Na protestima u Berlinu tražio se prekid isporuke oružja Ukrajini

0
Na protestima u Berlinu tražio se prekid isporuke oružja Ukrajini
Protest u Berlinu Foto: Christian Mang / REUTERS

U Berlinu je u subotu održan protest protiv rata u Ukrajini na kojem su organizatori tražili prekid isporuke oružja Ukrajini.

– Nama je važno da se zaustave grozne patnje i smrt u Ukrajini. Ali istodobno želimo da se Rusiji predoči temelj za pregovore umjesto da se beskrajni rat do iznemoglosti uvijek iznova produljuje isporukom novog oružja, rekla je na skupu pored Brandenburških vrata političarka stranke Ljevica i jedna od organizatorica skupa Sahra Wagenknecht.

Wagenknecht se obranila od kritike po kojoj ona zastupa Putinovu propagandu u Njemačkoj.

– Svakim oružjem koje isporučujemo u ovu bačvu baruta, raste opasnost od rata globalnih razmjera. To se mora okončati i to nije Putinova propaganda, rekla je Wagenknecht pred oko 13.000 prosvjednika.

Osim Wagenknecht na prosvjede u subotu je pozvala i poznata feministica Alice Schwarzer. Njih dvije su prije nekoliko tjedana objavile Manifest za mir u kojem se od njemačkog kancelara Olafa Scholza traži da zaustavi eskalaciju isporuke oružja Ukrajini.

Wagenknecht je posebice kritizirala vladinu stranku Zelene koja je, kako je rekla, podrškom isporukama oružja napustila svoje pacifističke ideale.

Skup i aktivnost Sahre Wagenknecht i Alice Schwarzer su predmet mnogobrojnih kritika proteklih dana.

Organizatorima se predbacuje da šire prorusku propagandu i oko sebe okupljaju desničarske snage. Na isti skup je pozvala i desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD).

Wagenknecht je zbog svojih prodesničarskih i proruskih stavova, posebice zbog kritike primanja izbjeglica, i unutar vlastite stranke sporna.

Šefica stranke Ljevica Janine Wissler je od Wagenknecht zatražila da se jasno ogradi od desnih snaga u društvu koje podržavaju njezinu inicijativu.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck je uoči prosvjeda žestoko kritizirao inicijativu političarke Wagenknecht.

– Razumljivo je da se netko zalaže za mir. No Wagenknecht i njezini sljedbenici žele pod mir prodati nešto što jedan imperijalistički diktator želi nametnuti Europi, rekao je Habeck.

Policija je objavila da je u isto vrijeme u okolini održano i nekoliko protuprosvjeda na kojima se tražila podrška Ukrajini. Istodobno je ukazano i na zabranu oznaka koje veličaju agresiju na Ukrajinu poput slova Z.

Policija je procijenila da se na skupu nalaze pripadnici krajnje ljevice i desnice kao i osobe koje su bile aktivne tijekom prosvjeda protiv vladinih protupandemijskih mjera proteklih godina.

Do kasnog poslijepodneva, kako je priopćila policija, nije bilo većih izgreda. Policija broj sudionika procjenjuje na 13.000 organizator govori o 50.000.

U Parizu je nekoliko stotina ljudi pjevalo ukrajinsku himnu na Place de la Republique prije nego što je krenula povorka predvođena ukrajinskom djecom odjevenom u narodne nošnje kako bi pozvali na mir.

Crna Gora i Albanija dijele troškove izgradnje mosta na Bojani

0
Crna Gora i Albanija dijele troškove izgradnje mosta na Bojani
Most na Bojani – foto Vlada CG

Crna Gora i Albanija podijeliće troškove izgradnje mosta preko Bojane koji povezuje Ulcinj i Velipolje.  Kako se navodi u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade Crne Gore, Albanija i Crna Gora saglasne su da sufinansiraju izgradnju mosta tako što će svaka strana finansirati 50 odsto izgradnje, uključujući ukupne troškove izgradnje, nadzora i dugih usluga povezanih sa realizacijom projekta.

Tačna vrijednost izgradnje mosta znaće se nakon kompletitiranja projektne dokumentacije.

“Određena sredstva za implementaciju predmetnog projekta su predviđena i u Zakonu o budžetu Crne Gore za 2023. godinu, u okviru kapitalnog budžeta Uprave za saobraćaj”, navodi se u Prijedlogu osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma između dvije države o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Bojane, koji je Vlada objavila kroz predlog osnova za vođenje pregovora.

Plan Albanije i Crne Gore je, kako je ranije saopšteno, da zajednički do 2024. godine izgrade most preko rijeke Bojane koji će spajati Ulcinj – najjužniju crnogorsku opštinu i ljetovalište Velipolje u Albaniji.

Most dugačak 310 metara, skratiće put od ulcinjske Velike plaže do Velipolja sa sadašnjih 70, na samo par kilometara.

Projekat su predstavili premijeri Crne Gore i Albanije Dritan Abazović i Edi Rama, tokom Samita “Otvoreni Balkan” u Ohridu.

Prema projektu, most preko rijeke Bojane povezivaće naselja Sveti Nikola u Ulcinju i Puljaj iznad Velipolja. Dužina mosta iznosiće 310 metara, imaće dvije kolovozne trake širine nešto manje od četiri metra, a uključivaće trotoare i biciklističke staze.

Prosječna visina mosta u odnosu na najviši nivo vode iznosiće oko 10 metara kako se ne bi ometao riječni saobraćaj. Cijeli projekat će koštati devet miliona eura, gradnja će trajati oko 18 mjeseci.

Most će se nalaziti iznad račvanja rijeke Bojane na dva rukavca koji formiraju ekskluzivno turističko naselje Adu Bojanu u Crnoj Gori.

Ulcinjska Velika plaža i turističko naselje Velipolje u Albaniji su udaljeni vazdušnom linijom svega nekoliko kilometara, a presjeca ih rijeka Bojana.

Da bi se prevozom stiglo sa jedne na drugu poziciju sada je potrebno preći oko 70 kilometara, odnosno iz Ulcinja prema sjeverozapadu na granični prelaz Sukobin, a zatim preko Skadra u Albaniji južno do Velipolja.

Izgradnjom mosta Ulcinj i Velipolje će biti udaljeni svega par kilometara.

Ova dva područja zajedno imaju oko 34 kilometra pješčanih plaža.

U Herceg Novom 3,76 hiljada turista – predstavljena „Bokeška bojanka“

0
Ribarsko selo – Foto: @anamarija.bulajic – TO HN

U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 3,76 hiljada turista, oko dvije hiljade više nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je oko 3,41 hiljadu, a domaćih 354.

U hotelima boravi 1,51 hiljadu gostiju, a u domaćinstvima 2,25 hiljada.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih gostiju.

„Bokeška bojanka“ – knjižica koja se nakon bojanja čuva u biblioteci

Saradnja pisca i knjižara Nikole Malovića i ilustratora Aleksandra Jeremića rezultirala je „Bokeškom bojankom –  Herceg Novi“, koja je kreirana kako za djecu, tako i za odrasle.

Promocija-Bokeske-bojanke- foto RTHN

Bojanka, koja se sastoji od ilustracija i edukativnog teksta, promovisana je u petak u Paviljonu Gradske muzike, uz muzički program đaka i profesora Muzičke škole, a Malović objašnjava da je nastala iz prostog razloga što takve publikacije do sada nije bilo na tržištu.

– Bilo je potrebno dvije godine da realizujemo „Bokešku bojanku“ za djecu i odrasle, da nađemo dobrog ilustratora, kao što je Aleksandar Jeremić, da od nečega što je slovilo za knjižicu koja će da se oboja i baci, napravimo knjigu koja će da se oboja i čuva u biblioteci, jer ovo je knjiga iz koje najmlađi mogu da saznaju sve ono što je važno o Herceg Novom, a odrasli da se podjete – navodi on.

Centarlni dio bojanke zauzima detaljna panorama Herceg Novog, sa svim kućama iz Starog grada, pa će Novljani prepoznati svoje domove, dok su u tekstualnom dijelu istorijski podaci o osnivanju grada. Bojanka se sastoji od svih motiva koje je važno predstaviti djeci i odraslima.

Promocija-Bokeske-bojanke- foto RTHN

Malović ističe da je za tako veliki broj detalja na ilustracijama zaslužno majstorstvo Aleksandra Jeremića.

– On je treći ilustrator koga smo promijenili da bismo došli do najboljeg. Imamo nešto što predstavlja grsdski suvenir i prezencu. Imamo šta da poklonimo prijateljima i našoj djeci, jer ovo je knjiga koja se stavi u biblioteku, kad se oboja – kazao je Malović.

Odabir detalja nije bio lak, priča naš pisac, dugo je birao motive, pa „Bokeška bojanka“ danas predstavlja krunu njegovog promišljanja.

Promociju „Bojanke“ nastupima su obogatili učenici Muzičke škole, njihov koncert u Paviljonu rezultat je saradnje sa Gradskom muzikom, čime je na najbolji način zaokružena prezentacija knižice posvećene Herceg Novom.

Kapelnica Valentina Kulinović zadovoljna je nastupom đaka i interakcijom sa publikom, kao i činjenicom da je Gradska muzika dobila svoj prostor u „Bojanci“.

/RTHN/

Svečano otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte  

0

Tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte svečano su otvorene sinoć u PC “Vukšić”, uz mažoretke “Fešta” i kapa Kotorskog karnevala Branka Knezovića koji je kazao “da je i vrijeme išempijano kao i narod, ali nikad nije nevrijeme  za škerce i pozvao mlade da čuvaju karnevalsku tradiciju  koja u Kotoru postoji  preko 500 godina, a  kroz istoriju je prekidana samo silom neprilika.”

Prisutne je u ime organizatora pozdravio vd direktora Kulturnog centra Kotor Vladimir Bujišić i najvio zabavu pod nazivom “Crno – bijela reduta”.

Ovu manifestaciju pokrenulo je 1926.g Srpsko pjevačko društvo “Jedinstvo” koje je te godine bilo organizator karnevala i glavni urednik lista “Karampana”.

Zimske kotorske karnevalske fešte

Svi prisutni ispoštovali su dres kod na sinoćnjem  balu tako da je kompletan događaj  odisao elegancijom i izazvao divljenje i oduševljenje prisutnih.

U svečanoj atmosferi  i uz senzacionalan nastup mažoretki “Fešta” gosti su se opustili uz klapu “Šufit” iz Splita i Amadeus bend iz Dubrovnika.

Karnevalske fešte nastavljaju se danas dječijim maskenbalom od 16h u  hotelu “Blue Kotor Bay” na Prčanju na kome će najmlađe zabavljati Šanta Panta.

Zimske kotorske karnevalske fešte

Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.

Medijski sponzori karnevalskih fešti su: RTCG, Radio televizija Herceg Novi, Radio televizija Budva, Radio Kotor, Radio Dux, NVO Kutak, Travel Montenegro, Share Montenegro, Boka News, Feral Bar, PV INFORMER.

Novski mjuzikl San o Boki i Eling Beogradskog dramskog pozorišta na 54. Prazniku mimoze

0
San o Boki

Uz muzička, dječija i sportska, ovogodišnji Praznik mimoze donosi i zanimljiva kulturna dešavanja, a na programu za narednu sedmicu su novski mjuzikl „San o Boki“ u produkciji NVO „Bruna“ i pozorišna predstava „Eling“ Beogradskog dramskog pozorišta.

U ponedjeljak, 27. februara u 20 sati, na pozornici dvorane „Park“, građani i gosti Herceg Novog imaće priliku da pogledaju još jedno izvođenje mjuzikla „San o Boki“.

Ovaj mjuzikl u četiri slike, u produkciji i organizaciji NVO „Bruna“ iz Herceg Novog, ima za cilj da predstavi duh grada, kao i njegove žitelje koji su ostavili neizbrisiv trag na našu umjetnost i kulturu. Komad ima petnaestak likova, a orkestar, plesne tačke, dinamična i vesela priča, kao i mnoštvo poznatih (ali i za predstavu specijalno komponovanih) pjesama, doprinose pozitivnoj atmosferi koja se sa scene lako prenosi na gledalište.

Radnja je smještena u svečanu salu hotela “Boka” u Herceg Novom, davne 1934. godine, te predstavlja omaž legendarnom hotelu i njegovim slavnim posjetiocima. Svadbarsku atmosferu remeti najava dolaska kralja Aleksandra, pa se među prisutnima javlja niz pitanja o budućem rezvoju događaja. Kao domaćina svadbe nalazimo čuvenog gradonačelnika Herceg Novog, Mirka Komnenovića, a među gostima Iva Andrića, Miloša Crnjanskog, kapetana Štumbergera, kao i dječake Voja Stanića i Zuka Džumhura. Atmosferi zlatnih godina prošlog vijeka doprinose i likovi novskih oriđinala Lala i Maja.

Mjuzikl „San o Boki“, stvaran prema scenariju Peđe Ristića, a u režiji i dramatizaciji Petra Pejakovića predstaviće nam 25 glumaca, vokalnih solista, članova orkestra i plesača. Ova  nostalgična predstava oživjeće svjetski poznatu muziku, davno porušeni hotel i lokalni duh grada koji se iznova rađa i nadograđuje. Uz neizbježne emocije, suze i smijeh, „San o Boki“ iznova svojom pozitivnom pričom raduje publiku i osvježava nadu u bolja vremena koja možemo izgraditi na temeljima onih prošlih, koja su stvarali naši preci.

Do sada je u Herceg Novom predstava igrana sedam puta, šest puta na pozornici dvorane “Park” i jednom na Kanli kuli. Gostovanja u Trebinju, Tivtu, Podgorici i beogradskom Pozorištu na Terazijama, pobrala su simpatije publike koja je sa oduševljenjem pratila radnju i zajedno sa publikom učestvovala u pjesmi i smijehu.

Novski mjuzikl San o Boki i Eling Beogradskog dramskog pozorišta na 54. Prazniku mimoze
San o Boki

Ovu predstavu su nam omogućili: Mirela Šćasni, producentkinja, Vojislav Kilibarda, scenograf i dizajner, Antonija Đurović Novoselac, koreografkinja, Vesna Vukićević, kostimografkinja, Vitka Vujinović, zadužena za odnose sa medijima i Vladimir Racković za muzičke aranžmane i postprodukciju. Uloge tumače: Goran Slavić, Dejan Đonović, Miloš Pejović, Andrej Božanović, Miroslav Bobo Milanović, Danilo Babović, Zoran Trojanović, Maja Lukšić, Milica Milanović. Zagorka Komljanović, Sara Janjić, Andrija Rašović, Luka Dubanek, Luka Gardašević i Lara Kovačević. Balerine u mjuziklu su: Sanja Đurić, Sara Giga, Mia Mišević, Andrea Proročić i Vanja Raičević. Orkestar čine Đuro Poznanović, Radovan Čeprnić i Slobodan Bobo Janjić. Za tehniku su zaduženi Jana Jakšić i Matija Janjić. Snimatelj soundtrack-a je Stevan Tomašević.

Novska publika uživaće u izvođenju predstave „Eling“ u srijedu, 1. marta u 20 časova, u dvorani „Park“.

Norveški film „Eling“, po tekstu Sajmona Benta, kandidovan je za nagradu Oskar 2002. godine. Za pozorišnu scenu u „Buš teatru“ u Londonu adaptiran je 2007. godine. Iste godine dobio je svoju pozorišnu adaptaciju i u Beogradskom dramskom pozorištu, u režiji Marka Manojlovića.

Drama prati dva odrasla muškarca koja su se upoznala u psihijatrijskoj ustanovi u Oslu. Likovi Elinga i Kjela Barnea neraskidivo su povezani nesrećnom sudbinom. Iako ovo jeste priča o luzerima, istovremeno, to je i topla ljudska drama koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Slaveći prijateljstvo i ljubav, ona publiku podstiče na empatična osjećanja, djelujući katarzično. Ovaj komad sa elementima komedije podsjeća nas na ljekoviti smisao pozorišta.

U glavnim ulogama su Pavle Pekić i Ljubomir Bandović, a scenu dijele sa kolegama Natašom Marković, Nenadom Gvozdenovićem i Radetom Markovićem.

Pavle Pekić i Ljubomir Bandović su ulogama koje maestralno tumače osvojili publiku širom regiona. Na festivalima koji su održani od Hrvatske, preko Srbije, do Makedonije, osvojili su brojne nagrade, među kojima su: Godišnja nagrada za glumu Beogradskog dramskog pozorišta (oba glumca), Nagrada „Ivo Serdar“ Ljubomiru Bandoviću i nagrada „Zlatni smijeh“ Pavlu Pekiću na Festivalu komedije u Zagrebu, u pozorištu „Kerenpuh“, na Danima komedije i satire ravnopravno su podijelili prvu nagradu, na „Danima Zorana Radmilovića“ Pavle Pekić je osvojio nagradu „Zoranov brk“, a na danima komedije „Gola mesečina“ u Skoplju Gran-pri festivala dodijeljen je Pavlu Pekiću,

Prevod teksta za predstavu „Eling“ radila je Nevena Pecotić, scenografiju Marija Kalabić. Kostimograf je Lana Cvijanović, sa astitentkinjom Mirnom Ilić, inspicijent i sufler Stanislav Mladenović.

Cijena ulaznice za obje predstave iznosi 10 eura, a možete je kupiti na blagajni dvorane „Park“. Za detalje o izvođenjima, prodaji  i rezervaciji ulaznica možete se obratiti pozivom na broj telefona blagajne dvorane: +38268/851-031.

Anima: Crna Gora ne može da se distancira od zločina u Štrpcima

0
Anima: Crna Gora ne može da se distancira od zločina u Štrpcima
Štrpci – foto Anadolija

Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima je saopštio da Crna Gora ne može da se distancira od zločina u Štrpcima.

To su kazali povodom 30 godina od otmice i ubistva 20 putnika iz voza u stanici Štrpci, koja će se obilježiti u ponedjeljak 27. februara.

“Sjećamo se ovog zločina i motiva koji su do njega doveli. Pamtimo i druge zločine u kojima pravda nije zadovoljena. Institucije učestvuju u projektovanju zaborava, selektivnog kažnjavanja i neadekvatnog informisanja što ometa suočavanje sa prošlošću i stvaranje mira”, ističe se u saopštenju Anime.
Dodaju da ni nakon 30 godina od zločina, većina počinilaca nije pronađena.
“Za ovaj zločin osuđen je Nebojša Ranisavljević u Višem sudu u Bijelom Polju na 15 godina zatvora. Mićo Jovičić je osuđen pred sudom u BIH na kaznu zatvora od 5 godina. U Haškom tribunalu osuđen je Milan Lukić za zločine počinjene u Višegradu na doživotnu robiju, dok za ovaj zločin nije odgovarao”, ističu u Animi.
ANIMA

Naglašavaju da je ove godine Viši sud u Beogradu “prvostepeno osudio Gojak Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca na po 10 godina zatvora a Dragana Đekića na pet godina zatvora”.

“Otete putnike su prvo pretukli a potom odveli na obalu Drine i ubili. Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina. Države još ne priznaju vlastite ratne zločine a kazna je nepravična i preniska za počinjeni zločin”, tvrde iz Anime.

“Ni poslije trideset godina svi počinioci u koje se sumnja a naročito naredbodavci nisu poznati ni procesuirani. Pamtimo zločine učinjene u naše ime i tražimo da pravda bude zadovoljena”, zaključuje se u saopštenju.

Ciklona će usloviti intenzivne padavine i jak vjetar u nedjelju 26. februara

0
Ciklona će usloviti intenzivne padavine i jak vjetar u nedjelju 26. februara
Vrijeme Boka Kotorska foto Boka News

U Crnoj Gori u nedjelju, 26.februara se očekuju intenzivne padavine i jak južni vjetar, saopštili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i upozorili sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja da podignu nivo operativne spremnosti.

Iz MUP-a su kazali da je Direktorat za zaštitu i spašavanje upozorenje poslao na osnovu informacija Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS).

Kako su naveli, shodno izvještaju i upozorenju ZHMS-a, sutra se očekuje dejstvo ciklonske aktivnosti sa centrom u oblasti Đenovskog zaliva, koje će u Crnoj Gori usloviti intenzivne padavine.

“Kao posljedica dejstva ciklona, kratkotrajno na području Crne Gore, posebno u planinskom zaleđu Jadrana i regiona Orjena, u centralnim predjelima i prema sjeveru i sjeveroistoku, očekuje se jaka kiša, a od sredine dana posebno na sjeverozapadu u planinama intenzivnije sniježne padavine, moguće i sniježne mećave”, kaže se u saopštenju.

Iz MUP-a su rekli da je u južnom Jadranu i uz obalu moguće formiranje olujno-grmljavinskih oblaka sa uslovima lokalne kratkotrajno olujne vremenske nepogode.

“U nedjelju ujutru, odnosno tokom noći subota na nedjelju, i nedjelju popodne očekuju se jaki udari južnog vjetra, posebno uz obalu i u višim predjelima na sjeveru, kratkotrajni udari vjetra imaće olujni karakter”, navodi se u saopštenju.

Iz MUP-a su kazali da su kao posljedica te prognostičke meteorološke situacije i kratkotrajno obilne količine vode, kao i otapanja od prethodnog snijega, lokalno mogući bujični problemi, prvenstveno na bujičnim tokovima i u urbanim sredinama.

“Na saobraćajnicama i potencijalno ranjivim mjestima moguća su lokalna klizišta ili odroni, posebno gdje su vršeni ozbiljni građevinski zahvati i gdje je narušena prirodna povezanost”, navodi se u saopštenju.

Iz MUP-a su rekli da ta meteorološka situcija potencijalno može da utiče na normalno funkcionisanje infrastrukturnih sistema.

Otvorena konceptualna izložba “7K Novus Ordo Mundiquot /”7K New World  Order” Marije Sarap

0

 

Konceptualna izložba – foto M.D.P

U Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra u petak je svečano otvorena konceptualna izložba “7K Novus Ordo Mundi” /”7K New World Order” autorke Marije Sarap.

Prema riječima prof. dr Sonje Tomović Šundić, koja je svečano otvorila ovu izložbu riječ je o cjelovitom audio- vizuelnom kritičkom osvrtu na postmodernu civiliziju.  „ Ovdje  imamo artefakte koji funkcionišu kao lampe, osvjetljeni su a s druge strane simbolički predstavljaju brojeve, svaki od ovih predmeta zapravo je jedan broj. I čovijek zaista postaje predmet, sredstvo a ne ono što treba da bude a to je cilj dakle ličnost što svakako u tom njegovom konstituisanju identiteta negdje duboko nedostaje“

Otvorena konceptualna izložba “7K Novus Ordo Mundiquot /”7K New World  Order” Marije Sarap
Konceptualna izložba – foto M.D.P

Dok Mariju Sarap crnogorska javnost zna kao dramskog pisca i scenaristu sada se oprobala u još jednom vidu umjetnosti. „Sada je našla jedan novi izraz, rečnik kojim ona odlično vlada i odlično se izražava“ , zaključuje Tomović Šundić.

Kako autorka ove izložbe kaže, u savremenoj konzumerističkoj kulturi čovijek je postao samo broj, bezimeni pojedinac koji gubi svojstva ličnosti, moralnosti  duhovnosti te je upravo to jedan od glavnih motiva ove konceptualne večeri.

Konceptualna izložba – foto M.D.P

„Ova izložba nastala je usled neslaganja sa autoritetima u kojima živimo, onda sam naprosto odlučila da to prebacim preko rampe i da to postane nešto drugo. Stajalo je godinama tako u nekom taborenju ali znala sam da će da nadje svoj put upravo onda kada je bilo vrijeme“, kazala je autorka.

Sarap sa ponosom ističe da su finska medijska kuća i časopis koji se bavi art kritikom preoznali značaj njena dva konceptualna djela i pozvali je da sa njima učestvuje na izložbi u Londonu.

Konceptualna izložba – foto M.D.P

Ono što ovu postavku čini posebnom jeste to da traje samo jedan dan, jer kako autorka kaže, sama postavka posjetiocima ne vrijedi ukoliko ne isprate kompletan estetski koncept tačnije sinergiju tijela, artefakta te umjetničke indvidualnosti koje ga čine.

Većina Evropljana podržava reakciju EU-a u na rusku agresiju na Ukrajinu

0
Većina Evropljana podržava reakciju EU-a u na rusku agresiju na Ukrajinu
EU – Foto – Shutterstock

Većina evropskih građana podržava odgovor EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu i solidarna je s napadnutom zemljom, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra koje je Europska komisija objavila u četvrtak.

Istraživanje provedeno od 12. januara do 6. februara ove godine u 27 država članica, pokazuje da se 91 posto ispitanika slaže se s pružanjem humanitarne pomoći, 88 posto se zalaže za prihvat osoba koje bježe rata.

Pružanje financijske potpore Ukrajini odobrava 77 posto, a gospodarske sankcije ruskoj vladi, poduzećima i pojedincima 74 posto ispitanika.

Europljani i dalje uvelike podržavaju zabranu emitiranja ruskim medijima u državnom vlasništvu (67 posto) i ulaganje sredstava EU-a u kupnju i opskrbu Ukrajine vojnom opremom (65 posto).

Općenito, većina europskih građana (56 posto) zadovoljna je odgovorom Europske unije na rusku invaziju na Ukrajinu, pokazalo je istraživanje.

Velika većina građana EU-a (84 posto) slaže se da bi Unija trebala što prije smanjiti ovisnost o ruskim izvorima energije. Također se većinom slažu da bi trebala podupirati zelenu tranziciju ulaganjem u obnovljive izvore energije (86 posto).

Isto tako, velika većina od 85 posto Europljana uvjereno je da će povećanjem energetske učinkovitosti zgrada, prometa i robe EU smanjiti ovisnost o proizvođačima energije izvan EU-a. Više od 80 posto ispitanika smatra da bi države članice EU-a trebale zajednički kupovati energiju od drugih zemalja kako bi postigle bolje cijene.

Europljane trenutačno najviše zabrinjava inflacija (32 posto ispitanika), pa međunarodna situacija (28 posto) i opskrba energijom (26 posto).

Potpora euru i dalje je na vrlo visokoj razini u EU-u kao cjelini (71 posto, druga najviša razina ikad zabilježena) i još više u europodručju (79 posto).

Školski maskenbal održan u duhu kotorske tradicije

0

U duhu kotorske tradicije, danas, 25.februara, u holu Gimnazije i Srednje pomorske škole održan je tradicionalni školski maskenbal.

Nakon tri godine pauze, a na opšte oduševljenje svih učenika koji od marta 2020. nisu imali priliku da budu dio ovakve posebne atmosfere u svojoj školi, pristupilo se osmišljavanju maski i koreografija. U očekivano veseloj atmosferi i uz veliki odaziv učenika, maske su defilovale ispred žirija i rijetkih pojedinaca  koji se nisu maskirali. Uz zvuke karnevalskih nota i karnevalskih mota, učenici su pokazali da je „život maskenbal“.

Kvalitet maski i atmosferu koju su stvarali oko sebe procijenio je žiri u sastavu profesora: Slavica Rajman, Miroslav Kilibarda, Svetlana Kikanović, Darko Botica i Biljana Pejčinović.

Od pojedinačnih maski, prvo mjesto i nagradu  dva ruksaka, osvojila je maska pod nazivom „Bogomoljke“. Drugo mjesto i nagradu zvučnik osvojila je „Morska vila“, a treće mjesto i nagradu slušalice „Poslovni čovjek“. Žiri je dodijelio i dvije specijalne nagrade, pa je „La Casa De Papel“ osvojila mjesečnu članarinu u teretani, a maska „Doktor“, nagradu od 20 eura.

Grupne maske su osvojile  novčane nagrade. Treće mjesto i nagradu od 70 eura osvojila je maska „Party 1920“, drugo mjesto i nagradu od 100 eura maska „Slatki greh“, a najviše glasova žirija i publike zadobila je maska „Konstrakta -Umjetnica mora biti zdrava“, koju su osmislili i prikazali uz dobro uvježbanu koreografiju učenici 4m predvođeni odjeljenjskom starješinom Aleksandrom Jovanović.

Maskenbal – Gimnazija Kotor

Zahvaljujemo se Turističkoj organizaciji Kotor koja je bila glavni sponzor  nagrada za najbolje grupne i individualne maske. Predstavnici TO Kotor Vanja Petrović, Marija Janjušević i Ranko Maraš, obučeni u tradicionalne karnevalske kostime, doprinjeli su opštoj veseloj atmosferi na maskenbalu.

Kulturni centar „Nikola Đurković“ je pozvao sve grupne maske da učestvuju na Kotorskom karnevalu, koji će se održati 5.marta. 2023.