović.
„Jedan od ciljeva je oživljavanje ruralnih cjelina, napuštenih kuća, te uz ponudu domaćih proizvoda razvoj eko i agrarnog turizma. Planirano je održavanje kulturnih manifestacija, koncerata, predstava, razvoj zdravstvenog i sportskog turizma, pješačkih i biciklističkih staza, terena na otvorenom, edukativnih sadržaja… Vrmac treba da bude prostor koji će privući građane, turiste, učenike, sportiste“.
Padine Vrmca – foto Roko Stjepčević
Manojlović je istakla da se značajan broj primjedbi odnosio i na prava svojine, raspolaganja i korišćenja. Način korišćenja i upravljanja imovinom definisaće se prilikom donošenja Plana upravljanja za Park prirode što nikako ne isključuje ulogu vlasnika nepokretnosti. Nije interes ni lokalne samouprave, ni države da vrši naknade vlasnicima nepokretnosti u slučaju da mu umanjuje prihode ostvarene u momentu proglašavanja zaštićenog područja.
Zakon o zaštiti prirode propisuje da Plan upravljanja, pored ostalog, mora da sadrži „razvojne smjernice, smjernice i prioritete za zaštitu i očuvanje zaštićenog područja, uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva kao i način saradnje sa lokalnim stanovništvom, vlasnicima i korisnicima nepokretnosti“.
Sve dok vlasnici ne budu zadovoljni definisanjem svoje uloge u očuvanju ovog prostora taj dokument neće biti usvojen. Planom upravljanja moguće je definisati na koji način će se vršiti ulaganja i raspodjela sredstava dobijenih ekonomskom valorizacijom.
„Takođe, neophodno je analizirati mogućnost poreskih olakšica za vlasnike zemljišta, kao i podsticajne mjere koje država i lokalna samouprava treba da pruže u cilju oživljavanja ovog područja i razvoja privrednih djelatnosti: stočarstva, pčelarstva, maslinarstva, voćarstva i povrćarstva. Da bi se lokalno stanovništvo podstaklo za pokretanje bavljenjem proizvodnje organske hrane, neophodni su podsticaji, obezbjeđivanje otkupnog tržišta. Poljoprivreda u koheziji sa turizmom za Vrmac predstavlja nezaobilazan faktor održivosti. Zaštitom Vrmca stvoriće se zdrava osnova za ulaganje u ovaj prostor.
Javnu raspravu obilježile su i primjedbe tivatskog Lovačkog udruženja koje se dopisom obratilo i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i dobili su vrlo jasan odgovor.
Prčanj – padine Vrmca – Photo: Boka News
„Lovačka udruženja obavljaju poslove od javnog interesa koji se vrše radi očuvanja i zaštite divljači. Stav nadležnog ministarstva je da ne postoje zakonske niti organizacione prepreke da se u zonama II i III budućeg Parka prirode ne dozvoli vršenje održivog, planskog i racionalnog, lova divljači. Lovci sprovode mjere zaštite, uzgoja, uređivanja lovišta. Lov je značajan zbog smanjenja velikog broja predatora, šakala, lisica, divljih svinja čije bi razmnožavanje za posljedicu imalo njihov jako štetan uticaj na imovinu fizičkih lica koja se bave stočarstvom. Očekujemo da će svi navedeni argumenti biti razmotreni te ovaj segment Studije biti jasnije definisan, a sve u skladu sa Zakonom o divljači i lovištu, kao i uz poštovanje stečenih prava udruženja lovaca“, kaže Manojlović.
Primjedbi je bilo i na definisanje ko će upravljati Parkom prirode. Predlogom odluke planirano je osnivanja preduzeća, za što je dat rok od 12 mjeseci od dana donošenja Odluke. Do tada se upravljanje povjerava Komunalnim društvima Kotora i Tivta.
Jasno je da ta preduzeća nisu kadrovski opremljena za adekvatno obavljanje tog posla. Ipak, na rješavanju tog problema će se sigurno raditi do formiranja zajedničkog preduzeća.
„Neophodna je intenzivna saradnja lokalnih samouprava po ovom pitanju, naročito imajući u vidu loša iskustva u funkcionisanju zajedničkih preduzeća“, navela je Manojlović i istakla da je potpuno opravdan strah građana nakon decenijskog lošeg upravljanja prostorom.
Predlog odluke i studije, prije usvajanja od strane Vlade, potrebno je prvo da usvoji lokalni parlament.
„Iako se, i nakon korekcija od strane obrađivača, bude radilo o dokumentu štetnom za građane, sigurna sam da predstavnici građana koji donose odluke u parlamentu to neće dozvoliti“, zaključila je Manojlović.
Koje su su to osnovne primjedbe građana sublimirao je za Boka News dipl. ing brodogradnje Vitomir Vujović, starosjedilac sa Prčanja:
Vrmac – za Bokelje omiljeno izletište
Svojim izvanrednim geografskim i prirodnjačkim karakteristikama, te do sada prilično dobro očuvanom prirodom, Vrmac je sa svojih 31,5 kilometara kvadratnih površine, omiljeno izletište Bokelja. Idealan je prostor za rekreaciju, razvoj specifičnih vrsta turističke ponude povezanih sa zaštitom prirode i očuvanjem kulturnog nasljeđa, ali i izvanredna „zelena oaza“ nadomak preglomazne gradnje već dobrano devastiranih obala ovog dijela zaliva Boke Kotorske. Administrativno, Vrmac je podijeljen između opština Kotor i Tivat i u tome trenutno leži glavni razlog zašto ovaj biser prirode još uvijek nije adekvatno zaštićen, uprkos dobroj volji najvećeg dijela javnosti.
Područje Vrmca predstavlja prostranu cjelinu koju karakteriše veliko prirodno i kulturno-istorijsko bogatstvo sa izraženim biodiverzitetskim, pejzažnim i kulturnim vrijednostima i obilježjima od nacionalnog i međunarodnog značaja. Sjeverni dio Vrmca koji pripada opštini Kotor nalazi se na listi Svjetske baštine UNESCO-a, a južni dio Vrmca koji pripada opštini Tivat ima status njegove „buffer“ zone. Osnovni razlozi i odlike zbog kojih se prostor Vrmca stavlja pod zaštitu su zato što je ona definisan kao obavezujuća prostorno-planskim i strateškim dokumentima. Područje karakterišu autentičnost i autohtonost, izvornost, reprezentativnost, prisustvo endemičnih taksona, raznolikost, bogatstvo prirodnih pojava, fenomena i procesa, integralnost, odnosno funkcionalno jedinstvo, pejzažna atraktivnost, starost, očuvanost područja, zatim ekološki, kulturno-istorijski, obrazovni, naučno-istraživački i razvojni značaj, i njegova ugroženost- ističe se u nacrtu Odluke.
*Tekst je dio projekta „Media for All“ koji Boka News realizuje uz finansijsku podršku Britanskog Savjeta zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom.
*Prikupljeni sadržaj i izneseni stavovi predstavljaju izričitu odgovornost autora
Povodom predstojećeg praznika Nove godine i vjerskog praznika Božića za zaposlene rimokatoličke i pravoslavne vjeroispovjesti iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su saopštili koji su neradni dani.
“Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, vjernici rimokatoličke vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić (dva dana) i to: subota 24. decembra, nedjelja 25. decembra i ponedjeljak 26. decembra”, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima, Nova godina praznuje se u nedjelju 1. januara i ponedjeljak 2. januara. Kako je, napominju iz resora, prvi praznični dan nedjelja, neradni su nedjelja 1. januar, ponedjeljak 2. januar i utorak 3. januar.
“Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika (“Sl. list RCG, br. 56/93, 27/94 i 73/10), vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić (dva dana) i to: petak 6. januara (Badnji dan), subota 7. januara (prvi dan Božića) i nedjelja 8. januara (drugi dan Božića)”, dodaju iz Ministarstva.
Poručuju da državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posledice po građane ili državu.
Biciklijada „Putovanje kroz istoriju – Ćirom kroz Herceg Novi“ juče je okupila veliki broj zaljubljenika u biciklizam, koji su uživali u vožnji atraktivnom trasom uz more, od Igala do Zelenike.
Događaj su organizovali Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog i Triatlon klub Herceg Novii, uz podršku Herceg Novi Tourism Board – Turistička organizacija Herceg Novi, a kao jednu od aktivnosti projekta „Prekogranična tematska turistička destinacija: stara uskotračna željeznica – ĆIRO II“, Interreg IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora.
Pored rekreativaca i profesionalnih sportista, kao i mališana iz Herceg Novog, Tivta i Kotora, na ovu sportsko-rekreativnu manifestaciju odazvali su se i članovi Triatlon kluba Kotor i biciklističkog kluba Vučiji zub iz Trebinja, a događaju su prisustvovali i predstavnici Opštine Konavle koja je projektni partner. Podijeljeno je 76 startnih paketa, odnosno ranaca, majica i nekoliko pratećih interesantnih poklona obezbjeđenih za sve učesnike.
Biciklijada – Ćiro – HN
Biciklistička tura organizovana je trasom nekadašnje pruge, a učesnici su u pauzi za okrepu na Škveru, pored zgrade nekadašnje željezničke stanice, imali priliku da poslušaju predavanje o uskotračnoj pruzi Gabela – Zelenika, kojom je posljednji voz iz Zelenike krenuo 30. juna 1968. godine. Popularni Ćiro je iz Dubrovnika posljednji je put krenuo 30. maja 1976, a u ljeto te iste godine započeta je demontaža pruge.
Cilj biciklijade bio je u Zelenici, ispred ugostiteljskog objekta Vagon, Zelenika, još jedne lokacije koja svjedoči o uskotračnoj pruzi. Učesnike su na cilju pozdravili potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur i arhitekta Vuk Čvoro, koji je zaslužan za revitalizaciju vagona.
Biciklijada – Ćiro – HN
„Glavni cilj projekta „Ćiro 2“ je jačanje i diversifikacija turističke ponude Hercegovine, Dubrovačko-neretvanske županije i Bokokotorskog zaliva kroz razvoj zajedničke tematsko-turističke destinacije, a ta zajednička povezica je stara uskotračna željeznica. Projekat „Ćiro 2“ je proširio postojeću infrastrukturu biciklističkih staza u Herceg Novom i stvorio nove turističke sadržaje“, istakao je Mustur.
On je podsjetio da je izgrađena nova biciklistička staza u Sutorini, lokalni pružaoci usluga su dobili „bike friendly“ oznaku, urađen je promo video, a dio projekta „Ćiro 2“ su i izgradnja pump track poligona i mountain-bike parka, kao i mobilna aplikacija sa biciklističkim rutama kroz tri partnerske regije. Mustur je izrazio zadovoljstvo što se danas možemo voziti biciklima po jednom dijelu trase nekadašnje željezničke pruge koja je prije više od vijek povezivala Herceg Novi i Boku sa regionom i Evropom.
Biciklijada – Ćiro – HN
Za sve učesnike je na cilju organizovano druženje, uz osvježenje i zakusku, a upriličena je i multimedijalna prezentacija uskotračne pruge, koja je uključivala izložbu fotografija i prikazivanje filma. Pratnja biciklistima bili su ekipa Hitne medicinske pomoći i Služba komunalne policije, koji nisu imali razloga za intervenisanje.
Vodeći partner na projektu „Ćiro 2“ je Opštna Ravno, a partneri su Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog i Opština Konavle. Projekat je odobren u okviru drugog poziva za dostavu projektnih predloga Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Ukupna vrijednost projekta za sve prekogranične partnere je 1.770.362,68 eura, a sredstvima Evropske unije sufinansirano je 85 posto, odnosno 1.504.808,26 eura. Od ukupne svote, odobreni budžet za Herceg Novi iznosi 501.420,32 eura.
U jakim turbulencijama u nedjelju 36 osoba je ozlijeđeno, među kojima 11 teže, u avionu američke kompanije Hawaiian Airlines koji se pripremao za slijetanje u Honoluluu, saopštila je havajska medicinska služba.
Avion na letu HA35 “zahvatila je jaka turbulencija” neposredno prije slijetanja, objavila je kompanija na Twitteru.
– Nekolicini putnika i članova posade pružena je liječnička njega u zračnoj luci zbog lakših ozljeda, a drugi su odmah prevezeni u bolnicu, dodaje Hawaiian Airlines.
Avion, Airbus A330-200 prevozio je 278 putnika i 10 članova posade.
Liječnici su pregledali 36 osoba, među kojima su neke imale mučninu i lakše ozljede, rekao je na tiskovnoj konferenciji Jim Ireland, ravnatelj hitne službe u Honoluluu, glavnom gradu američke pacifičke države.
Od tog broja, “20 je primljeno u bolnicu, 11 zbog teških ozljeda i 9 zbog lakših”, dodao je. Neki su zadobili ozljede glave.
Među hospitaliziranima su tri člana posade, rekao je direktor za operacije aviokompanije Jon Snook, istaknuvši da su vremenske prilike bile iznimno nestabilne zadnjih dana na Havajima i da su ovakvi izgredi “razmjerno rijetki”.
– Ovo je prvi put u novije vrijeme da se ovako što događa, dodao je.
Aviokompanija je rekla da će “temeljito pregledati letjelicu prije nego je vrati u promet”.
