Izraelska vojska objavila je da je ušla u kompleks Al-Shife, najveće bolnice u Gazi, pozvavši militante Hamasa da se predaju. Liječnik Munir al-Bursh, generalni direktor ministarstva zdravstva Gaze, za Al Jazeeru je rekao da su izraelske snage ušle u zapadni dio zdravstvenog kompleksa.
– Čuju se snažne eksplozije, a prašina dolazi do područja gdje se nalazimo. Pretpostavljamo da se eksplozija dogodila i u samoj bolnici, rekao je Al-Bursh.
Nekoliko sati poslije glasnogovornik ministarstva Ashraf al-Kidra za isti je medij rekao da je okupacijska vojska sad u podrumu te da ga pretražuje.
– Oni su u kompleksu, pucaju i granatiraju. Izraelske snage najprije su napale odjele hirurgije i hitnog prijema, rekao je Mohamed Zakut iz ministarstva zdravstva. Reuters zasad nije uspio neovisno potvrditi te navode o situaciji u bolnici Al-Shifa.
Proteklih dana sve je više poziva međunarodne zajednice za humanitarno primirje, a sudbina te bolnice u središtu je svjetske pozornosti zbog pogoršanja tamošnjih uvjeta. U bolnici su tisuće pacijenata, članova medicinskog osoblja i izbjeglica.
Sve zračne luke u Hrvatskoj su u devet mjeseci i u rujnu 2023. imale više putnika nego u istim razdobljima 2022., dok je u rujnu najviše putnika bilo na zračnoj luci Split, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Zračne luke s najviše putnika – Split, Zagreb i Dubrovnik – zabilježile između 5,5 i 15 posto više putnika nego u lanjskom rujnu, s time da je kroz zračnu luku Split prošlo puno više putnika nego u druge dvije.
S 507 hiljada putnika zračna luka Split u rujnu 2023. je ostvarila rast od 15 posto u odnosu na rujan 2022. i činila trećinu od ukupnih putnika na svim lukama u septembru.
Sa 367,7 tisuća putnika u rujnu ili 14 posto više slijedi ju zračne luka Zagreb, te zračna luka Dubrovnik sa 353 hiljade putnika ili 5,5 posto više, dok je 199,2 tisuće putnika na zračnoj luci Zadar porast od 9 posto u odnosu na prošlogodišnji septembar.
Zračne luke Pula i Rijeka u rujnu su ostvarile poraste od 12,3 i 7 posto sa 67 tisuća odnosno gotovo 30 hiljada putnika.
Zračna luka Osijek u rujnu veliki porast zabilježila s nešto malo više od 5 400 putnika, čime je na sedmom mjestu među devet zračnih luka u Hrvatskoj, dok su iza nje manje i jedine otočne luke Brač i Mali Lošinj.
U septembru 11,5 posto više putnika, u devet mjeseci 16,6 posto više
Ukupno je u septembru 2023. na svim zračnim lukama u Hrvatskoj bilo 1,5 miliona putnika ili 11,5 posto više nego u istom mjesecu 2022., dok je na razini prvih devet mjeseci taj porast i veći, od 16,6 posto, sa 9,6 miliona putnika.
Bilo je i više operacija zrakoplova – rujnu s nešto više od 15,1 tisuće porast je 6,2 posto, a u devet mjeseci porast je od 5,5 posto sa nešto više od 103 hiljade tih operacija.
Promet tereta je s druge strane bio nešto manji nego lani, u rujnu je to bio blagi pad od 0,7 posto sa 893 tone, dok je u devet mjeseci 2023. na svim zračnim lukama bilo 6.899 tona tereta ili 5,6 posto manje nego u isto vrijeme 2022.
U susret Danu opštine Kotor, Opštinska javna ustanova (OJU) „Muzeji“ organizuje program „Ljubav bez početka i kraja“ u okviru kojeg će biti otvorena multimedijalna izložba slika Cate Dujšin Ribar i premijerno prikazan dokumentarni film o životu i djelu ove slikarke, reditelja Dušana Vulekovića.
Program se održava u Galeriji solidarnosti sutra (četvrtak, 16. novembra) sa početkom u 18 sati.
Postavku će činiti slike iz legata Cate Dujšin Ribar i niz njenih pisama i fotografija u privatnom vlasništvu.
Knjiga (Po)etike(te) jednog vremena autora Ranka Pavićevića, čiji je izdavač Narodna biblioteka Budve, biće predstavljena u okviru programa proslave Dana opštine Budva u srijedu, 15. novembra u holu Akademije znanja sa početkom u 20 časova. O knjizi će govoriti recenzent doc. dr Predrag Zenović, u ime izdavača Stanka Stanojević i autor.
Ranko Pavićević rođen je u Podgorici 24. novembra 1955. godine, gdje se školovao i studirao Pravni fakultet. Ove godine obilježava jubilarnih, četrdeset godina bavljenja novinarstvom i trideset godina kulturom.
U plodnoj novinarskoj karijeri, radio je za dvanaest medijskih kuća u Crnoj Gori i bivšoj Jugoslaviji i napisao 55.000 tekstova, informacija, izvještaja, razgovora, reportaža, osvrta, komentara i drugih novinarskih formi. Radio je za RTV Crne Gore, Pobjedu, novinsku agenciju TANJUG, Blic, Ekspres politiku, Glas javnosti, Dnevnik, Jedinstvo, Pečat i druge. Bio je dugogodišnji kolumnista Omladinskog pokreta, Radija Budve, Primorskih novina i Glasa Boke.
Osnivač je Radija Budve, na čijem čelu je bio 18 godina, na mjestima glavnog i odgovornog urednika i urednika informativnog programa.
Dobitnik je više značajnih novinarskih nagrada, kao što su: „Velibor Popović“ za najboljeg dopisika novinske agencije TANJUG, za 2006. godinu, Prve godišnje nagrade Udruženja novinara Crne Gore za 2019. godinu i Nagrade za životno djelo Udruženja novinara Crne Gore (UNCG) za 2021. godinu. Za poseban doprinos afirmaciji književnosti i kulture u Crnoj Gori, dobitnik je nagrade „Vidovdanska riječ“ koju dodjeljuje Udruženje književnika Crne Gore (UKCG), za 2019. godinu.
Autor je više scenarija, za radio i televiziju.
Ranko Pavićević je objavio 10 knjiga, različitih žanrova, od kojih su neke doživjele po tri izdanja. Kao izdavač, u okviru novinsko-izdavačke kuće ART PRESS iz Budve, objavio je i 36 knjiga drugih autora.
Objavljene knjige: ZNAKOVI VREMENA, 1994. godine; ZNAKOVI VREMENA II i ROBIJA JEDNE MLADOSTI 1995. i 1996 (po dva izdanja), AMERIČKA ZAVJERA , zatim VARVARSTVO NATO-a 2000, SLIKARI GOVORE 2002 (tri izdanja), NA VRHU PERA 2006, KAD DUŠA PIŠE 2009. i RAZGOVORI (ZNAKOVI VREMENA), koja je doživjela dva izdanja. Knjiga (PO)ETIKE(TE) JEDNOG VREMENA, u izdanju Narodne biblioteke u Budvi, je Pavićevićeva deseta knjiga.
Tokom 30 godina bavljenja kulturom, Ranko Pavićević je u zemlji i inostranstvu organizovao 200 samostalnih i kolektivnih izložbi slika i skulptura poznatih likovnih umjetnika. U tom periodu, organizovao je 45 međunarodnih likovnih kolonija na kojima je učestvovalo 450 renomiranih akademskih slikara iz Crne Gore i svijeta, koji su naslikali oko 1.000 umjetničkih djela. Pavićević je do sada u Budvi organizovao 125 književnh večeri i promocija knjiga poznatih domaćih i inostranih književnih stvaralaca, kao i mladih pjesnika Budve.
Osnivač je dvije hotelske biblioteke na Budvanskoj rivijeri i prvog profesionalnog press centra u Budvi. U saradnji sa Hotelskom grupom Budvanska rivijera, idejni je tvorac i organizator izrade monumentalne kamene skulpture mitskih osnivača Budve, Kadma i Harmonije, teške oko dvije tone, koja se nalazi u TN Sloveska plaža, čiji je autor poznati crnogorski akademski vajar Marko Petrović – Njegoš. Pavićević je, pored ostalog, bio član umjetničkog Savjeta festivala „Grad teatar“ i član žirija za dodjelu književne nagrade festivala „Stefan Mitrov Ljubiša“.
Zastupljen je u monografijama „Ko je ko u kulturi Crne Gore“ i „Udruženja novinara Crne Gore“.
Član je udruženja novinara i književnika Crne Gore. Do sada je poklonio raznim institucijama i pojedincima 1.000 knjiga iz svoje kućne biblioteke i 70 umjetničkih slika raznih formata i tehnika.
Ostvareni rezultati u turizmu pokazuju rastući trend, pa je u odnosu na prošlu godinu ostvaren rast u dolascima i noćenjima turista, dok su budžetski prihodi premašili tri miliona eura.
“Možemo reći da smo prilično zadovoljni posjetom i ostvarenim rezultati, koji pokazuju rastući trend u odnosu na prethodne godine”, rekla je za Forbes Crna Gora portparolka Nacionalne turističke organizacije (NTOCG) Milena Vujović.
NTOCG trenutno raspolaže preliminarnim podacima Uprave za statistiku – Monstat, za prvih devet mjeseci za kolektivni smještaj. Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele, kampove i ostale objekte kolektivnog smještaja. Kolektivni smještaj ne uključuje privatni smještaj (smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima), koji tokom glavne sezone takođe bilježi dobru popunjenost.
Prema podacima Monstata, tokom prvih devet mjeseci u kolektivnom smještaju registrovan je dolazak 1.223.233 gostiju, što je 23,87 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, te 13,35 odsto više u odnosu na isti period rekordne 2019. godine. Najviše dolazaka registrovano je u Budvi (485.598), Herceg Novom (155.116), Podgorici (143.135), Baru (95.201) i Ulcinju (87.841).
U tom periodu, ostvareno je 4.562.190 noćenja, što je 18,86 odsto više u odnosu na prethodnu godinu i 8,92 odsto više u odnosu na 2019. godinu.
Prema podacima Monstata, najviše noćenja ostvarili su gosti iz Srbije, 729.870, zatim BiH 227.230, Rusije 138.953, Ukrajine 312.816 i Njemačke 118.572.
“Ukupni namjenski prihodi, odnosno onaj dio prihoda koji ide u državni budžet, a koji uključuju prihode od boravišne takse, članskog doprinosa i turističke takse, naplaćeni od početka tekuće godine zaključno sa 1. novembrom iznose 3.609.243 eura što predstavlja rast od 17,62 odsto u odnosu na isti period prethodne godine”, rekla je Vujović.
Prihod od boravišne takse, kako je dodala, naplaćen zaključno sa 1. novembrom 2023. iznosi 2.118.614 eura, što je 31,2 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.
U Crnoj Gori je od danas, na putevima gdje je to naznačeno, za sve vrste vozila obavezna upotreba zimskih guma, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG-a su kazali da, kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom pada snijeg, ima leda ili poledice na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima.
“Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm. Na auto putu posjedovanje zimske opreme zakonski je obavezno za sve vrste vozila”, istakli su iz AMSCG-a.
Oni su naveli da se u Crnoj Gori jutros saobraća po mokrim putevima, a da je na pojedinim dionicama na sjeveru vidljivost mjestimično smanjena zbog jutarnje magle.
Iz AMSCG-a su vozačima savjetovali opreznu vožnju prilagođenu vremenskim i saobraćajnim uslovima i poštovanje pravila saobraćaja.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside, saobraćaj se obustavlja za sva vozila od devet do 11 sati i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja, u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi-Božaj, u dužini od 700 metara kod kružnog toka u Tuzima, saobraćaj je obustavljen i vozila se preusmjeravaju lokalnim putem.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Na tom putu na lokalitetu Poda –Berane saobraćaj će danas biti zatvoren za vrste vozila od 12 do 14 sati.
Na magistralnom putu M-6, dionica Đurđevića Tara-Žabljak, dolaziće do povremenih totalnih obustava saobraćaja ne dužih od 30 minuta, od sedam do 17 sati, zbog radova na dalekovodu.
Na magistralnom putu Podgorica – Cetinje, na raskrisnici Cetinje, saobraćaj će biti obustavljan ne duže od 15 minuta zbog iskopa kosina u okviru izgradnje puta Cetinje –Niksic.
Diseldorf/Unterlis (dpa) – Njemačka vlada je od proizvođača Rajnmetal (Rheinmetall) naručila 32 tenka Leopard kojima želi da podrži Ukrajinu u ratu protiv Rusije.
Tenkovi u Ukrajinu treba da odu sledeće godine, saopštila je kompanija iz Diseldorfa u utorak. Riječ je o starijim modelima 1A5.
Vlada je iz industrijskih zaliha naručila 25 borbenih, pet oklopnih vozila za spasavanje i dva tenka za obuku vozača.
Vrednost porudžbine je nekolio desetina miliona eura uz uračunatu obuku, logistiku, rezervne delove i popravke.
Tenkovi se sada pripremaju za upotrebu u pogonima Rajnmetala u Unterlisu i Kaselu.
Holandija i Danska su u junu isto od Rajnmetala naručile isporuku 14 tenkova nešto novijeg tipa 2A4, koji ć́e takođe sledeće godine otići u Ukrajinu.
Osim toga, Bundesver i vojske drugih zemalja NATO-a su već obezbedile Ukrajini tenkove Leopard iz sopstvenih zaliha.
Rajnmetal je do sada dobio narudžbine i za 80 borbenih vozila pešadije Marder. Veliki deo je već u Ukrajini.
Francuski jedrenjak s tri jarbola Belem snimljen je kako plovi pored Fort Saint-Jeana pri ulasku u luku Marseille kao dio testnog događaja uoči Olimpijskih igara u Parizu iduće godine.
Belem će 8. maja 2024. prevesti olimpijski plamen u luku Marseille, Vieux-Port, koji će potom proći kroz 400 gradova prije nego što stigne u Pariz 26. jula na ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara.
Inače, svoje prvo putovanje Belem je obavio kao teretni brod 1896. godine, prevozeći šećer iz Zapadne Indije, kakao i kavu iz Brazila i Francuske Gvajane u Nantes.
Od ukupnog broja registrovanih jahti u Crnoj Gori, najviše tih luksuznih plovila posjeduju Rusi, 118, a slijede državljani Srbije sa 117, pokazuju posljednji podaci Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Iz Uprave za katastar i državnu imovinu za Forbes Crna Gora su rekli da nijesu u saznanju da se u Crnoj Gori među vlasnicima jahti nalaze ruski državljani koji su pod sankcijama.
Crna Gora se, nakon napada Rusije na Ukrajinu, pridružila svim restriktivnim mjerama koje je Evropska unija usvojila protiv Rusije i jednog broja njenih građana.
U registar jahti do avgusta ove godine upisano ih je ukupno 419, a od toga crnogorskim državljanima pripada 48.
Na Forbes Crna Gora pročitajte ko je među vlasnicima jahti iz Crne Gore, ali i iz regiona i Evrope…
Lokalne zajednice da se opreme mini-laboratorijama za ispitivanje kvaliteta
Trebinjski pčelari su negodovali zbog jako niskih cijena meda koji se prodaje u velikim marketima u Trebinju, a koje su i više od dva puta niže nego što je cijena hercegovačkog meda na tržištu, zbog čega su izrazili sumnju i u kvalitet i apelovali na lokalne, republičke i državne organe da učine sve da se sumnje otklone.
– S obzirom na to da je hercegovački domaći med već dvije-tri godine u maloprodaji 25 maraka po kilogramu, a ovaj u marketima košta 13 do 15 maraka, to u najmanju ruku izražava sumnju da se radi o lošem ili patvorenom medu, pa apelujemo na sve nadležne da iznađu mogućnost da ispitaju o kakvom medu se radi – rekao je na pres-konferenciji Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara Leotar.
Podsjetivši da su i ranije pčelari u Republici Srpskoj pokretali inicijative da se urade analize meda na pijacama i u prodajnim objektima, te da je prije sedam-osam godina patvoreni med pronađen na trebinjskoj pijaci, on je kazao da se i tada samo na tome stalo, te da treba da se preduzimaju konkretni potezi kako bi se zaustavili uvoz i prodaja meda sumnjivog kvaliteta, ukoliko analize pokažu da je on patvoren.
Podsjetivši da pokret potrošača iz Srbije vodi kampanju da se ispita kvalitet meda na njihovom tržištu, pa se desilo da su od 25 uzorkovanih medova čak 22 bila patvorena, Ilija Šukić, zamjenik predsjednika Udruženja Leotar, kaže da ih je upravo to podstaklo da sumnjaju u kvalitet meda u marketima, gdje ni deklaracije nisu precizne, jer stoji da je porijeklo meda iz zemalja Evropske unije i zemalja koje nisu u Uniji, bez konkretne zemlje iz koje se uvozi.
– Ako bi se uradilo uzorkovanje i ispostavilo se da je med patvoren – nisu krivi marketi, već oni koji im med distribuiraju i naravno proizvođač, odnosno uvoznik ovakvog meda – kaže Šukić, koji dodaje da je potrebno inače smanjiti uvoz meda i zaštititi domaći proizvod koji je stoodstotno i hranjiv i ljekovit, jer ozbiljni pčelari svoj med daju na analize i za to posjeduju sertifikate.
Pero Sredanović, predsjednik Upravnog odbora Pčelarske zadruge Žalfija, napominje da proizvodnja pravog hercegovačkog meda pčelara košta kao cijena meda koji se prodaje u marketima, tako da je nemoguće da se on prodaje za 13 do 15 maraka, jer se minimalno u cijenu moraju ukalkulisati i rad i ambalaža, ispitivanje i distribucija meda.
On je u tom kontekstu apelovao i na lokalne zajednice da se opreme mini-laboratorijima za ispitivanje meda, dok njegov kolega, direktor Žalfije Ognjen Skočajić ističe da bi i kupci trebalo da budu oprezni kod kupovine jeftinog meda, iako se zna da platežna moć stanovništva nije bogzna kakva.
