Izgradnja pamp treka (pump track) u okviru projekta Ćiro dva je u završnoj fazi. Danas će biti završeno asfaltiranje, a potom će uslijediti uređenje zelenih površina uz stazu.
Uz pamp trek, u okviru ovog projekta, Herceg Novi je dobio biciklističku i staza za brdski biciklizam u Sutorini, kazala je Vladana Kundačina iz Agencije za izgradnju i razvoj grada, za RTHN.
– Pamp trek je prva adrenalinska staza, ne samo u Herceg Novom već na ovim prostorima. Jako su popularne u evropskim destinacijama. Sada Herceg Novi dobija jednu novu adrenalinsku ponudu, kazala je Kundačina.
Cilj projekta Ćiro dva je ojačavanje i promovisanje nove turističke ponude.
pump-track-riding
-Herceg Novi nije samo poznat po plažama, već i po aktivnom turizmu. Projekat završava 31. decembra.
Ukupna vrijednost projekta Ćiro dva, koji se finansira iz evropskih fondova, je milion i 700.000 eura, od kojih je 500.000 opredijeljeno za Opštinu Herceg Novi. Glavni partneri u ovom projektu su Agencija za izgradnju i razvoj i opštine Ravno i Konavle.
Program 54. Praznika mimoze, koji će biti održan od 17. februara do 05. marta 2023. godine predstavljen je hotelijerima koji posluju na području opštine Herceg Novi. Sastanak održan juče u sali Skupštine opštine bio je prilika da se hotelijeri upoznaju sa bogatim programom, kao i da se nosiocima turističke ponude prezentuju mogućnosti za uključivanje u program i prilika da kreiraju atraktivne paket aranžmane u tom periodu.
Hotelijere su pozdravili predsjednik Opštine Stevan Katić i potpredsjednik Miloš Konjević, koji su objasnili da se na kreiranju programa Praznika mimoze radi duže od tri mjeseca, te da je on u ovom trenutku zaokružen i vrlo brzo će biti saopšten javnosti.
„Saradnja i dobra komunikacija turističke privrede sa lokalnom upravom, kao i sa svim ustanovama koje su nosioci realizacije Praznika mimoze od najvećeg je značaja za uspjeh našeg festivala. Ove godine imamo sjajan program i očekujemo odličnu posjećenost. Tome će doprinijeti i marketinška kampanja koja je prilika za zajedničku promociju na međusobnu korist grada i turističke privrede“, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić. On je pozvao hotelijere da pripreme paket aranžmane, kao i da daju svoje predloge i sugestije u vezi sa programom, kako bi doprinijeli da Praznik mimoze još jednom bude nešto o čemu će govoriti cijeli region.
„Drago mi je da ste se odazvali na ovaj poziv i nadam se dobroj saradnji. Mi kao lokalna uprava smo u vašoj i u službi ovog grada, a svi mi zajedno treba da budemo u službi turista koji dođu u Herceg Novi“, poručio je potpredsjednik Opštine, Miloš Konjević.
Program 54. Praznika mimoze predstavio je Damir Kokeza, koji je u okviru Direkcije festivala zadužen za koordinaciju marketinških aktivnosti. Objasnio je da je program koncipiran tako da centralna dešavanja budu organizovana vikendima, što je pogodno za kreiranje paket aranžmana, te pozvao hotelijere da kreiraju sopstvenu ponudu koja bi bila promovisana kroz kampanju Praznika mimoze.
U okviru 54. Praznika mimoze će tokom 16 dana biti organizovano više od 40 događaja, istakao je Kokeza. Poručio je da će manifestacija ostati vjerna tradiciji i zadržati sve događaje po kojima je prepoznatljiva, ali će i nekim novim programima nastojati da privuče mlađu publiku.
Na sastanak su pozvani svi hoteli na području Herceg Novog koji su otvoreni u zimskom dijelu godine. Pozivu su se odazvali: Institut Igalo, rizort Portonovi, hotel „One & Only“, hoteli „Lighthouse“, „Play“, „Azzuro“, „Ellena“, „Fiammanti“, garni hotel „Krušo“, agencija „Trend Travel“ i kompanija „Carine“ u okviru koje posluju hoteli „Kumbor“, „Park“ i „Delfin“.
Prezentaciji su prisustvovali predstavnici Direkcije 54. Praznika mimoze iz Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi, Javne ustanove kulture „Herceg fest“ i NVO „Maškare“.
Kako je dogovoreno, u narednom periodu će biti nastavljena komunikacija sa hotelijerima, a u planu je organizacija još jednog sastanka sa ciljem njihovog uključivanja u program Praznika mimoze, zajedničkog djelovanja i uspješnog predstavljanja ponude Herceg Novog na najznačajnijim emitivnim tržištima.
Na Badnji dan se u mnogim našim krajevima njeguju stari običaji i priprema se sušeni Norveški bakalar. No sušenje ribe nije samo vezano uz Norvešku.
Dok nije bilo zamrzivača, i na našoj obali i otocima sušili morski pas, mačka, golub, oslić, orada, raža i druge ribe. A ljudi k’o ljudi. Uvijek je slađe ono što je tuđe, pa je tako sušeni bakalar postao i ostao najtraženija delicija za Badnjak.
Zdrava namirnica uvijek na dohvat ruke
Osim sušenoga, na tržištu se može kupiti svježi i zamrznuti bakalar. Bijela je to riba bogata visokokvalitetnim bjelančevinama. S manje vezivnog tkiva, a više vode, mekši je od mesa. Ima i manje masti u odnosu na meso. Zahvaljujući tome, lakše je probavljiv, pa su i njegove hranjive tvari lakše iskoristive.
Iako manje nego u plavoj, i u bakalaru ima cijenjenih omega-3 masnih kiselina; EPA i DHA. Pokazuju višestruki pozitivan učinak na zdravlje. Smanjuju koncentraciju kolesterola i masnoća u krvi, sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, pomažu koncentraciji i zdravlju mozga, kao i pokretljivosti zglobova.
Osim toga, bakalar je izvor vitamina i mineralnih tvari. Izdvajaju se vitamini A, D, te vitamini B skupine. Zato, zašto čekati Badnjak da bismo uživali u bakalaru? Iskoristimo njegovu vrijednost tijekom cijele godine.
Bakalar s limunom i kaparima
Sastojci (za 4 osobe):
500 g svježih ili zamrznutih fileta bakalara
4 jušne žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
2 jušne žlice kapara
1 limun
¼ čajne žličice soli
¼ svježe mljevenog papra
3 češnja češnjaka
brašno
peršun za posipanje
Priprema: Filete bakalara posolite i popaprite te pospite brašnom. Stavite ih u tavu sa zagrijanim uljem i pecite sa svake strane oko tri minute dok ne porumene. Pečene filete izvadite na tanjir za serviranje i poklopite.
Ulje na kojem se pržila riba procijedite kako biste uklonili ostatke brašna. Dodajte limunov sok, kapare i usitnjeni češnjak. Sve zajedno prigajte, miješajući na laganoj vatri oko jednu minutu. Prelijte po bakalaru, pospite usitnjenim peršinom i poslužite uz kuhani krompir i salatu od rikule.
U Hrvatskoj se za božićne i novogodišnje blagdane odnosno u razdoblju od 23. decembra ove do 8. januara 2023. godine očekuje oko 200 tisuća turista i više od 565 hiljada noćenja, što bi bilo oko 18 posto više turista i 14 posto više noćenja nego u isto vrijeme prethodne godine, doznaje se iz HTZ-a.
Riječ je o procjenama turističkog prometa za predstojeće blagdane na temelju ankete Hrvatske turističke zajednice (HTZ) provedene na razini županijskih turističkih zajednica.
Rezultati ankete pokazali su i da se najviše turističkih dolazaka i noćenja za predstojeće blagdane očekuje u Zagrebu, na Kvarneru i u Istri.
Iz HTZ-a iznose i podatke o turističkom prometu u dosadašnjem dijelu ove godine u kojemu je 18,7 miliona turista ostvarilo 104,4 milijuna noćenja, što je 37 posto više dolazaka turista i 25 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2021. godine.
U usporedbi s 2019. godinom dolasci su na 91 posto, a noćenja na 96 posto, pri čemu ih je najviše u dosadašnjem tijeku godine ostvareno u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji te na Kvarneru.
Po destinacijama, najviše noćenja do sada je bilo u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu i Medulinu, a među turistima najviše su noćenja ostvarili Nijemci, zatim domaći turisti te Slovenci, Austrijanci, Poljaci i Česi.
U povodu dosadašnjih rezultata i očekivanja do kraja godine, direktor HTZ-a Kristjan Staničić je naglasio kako se Hrvatska nalazi među destinacijama s najbržim oporavkom turizma, posebice s ostvarenih 96 posto noćenja iz rekordne 2019. godine.
– I u dosadašnjem dijelu prosinca sa 175 tisuća turista i 433 tisuće noćenja imamo rast od 38 odnosno 27 posto u odnosu na isto vrijeme 2021., a u odnosu na prosinac 2019. dostigli smo 90 posto dolazaka turista i čak 99 posto noćenja. Najviše noćenja u prosincu ostvareno je u Zagrebu, na Kvarneru i u Istri, a gledano prema destinacijama u Zagrebu, Splitu, Opatiji, Dubrovniku i Rovinju – iznosi Staničić.
Zaključno poručuje kako su uvjereni u nastavak pozitivnih trendova i tijekom zimskih mjeseci, jer hrvatske destinacije nude bogate i atraktivne programe koji uspješno privlače brojne domaće i strane turiste
Volodimir Zelenski i Joe Biden Foto: Kevin Lamarque / REUTERS
Volodimira Zelenskog dočekao je u srijedu na trijemu Bijele kuće američki kolega Joe Biden, u prigodi prvog putovanja ukrajinskog predsjednika izvan zemlje od početka rata. Nakon sastanka, predsjednici su se zajednički obratili novinarima, prilikom čega su naglasili savezništvo dviju zemalja u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu.
Patriot ne predstavlja eskalaciju, to je obrambeni sustav”
Slanje protuzračnog Patriota Ukrajini ne predstavlja eskalaciju rata u toj zemlji jer je riječ o obrambenim sustavima, rekao je također Biden na konferenciji za medije sa Zelenskim.
Patriot ne predstavlja eskalaciju, to je obrambeni sustav, rekao je Biden.
Voljeli bi da ga se ne treba koristiti, dodao je Biden o naprednom sustavu protuzračne obrane, pozvavši Ruse da zaustave napade.
Zelenski je kazao kako je sustav Patriot važan korak prema formiranju djelotvornog zračnog štita od ruskih napada.
– To je jedini način da terorističku državu lišimo njenog glavnog instrumenta terora – sposobnosti da gađa naše gradove, našu energiju, rekao je ukrajinski predsjednik.
Biden je na konferenciji rekao kako ujedinjenost Zapada oko Ukrajine neće slabiti te da NATO i Europska unija nisu nikad bili ujedinjeniji.
– Vjerujem da će unatoč svim promjenama u sastavu Kongresa dvodomna i dvostranačka potpora biti zadržana, kazao je američki predsjednik o podršci Kijevu unutar Kongresa, nakon što su republikanci na izborima u studenom preuzeli kontrolu nad Zastupničkim domom.
Zelenski će se kasnije tijekom dana obratiti zajedničkoj sjednici gornjeg i donjeg doma Kongresa Senata i Zastupničkog doma, te će se sastati s čelnicima demokrata i republikanaca.
Zelenski: Borimo se protiv tiranije i pobijedit ćemo
Zelenski je rekao da se Ukrajina i oni koji je podržavaju bore za pobjedu protiv tiranije.
– I pobijedit ćemo, poručio je.
Biden je među ostalim rekao da će SAD i saveznici nastaviti pomagati Ukrajini da uspije na bojištu.
– Može uspjeti na bojištu uz našu pomoć, i pomoć naših europskih saveznika i ostalih, tako da ako i kad predsjednik Zelenski bude spreman razgovarati s Rusima, također će moći uspjeti, jer će imati pobjedu na bojištu, rekao je Biden.
Biden je također istaknuo posljedice koje invazija ima i na samu Rusiju.
– (Putin) je mislio da će moći slomiti NATO, mislio je da će slomiti Zapad, da će slomiti savez, da će moći biti dočekan s dobrodošlicom od strane ukrajinskog naroda koji govori ruski – bio je u krivu, rekao je Biden.
Biden je također rekao da nije zabrinut što se tiče jedinstva NATO-a oko Ukrajine.
– Nikad nisam vidio NATO i EU ujedinjenije i ne vidim znakove ikakve promjene, rekao je američki predsjednik.
Opština Tivat četvrtu godinu za redom, odvajanjem budžetskih sredstava pruža podršku biznis planovima žena preduzetnica.
Javni konkurs za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu iz budžeta Opštine Tivat za 2022. godinu raspisan je 26. oktobra i trajao je 30 dana. Na osnovu utvrđenih kriterijuma, vrednovanja i ocjene biznis planova, Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu je odlučila da sredstva dodjeli sljedećim podnosiocima zahtjeva:
Za biznis plan Jelene Bogović, “Adria vet” doo, za usluge veterinarske zaštite kućnih ljubimaca u toj ambulanti, izdvojeno je najviše sredstava, u iznosu od 8.000 eura;
Preduzetnici Marini Ristanović, za poslovni plan radionice/poslastičare “Tortica” doo, odobrena su sredstva u iznosu od 5.500 eura, a isti iznos odobren je i Rei Vasić za biznis plan “Umjetnički foto studio”.
Preduzetnica Blaženka Orlandić, za Modni studio Blanka dobila je sredstva u iznosu od 5.000 eura, dok je Dragana Odalović, podnosilac zahtjeva za biznis plan Vešeraj uslužno pranje i peglanje, dobila 3.800 eura.
Za biznis plan “Nabavka novog ribolobnog plovila i opreme”, preduzetnica Zorana Jočić dobila je sredstva u iznosu od 2.200 eura.
U budžetu za 2022. godinu za ovu namjenu izdvojeno je ukupno 30.000,00 eura. Od 19 pristiglih prijava, Komisija je zauzela stav da se djelimično finansira prvih šest najbolje ocijenjenih biznis planova sa ocjenom od 86,30 do 68,00.
Tim povodom, juče je za nagrađene preduzetnice organizovan svečani prijem u kabinetu predsjednika opštine i potpisivanje Ugovora o dodjeli sredstava. Predsjednik Željko Komnenović tom je prilikom poručio da su ovakve inicijative dragocjene i da raduje sve veće interesovanje za ovaj vid podrške. On je istakao da je u interesu grada razvoj što više novih biznis ideja Tivćana, te će u budžetu Opštine za narednu godinu biti predviđen veći iznos sredstava za ovu namjenu.
brod MSC NURIA koji je spasio brodolomce na Atlantiku
Kontejnerski brod „MSC Nuria“ kojim komanduje zapovjednik iz Crne Gore a gotovo svi oficiri su mu naši državljani, spasio je u noći 19. na 20.decembar u Atlanstkom okeanu, zapado od obala Maroka, šest osoba koji su danima plutali okaenom u onsposiobljenom gumenjaku.
Panamaks kontejneraš italijansko-švajcarske kompanije Mediteran Shipping Company plovio je na redovnoj liniji iz španske luke Las Plamas na Kanarskim ostrvima prema Gibraltaru, odnosno ka luci Livorno u Italiji, kada je dobio obavještenje od jedne male jedrilice koja je bila na putu prema Kanarskim ostrvima, da je ta jahta na oko 40 milja zapadno od marokanske obale, uočila gumenjak sa više osoba u njemu kojima treba pomoć.
Pokrenuta je akcija traganja i spašpavanja na moru koji su koordniirali MRCC centri Madrid, Rabat i Las Palmas i brodovi koji su se zatekli u blizni pozicije koju je javila jahta, krenuli su u potragu za gumenjakom i ugroženim ljudima na njemu. Sve je otežavala činjenica da je u međuvremenu pala noć, a da osobe u gumenjaku kod sebe nisu imale nikakvo svjetlo kojim bi mogle signalizovati svije prisustvo o brodovima koji su tragali u blizini.
Ipak, srećnim spletom okolnosti i velikim trudom posade koja je u mrkloj noći osmatrala horizont i čak osluškivala sa palube hoće li čuti pozive u pomoć ljudi na gumenjaku, na ugroženo maleno plovilo naišao je 275 metara dugi panamaks kontejneraš „MSC Nuria“. Brod od 63.400 tona deplasmana se onda zaustavio ju neposrednoj blizini gumenjaka, a posada „MSC Nurie“ kioju su činili pomorci iz Crne Gore, Italije i iz pacifičke ostrvske države Samoa, pokazala je izuzetnu vještinu i hrabrost kako bi spasila ugrožene ljude. Budući da je pet muškaraca i jedna mlađa žena koji su se zatekli u gumenjak bili potpuno iznemoglo ili previše povrijeđeno da bi se sami mogli popeti uz buškainu (skale koje se uz bok broda spuštaju do obale u luci radu ukrcaja i iskrcaja posade) a koju je posada „MSC Nurie“ spustila skoro do nivoa mora, Kotoranin – prvi oficir palube sa kontejneraša se spustio sa broda i ušao u gumenjak kako bi pomogao iscrpljenim osobama da se domognu spasa. Uz asisteciju mornara, Kotoranin je iz gumenjaka izvukao pet osoba dok je mu je za prebacivanje šestog i najslabijeg među brodolomcima, dodatnu pomoć morao dati morao pružiti i treći oficir „MSC Nurie“. U svemu tome, osim mrklog mraka, teškoće je pravila činjenica da je bilo dosta tzv. mrtvog mora sa valovima vieine preko 4 metra a koji su u jednom momentu gumanjek zanijeli i podvukli ga pod samu krmu „MSC Nurie“. Iako su u tom trenutku bili ugroženi životi i preostalih brodolonmaca i dvojice naših pomoraca koji su se sa broda spustili u malo plovilo, na sreču se sve dobro završilo i svi su se oni na kraju domogli sigurnosti na palubi velikog kontejnerskog broda.
Iznurenim i izranjavljenim ljudima- Arapima koji su na gumenjaku što je izgubio motor, plutali morem već 20 dana, posada MSC „Nuriue“ ukazala je svu moguću pomoč i njegu, ali je uprkos tome, jedan od spašenih brodolomaca ipak nešto kansije, na žalost, preminuo od iznemoglosti i zadobijenih povreda. Naime, oni su prethodno zadnja četiri dana koja su bespomoćno proveli na Atlantiku u malom gumenjaku nošeni okeanskim strujama i vjetrovima, bili ostali potpno bez hrane i vode, što je na kraju, za jednog od brodolomaca bilo kobno.
Četvoricu preživjelih muškatraca i jednu ženu „MSC Nuria“ je juče iskrcala na sidrištu pred lukom Safi i predala marokanskikm vlastima, nakon čega je kontejneraš nastavio put prema Livornu.
Uprava za katastar i imovinu preuzeće 26. decembra nepokretnosti Bolnice Meljine, pa će ova zdravstvena ustanova od 1. januara funkcionisati kao istureno odjeljene JZU opšta bolnica Kotor, kazao je za RTCG direktor Fonda za zdravstveno osiguranje i član Komisije za rješavanje problema ove ustanove, dr Vuk Kadić.
Na taj način, kako je objasnio, biće riješen status oko 150 zaposlenih, a građanima Herceg Novog biće osigurana adekvatna zdravstvena zaštita na sekundarnom nivou.
– Trenutna situacija u Opštoj bolnici Meljine nije sjajna, svi to dobro znamo. Tamo je trenutno zaposleno 11 ljekara za stalno, četiri ljekara koji su penzioneri, ali rade puno radno vrijeme, oko 60 zaposlenih medicinskog kadra i 68 do 70 nemedicinskog kadra. Govorimo negdje oko 150 ljudi, odnosno porodica koje su direktno vezane za opstanak ove zdravstvene ustanove – navodi on.
Preuzimanje nepokretnosti od Uprave za katastar i imovinu je početak procesa uvođenja Bolnice u sistem javnog zdravstva, objašnjava dr Kadić, za šta do sada nije postojalo načina, jer je bila privatna zdravstvena ustanova u stečaju.
– Do sada smo imali situaciju da na entuzijazam zaposlenih u Bolnici održavamo nivo zdravstvene zaštite. Hvala im na tome što su izdržali svo ovo vrijeme, hvala i građanima Herceg Novog, što su imali razumijevanja, jer smo ovo i obećali. Komisija je u sepetembru krenula sa radom, a pričamo o problemu koji traje 10 godina. Ovo je nešto što smo vrlo brzo rješili na zadovoljstvo svih nas, zaposlenih u Bolnici i građana tog dijela Crne Gore – kazao je on.
Odluka Vlade Crne Gore da Uprava za katastar i imovinu preuzme nepokretnosti Bolnice, do sada je bila pod aktom interno.
Vrhovni Rabin Crne Gore Ari Edelkopf danas je na Trgu od oružja po prvi put u Kotoru, osvjetlio Menoru povodom praznika Svjetlosti – Hanuke.
Edelkopf je tom prilikom čestitao Hanuku svima.
“Hanuka Sameah, srećna Hanuka. Poštovani stanovnici turističkog grada Kotora, dobrodošli na prvi događaj – Hanuka u novoj istoriji Kotora i Crne Gore. Kada svaki dan gledamo na Minoru to nam daje snagu i nadu. Svjetlost Menore nam ukazuje na našu snagu i jedinstvo. Nismo svi isti, ali svako od nas ima posebnu funkciju i misiju u životu. Svako od nas treba da svijetli i sija. Ovaj poseban grad Kotor takođe je dobio Minoru i ona će da sija pred milionima gostiju iz cijelog svijeta. Njena istorija spaja sve vjere i narodnosti, a ona daje primjer da Kotor ima jedinstvenu vezu sa jevrejskom istorijom. Često dobijam pozive i mejlove od Jevreja iz cijelog svijeta koji me pitaju za Kotor. Svi vole Kotor”- kazao je Edelkopf.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić čestitao je Hanuku i izrazio zadovoljstvo što ove godine imamo priliku da i u Kotoru po prvi put osvjetlimo Menoru i na taj način obilježimo ovaj značajni jevrejski praznik.
Foto Opština Kotor
“Kotor je jedan od rijetkih ili čak i jedini grad u Crnoj Gori koji ima jevrejsko nasljeđe i restaurirano jevrejsko groblje, ono što je na ponos grada. Jevreji su umnogome ostavili pečat na istoriju grada Kotora. Zbog toga je još veće zadovoljstvo što imamo priliku da po prvi put na ovaj način obilježimo Hanuku”, kazao je predsjednik Jokić.
Praznik Hanuke proslavlja dva čuda.
#1: Kad su Makabejci oslobodili Hram od Helenista, našli su samo malu količinu maslinovog ulja dovoljnog za punjenje menore. Problem je bio u tome što je to bilo dovoljno za osvjetljavanje menore samo za jedan dan (a bilo je potrebno osam dana da se proizvede novo čisto ulje). Svejedno su ga upalili, i za čudo, ulje je gorjelo osam dana.
#2: Hanuka proslavlja drevnu pobjedu Makabejaca, male grupe jevrejskih boraca, protiv helenističkih ugnjetača, u njihovoj borbi za vjerske slobode u Zemlji Izraela.
U znak sjećanja na čudo koje se desilo sa uljem, jevreji jedu hranu prženu na ulju, kao što su i latkes (pržene palačinke od krompira) i krofne. Za vrijeme ovog praznika uobičajeno je jesti i mlečna jela. Deca dobijaju “Gelt”, novac na poklon i igraju se sa ”Dreidel ” Savivonom (zvrk).
Hanuka se takođe naziva i „Praznik Svjetlosti“. Svijetlost nas uči nekim mnogo važnim Lekcijama:
Priroda svjetlosti je takva da jedna svijeća može upaliti mnogo svijeća, i bez obzira na to koliko svijeća upali, njen sopstveni sjaj nikada nije umanjen. Možemo da osvijetlimo živote onih oko nas, ali to nikada neće umanjiti našu sopstvenu svjetlost. Naprotiv, učiniće da naši životi sijaju još jače i još značajnije.
Priroda svijetlosti je da uvijek pobjeđuje tamu. Mala količina svjetlosti raspršuje mnogo tame. Ovo nam daje veliku nadu i veliko pouzdanje, nudi nam sigurnost da će dobrota i ljubaznost na kraju pobijediti tamu i laž.
Hanuka sadrži univerzalnu poruku za ljude svih konfesija – poruku slobode, pobjede dobra nad zlom, svjetlosti nad tamom. Osim navedenog simbolizma, Menora je i indikator pluralizma i tolerancije, koji su tako bitni našem društvu.
