Njemačka će iduće godine sklopiti ugovore o zaštiti klime s industrijskim kompanijama, kako bi podržala prelazak na čistiju proizvodnju i prelazak na vodik, rekao je danas ministar gospodarstva Robert Habeck.
Naveo je da je cilj učinkovito razvijati zelenu industriju bez narušavanja postojećeg proizvodnog lanca, rekao je Habek, prenosi medijska grupa Funke.
Habeck nije dao dodatne pojedinosti o tome kako bi takvi sporazumi izgledali.
Reuters je u srijedu izvijestio da Habeck planira nagraditi kompanije koje rade u energetski intenzivnim industrijama s 15-godišnjim subvencijama, u zamjenu za smanjenje emisija tokom proizvodnje.
Dogodine Boka možda postane novi u dom jednog od najatraktivnijih brodova-replika na svijetu
Jedan od najatraktivnijih brodova – replika starih jedrenjaka na svijetu, ruska fregata „Štandart“, naredne godine vrlo vjerovatno bi mogla svoj novi doma naći u Crnoj Gori i dobiti novu matičnu luku u marini Porto Montenegtro u Tivtu – nezvanično saznaju „Vijesti“.
Iz krugova bliskih vlasniku „Štandarta“, ruskom pomorskom preduzetniku, inženjeru brodogradnje, pomorcu i zaljubljeniku u maritimnu baštinu Vladimiru Martusu, potvrđeno je da, ukoliko se sve „kockice poklope“, postoji vrlo velika mogućnost da će polovinom naredne godine, atraktivni drveni brod koji je gotovo potpuno identičan istoimenoj ruskoj fregati iz 1703.godine, doploviti u Boku i ovdje dobiti svoju novu matičnu luku. „Štandart“ je trenutno u Francuskoj, u luci La Palis na obali Biskaja, a nakon učešća u nekoliko velikih pomorksih fešti i okupljanja starih jedrenjaka koji se u Francuskoj održavaju na proljeće naredne godine, trebalo bi da se uputi na Jadran, u Crnu Goru.
Menadžmenet Porto Montenegra je, kako saznajemo, već izzetno pozitivno reagovao na interesovanje Martusa da svoj brod dovede i stacionira u ovoj marini, odakle bi „Štrandart“ ubuduće kretao na svoja krsternja po Jadranu i Mediteranu. Ovaj brod je od svoje izgradnje u Sankt Petersburgu 1999.godine, do sada većinom plovio po Batičkom i Sjevernom moru, kao i Atkanstkom okeanu, dolazeći u brojne luke sjeverne i zapadne Evrope, dok je prilično rijetko zalazio u Mediteran. Dolaak i stcioniurfanje super-atraktivnog „Štandarta“ koji izgleda i u najvećoj mjeri funkcioniše jednako kao fregate sa početka 18.vijeka, u Tivat i Crnu Goru bili bi dodatni impuls ovdašnjoj turističkoj privredi i atrakcija koja ni sama po sebi, dovodila dodatne posjetioce u Tivat.
Naime, gdje god da se pojavi, „Štadart“ privlači piogede i interesovanje ne samo pomoraca, već i ogronmnog broja drugih ljudi koji su oduševljenih prilikom da vide, posjete, obiđu ili čak plove na reinkarnaciji drvenog trojarbolnog ratnog broda pogonjenog jedrima, sa početka 18.stoljeća. Stoga je ovaj 34,5 metra dugi, 6,9 metara širok edrenjak od 220 tona, do sada pored ostaloga, „glumio“ i u 18 filmova a prikazan je u više od 500 novinskih članaka i TV priloga. „Štandart“ je stoga pravi magnet za kamere i novinare, čemu ništa manje ne doprinosi ni jedinstvena „živitna priča“ ovog broda i misija cijelog „Projekta Štandart“ koji je osmišljen za ovaj brod.
Štandart
Naime, od svoje izgradnje 1999. do danas, „Štandart“ gotovo neprekidno plovi kao živi muzej i istovremeno, školski brod na kojem mladi ljudi iz cijelog svijeta, uče pomorski zanat i vještine navigacije na jedrenjaku. U savladavanju tih vještina mladima-volonterima koji dolaze sa svih strana svijeta pomaže deset stalnih članova posade broda na čelu sa kapetanom i vlansikom Vladimirom Martusom, a koji 30 ukrcanih pitomaca, uče bukavalno svemu o tome kako se živjelo i plovilo na jedenjacima sa početka 18.stoljeća. Misija „Projekta Štandart“ osim njegovanja pomorske baštine iobrazovanja mladih ljudi je i širenje kosmopolitizma, pa je tako preko palube ove jedinstve replike ruske fregate, u protekle 23 godine prošlo preko 7.000 pitomaca iz 30-tak država svijeta. Da za „Štandart“ ne važe nikakve podjele, pokazuje i činjenica da se u posadi koja sada plovi njime, nalaze kako Rusi, tako i Ukrajinci i da svi oni zajedno rade i žive na brodu, promovišući mir i razumijevanje među ljudima i narodima, kao i pomorstvo i maritimnu baštinu.
Do sada je ovaj jedinstveni brod učestvivaio na 70-tak velikih međunardnih pomorskh skupova i okupljanja atraktivnih jedrenjaka u Evropi, preplovio je ukupno preko 150.000 nautičkih milja što je distanca veća od sedam oplovljavanja oko Zemljine kugle, pri čemu je u 80% vremena brod plovio isključivo na jedra, a ne na motor, Naime, dva ugrađena dizel motora najveća su (uz modernu navigacijski i oporemu za spašavanje) razlika aktuelnog, modernog „Štandarta“ i njegovog originala iz 1703. U svemu drugome – od drveta od kojih je napravljen, preko dimenzija, do snasti i opute, ovaj brod je identičan fregati naoružanoj sa 26 topova, a koja je sa navoza u Olonecu u carskoj Rusiji, porinuta krajem jula 1703.
Originala fregata „Shtandart“ je bila kombinacija najboljih praksi i tehnoloških rješenja u gradnji ratnih brodova krajem 17. i početkom 18.vijeka iz Holandije i Velike Britanije gdje je sam ruski car-Petar Veliki, prethodno učio brodogradnju i sakupljao znanje pogtrebno mu za izgradnju ruske flote i postepeno uspostavljenje Rusije kao nove velike pomorske sile na Baltiku. Stoga je i sam ruski car učesvovao u projektovanju „Štandarta“ čiju je gradnju u Olonecu Petar Veliki i ližčno nadgledapo. Koliko je caru ovaj brod bio značajan, govori i podatak da je Petar Veliki lično, bio prvi zapovjednik novoizgrađene fregate kada je „Štandart“ 8. septembra 1703. isplovio na svoju prvu plovidbu. Ova fregata je u istoriju ruske Mornarice ušla kao prvi brod novoformirane Baltičke flote. Za nas je ovaj brod dodatno interesantan jer je učestviovao u ratnim operacijama protiv Šveđana koje su Rusi vodili početkom 18.vijeka na Baltiku, u floti u kojoj je bio i naš proslavljeni pomorac iz Perasta – admiral Matija Zmajević (1680-1735). Zmajević se, iako je to žarko želio, igrom živ otnih okolnosti nikada iz Rusije gdje se proslavio i dogurai do pozicije drugog čovjeka njene Mornarice, nije vratio u Boku i rodni Perast, ali bi zato već dogodine ovdje mogla da dođe i svoj novi dom nađe vjerna replika jednog od brodova koji je pod Zmajevićem slio na Baltku prije više od 300 godina – fregata „Štandart“.
U župnoj crkvi Pomoćnice Kršćana na Mulu kraj Kotora, u subotu je održana prezentacija konzervatorsko-restauratorskih radova na vrijednim i rijetkim drvenim skulpturama anđela oltara bl. Gracije.
Barokni kipovi anđela bili su procesu obnove osam mjeseci i nakon zavšretka obnove, nedavno su vraćeni na njihovo izvorno mjestu.
O anđelima i izvedenim radovima govorili su mjesni župnik, don Robert Tonsati i Jasminka Grgurević, slikarica-restauratorica.
„Ova dva kipa, dva drvena anđela, veoma su vrijedna umjetnička djela, potiču iz 18. vijeka i rijetke su barokne skulpture na području Boke. Bilo je sramotno da takve oštećene skulpture, oštećene stoje na oltaru Blaženog Gracije, i niko ih nije tretirao kao umetnička djela. Ove barokne skulpture pokušavao sam obnoviti gotovo šest godina, ali niko nije imao sluha. Razmišljao sam kako i gdje da ih restauriramo, da ih pošaljemo u inostranstvo ali to bi stvorilo dodatnih logističkih problema i gospođa Zorica Čubrović mi je predložila da to uradimo u našem Zavodu za zaštitu spomenika. Uspio sam pronaći donatore, a to su svetište Gospe od Škrpjele i don Srečko Majić i porodica Anta Grlića Radmana“ – kazao je don Robert Tonsati, koji je potom govorio o anđelima u ikonografiji.
Proces restauracije i konzervacije detaljno je objasnila rukovodilac projekta Jasminka Grgurević, koja je istakla da je proces trajao punih osam mjeseci a da su joj u u tom zahtjevnom postupku pomogli Drago Radimir i Slavica Lompar.
Ona je kazala da je naučnim metodama utvrđeno da je prva restauracija urađena oko 1870. godine.
„Starost skulpture nije tačno utvrđena, mislim da su satre oko 250 godina, ali u ovom trenutku je važno da smo spriječili dalje propadanje ovih vrijednih umjetničkih dijela“ – kazao je za Boka News, don Robert Tonsati.
Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, Marija Mihaliček, ovom prilikom uručila je primjerak zlatne povelju župi Muo, koji su dobili na godišnjoj skupštini Matice hrvatske za izdanje “Muljanski kantual”.
Muo – prezentacija
U muzičkom dijelu programa nastupile su Bruna Matijević i Anđela Homen.
Vlada Crne Gore je na sjednici od 30. novembra 2022. godine usvojila Informaciju o dopuni Zaključka Vlade Crne Gore od 29. septembra 2022. godine, koja se tiče izmještanja postojećeg cjevovoda regionalnog vodovodnog sistema u sklopu izgradnje bulevara na dionici Aerodrom Tivat – Jaz, uključujući i izgradnju drugog cjevovoda na dionici Lastva Grbaljska – Tivat.
Odlukom Vlade su obezbijeđena bespovratna sredstva Regionalnom vodovodu za izmještanje postojećeg cjevovoda u inicijalnom iznosu iz ponude najpovoljnijeg ponuđača od 358.487,78 EUR bez PDV-a.
Kao sastavni dio Projekta predviđeno je izmještanje postojećeg cjevovoda regionalnog vodovodnog sistema na dionicama na kojima trasa ovog cjevovoda koincidira sa trasom budućeg bulevara.
Naime, praktično čitavom trasom buduće saobraćajnice postavljen je čelični cjevovod prečnika 550 mm sa pratećom infrastrukturom, koji predstavlja dio sistema regionalnog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja sa niveletom cjevovoda koja je na nekim mjestima preko 5 m ispod nivelete, a na nekim u nivou, ili čak iznad nivelete postojeće saobraćajnice. Dodatno, na predmetnom cjevovodu je locirano više pripadajućih objekata sistema – šahti muljnih ispusta, vazdušnih ventila, sektorskih ventila, kao i odvojaka ka lokalnim vodovodnim mrežama. Imajući u vidu značaj i namjenu ovog cjevovoda, predmetna infrastruktura predstavlja infrastrukturu prvog reda, tj. od nacionalnog značaja, za koju je, još 80-tih godina prošlog vijeka, pribavljena i Upotrebna dozvola.
Cjevovod je tokom cijele godine u funkciji i služi za vodosnabdijevanje opština Kotor, Tivat i Herceg Novi.
Opština Herceg Novi i Opština Neum će sa partnerskim gradovima regiona u narednom periodu zajednički raditi na izradi projekata i apliciranju za sredstva iz EU fondova, dogovoreno je na sastanku čelnika dva grada, predsjednika Opštine Stevana Katića i Opštinskog načelnika Gorana Jurkovića.
Prva zvanična posjeta Načelnika Opštine Neum bila je prilika da se razgovara o temama koje su interesi oba grada – razvoj turizma, poboljšanje infrastrukture i uslova saobraćaja tokom ljetnjih mjeseci, te saradnja na izradi zajedničkih projekata i apliciranju za sredstva iz međunarodnih fondova.
Jurković je istakao da je impresioniran viđenim u Herceg Novom i činjenicom da se radi na njegovom razvoju, ističući da i uprava Opštine Neum ima planove za budući razvoj i stvaranje novih vrijednosti.
„Imamo skoro pa identičnu i problematiku i viziju, očekujem da ćemo u budućem periodu ostvariti još bolju i kvalitetniju saradnju i da ćemo sprovesti neke od projekata za koje budemo aplicirali“, kazao je Jurković i dodao da najviše prostora za saradnju ima po pitanjima razvoja ekološkog turizma, poboljašnja infrastrukture i nabavka kvalitetne opreme za civilnu zaštitu i službe spašavanja.
Katić je izrazio zadovoljstvo posjetom Jurkovića, ističući da postoji puno stvari koje povezuju Herceg Novi i Neum, od konfiguracije terena i izazova koje ono predstavlja za djelovanje lokalnih službi dva grada, ali i priliku za razvoj turističke ponude, do saradnje na stvaranju projekata i zajedničkom djelovanju prema Evropskoj uniji.
„Naši timovi će se sastati već polovinom ovog mjeseca i mislim da ćemo sarađivati ne samo na jednom, već na više projekata. Imamo izuzetnu regionalnu saradnju, tu je sada i Neum da zajedno radimo na apliciranju za međunarodne fondove. Do sada smo to uspješno radili i mi i oni, a sada kada se udružimo ne sumnjam da će rezultati biti još bolji“, zaključio je Katić.
On je podsjetio da Opština Herceg Novi već ima kvalitetnu saradnju sa opštinama Konavle i Ravno, te gradom Trebinjem, sa kojima je sproveden projekat „Flood&Fire“, a kojim je obezbijeđena kvalitetna oprema za vatrogasce i pripadnike službi zaštite i spašavanja, kao i saradnja i koordinacija kroz zajedničke terenske vježbe u slučajevima požara, poplava i spašavanja ljudi i imovine na slabo pristupačnom terenu.
Istaknuta je i visoka uspješnost opštinskih timova za međunarodnu saradnju i neki od projekata koji su ostvareni u Herceg Novom, poput „Ćiro II“ (revitalizacija uskotračne željezničke pruge), Co.Co.TOUR (sanacija Kuće nobelovca Iva Andrića), Fortress ReInvented (inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima), Wood Key (novi sistem grijanja za dvoranu Sportskog centra Igalo), Resilient Border (novo navalno vozilo za reagovanje u slučaju saobraćajnih nezgoda i potrage u planinskim predjelima).
Na sastanku su učestvovali i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur i Jovan Subotić ispred kancelarije za međunarodnu saradnju Sekretarijata za društvene djelatnosti.
Edukativni obilazak, posmatranje i fotografisanju ptica prstenovanje ptica
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je u sklopu projekta “Endemic pathway – Put endema” skraćeno “ePATH“,organizovalo trodnevni Kamp za endemske vrste i prirodno nasleđe.
Tokom prvog dana u takmičenju i kampu su učestvovali učenici iz JU Gimnazije iz Kotora, JU Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” iz Danilovgrada kao i turisti koji su u sklopu obrazovno-iskustvenog događaja, organizovanog od strane Turističke organizacije Tivat, posjetili Poseban rezervat prirode “Tivatska solila” i imali prliku da učestvuju u edukativnom obilasku, posmatranju i fotografisanju ptica te da prisustvuju prstenovanju ptica koje je prvi put održano u ovom posebnom rezervatu u saradnji sa kolegama iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Solila – projekat ePATH
Drugog dana kampa o prirodnim i kulturnim vrijednostima Solila i takmičenja u posmatranju ptica družili smo se sa učenicima iz JU SMŠ “Danilo Kiš” iz Budve i JU SMŠ Golubovci koji su tokom svoje posjete istraživali insekte, učestvovali u prstenovanju ptica, posmatrali i fotografisali ptice i takmičili se u prepoznavanju vrsta.
Solila – projekat ePATH
Trećeg dana na Tivatskim Solilima smo ugostili studente botanike i biologije sa Prirodno-matematičkog fakulteta iz Podgorice koji su nakon edukativnog obilaska uz pratnju ornitologa, prstenovanja ptica i istraživanja biljaka, vodozemaca i gmizavaca, imala priliku da učestvuju u takmičenju u prepoznavanju ptica uz korišćenje “ePATH” mobilne aplikacije.
Solila – projekat ePATH
S obzirom da je treći dan bio i kraj takmičenja u posmtranju ptica, stručni žiri sastavljen od ornitologa izvršio je bodovanje, nakon čega je formirana rang lista. Prvo mjesto na takmičenju je osvojila Teodora Stevović, drugo Teodora Marković a treće Una Krivokapić, učenice JU SMŠ “Danilo Kiš” iz Budve.
Solila – projekat ePATH
Kamp, radionice i takmičenja organizovana su u okviru projekta “Put endema – ePATH” u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori u cilju podizanja svijesti o značaju endemskih vrsta i prirodnog nasleđa zaštićenog područja.
Solila – projekat ePATH
Projekat “Put endema – ePATH” realizuje se u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Regionalna vlada Kanarskih otoka, gdje prosječna zimska temperatura ne pada ispod 20 Celzijevih, u septembru je pokrenula kampanju na društvenim mrežama kako bi privukla radnike i umirovljenike iz zemalja poput Velike Britanije, Njemačke i Švedske.
– Nije tajna da će ovo biti zima velike gospodarske neizvjesnosti u Europi, ali na Kanarskim otocima želimo preokrenuti situaciju, rekla je regionalna ministrica turizmaYaiza Castilla opisujući ih kao ekonomsko utočište.
Potencijal vide i druge zemlje južne Evrope.
Grčki ministar turizma u rujnu je posjetio Austriju i zemlje sjeverne Europe, poput Švedske, kako bi “pretvorio ovu veliku energetsku krizu koja mori Europu u priliku”.
Portugalska turistička zajednica također je pokrenula kampanju, a njen čelnik Luis Araujo rekao je da su očekivanja za dolaske zimskih turista iz sjeverne Europe “vrlo pozitivna”. Podaci o turizmu podupiru njegov optimizam.
Podaci tražilice za najam domova HomeToGo pokazali su da su u usporedbi s prošlom godinom pretraživanja iz zemalja poput Velike Britanije, Njemačke i Nizozemske porasla za 36, 13 odnosno tri posto za zimski smještaj u Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu.
Izvršni direktor španjolskog lanca hotela Melia Gabriel Escarrer rekao je da ljudi rezerviraju apartmane na dva ili tri mjeseca na Kanarskim otocima tijekom ove zime, uz primjetnu prisutnost skandinavskih posjetitelja.
Utočište tokom zime, a i kasnije
Posjetitelji i veći broj stalnih stanovnika također dolaze iz Njemačke, koja je bila jako ovisna o ruskom plinu prije rata u Ukrajini te sada brine zbog mogućih energetskih nestašica na zimu.
Njemačka škola na Gran Canariju, koja je među školama koje upisuju veći broj učenika iz inozemstva, ove je godine primila 40 prijava stranih učenika, što je više nego prethodnih godina. No, nisu precizirali brojke.
Udruga za co-working na Kanarskim otocima Repeople priopćila je da je potpuno popunjena u studenom i 80 posto popunjena ostatak zime.
Avio prijevoznici povećat će za 31 posto broj dostupnih mjesta prema Kanarskim otocima, priopćio je regionalni ured za turizam.
Vodeći avio prijevoznik TUI fly, koji povezuje Njemačku s tim područjem, priopćio je da će povećati broj letova za oko 10 posto, dodajući da su energetski troškovi psihološki element koji tjera veći broj ljudi prema jugu.
Digitalna platforma za rezervaciju smještaja Airbnb saopštila je da su se pretraživanja za zimovanja u južnoj Evropi utrostručila u razdoblju između travnja i lipnja.
Selidba – jedno od rješenja
Ipak, za većinu sjevernih Evropljana put prema jugu samo je san budući da porast životnih troškova znači da si ne mogu priuštiti luksuz putovanja.
Umjesto toga, većina stvara zalihe robe kako bi se ugrijali, poput popluna, ‘sporih kuhala’ i električnih deka, pokazuju podaci za britansku maloprodaju.
S druge strane, neki su odlučili doskočiti i tom problemu te su se preselili za stalno.
Turistička i kulturna ponuda grada Raba bogatija je za novi virtualni muzej ribarstva, pomorstva i brodograditeljstva “Juxta mare”.
U Galeriji Kortil predstavljen je projekt Juxta Mare, novootvorena digitalna aplikacija koja na svima pristupačan i suvremen način priča priču o ribarskoj povijesti i tradiciji grada Raba.
Ovaj virtualni muzej ribarstva, pomorstva i brodograditeljstva projekt je rapske Turističke zajednice kojim se povezuje rapska ribarska baština i turizam te ovjekovječuje način života koji je otočna sela kroz stoljeća hranio, prenosi Novi list.
Jedinstveni su projekt vrijedan 1,1 milijuna kuna prezentirali voditeljica projekta i direktorica Turističke zajednice grada Raba Ivana Matušan, gradonačelnik grada Raba Nikola Grgurić te direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, kazavši kako je virtualni muzej na hrvatskom i engleskom jeziku osmišljen da bude zanimljiv i lokalnom stanovništvu i posjetiteljima ovog “otoka sreće”.
– Ideja projekta bila je istražiti tradiciju rapskog ribarstva, pomorstva i brodograditeljstva te sakupiti i sistematizirati čim više informacija i starih fotografija, da ih sačuvamo od zaborava omogućimo dostupnima široj javnosti. Muzej obuhvaća 13 točaka, lokacija na rapskoj obali koje progovaraju o povijesti i tradiciji kraja, brodograditeljima, ribarima i njihovim obiteljima, kazala je Matušan.
Rab prati trendove, pohvalio se rapski gradonačelnik Nikola Grgurić. “Muzej Juxta mare je ekološki smješten u “oblaku” te omogućuje da bilo koju od 13 rapskih tačaka brodogradnje i ribarstva posjetite u bilo koje vrijeme, s bilo kojeg mjesta, iz New Yorka ili Londona”, rekao je Grgurić, a prenosi HRT Radio Rijeka.
Zamišljen je kao projekt koji će se razvijati, a u prvoj fazi posjetitelje uz QR kod učitan u pametni telefon vodi na stazu uz more od Banjola do Barbata. Predstavljena je dostupna dokumentarna građa kao i sjećanja još živih svjedoka, a namjera je učiniti ih dostupnima domaćim stanovnicima, rodbini susjedima i znancima, a potom i svima koje ta tema zanima.
“Primjerice, priča o tradiciji male brodogradnje i Josipu Španjolu koji je kao meštar prije točno stotinu godina došao sa znanjima stečenima u austrougarskim brodogradilištima na Dunavu i počeo obrazovati mlade Rabljane”, rekao je autor postava Šćerbe te dodao da je muzej pun priča.
“Projekt je dostupan na hrvatskom i engleskom i predstavlja novi vansezonski turistički sadržaj”, rekla je direktorica TZ Grada Raba Ivana Matušan, a direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić je istaknuo da je rapski virtualni muzej ribarstva, pomorstva i brodogradnje u skladu s trendovima digitalizacije i održivosti hrvatskog turizma.
Autor postava je kipar Mladen Šćerbe, a virtualni muzej je realiziran u sklopu europskog FLAG projekta poticanja ribarstva i brodogradnje.
Nakon još jedne iznimno uspješne turističke sezone, Neum nastavlja s procesima koji za cilj imaju daljnje obogaćivanje i podizanje kvalitete ponude.
Lokalna vlast i turistički radnici spremni su iskoristiti sve ono dobro iz prethodnih sezona, ali i unaprijediti stanje kako bi 2023. godina prestigla onu rekordnu, 2019.
Načelnik općine Neum Dragan Jurković nedavno je za Večernji list potvrdio kako su već otvorili i neka nova tržišta, a što im dodatno pomaže u cijeloj situaciji.
Ilustrativno je i da su u 2022. imali sezonu praktički do 1. novembra, a pritom treba uputiti i na činjenicu da im je želja imati od 150 do 170 dana aktivnog boravka, odnosno sezone.
– Ono što je vrlo bitno u cijeloj priči je da se Neum povećanjem kvalitete usluge, smještaja i svega onoga što je gostu važno pozicionirao na višu razinu, a mi aktivno radimo na tomu da po kvaliteti konkuriramo ostalim gradovima koji se nalaze na jadranskoj obali. Za sada nam to dobro ide i nadamo se, ako Bog da, kako ćemo iduće godine dostići i 2019. godinu po broju noćenja – naglasio je Jurković govoreći o očekivanjima od iduće godine.
Brza prometnica do Stoca jedan je od elemenata koji su već u ovoj godini, a iduće se očekuje i još više, podignuli razinu turističke ponude, ali i donijeli nove perspektive razvoja zaleđa Neuma.
Želja općinskih vlasti je udvostručiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, nasade maslina, i stvoriti novi brend Neuma, odnosno spojiti poljoprivredu i turizam u zajedničku priču koja će donijeti niz pogodnosti za sve one koji su usmjereni na razvoj OPG-a, prenosi caportal.net.
