Vladimir Putin Foto: Sputnik/Valeriy Sharifulin / Reuters
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u četvrtak rekao da Rusija želi kraj rata u Ukrajini i da svi oružani sukobi završavaju diplomatskim pregovorima.
– Naš cilj nije zavrtjeti kolo vojnog sukoba, već, naprotiv, okončati ovaj rat. Težit ćemo kraju toga rata, i što prije to bolje, naravno, rekao je Putin.
Putin je, dan nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio Bijelu kuću, rekao novinarima da je više puta rekao da zaoštravanje sukoba dovodi do neopravdanih gubitaka.
Rusija uporno tvrdi da je otvorena za pregovore, u što sumnjaju Ukrajina i njezin saveznik Sjedinjene Američke Države, koji smatraju da Moskva samo želi kupiti vrijeme nakon niza poraza i povlačenja u desetomjesečnom ratu.
Kremlj kaže da je Ukrajina ta koja odbija pregovarati, a Kijev pak da Rusija mora zaustaviti svoje napade i vratiti teritorij koji je zauzela.
– Svi oružani sukobi na ovaj ili onaj način završavaju nekom vrstom pregovora na diplomatskoj razini, kazao je Putin.
– Prije ili kasnije, sve stranke u stanju sukoba sjedaju za stol i postižu sporazum. Što ranije to spoznaju oni koji nam se protive, to bolje. Nikada nismo odustali od toga, dodao je Putin.
Ruski je predsjednik također umanjio značaj sustava protuzračne obrane Patriot kojim je američki predsjednik Joe Biden pristao opskrbiti Ukrajinu, poručivši da će Rusija pronaći način da mu se suprotstavi.
Kazao je da je sustav “poprilično star” i ne radi poput ruskog sustava S-300.
– U redu, uzet ćemo to u obzir, a protuotrov će se uvijek pronaći, izjavio je Putin.
Ministar komunikacija i transporta BiH Vojin Mitrović i potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Crne Gore Ervin Ibrahimović potpisali su juče, 22. decembra, u Sarajevu Memorandum o razumijevanju i saradnji na realizaciji infrastrukturnih projekata između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Crne Gore.
Кako je istaknuto tokom bilateralnog sastanaka delegacija Bosne i Hercegovine i Crne Gore, uvažavajući sve do sada zaključene bilateralne sporazume, izgradnja saobraćajne infrastrukture od ključnog je značaja za ekonomski i društveni razvoj dviju zemalja.
– Izgradnja i održavanje putnih komunikacija i objekata na njima ima izuzetan značaj za regionalno povezivanje država zapadnog Balkana i članica Evropske unije, što doprinosi boljoj privrednoj saradnji i ekonomskom razvoju. Izgradnjom saobraćajne infrastrukture poboljšala bi se povezanost Sarajeva i Podgorice, kao i direktne veze susjeda – istakao je ministar Mitrović, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Ministar Ibrahimović je istakao da mu je izrazito zadovoljstvo što je imao čast da sa ministrom Mitrovićem potpiše ovaj memorandum o saradnji.
– Ovo je prvi korak ka realizaciji više veoma važnih projekata za bolje saobraćajno povezivanje dviju prijateljskih zemalja. Svojim potpisom potvrđujemo da želimo jačati naše međudržavne, prijateljske, ali i ekonomske veze – rekao je.
Dodao je da će narednih dana u Skupštini Crne Gore biti potvrđen Sporazum o sufinansiranju izgradnje mosta preko Tare na granici Šćepan Polje-Hum i da su u budžetu za 2023. već predviđena sredstva koju za tu namjenu treba izdvojiti crnogorska strana.
DES PAWSON U SVOM MUZEJU GROPOVA FOOTROPE KNOTS MUSEUM
Da konopi i gropovi zanimaju i privlače ljude, dokazuju brojne knjige s prikazom čvorova i opisom načina njihova vezivanja. The Ashley Book of Knots s detaljnim prikazom oko četiri tisuće gropova, najpoznatija je od njih.
Ipak, u pomorskim muzejima ih se ne može često vidjeti. Prvi korak u ispravljanju muzejske nepravde prema gropovima učinio je Des Pawson (i sam autor nekoliko knjiga o njima) kada je 1996. sa svojom suprugom Liz otvorio Footrope Knots Museum u Ipswichu u Velikoj Britaniji.
Uz ljubav prema gropovima, na to ga je potaknula i činjenica da se u prikazima aktivnosti mornara u slobodnom vremenu mogu naći brodovi u boci, rezbarije u drvu i ribljim kostima, ali ne i gropovi. Iako su, tvrdi Des, mornari najviše vremena provodili uplićući konope i vezujući gropove.
Za razliku od drugih zbirki koje ih samo prikazuju, ovaj muzej sakuplja i restaurira stare gropove i upletke (najstariji su iz 19. stoljeća), a Des je posebno ponosan što zna i tko je pojedine napravio. Bokobrani, otirači za noge, ručke mornarskih škrinja i obloge za čaše u njegov su muzej došli kao donacija potomaka starih mornara i ribara. Iako mali, smješten u šupi u Desovu dvorištu, muzej i njegov vlasnik postali su priznati u svijetu velikih pomorskih muzeja, pa Desa Pawsona često angažiraju kao kustosa i savjetnika pri postavljanju izložbi kada su konopi u pitanju.
Nastup dječijeg hora JU OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” i FA “Nikola Đurković” uz Novogodišnji bazar kod Glavnih gradskih vrata u okviru Zimskih kotorskih fešti biće održan danas sa početkom u 10 sati, a koncert grupe Low Voltage biće održan, danas na istom mjestu sa početkom u 12 sati.
Tradicionalni koncert Gradske muzike Kotor biće održan u sali JU Kulturnog centra “Nikola Đurković” (danas) sa početkom u 20 sati.
Gradska muzika Kotor – od Božića do Božića
24.12.2022. – koncert klape Assa Voce na Pjaci od muzeja sa početkom u 20:00h
04.01.2023. – koncert SPD “Jedinstvo” u crkvi Sv. Nikole sa početkom u 18:00h
06.01.2023. – koncert Jelene Zvicer na Pjaci od kina sa početkom u 20:00h
I ove godine, Deda Mraz će 20.12. u pratnji svojih vjernih i vrijednih vilenjaka krenuti u posjetu svim vrtićima i osnovnim školama u Kotoru, a kako zbog gustog rasporeda ne može stići i do srednjoškolaca, njima u saradnji sa Multisport Akademijom Mayer pripremamo novogodišnju trku!
30.12. vrijeme je za “Bajku za nazdravlje” i posjetu porodilištu i dječijem odjeljenju Opšte bolnice Kotor, nakon čega, Deda Mraz i vilenjaci nastavljaju ka trgu Svetog Tripuna gdje u 12:00h počinje koncert Leontine i Ivane Peters i dječijeg hora “D-mol”.
Fešta se nastavlja na istom mjestu, sa bendom The Grupa od 21:00h, a nakon njih grupa Ničim izazvan, sa početkom u 22:30h.
2022. godinu ispratićemo uz koncert grupe Toć, sa početkom u 21:00h, dok ćemo uz koncert Zdravka Čolića sa početkom u 23:00h, i dočekati Novu 2023. godinu.
Da nam Nova godina počne veselo i uz igru, 02.01. na terasi Gradske kafane Dojmi vas čekamo na Novogodišnju tombolu!
Sa programom “Doživjeti stotu” 03.01. od 11:00h smo u posjeti dragim prijateljima iz JU Dom starih “Grabovac” Risan.
U duhu manifestacije “Od Božića do Božića” na Badnji dan 24.12. i 06.01. na Glavnim gradskim vratima i ove godine čekaće vas priganice; dok manifestaciju završavamo uz Papaladu ala maka, 08.01.2023. na Trgu od oružja, sa početkom u 12:00h.
Podsjetimo, Zimske kotorske fešte pod pokroviteljstvom Turističke organizacije opštine Kotor i Opštine Kotor, u organizaciji Turističke organizacije opštine Kotor, NVU Karampana i Multisport Akademije Mayer.
Nakon 41. godine postojanja, velika želja svih članova Teatra 303 od prvog dana pa do dan danas je bila da iz štampe 2021. godine izađe Monografija i to kao kruna velikog jubileja “40 godina sa vama” se nije ostvarila.
Zato je Skupština Teatra 303 koja je održana početkom mjeseca decembra odlučila da se kao nekad krene samostalno u ostvarivanje sopstvenih želja, u saradnji sa publikom i pojedincima dobre volje dođe do željene Monografije, jer ono što nije zapisano kao i da se nije desilo.
U projektu pod imenom “Novogodišnja 303 čarolija” Teatar 303 je ponudio svojoj vjernoj publici tri predstave za jednu monografiju i time upotpunio Kotorsku kulturnu ponudu za predpraznične dane.
27.12 u 17 sati se igra edukativna bajka “Princeza i žaba ” za najmlađe, a u 20 sati hit komedija “Crnogorac u tranziciji”.
Sledećeg dana 28.12. u 20 sati bit će odigrana komedija “Hotel Promaja”, tako da pozorišna publika ima mogućnost da bira svoju predstavu.
Ista ova čarolija 303 će se odigrati i u Tivtu 16 i 17. januara 2023.
U ovoj Novogodišnjoj avanturi preko 20 trenutno aktivnih glumaca će uzeti učešće u ovako zahtjevnom projektu. Cijena ulaznice po predstavi je 5 eura čime će se prikupiti više od polovine sredstava za izradu monografije.
Sa ovim programo će biti zaokružen ovogodišnji program rada Teatra 303 koji je imao preko 50 nastupa po Crnoj Gori i regionu (Hrvatska, Srbija i Makedonija) što je moramo priznati za jedno amatersko pozorište za pohvalu, a pogotovo što je sve ostvareno bez finansijske podrške Opštine Kotor, kazao je za naš portal Dragan Buzdovan.
Velika novogodišnja proslava za djecu u Herceg Novom, Dječija Nova godina biće održana u petak, 30. decembra 2022. godine, od 11 do 14 časova, na trgu ispred zgrade Opštine.
Druženje sa Djeda Mrazom i Babom Mraz, vilenjacima, animatorima na štulama, likovima iz crtanih filmova i stripova, samo su neki od programa koji će oduševiti najmlađe.
U planu su i izrada ukrasa za jelku, oslikavanje lica, karaoke, bazar dječijih rukotvorina, kao i neizostavan muzički program koji će pozvati djecu da uz pjesmu i ples isprate ovu i dočekaju 2023. godinu.
Program će početi u 10.30 časova defileom malih mažoretki i Gradske muzike Herceg Novi od Trga Nikole Đurkovića do zgrade Opštine. Oni će svojim nastupom otvoriti niz programa u kojima će učestvovati učenici sve četiri osnovne škole sa teritorije opštine Herceg Novi, djeca iz vrtića „Naša radost“, učenici novske Muzičke škole i dječiji hor „Cvrkutići“.
„Herceg Novi je grad usmjeren na djecu, i ovim programom smo željeli da to još jednom potvrdimo. Uključili smo sve novske vaspitno-obrazovne ustanove, kako bi što veći broj novskih mališana učestvovao u programu“, kaže sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.
Ona ističe da je pripremljen sadržajan program koji će oduševiti najmlađe sugrađane i goste. Pored zabavnih i muzičkih programa, biće organizovan bazar na kojem će djeca prodavati svoje rukotvorine, a sva na taj način prikupljena sredstva biće usmjerena za nabavku didaktičkih pomagala za škole ili u humanitarne svrhe, u skladu sa procjenom uprava škola.
„Dječija Nova godina će biti velika novogodišnja proslava za svu djecu u našem gradu, pozivam mališane i njihove roditelje da nam se pridruže 30. decembra, da zajedno slavimo i družimo se“, poručuje Zambelić Pištalo.
Pokrovitelj Dječije Nove godine je Opština Herceg Novi, a organizator Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.
Eksplozija covida u Kini zabrinula je stručnjake Svjetske zdravstvene organizacije, pogotovo jer se ne mogu pouzdati u službene kineske podatke o novom valu epidemije. Stvarni razmjeri zaraze su krajnji misterij nakon što je zemlja od gotovo milijardu i pol ljudi ovoga mjeseca odustala od nulte tolerancije na covid te počela ukidati svoj strogi režim karantene i testiranja.
Nagla promjena zatekla je kineski krhki zdravstveni sustav novom eksplozijom zaraze te se bolnice bore za krevete i krv, a ljekarne za lijekove. Stručnjaci kažu da bi se Kina sljedeće godine mogla suočiti s više od milijun smrti zbog covida.
U Kini je zasad relativno nizak broj slučajeva na odjelima intenzivne njege iako se ti odjeli pune, tvrdi Mike Ryan, direktor WHO-a za hitne slučajeve. ‘Ne bih želio reći da nam Kina ne govori punu istinu o onome što se događa, ali mislim da zaostaju za ostalima‘, prenosi riječi ovoga zdravstvenog dužnosnika britanski Guardian.
WHO je spreman na hitnu suradnju s Kinom kako bi se popravili podaci o hospitalizacijama i smrtnosti. Deseci pogrebnih kola bili su poredani ispred krematorija u Pekingu ovih dana, iako Kina nije prijavila nijedan novi službeni smrtni slučaj prouzročen covidom. Reuters javlja o velikoj koncentraciji policije oko bolnica, te navodi da je uočeno oko 40 mrtvačkih kola i puno parkiralište pred krematorijem u pekinškoj četvrti Tongzhou. Tamo obitelj i prijatelji preminulih, mnogi sa simbolima žalosti, čekaju na kremiranje umrlih.
U kineskoj prijestolnici se navodno danima čeka na kremiranje pokojnika. Zaposlenici dva pogrebna poduzeća u Pekingu rekli su Reutersu da sve više ljudi želi kremirati preminule rođake i tijekom vikenda, što dovodi do zastoja i kašnjenja. Zbog potražnje uvedena je i brza sprovodna usluga u kineskom glavnom gradu, koja košta čak oko 26 tisuća kuna.
Jedna šangajska bolnica objavila je na službenom siteu da je u ovom gradu u srijedu bilo oko 5,43 milijuna pozitivnih i da će ih se još barem 12,5 milijuna zaraziti do kraja godine. Uz takve brojke novooboljelih, visoka smrtnost je nužan nusprodukt.
Do porasta covid slučajeva u Kini nije došlo isključivo zbog ukidanja restriktivnih politika, upozoravaju dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije, već i zbog neodgovarajućeg cijepljenja. Kina naročito zaostaje u cijepljenju booster dozama starijih od 60 godina i drugih najrizičnijih kategorija stanovništva. Devet odobrenih kineskih cjepiva ima učinkovitost od samo 50 posto i nisu prilagođena omikronu kao trenutno najdominantnijem soju koronavirusa.
U podnožju zidina Starog Bara, istorijskog jezgra južne Crne Gore, donatorskim večem u okviru humanitarne akcije “Srcem za Crnu Goru”, sinoć je zvanično obilježen kraj decembarske plemenite misije Fondacije Hemiias, Budi human i humanitarnog fonda Hilal, koji su zajedničkim snagama, uz podršku brojnih solidarnih prijatelja širom svijeta, uspjeli da prema posljednjim informacijama na sajtu humanost.com prikupe sredstva u iznosu od 793.125 EUR.
Osim što je podsjetio da će prikupljeni novac biti usmjeren ka djeci i odraslima koji čekaju na liječenje, kao i za porodice koje nemaju osnovne uslove za život, humanista i prijatelj akcije, Hajriz Brčvak, istakao je da se nada da će ovakva vrsta okupljanja postaviti temelje onoga što je zadatak i želja naših srca.
– Ova noć je posebna. I treba da bude posebna, jer se do sada nije desilo ovako nešto. Svi, zajedno, treba da pokažemo jedinstvo, snagu i humanost Crne Gore. Evo dokaza da možemo da mijenjamo nas i živote ljudi. Neka ovo bude poziv svakom čovjeku za činjenje dobrog djela. Mi smo prolaznici i korisnici ovog materijalnog svijeta i dunjaluka, a dobra djela ostaju da žive i poslije nas – izjavio je Brčvak.
Sumu od 100.000 EUR doniralo je Udruženje Pomozi.ba, a njegov osnivač, Elvir Karalić, tim povodom je kazao da događaj predstavlja idealnu priliku da se oduže Brčvaku za sve ono što je uradio u Bosni i Hercegovini.
– Naša donacija je prvenstveno namijenjena oboljelim građanima Crne Gore. Ušli smo u jednu utakmicu. Trebaće nam vremena da stignemo Hačka, ali evo, krenuli smo, pa ćemo vidjeti hoćemo li dostići sve ono što je on uradio za naše ljude. Zahvaljujem mu se za sav doprinos – poručio je Karalić.
(Foto: Media Biro)
Sa njim je bio saglasan i osnivač Fondacije Budi human, Goran Jovanović, koji nije krio zadovoljstvo zbog činjenice što je njegova organizacija učestvovala u humanitarnoj akciji.
– Druga organizacija humanost.com nastala je kao proizvod vizija i ideje koje ima gospodin Brčvak. Prije sedam mjeseci, razgovarali smo o tome da pokrenemo novu platformu gdje se neće pomogati samo djeci, već i odraslim ljudima kojima je neophodna transplatacija. Iskreno se nadam da nas očekuje još dosta sličnih projekata – kazao je Jovanović.
Predstavnik humanitarnog Fonda Hilal, Nusret Erović, pozvao je građane da budu dio, kako je kazao, lijepe priče, i pomognu velikom broju porodica da dobiju krov nad glavom, kao i onima kojima su neophodni ljekovi.
Podsjećamo, humanitarna akcija “Srcem za Crnu Goru” počela je 15. decembra, a osim mnogobrojnih građana, podržao je i košarkaš Portlanda i reprezentativac Bosne i Hercegovine, Jusuf Nurkić, koji je donirao 50.000 EUR.
Nakon rasprave koja je trajala skoro pet sati, Skupštinja Oštine Tivat danas je većinom glasova odbornika vladajućeg saveza koji čine koalicija „Da zapečatimo“, DF, Krtoljska Lista Tivatska Acija i Bokeški Forum, usvojila odluku o rebalansu budžeta Opštine za ovu kao i budžet grada za narednu godinu.
Za usvjanje odluka kojima se zbog viška ostvarenih prihoda budžet za ovu godinu sa prvobitno planiranih 18.63 miliona eura, uvećava na iznos od 20,13 miliona eura, odnosno budžet za 2023. utrđuje na iznos od sada za Tivat rekordnih preko 24 miliona eura, glasalo je 17 odbornika vladajuće koalicije, odbornici opozicionog saveza DPS-SD-SDP-LP nisu se izjašnjavali, dok su predstavnici HGI u oba slučaja bili uzdržani, iako su prethodno u raspravi pohvalili predložene materijale.
„Pozdravljamo veća izdvajanja za sport, kulturu, socijalna davanja i vraćanje automonije lokalnim javnim ustanovama kojima se dogodine vraćaju njihovi žiro računi. Budžet je ambiciozan i to je činjeniuca- želimo da se on realizuje jer je to u interesu svih nas.“- kazao je Adrijan Vuksanović (HGI) koji je na pitanje potpredsjednika Opštine Vladimira Arsića (NP) zašto HGI onda neće da glasa za usvajanje budžeta i time da doprinos povećanju političke stabilnosti u Tivtu „koja nam je svima na korist“, odgovorio da je na vladajućem savezu da obezbjedi tu političku stabilnost i da on to nije uradio u protekle dvije godine kada je HGI kao opozicija, glasao za usvajanje budžeta za 2021.
Odbornici DPS, SDP, SD i LP tražili su detaljna objašnjenja za brojne stavke u rebalansu, odnosno budžetu za 2023. I oni su međutim, pohvalili činjenicu da Tivat sada ima dovoljno novca da poveća izdvajanja za sport, NVO sektor, socijalna ulaganja i podršku raznim institucijama poput lokalnih škola, kao i odluku da se nakon nekoliko godina, prekine praksa bivše DPS vlasti Tivta i lokalnim JU vrate samostalni žiro računi. Izrazilio su sumnju da će se realizovati kapitalni dio budžeta koji za 2023. iznosi čak 14 miliona eura, prozivajući lokalnu vlast da i ove godine ima loše ostvarenje kapitalnih investicija.
„Dobro je što se ide na povećanje nezavinsosti JU i odgovornosti njihovih direktora i savjeta ustanova za rezultate rada i nadam se da će to dovesti i do smanjenja neprimjerenog političkog uticaja na rad JU. Nadam se da ubuduće ove JU neće biti predmet podjela partijskog plijena i da će predsjednik Opštine uticati na to što će se npr. prikazivati kao program u Centru za kulturu.“- istakao je Vatrolsav Belan (LP) dok je Dubravka Nikčević (DPS) ukazala da završni račun budžeta Opštine za 2021. nije nikada usvojen a da su kapitalne investicije do sada veoma slabo realizovane.
„Nema relanog opravdanja za to. Bilo je dovoljno vrermena da se te investicije realizuju, ali je pitanje da li je bilo doboljno stručnosti i ustrajnosti.“- kazala je Nikčević na što joj je predsjednik Opštine Željko Komnenović (NP) odgovorio da je budžet za 2022. zbog političke blokade rada lokalnog parlamenta, jedva usvojio Odbor povjerenikatzek 31.marta a da je onda uslijedila višemjesečna predizborna kampnajn i sa njome zakonska ograničenja u obimu potrošnje sredstava iz gradske kase, potpuni nerad tivatskog katastra, te problemi sa nesavjesnim izvođačima radova sa kojima je Opština ove godine, prvi put u svojoj istoriji, zbog toga raskidala ugovore i naplaćivala im penale.
„Samo vi nemojte pominjati neusvajanje završnog računa budžeta Opštine Tivat za 2021. od strane bivšeg Odbora povjerenika u kojem su bili poredstavnici vaših partija koje je imenovala Vlada, a ne onih za koje su prethodno glasali građani Tivta. Najbolji završni račun budžeta jedne opštine u Crnoj Gori ikada, na koji je nezavisna eksterna revizija dala pozitivno mišljene za razliku o uslovnog koje su vaše lokalne vlasti godinama prethodno jedva dobijale, nije prošao pred Odborom povjerenika jer se predstavnici Podgorice u njemu nisu željeli o tome izjašnjavati. Nisu glasali protiv, već uopšte nisu htjeli da glasaju iz političkih trazloga. Kakvo takvo ponašanje veze sa mozgom ima – pitanje završnog računa budžeta ne treba da bude politika, već pitanje interesa grada. To je užas bio kako su se oni iz Podgorice u Odboru povjerenika odnosili prema potrebama građana Tivta i ne želim da se tako nešto našem gradu ikada više ponovi.“- kazao je Komnenović.
Aleksandar Đurović (SDP) optužio je Komnenovića, sekretara za finansije Jovana Brinića i Arsića da su kao novoizabrani odboornici, trenutno u konfliktu interesa i da se ne ponašaju moralno na što mu je Komnenović odgovorio da ima zakonski rok od mjesec dana da se izjasni koju će funkciju zadržati.
„O moralu priča predstavnik stranke koja je srušila prethodnu lokalnu vlast Tivta a i dan danas učestvuje u njoj jer su predstavnici SDP i dalje u svim odborima direktora lokalnih preduzeća i ustanova od kojih u nekima SDP i dalje sam kima većinu“- poručio je Komnenović.
Odbornik SDP je prozvao lokalnun upravu za neprimjeren politilki uticaj na lokalna preduzeča, ustanove, ali i fudbalski klub Arsenal i poručio im da se „ne hvale kao svojim velikim uspjehom ostvarenim prihodima budžeta koji su 20- 30 posto veći od plana jer je to produkt prvenstveno činjenice da su građani Tivta odgovorni platiše poreza i to nije nikakva velika zalsuga opštinskih službi“.
„Tačno je da su Tivčani vrlo odgovorni prema izvršavanju svojih obaveza, ali je to bio slučaj i svih prethodnih godina kada ste vi i DPS vršili lokalnu vlast, pa je vazda Opštini falilo novca i budžeti nisu bili i izbliza ovoliku.“- odgovorio je Đuroviću sekretar za finansije Jovan Brinić koji je opoziciju liše HGI, prozvao i zbog toga što nisu učestvovali u javnim raspravama prilikom izrade nacrta budžeta za 2023. niti su u propisanoj proceduri, podnijeli ijedan amandman na materijal koji su potom na sjednici SO, neki od njih kritikovali.
Portonovi Praznični bazar i nesvakidašnje dekoracije oduševili su posjetioce već prve sedmice praznične čarolije u naselju koje je i ove godine donijelo duh svjetskih metropola u Crnu Goru. Pored najveće i najelegantnije jelke koja krasi Portonovi marina trg, posebnu pažnju posjetilaca privukao je nesvakidašnji Light, Laser & Music Show u kome su posjetioci uživali pet dana.
‘”Dramatična instalacija pet dana je osvjetljavala noćno nebo iznad rizorta i zaista bila jedan od svjetlosnih spektakala koji su dali posebnu čar kako dekoraciji tako i najvećoj jelki. Ovo je jedna od četiri takve jelke u ovom dijelu Evrope, visoka 12 metara i ukrašena posebnim svjetiljkama i ukrasima. Specifičnost ove jelke je i što je modelirana po pravom boru pa se prirodno uklapa u ambijent što nam je bilo jako važno pri odabiru iste.”, istakla je Adrijana Husić, direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom.
Portonovi
Upravo zahvaljujući pažljivo biranoj dekoraciji, i programu, Portonovi bilježi milionske preglede na društvenim mrežama već na samom početku prazničnih aktivnosti, a ujedno i sve veće interesovanje za boravak kako u Portonovom tako i Herceg Novom tokom decembra mjeseca.
“Posebno nas raduje veliki broj ljudi koji nas je posjetio prethodnog vikenda, i da se tražilo parking mjesto više za concert grupe Perper koja je simbolično otvorila Praznični bazar. Ovo je potvrda da i primorska mjesta mogu biti destinacija koju ljudi biraju ne samo tokom ljetnjih mjeseci, već i nakon toga. A mi smo se zaista potrudili da damo razlog više da upravo ove praznične sezone svi gosti imaju potpun ugođaj i sve što je potrebno za lijepo praznovanje”, istakla je Husić i dodala da sus vi programi potpuno besplatni.
Portonovi
Od početka decembra pa sve do 8. januara 2023. goste očekuje raznovrstan program za sve generacije i za svačiji ukus.
Brojni događaji, praznični bazar sa najboljom ponudom delikatesa i kreativne radionice za najmlađe, prave idiličnu atmosferu, savršenu za druženje sa najmilijim osobama. U narednom period, očekuju nas i koncerti regionalih zvijezda (klapa Šufit 23. decembra, Amira Medunjanin 5. januara i Petar Grašo 7. januara) domaćih bendova i DJ-eva, a nakon programa, zabava će se nastaviti u našim lokalima, uz uživanje u specijalitetima različitih internacionalnih kuhinja, aromama iz najrazličitijih krajeva svijeta, egzotičnim koktelima, šampanjcu i dobroj muzici.
Portonovi
Bilo kao gost u nekoj od rezidencija ili kao posjetilac, Portonovi svečanosti biće savršene za završetak ove godine i početak nove na najbolji mogući način.
Za više informacija o događajima kontaktirajte events@portonovi.com, a za specijalne ponude i rezervacije smještaja kontaktirajte stay@portonovi.com ili +382 67 177 444.
