Crnogorsko najpopularnije drvo, Staru maslinu iz Bara, svake godine posjeti blizu 100.000 turista, koji na putu ka bedemima Starog grada rado obiđu jednu od najzanimljivijih prirodnih atrakcija, ne samo na Balkanu, već i u svijetu.
,,Na osnovu istraživanja koje je radio Šumarski fakultet sa Univerziteta u Istanbulu, možemo da kažemo da ove godine postoji 2.247 godina. Zaista jeste nijemi svjedok brojnih istorijskih previranja koji su se na teritoriji Bara dešavala. Ona predstavlja jedan varijetet autohtone sorte žutica. Poznata je po tome što i dalje rađa i od nje svake godine proizvodimo maslinovo ulje“, objasnila je izvršna direktorica Barske uljare, dr Marija Markoč.
U istoriji je doživjela dva požara, a od nedavno je upisana i poseban registar spomenika prirode.
,,Prvi put je upisana 1957. godine, ali promjenama na državnom nivou i kroz birokratske procedure, to se negdje izgubilo. Zahvaljujući lokalnoj upravi, ponovo je upisana u taj registar i to je uslovilo da se prema njoj moramo na poseban način brinuti. To je povjereno Društvu maslinara Bar, u saradnji sa stručnim i kompetentnim licima“, izjavila je Markoč, a ujedno i dodala da su se zabrinuli kada su primijetili da u posljednje vrijeme nešto manje obiluje zelenom masom.
,,Uputili smo apel lokalnoj upravi da ispita šta se dešava, i što se kaže, bolje spriječiti nego liječiti. Bili su angažovani sudski vještaci, kako iz građevinske, tako i iz poljoprivredne struke. Utvrđeno je da je usljed uređenja prostora oko Stare masline dolazilo do sakupljanja veće količine vode, nego što njen korijenov sistem može i treba da izdrži. Izvršene su drenažne procedure i vjerujem da smo na taj način pomogli njenom zdravstvenom stanju“, poručila je izvršna direktorica Barske uljare.
Nerijetko, oko stabla Stare masline, moći ćete da zateknete kornjače i veliki broj florističkih elemenata, što još jednom potvrđuje da nije odvojena od prirode i da živi u simbozi sa organizmima.
Bombaš samoubojica raznio se u prepunoj džamiji u dobro utvrđenom sigurnosnom kompleksu u Pakistanu, ubivši pritom 47 ljudi, što je najnoviji napad pobunjenih islamističkih militanata.
Policija je rekla kako se čini da je napadač prošao kroz nekoliko barikada na kojima su bile sigurnosne snage kako bi ušao u kompleks “Crvene zone” u kojem se nalaze policijski i protuteroristički uredi u nestabilnom sjeverozapadnom gradu Pešavaru.
– Bio je to bombaš samoubojica, rekao je šef policije Pešavara Ijaz Khan za Reuters. Najmanje 47 ljudi je ubijeno, a 176 ranjeno, rekao je, mnogi od njih kritično.
Do napada je došlo dan prije dolaska misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Islamabad kako bi se pokrenuli razgovori o financiranju južnoazijskog gospodarstva pogođenog krizom.
Dužnosnici su rekli da je bombaš detonirao bombu u trenutku kada su stotine ljudi stajale u redu kako bi izmolile svoje molitve.
– Pronašli smo tragove eksploziva, rekao je Khan novinarima, dodajući da je očito došlo do sigurnosnog propusta jer je bombaš prošao kroz najsigurnije područje kompleksa.
U tijeku je istraga o tome kako je napadač probio tako elitni sigurnosni kordon i je li bilo pomoći iznutra.
Khan je rekao da je džamija bila prepuna. U njoj se nalazilo oko 400 vjernika, a većina poginulih su policajci.
Zasad nitko nije preuzeo odgovornost za napad, najgori u Pešavaru od ožujka 2022. kada je samoubilački napad Islamske države ubio najmanje 58 ljudi u džamiji šijitskih muslimana tijekom molitve petkom.
Plastika u moru -Plastic Floating in the Great Pacific Garbage Patch
WWF u novoj kampanji upozorava “I moru treba odmor!“
Ne promijenimo li navike, more će ubrzo biti prazno. Populacije riba drastično opadaju zbog pretjeranog izlova, zagađenja plastikom i drugih štetnih ljudskih praksi, upozorila je u ponedjeljak Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF.
“Mora, okeane i rijeke oduvijek smo koristili kao izvor hrane i drugih resursa, a danas ih iskorištavamo čak pet puta više nego prije 50 godina”, upozorava WWF u novoj kampanji „I moru treba odmor!“.
Mnoge riblje populacije već su drastično smanjene, a njihov broj i dalje opada. Osim toga, druga morska bića, poput morskih kornjača i kitova, također su u opasnosti, jer smanjeni riblji fond znači da uskoro ni oni neće imati dovoljno hrane.
Stručnjak za morsku bioraznolikost u WWF Adriji Patrik Krstinić ističe kako se drastično smanjuje broj vrsta riba i broj populacija određenih vrsta u moru.
“Vremena nam ponestaje, o ovom problemu više nije dovoljno razgovarati, moramo hitno djelovati. Opstanak morskih životinja doveden je u pitanje, kao i egzistencija i kvaliteta života mnogih ljudi”, poručuje Krstinić.
Upozorava da ako ne promijenimo navike, od alata koje koriste ribari do nas koji jedemo ribu, mogli bismo završiti s više plastike nego ribe u moru. “I to puno prije 2048. godine, koju su znanstvenici označili kao kritičnu kada je stanje mora u pitanju.”
Već za našeg životnog vijeka, dodaje, moglo bi se dogoditi da nećemo imati dovoljno ribe za prehranu. Već je sada cjenovno mnogima nedostižna, upravo zato što je ima sve manje, kaže.
Podmorje – foto Green Home
U WWF-u ističu kako su posvećeni zaštiti mora u cijelome svijetu. Kako bi se osiguralo održivo upravljanje morskim resursima, njihovi stručnjaci blisko surađuju s ribarima, lokalnim i europskim institucijama, kao i drugim nevladinim organizacijama.
Velike morske površine stoljećima su smatrane neiscrpnim izvorom hrane i drugih resursa, a sada, ističu u WWF-u, znamo da je 35 posto globalnih ribolovnih resursa prekomjerno iskorišteno, a čak 63 posto na razini Sredozemnog i Crnog mora.
WWF radi na promjeni tog trenda uspostavom „zona bez ribolova” kako bi se i more i riba mogli oporaviti, promičući alternativne izvore prihoda za obalne zajednice, kao što je ribolovni turizam, i podupirući ribare i donositelje odluka da pređu na održive ribolovne prakse.
U multimedijalnoj sali Opštine Tivat danas je održan svečani prijem povodom dodjele priznanja za najbolje sportiste i sportske kolektive u 2022. godini.
Tradicionalnom, 26. izboru Sekcije sportskih novinara i Radio Tivat, Opština Tivat se priključila od 2022. godine, i kroz izmjene Odluke o finansiranju sporta uvela novčane nagrade.
Priznanja najboljim sportistima uručio je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
U kategoriji Najbolji sportski kolektiv priznanje je pripalo FK “Arsenal”, za najboljeg sportistu proglašen je bućar Gracija Stjepčević dok je priznanje za najbolju sportistkinju pripalo rukometašici Danici Pandurević. Dobitnicima ovih priznanja uručene su i novčane nagrade u visini od po 1.000 eura.
Najbolji sportisti Tivta u 2022.
Za najperspektivnijeg mladog sportistu uzrasta do navršene petnaeste godine života proglašen je košarkaš Andrej Fantić dok je za najperspektivniju mladu sportistkinju uzrasta do navršene petnaeste godine života proglašena džudistkinja Milana Stevanović. Njima je dodijeljena i novčana nagrada od po 300 eura.
Komnenović je istakao da Tivat bez obzira na sve infrastrukturne probleme ima danas i prvoligaše i sportiste reprezentativce koji nastupaju na međunarodnim takmičenjima.
“Opština Tivat se uvijek trudi da obezbijedi što bolje uslove za razvoj sporta. Intencija ove lokalne uprave je da sport bude razvojna šansa i za privredni i turistički potencijal grada” kazao je Komnenović.
Najbolji sportisti Tivta u 2022.
Specijalna priznanja uručena su i u kategoriji “Najbolji sportisti Tivta za 2022.” a uručio ih je potpredsjednik Opštine Goran Božović.
Ova priznanja otišla su u ruke jedriličara Nikole Golubovića, džudiste Stefana Kovinića, džudistkinje Mie Božinović, košarkaša Miloša Krivokapića, fudbalera Ćetka Manojlovića, kik boksera Lazara Klikovca, sportskog ribara Radovana Popovića i rukometaša Luke Manojlovića.
Predstavnik Sekcije sportskih novinara Dragan Popadić uručio je posebna priznanja za 2022. godinu koja su pripala bućaru Iliji Belanu, jedriličaru Iliji Markoviću, teniserki Martini Karadžić, vaterpolisti Andriji Bjelici, džudistkinji Mini Gogić, košarkašici Maši Praščević, igraču bilijara Nikoli Praviloviću, fudbaleru Petru Ražnatoviću, ragbisti Mitru Boškoviću, bodibilderu Antoniu Matkoviću, bodibilderu Matiji Sokoviću i karatisti Savi Popoviću.
Najbolji sportisti Tivta u 2022.
Specijalna priznanja sportskim kolektivima za 2022. godinu uručila je direktorica Radio Tivata Tamara Vučinović a dobitnici su: ŽKK “Sea stars”, ŽOK “Akademija”, ŽRK “Tivat”, Jedriličarski klub “Delfin”, Džudo klub “Monte tatami”, ŠK ”Mimoza”, Ragbi klub “Arsenal”, BK “Palma 1972”, Kik boks klub “Rebel”, KK “Pro basket”, Sportski ribarski klub “Sipa”, Power lifting klub “Natural 100%”, Džudo klub Tivat, KK “Teodo” i Padel klub “Montenegro”.
Priznanje za sportsku manifestaciju uručeno je organizatoru manifestacije “Bokeški polumaraton”.
Nakon zahtjeva za hitno postupanje, koji je prošlog petka upućen premijeru Dritanu Abazoviću, ministru zdravlja Dragoslavu Šćekiću i ministru finansija Aleksandru Damjanoviću, Opština Herceg Novi je danas urgencijom pozvala premijera Abazovića da u što skorijem roku organizuje sastanak na kojem bi prusustvovali on i ministri Šćekić i Damjanović, direktor Fonda zdravstva Crne Gore Vuk Kadić, direktor Opšte bolnice u Kotoru Davor Kumburović, te predstavnici hercegnovske lokalne samouprave i Bolnice Meljine.
Povod za urgenciju je iskazano snažno nezadovoljstvo radnika Bonice zbog načina na koji se krenulo u preuzimanje Bolnice Meljine od strane Opšte Bolnice Kotor i nejasnoća u ovom procesu, istaknuto je na jutrošnjem sastanku predstavnika hercegnovske lokalne samouprave i Bolnice Meljine.
Kako je istaknuto na sastanku, u konkursu za radna mjesta u Bolnici Meljine, koji je raspisala Opšta bolnica u Kotoru, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne njenom spasavanju.
Iz Bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, dakle konkursom je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako Bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima. Poručili su da su ovo samo neki primjeri koji ukazuju da se pitanje Bolnice Meljine usmjerava u pravcu njenog svođenja na stacionar ili gašenja, a ne spasavanja.
Na sastanku je još jednom istaknuto da bez Bolnice ne može biti garantovana kvalitetna zdravstvena zaštita građanima Herceg Novog, zbog čega je donesen zaključak da će lokalna uprava i radnici Bolnice biti prinuđeni da, zajedno sa građanima, nastave vaninstitucionalnu borbu za spas ove ustanove, ukoliko premijer Abazović i Vlada Crne Gore ne pokažu ozbiljnost i riješe ovo pitanje na način koji će garantovati opstanak Bolnice u Meljinama i njen prelazak u sistem javnog zdravstva, što podrazumijeva i preuzimanje zaposlenih koji se godinama bore za Bolnicu.
Jutrošnjem sastanku su prisustvovali potpredsjednici Opštine, Mirko Mustur i Miloš Konjević, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović, odbornik u lokalnom parlamentu Zoran Lazarević, direktorica Bolnice Meljine, dr Olivera Elez i predsjednica Sindikata bolnice, Slavica Drobnjak.
Na Vrbanju, Orjen, u nedjelju 29. januara je po prvi put održana zimska dnevna žurka pod nazivom COOL PARTY u organizaciji Agencije za razvoj i zaštitu Orjena. Ono na šta smo zaista ponosni do sada neviđen broj ljudi koji je posjetio manifestaciju kao i Vrbanj uopšte. Ovo je samo još jedan pokazatelj potencijala Parka prirode Orjen za razvoj u svim segmentima turizma, što današnje interesovanje i dokazuje.
U sklopu manifestacije kao uvod odrađena je pješačka tura po snijegu dijelom „Staza zdravlja“, kroz Rujišta i na kraju napravljen je spust grebenom Trešnja do Info centra Parka prirode Orjen koji je bio centar dešavanja. U idealnim uslovima za šetnju po snijegu uživalo je dvadesetak učesnika među kojima je bilo i djece.
Orjen
U okviru manifestacje održano je i drugo kolo Lazure Novske sky MINI trail lige, trka koja je ovoga puta dala trkačima zadatak trčanja po snijegu pod nazivom Vrbanj snow trail. Od 18 trkača i trkačica na ovoj veoma zahtjevnoj stazi za trčanje najbolji su bili kod žena Natalia Yurkovets dok je kod muškaraca najbolji bio Aleksei Alekseyonok.
Orjen – Vrbanj
Centralni događaj je bio u dvorištu Info centra Parka prirode Orjen gdje je goste zabavljao bend iz Herceg Novog Low Voltage. Gosti su imali priliku da degustiraju domaće kobasice i domaći krompir sa Orjena a posluženo je preko 500 porcija.
Orjen
Događaj je pratio bazar domaćih proizvoda i suvenira, tako da su posjetioci takođe bili u prilici da obave kupovinu autohtonih proizvoda hercegnovskog zaleđa.
Atrakcija na cijelom događaju je bio iglo izrađen u dvorištu koji je izazvao radost kod mnogobrojne djece.
Orjen
Ovo je veliki podstrek da nastavmo sa još intezivnijim radom, a uskoro najavljujemo i nove događaje.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu Goražde je bilo izloženo troipogodišnjim napadima u potpunom okruženju, bez struje, hrane, lijekova i dovoljno naoružanja za odbranu. Borba za opstanak tražila je svu kreativnost stanovnika ovog grada, pa su male ratne hidrocentrale koje su tih ratnih godina, vezane za mostove i njene obale plutale na površini Drine, predstavljale jedinu mogućnost za proizvodnju struje i izlazak iz mraka. Trideset godina kasnije male hidrocentrale mogle bi pomoći drugom narodu koji se suočava sa agresijom, razaranjima i mrakom.
Inicijativa je, objašnjava premijer Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Edin Ćulov, potekla iz kancelarije Evropske Unije u Sarajevu, odakle su zatražili fotografije, skice i sve što može pomoći za proizvodnju ratnih centrala.
„I onda smo to realizovali, prikupili materijale, preko Radio Goražda zamolili građane da nam upute crteže, slike… Nešto smo našli na internetu. Jedno sedam dana smo to sve radili, skupljali i kad smo to objedinili sve onda smo to, preko kancelarije EU poslali kancelariji EU u Ukrajini. A onda se sve zarotiralo, grudva snijega je krenula i postala brdo. Svi su zainteresovani, svi nešto traže, mole… Uglavnom, došlo je na pravo mjesto, pomogli smo nadam se ljudima i ja koliko imam informaciju tamo se organizovano puno takvih centrala pravi kako bi imali osnovne elemente, odnosno bar malo struje tokom ovih hladnih zimskih noći“, rekao je Edin Ćulov, premijer Bosansko – podrinjskog kantona Goražde.
Pojašnjava da su, za razliku od Goražda, gdje su se ratne centrale pravile pojedinačno i od materijala koji bi se uspio pronaći, Ukrajinci proizveli par proto-tipova i serijsku proizvodnju započeli u pogonima koji nemaju problema sa snabdijevanjem električnom energijom.
Kao samo jedan od izuma koji svjedoče snalažljivosti i odlučnosti Goraždana, prvu ratnu centralu u Goraždu je izgradio automehaničar, rahmetli Juso Velić, nakon što je posjetio jednu od ratnih ambulanti u kojoj se se ranjenici liječili pod svjetlom fenjera. Nakon prve, na Drini je postavljeno desetine sličnih.
”Ne znam kako su ova dva mosta izdržala, sve te centrale su bile vezane za mostove. To nije bila centrala da je napravite i dva mjeseca ne prilazite, nego svakodnevni radovi. Uvijek je nešto falilo. Došlo drvo, grana, nešto se iskrivilo … Nije bilo struje, ručnom bušilicom se metal bušio. Rijeka je mijenjala tok, danas je mali nivo, sutra tri metra visočiji. To puno utiče na centralu, snagu struje, na volte, pa kad uključite neki uređaj na 350 volti sve izgori“, prisjećao se Ćulov.
Osim za ambulante, Ratnu bolnicu, komande jedinica, struju su nastojali dobiti i građani, koji su živjeli u mraku, uz svjetlost improvizovanih svjetiljki za koje su odvajali dragocjene kapi jestivog ulja, bez radija i bilo kakvih informacija iz ostatka države i svijeta. Mirsad Kadrić tada je imao 15 godina i kaže da je samo pomagao u izgradnji centrale.
„Mi smo se ovdje u našoj mahali Luka skupili oko rahmetli Osmana Dragolja, mog amidžića Murisa Kadrića i ljudi koji su, svako iz svoje garaže, donijeli neki dio koji je nama bio potreban. Pretežno su to bila buradi, željezne cijevi. Pošto nije bilo struje da se vari koristili smo tzv. žabice sa skela. Znači bilo je potrebno buradi, željezne cijevi i pogon. Kotači su se pretežno pravili od drvenih vodootpornih špera, onda je bio diferencijal od Fiata i tako tih automobila, a mi smo imali sreću da nađemo reduktor koji je bio 1:14, a to će inžinjeri skontati šta je. Jedan okretaj na maloj remenici okretao je 14 puta na velikoj remenici. I stavljala se dinama, mi smo imali iz kamiona, iz „FAP-a“ 24 volte. Prenosili smo električnu energiju putem kablova do moje kuće. Na mojoj kući su bili postavljeni akumulatori iz kamiona i tako je oko 20 kuća imalo osnovno, da upale sijalicu i da ne žive u totalnom mraku“, pričao je Kadrić.
Koliko je donosila olakšanje ratna centrala donosila je i probleme, predstavljala obavezu, jer se o njenom radu svakodnevno moralo voditi računa. Nabujala rijeka i stabla drveća često su izazivali kvarove i prekidali isporuku struje, a popravci su se morali vršiti i u najhladnijim zimskim danima veslajući čamcima, na automobilskim gumama ili spuštajući se s mosta niz sajlu.
„Morao si biti i akrobata pored svih inovacija koje smo radili da bismo imali te osnovne uslove za život. Petnaesti februar, ‘mačje veljače’, moj rođak Muris Kadrić i ja vozili smo se da popravimo. Prije toga je nadolazila Drina pa je pokvarila lopatice. Vozili smo se sa čamcem, prevlačili su nas rahmetli Džemal Pilav zvani Geca i Halid Fočić. Slučajno su se otpustili previše konopci i taj čamac se nasukao na centralu koja je bila ispod nas. Probio se čamac, ne znam kako smo ga izvukli, a takav je minus bio da sam poskidao sve sa sebe i ostao u gaćicama koje su se zaledile na pola puta do moje kuće. To mi je ostalo za cijeli život, da sam se kupao 15. februara, ničim izazvan“, govorio je Mirsad Kadrić.
Po uzoru na one ratne, prije nekoliko godina u Omladinskoj ulici u Goraždu postavljena je centrala koja podsjeća na teške, ali i godine ponosa i otpora zlu.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova rekao je da će biti potrebni “mali koraci” da se Moskva i Washington približe sporazumu o bilateralnim pitanjima, izvijestila je u ponedjeljak novinska agencija RIA Novosti.
“Nadamo se da će nam taktika malih koraka omogućiti da dođemo do obostrano prihvatljivih rješenja o najvažnijim pitanjima bilateralne agende”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov u intervjuu za RIA Novosti.
Rekao je da je “lako moguće” da će se ugovor Novi START o kontroli nuklearnog naoružanja sa Sjedinjenim Državama okončati nakon 2026.
“Ovo je sasvim moguć scenarij”, rekao je Rjabkov.
Američko-ruski pregovori o nastavku inspekcija prema ugovoru Novi START, koji istječe u veljači 2026., prekinuti su u posljednji trenutak u studenom 2022. Nijedna strana nije uspostavila vremenski okvir za nove razgovore.
Rusija i SAD nastavit će pregovore o razmjeni zarobljenika, ali je malo vjerojatno da će biti razmjene svih za sve, prenijela je RIA Rjabkovu izjavu.
Pregovori o uspostavi sigurnosne zone oko ukrajinske nuklearne elektrane Zaporižje pod ruskom kontrolom su teški, a izgleda da Kijev samo odugovlači, rekao je ruski dužnosnik.
“Pošto su konzultacije s IAEA-om u tijeku, ne bi bilo u redu objavljivati ??informacije o mogućim parametrima zaštitne zone ZNPP-a. Proces pregovora ne napreduje lako”, napomenuo je.
“Predali smo naše prijedloge Rafaelu Grossiju, glavnom direktoru agencije. Koliko znamo, Kijev još nije dao jasan odgovor na inicijativu čelnika IAEA-e. Očigledno, samo se odugovlači”, rekao je Rjabkov.
Most Boka Kotorska – kompijuterska animacija – Univerzitet u Ahenu – foto Boka News
Most, tunel ili zaobilaznica oko Bokokotorskog zaliva – Veliko interesovanje građana potvrdilo aktuelnost tematike
Bilo koja odabrana solucija povezivanja obala u zalivu Boke Kotorske, bolja je od stavljanja problema ad acta – preko 20 godina, od čega Boka trpi samo gubitke, kao i država Crna Gora u cjelini
Većina anketiranih građana u Boki Kotorskoj ne želi premošćavanje zaliva izgradnjom mosta ili podzemnog tunela, već rješenje problema gužvi na saobraćajnicama u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru vidi u izgradnji zaobilaznice oko Boke, planinskim zaleđem zaliva. Isto tako, većina smatra da realizaciji ovog pitanja treba pristupiti pažljivo i konačnu odluku donijeti na osnovu konsenzusa svih relevantnih struka. Ona mora biti usklađena sa uslovima zaštite prirodnog i kulturnog nasljeđa Boke, zvanično, jednog od stotinu najljepših zaliva svijeta i dijela UNESCO zaštićene prirodne i kulturne baštine čovječanstva.
Navedeni stavovi, rezultat su online ankete koju je portal Boka News sproveo na temu „Most, tunel ili zaobilaznica oko Bokokotorskog zaliva“, a u kojoj je, u proteklih gotovo mjesec dana, učestvovao iznenađujuće veliki broj građana koji su pokazali interesovanje za ovu temu. Da je najbolje rješenje izgradnja zaobilaznice oko Boke smatra 48% anketiranih, dok njih 30% smatra da se zaliv može premostiti izgradnjom podmorskog tunela. Za gradnju mosta kao najboljeg rješenja za ovaj problem, opredijelilo se svega 22% anketiranih.
Većina učesnika ankete (88%) smatra da pitanje povezivanja dvaju obala Boke treba da bude rezultat konsenzusa svih relevantnih struka, koji bi bio usklađen sa uslovima zaštite prirodnog i kulturnog nasljeđa, pa da se tek onda odabere konačno rješenje kako će se premošćavanje izvesti. Više od polovine anketiranih (55%) smatra da bi samo jedna od tri moguće varijante (zaobilaznica, most, podvodni tunel) bila dovoljna da se riješi ovaj problem, dok se čak 71% anketiranih protivi izgradnji mosta koji bi spojio dvije obale zaliva, suprotno upozorenjima UNESCO-a toj ideji. Da bi trebalo izgraditi most, uprkos stavovima UNESCO-a, smatra 29% učesnika ankete.
Most – Boka Kotorska
Mišljenja anketiranih podijeljena su oko toga da li bi izgradnja mosta ili podmorskog tunela i prilaznih puteva imala veliki uticaj na kulturni pejzaž Boke: 55% anketiranih smatra da bi to bio slučaj, dok njih 45% smatra da takvi objekti ne bi imali veliki uticaj na kulturni i prirodni pejzaž Boke.
Da treba širiti mrežu alternativnih puteva koji bi vodili prema budućoj trasi Jadransko-jonskog autoputa, te da je to prioritetnije negoli tražiti rješenje povezivanja dvaju obala Boke, smatra 53% učesnika ankete, dok se 47% ne slaže sa tim. Većina anketiranih (54%), mišljenja je da bi obilaznica oko Boke Kotorske, bez mosta ili tunela, riješila pitanje saobraćajnih gužvi i tranzita, 40% smatra da to ne bi bio slučaj, dok 6% učesnika nije željelo da odgovori na ovo pitanje. Vlada Crne Gore još nije odlučila da li će ući u realizaciju dvodecenijskog plana o gradnji mosta “Verige” koji bi saobraćajno povezao dvije obale Bokokotorskog zaliva, čemu se protive stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara kao i Organizacija ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO). Oni upozoravaju da bi gradnja mosta ugrozila status tog područja kao zaštićene svjetske kulturne baštine.
Jedna od ideja je izgradnja podmorskog tunela koju je najvećim dijelom promovisala Opština Herceg Novi, dok se o zaobilaznici oko zaliva kao soluciji za problem saobraćajnih gužvi na drumovinam Boke, i izmiještanju tranzitnog saobraćaja iz priobalja, kao sigurno najskupljem rješenju, do sada najmanje govorilo.
Ideja o gradnji mosta “Verige” pokrenuta je 1999. godine kada je na vlasti u Crnoj Gori bila DPS predsjednika Mila Đukanovića, a resorno ministarstvo saobraćaja i pomorstva vodio je Jusuf Kalamperović (SDP).
Most “Verige” preko Bokokotorskog zaliva je, kako je tada pojašnjavano, sastavni dio brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja, od granice sa Hrvatskom do granice sa Albanijom. Ukupna dužina mosta sa četiri saobraćajne trake, koji je bio previđen da se gradi između rta Sveta Nedjelja sa hercegnovske, odnosno Opatova sa tivatske strane, na južnom ulazu u tjesnac Verige, iznosila bi 981 m, od čega je glavni raspon između pilona 450 m. Most bi bio visok 65 m iznad nivoa mora. Dužina prilaznih puteva mostu sa obije strane, iznosila bi ukupno oko 1.800 m.
Za izbor lokacije i idejnog rješenja prelaska preko Bokokotorskog zaliva tada je raspisan međunarodni konkurs, na kome je prvo mjesto pripalo inženjerskom birou POINTING iz Maribora. Kasnije je izrada Glavnog projekta i Izvođačkog projekta čija izrada je završena 2003. godine, povjerena firmi GRADIS NG, takođe iz Maribora. Izrađena je Fizibiliti studija čiji rezultati su, navodno, pokazali opravdanost izgradnje objekta kome je vrijednost procijenjena na čak 150 miliona eura, sa internom stopom rentabiliteta od 14,1 % u varijanti klasičnog državnog finansiranja iz domaćih izvora i kredita. Iako je tada najavljeno da će gradnja mosta početi 2000. godine, projekat je do danas na čekanju jer se, u međuvremenu, u laičkoj ali i stručnoj javnosti podigla velika prašina oko uticaja izgradnje ovog mosta na vizuru zaliva Boke Kotorske, odnosno ovdašnjeg bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa i jedinstvenog prirodnog ambijenta zaliva. Stručnjaci, naime, upozoravaju da bi gradnjom mosta trajno bilo narušeno prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, opštine na čijoj teritoriji se nalazi najveći broj spomenika kulture, trećina ukupnog broja spomenika u Crnoj Gori. Gradnja mosta u srcu zaliva bi, smatraju iz NVO sektora koji se bavi očuvanjem graditeljskog nasljeđa i prostora Boke, ugrozila status Kotora na listi zaštićene svjetske baštine UNESCO-a jer bi tako velika intervencija u prostoru, u smislu saobraćajne infrastrukture, ugrozila izuzetnu vrijednost Bokokotorskog zaliva kao cjeline od neprocjenjivog značaja.
UNESCO je prvi put 2005. godine ukazao na problematičnost gradnje mosta “Verige”, da bi 2007. od Crne Gore zatražio da se uz pomoć međunarodnih eksperata ispita održivost projekta i utvrdi uticaj na kulturne i pejzažne vrijednosti tog zaštićenog područja. Dvije godine kasnije, stručnjaci Univerziteta u Ahenu, u Njemačkoj, u Studiji o vizuelnom uticaju planiranog mosta, zaključili su da bi “najbolje rješenje bilo da se odustane od gradnje mosta i prilaznih puteva”. U zaključcima i preporukama komisije UNESCO-a iz 2018. godine, koja je tada boravila i sagledala stanje u Boki sa naglaskom na zaštićeno prirodno i područje kulturno-istorijske baštine Kotorskog zaliva, jasno je naznačeno da bi crnogorske vlasti trebalo da odustanu od gradnje mosta “Verige”.“Koncept mosta preko tjesnaca Verige treba konačno ostaviti po strani. Dalja istraživanja treba usmjeriti ka tunelu ispod moreuza ili alternativnim rutama koje izbegavaju most”- piše u tom mišljenju komisije UNESCO.
U međuvremenu, u Crnoj Gori je, u avgustu 2020. godine, došlo do promjene trodecenijske vlasti DPS-a, ali ni nova garnitura vlasti u Podgorici nije još zvanično odustala od namjere da gradi kontroverzni most. Još uvijek su u toku “aktivnosti u vezi sa analizom varijanti koridora prelaska preko Bokokotorskog zaliva”, pa je državno preduzeće “Monteput” tako počelo “aktivnosti na izradi idejnih rješenja i vrjednovanja varijanti, jedne koja se odnosi na prelazak zaliva u zoni Veriga i druge varijante prelaska preko poluostrva Luštica.” Sve to se radi uprkos činjenici da je HIA (Heritage Impact Assessment) studija o uticaju gradnje mosta na prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, takođe rezultirala negativnim mišljenjem za gradnju tog objekta, a za koju su, svojevremeno, interesovanje pokazivale firme iz Azerbejdžana, Hrvatske, Belgije i Izraela. U međuvremenu, pojavila se nova ideja o premošćavanju Boke podmorskim tunelom, ali ne na potezu Sveta Nedjelja – Opatovo, jer je i Vlada bila protiv izgradnje takvog tunela kao “višestruko nepovoljnije varijante od mosta sa prostorno-urbanističko, tehničko-ekonomskog, saobraćajno-tehničkog, ekološkog, funkcionalnog i bezbjednosnog aspekta”. Naime, lokalne vlasti u Herceg Novom inicirale su ideju da se podmorski tunel gradi između Zelenike i obale polustrva Luštica i čak taj projekat uvrstile u mapu investicija koju je objavila Opština Herceg Novi. Kako je navedeno u tom planu, dužina tunela bila bi 1,7 km sa pristupnim saobraćajnicama dužine 2 km. U tunelu bi bile dvije saobraćajne trake, pješačka i biciklistička staza. U procjenama Opštine navodi se da bi projekat koštao oko 100 miliona eura, te da bi se on otplatio u roku od 15 do 20 godina i da bi se za njegovu relaizaciju mogla dobiti sredstva iz EU fondova.
Kada je u pitanju spajanje obala od Zelenike ili Kumbora prema Luštici, Opština Herceg Novi je uradila idejno rješenje za izgradnju podvodnog tunela – potvrdio je Boka News-u hercegnovski gradonačelnik Stevan Katić.
Most Boka Kotorska – kompijuterska animacija – Univerzitet u Ahenu
„U prethodnom periodu smo sa Ministarstvom za ekologiju i prostorno planiranje imali komunikaciju u pravcu toga da oni finansiraju razradu tog rješenja. Povezali smo se sa stručnjacima iz Belgije i Holandije koji imaju iskustvo u ovakvim projektima i očekujemo njihov dolazak u narednom periodu. Nadamo se da će i sadašnje Ministarstvo nastaviti rad na ovom rješenju jer je riječ o projektu od državnog značaja koji treba da vodi nadležni državni organ“ – istakao je Katić, naglasivši da je rješavanje ovog pitanja u interesu svih opština u Boki i cijele Crne Gore i ono mora da bude državni prioritet.
„U glavnu putnu infrastrukturu u Boki nije se ozbiljnije ulagalo od izgradnje Jadranske magistrale 60-ih godina, zbog čega svake godine imamo saobraćajne „čepove“, višesatna čekanja koja blokiraju funkcionisanje cijelog jednog regiona, nezadovoljne građane i turiste. S obzirom na ozbiljnost situacije, ova tema je i ranije bila predmet sastanaka između predsjednika Opština Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva. Tada je postignut visok stepen saglasnosti da je optimalno i održivo rješenje spajanje dvije obale zaliva na potezu između Zelenike i Kumbora, ka Luštici“ – istakao je prvi čovjek Herceg Novog. Dodao je da je u vezi izgradnje eventualne buduće brze saobraćajnice na poluostrvu Luštica koja bi na sebe preuzimala saobraćaj iz budućeg podmorskog tunela, Opština Herceg Novi završila projektnu dokumentaciju za put Klinci-Babunci na Luštici, a prije nešto više od tri mjeseca izabran je izvođač radova za tu dionicu, te se očekuje uskoro i početak radova. Za lokalnu zaobilaznicu od Sutorine do Zelenike je u toku izrada projektne dokumentacije vrijedna oko 340 hiljada eura.
Katić je istakao da Opština Herceg Novi „podržava i snažno se zalaže za rješavanje pitanja zaobilaznice oko Herceg Novog i Boke, što podrazumijeva i izgradnju veze između dvije obale Bokokotorskog zaliva.“
„Herceg Novi se zalaže za izgradnju lokalne zaobilaznice od Sutorine do Zelenike, koja bi se nastavljala trasom preko poluostrva Luštica, zatim spajala sa novim putem Klinci-Babunci i dalje nastavljala koridorom ka Budvi. Ovaj projekat podrazumijeva spajanje dvije obale zaliva na potezu između Zelenike i Kumbora ka Luštici, gdje su moguće dvije opcije – izgradnja tunela ili mosta. Zaobilaznica koja bi išla ovom trasom bila bi značajna ne samo za Herceg Novi, već bi se njome zaobilazili i Kotor i Tivat“- mišljenja je on. Katić dodaje da uz lokalne zaobilaznice koje bi rasteretile saobraćaj u Boki, paralelno treba rješavati pitanje tranzitnog saobraćaja.
„Smatramo da je izgradnja Jadransko-jonskog puta najbolje rješenje za izmještanje kompletnog tranzitnog saobraćaja iz Boke. Država Crna Gora treba da sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom ubrza procedure koje se tiču ovoga projekta, jer bi Jadransko-jonski put preusmjerio tranzit, što bi u ogromnoj mjeri uticalo na smanjenje gužvi na saobraćajnicama u zalivu“- naglašava novski gradonačelnik.
Most u Boki animacija
Katić podsjeća da je UNESCO dao svoje mišljenje u vezi sa izgradnjom mosta „Verige“, ali smatra da je potrebno „ozbiljnije se pozabaviti tim dokumentom.“
„Važno je sagledati i detaljno se upoznati sa onim što su smjernice i mišljenja UNESCO-a, kako bismo imali jasnu sliku o tome kakav je njihov stav i koje sve mogućnosti imamo, a djeluje da se tome do sada nije pristupalo na ovaj način. Kada je u pitanju predlog da se pravi most ili tunel od Zelenike ili Kumbora do Luštice, UNESCO nije dao mišljenje, tako da je to pitanje o kojem tek treba uspostaviti komunikaciju. Smatramo da se dvije obale zaliva na neki način moraju spojiti – ili tunelom ili mostom, a Herceg-Novi će podržati ono od ponuđenih rješenja koje je najviše prihvatljivo za UNESCO, jer je od neupitnog značaja za sve nas sačuvati status Kotora kao grada na listi svjetske kulturne baštine“ – zaključio je hercegnovski gradonačelnik.
Sa druge strane, Tivćani nisu baš tako uvjereni da je podmorski tunel između Zelenike i Luštice pravo rješenje, kao ni most „Verige“.
„U toku je izrada studija koje se rade u okviru Tehničke pomoći – „Investicioni okvir za Zapadni Balkan – Tehnička pomoć 5 (IPF 5)“ i ista je u dosadašnjoj analizi prelaska Bokokotorskog zaliva na relaciji Zelenika – Luštica tunelom, pokazala da se, imajući u vidu konfiguraciju terena i nagibe zahtijevane u dugačkim tunelima, radi o neracionalnoj varijanti u pogledu izgradnje, kao i u pogledu održavanja i upravljanja. Dosadašnji nalazi navedene studije ukazuju na to da varijanta prelaska mostom ima takođe ozbiljna ograničenja, jer su troškovi eksproprijacije gotovo na visini troškova građevinskih radova. Dakle, nemoguće je sa nivoa lokalne samouprave dati odgovor koje je “najbolje rješenje”, već isto mora biti rezultat konsultacije svih nadležnih institucija, ljudi različitih struka, savjetodavnih tijela i veoma ozbiljnih analiza i studija kakva i jeste preporuka tima koji radi na izradi Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine”- rekli su Boka News-u u Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine Tivat.
Naglašavaju da rješavanje problema saobraćajnih gužvi u Boki Kotorskoj treba posmatrati sa više aspekata – od razvoja mreže gradskih saobraćajnica, nedrumskog saobraćaja, poboljšavanja službe trajekta, razvoja gradskog prevoza, do definisanja pomenutih infrastrukturnih koridora saobraćajnica višeg ranga. Ističu da u primorskom regionu, kao i na nivou Crne Gore, postoje otvorene dileme u vezi definisanja koridora.
“Odgovore na ova pitanja daće Prostorni plan Crne Gore koji je u izradi, i koji je rješavanje koridora saobraćajnice za brzi motorni saobraćaj postavio kao jedno od prioritetnih za izradu daljih faza planskog dokumenta”- kažu u Sekretarijatu, podsjećajući da je do sada važeći Prostorni plan CG do 2020, predviđao koridor sa prelaskom preko Bokokotorskog zaliva, a u Prostornom planu posebne namjene za obalno područje Crne Gore, predložena su alternativna rješenja preko Luštice. Teritorija opštine Tivat je Procjenom uticaja na baštinu za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora (Heritage impact assessment – HIA) prepoznata kao zaštitna – buffer zona UNESCO područja.
Most u Boki animacija
“Imajući u vidu negativne efekte koje bi most “Verige” proizveo narušavajući integritet i vizuelni identitet kulturnog pejzaža Boke Kotorske kao cjeline, Opština Tivat je više puta istakla da je potrebno pristupiti pronalaženju alternativnog rješenja koje bi imalo manje negativan uticaj, a poboljšalo saobraćajnu mrežu Boke Kotorske. Varijanta koridora preko Luštice je svakako prihvatljivija sa aspekta izbjegavanja konflikta sa UNESCO zaštićenim područjem, ali se ne može zanemariti ni njen potencijalni uticaj na predio Luštice”- objašnjavaju u tom Sekretarijatu, dodajući da bi sve te dileme trebalo da razriješi nacrt novog Prostornog plana države do 2040. godine koji je u izradi.
“Sugestija Opštine Tivat bila je da se preispita koliko je uopšte opravdano planirati koridor saobraćajnice za brzi motorni saobraćaj, imajući u vidu veoma malu površinu naše opštine. Postavlja se pitanje šta će Tivat dobiti od toga osim trajno devastiranog prostora, naročito imajući u vidu rang saobraćajnice i to da je ista isključivo tranzitnog karaktera” – upozoravaju iz lokalne uprave Tivta uz napomenu da “za varijantu koridora na relaciji Zelenika-Luštica, podvodnim tunelom ili mostom dalje preko Luštice do Lastve Grbaljske, ne postoji tehnička dokumentacija, osim analize kroz Studiju IPF5 koja je u finalnoj fazi izrade.”
“Kako je već navedeno, jasno je da bi i ovo rješenje imalo značajan uticaj na sam prostor i njegove kulturne i prirodne vrijednosti. Za Opštinu Herceg Novi svakako se radi o povoljnijoj varijanti zbog aspekta povezivanja dijelova teritorije te opštine ”- pojasnili su iz Sekretarijata.
TIVAT I HERCEG NOVI SPREMNI DA PREUZMU TRAJEKTNI PREVOZ
Iz obije lokalne samouprave izrazili su spremnost da ukoliko to okolnosti dozvole, Tivat i Herceg Novi preuzmu djelatnost trajektnog prevoza vozila i putnika na jedinoj trajektnoj liniji u zalivu Lepetane – Kamenari. Ovu djelatnost trenutno obavlja privatna komanija Pomorski saobraćaj iz Kamenara, na osnovu ugovora sa Morskim Dobrom o zakupu dva pristaništa, isteklog 2019, a koji je produžavan aneksima. U međuvremenu je Morsko Dobro najavilo da će raskinuti ugovor sa Pomorskim saobraćajem, ali nije dobilo zvaničnu podršku Vlade za taj korak, niti je Vlada do sada pokrenula proceduru raspisivanja tendera za dodjelu koncesije na obavljanje trajektnog prevoza na liniji Kamenari – Lepetane, a što je zakonska obaveza države da učini kada je u pitanju dodjela prava na taj, u suštini, privredni monopol.
“Opština Herceg Novi i Opština Tivat su već izrazile spremnost da preuzmu trajektnu liniju Kamenari – Lepetane, u saradnji sa Morskim dobrom. U zavisnosti od samog raskida ugovora, mi smo spremni da osnujemo kompaniju kojom bi dvije opštine zajednički upravljale“ – kazao nam je gradonačenik Herceg Novog Stevan Katić. On je dodao da Opština Herceg Novi planira da po završetku izgradnje putnog pravca za kompleks Monte Rose na Luštici „uvede dodatnu trajektnu liniju od Zelenike do Rosa, što je predviđeno i omogućeno važećom planskom dokumentacijom.“
„Ova saobraćajna komunikacija dodatno bi rasteretila saobraćaj do izgradnje mosta/tunela“- smatra Katić.
Njegov kolega iz Tivta Željko Komnenović takođe je kazao da je tivatska lokalna uprava spremna da zajedno sa Opštinom Herceg Novi “u narednom periodu predvidi(mo) sredstva za preuzimanje trajektnog prevoza na liniji Lepetane – Kamenari.”
“U dogovoru sa Vladom Crne Gore, moguće je traženje partnera na ovom projektu koji bi po modelu privatno-javnog partnerstva riješio ovo pitanje u duhu očuvanja javnog interesa” – podvukao je Komnenović.
VOX POPULI
Učesnici ankete Boka News-a iznijeli su i više zanimljivih mišljenja o tome koje bi, po njihovom mišljenju, bilo optimalno rješenje za problem saobraćajnih gužvi u Boki.
*Izgraditi most, koji bi sigurno bio za divljenje kako nama, tako i turistima koji dolaze. Sigurno bi i ti isti turisti bili zadovoljniji da ne čekaju da pređu iz Kamenara u Lepetane po dvije ure ljeti, nego da odu preko mosta bez puno ikakvih gužvi. Koliko je poznato, dosta je mostova i drugih građevina urađeno u Italiji ili Španiji, pa ih taj famozni UNESKO nije uklonio. A drugo, optimalno rješenje je naravno Jadransko-jonska magistrala koja bi uklonila 70% gužvi sa našeg primorja i rasteretila saobraćaj u svim gradovima. To valjda i mala đeca više znaju, nemo’te.
*Autoput na prostoru iza Orjena i Lovćena koji bi povezao autoput iz Popovog polja prema Podgorici i dalje prema Albaniji. Uporedo, izrada mosta na lokaciji Kumborskog tjesnaca koji bi povezao opštinu Herceg Novi unutar nje same i sa opštinama Tivat i Kotor bez ugrožavanja unutrašnjeg zaliva Boke i tjesnaca Verige.
*Saobraćajnicu i most planirati sa karakteristikama sličnim rješenju Pelješkog mosta sa pratećim saobraćajnicama. Obilaznica oko Boke da bi se rasteretili donji putevi, a gradile zgrade, kuće itd. jer će početi gradit i na ponte ako ostane ovako.
*Mislim da nije rješenje u gradnji novih cesta, nego se Boka treba razviti kroz održivi razvoj, koji je bolji i za čovjeka kao i za prirodu. Da li je iko pomislio na gradnju željeznice Ploče-Dubrovnik-Kotor-Bar? Cesta ni u kakvom slučaju neće spasiti Boku gužve. Isto tako bi obilaznica mogla, ako bi se gradila nisko iznad zaliva, uništiti pejzaž i vedutu Boke Kotorske.
*Kombinacija obilaznice gradova i izgradnje mosta
*Jadransko-jonski autoput sa obilaznicama oko jadranskih gradova.
*Zaobilaznica oko Boke sa alternativnim spojkama sa brzom cestom ili jadransko-jonskim autoputem. Ni most ni tunel, nikako.
*Izgradnja tunela ispod Boke Kotorske koji bi povezao Zeleniku i Lušticu i sve ovo u sklopu Jadransko-jonskog autoputa, gdje bi se odmah započela gradnja najopterećenijeg dijela postojećih puteva koji idu od Herceg Novog do Budve.
*Most na Verigama. UNESKO nije reagirala na masu objekata divlje izgrađenih. Zašto bi most bio problem.
*Obilaznica u zaleđu oko Boke – bez alternative !!! Dosta je više sa devastacijom prirodnih znamenitosti i kulturnog pejzaža Boke Kotorske. Zabraniti svaku gradnju u zoni postojećih saobraćajnica, proširiti ih gdjegod je to moguće i u njihovoj zoni ukloniti sve nelegalno, a često i legalno sagrađene objekte. Graditi samo nove pristupne puteve prema zaobilaznici.
*Obilaznica konačno da se uradi. O mostu slušamo već 40 godina.
*Most ili tunel od Prevlake do Luštice i obilaznica preko poluostrva Luštica.
Ovaj tekst nastao je u okviru programa Media for All koji finansira Vlada Velike Britanije. Prikupljeni sadržaj i izneseni stavovi predstavljaju izričitu odgovornost autora.
Viši naučni saradnik Instituta za biologiju mora dr Ana Pešić dobitnik je nagrade za poseban doprinos razvoju naučnoistraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore za 2022. godinu. Za ovu nagradu preporučio je širok spektar naučnoistraživačkog rada i uspješno rukovođenje međunarodnim projektima.
Tokom 2022. godine bila je rukovodilac tri međunarodna projekta, kao i rukovodilac nacionalnog monitoring programa prikupljanja podataka u morskorn ribarstvu. Tokom prethodne godine bila je koautor na četiri rada objavljenim u časopisima sa SCI liste.
Tokom svog profesionalnog rada u Institutu za biologiju mora bila je učesnik u više od 30, i rukovodilac više od 10 međunarodnih i nacionalnih projekata iz oblasti morskog ribarstva i zaštite resursa, kao i mentor i komentor studentima postdiplomskih studija.
Autor i koautor je više od 100 naučnih radova i saopštenja na naučnim skupovima. Član je međunarodnih radnih grupa FAO AdriaMed-a i GFCM-a (Generalna Komisija za ribarstvo Mediterana) za procjenu stanja pelagičnih ribljih resursa u Jadranu i pripremu planova upravljanja. Ujedno je član nacionalnih radnih grupa za izradu zakona, strategije i pripremu pregovora u oblasti morskog ribarstva.
Institut za biologiju mora Kotor
U Institutu je zaposlena od 2007. godine, u Laboratoriji za ihtiologiju i morsko ribarstvo, a od 2018. godine izbrana je u zvanje viši naučni saradnik. U okviru laboratorije, prati stanje i bavi se procjenom biomase pelagičnih resursa, zatim monitoringom resursa ribarstva i njihovog optimalnog korišćenja i zaštite, praćenjem pojave novih vrsta i monitoringom prilova.
