Treći protest pokreta Ima nas: Crna Gora mora biti dio Evrope i sačuvati građanski karakter

0
Treći protest pokreta Ima nas: Crna Gora mora biti dio Evrope i sačuvati građanski karakter
Foto Ima nas

Crna Gora nema alternativu, već mora biti dio u porodice evropskih naroda i sačuvati građanski karakter i multietnički i multivjerski sklad, poručeno je na trećem protestu pokreta Ima nas.

Nakon govora na platou ispred Skupštine Crne Gore, građani su krenuli u protestnu šetnju Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog.

Član Predsjedništva Demokratske partije socijalista Nermin Abdić kazao je da su se okupili da brane svaki pedalj jedine domovine.

“Svi ovdje moramo poručiti da Crnogorci ne ljube lance. Crna Gora nema alternativu, mora ići sigurnim korakom u porodice evropskih naroda. Mora da sačuva građanski karakter i multietnički i multivjerski sklad”, poručio je Abdić, prenosi Pobjeda.

On je kazao da je građane ispred Skupštine okupila ljubav prema državi, poručujući da će ih biti još više.

“Ne možemo dozvoliti da se naši pacijenti liječe bez ljekova, niti da se naša djeca školuju u školama bez grijanja. To im nećemo dozvoliti, niti oprostiti”, naglasio je Abdić.

Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković rekla je da neće proći “Vučićeve sluge” sa svojim zlim naumima pokoravanja Crne Gore.

“Nijesu prošle sluge Beograda ni devedesetih, pa neće ni danas u nezavisnoj i NATO Crnoj Gori”, rekla je Vuksanović Stanković.

Ona je naglasila da se ljudi slavnog 13. jula nikada neće pokoriti.

“Ima nas i vazda nas je bilo da anticrnogorskoj, antigrađanskoj, antievropskoj, primitivnoj, nacionalističkoj, velikosrpskoj politici kazemo veliko “ne”. Ne kao Lovćen, ne kao Durmitor ne kao Rumija”, istakla je Vuksanović Stanković.

Ona je, govoreći o inicijativi Otvoreni Balkan, istakla da će Crna Gora u Evropu, a ne u “fantomski srpski svet”.

“Dalje ruke od Crne Gore. Crna Gora će u Evropu, a ne u srednji vijek. Crna Gora će u EU, a ne u fantomski srpski svet”, rekla je Vuksanović Stanković.

Foto Miraš Dušević

Građanski aktivista Predrag Vušurović kazao je da građani Crne Gore traže da se spriječi rušenje ustavnog poretka i da “pučistički Zakon o predsjedniku bude povučen”.

“Crna Goro, tražiš da bude postignut dogovor o Ustavnom sudu, kako bi se obezbijedili uslovi za vanredne izbore. Crna Goro, sabiraš snagu i ljude, i tek ćeš. Nikad Crna Gora kakvu (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić sanja”, rekao je Vušurović.

On je kazao da se Crna Gora Ustavom zove “jedina naša”.

“Jedino što je kod (premijera Dritana) Abazovića spektakularno, spektakularno je za tuđ račun vladati s pola Vlade. Neka neko javi Abazoviću – predstava je gotova, a zavjesa pada. Taj cirkus i takav klovn odlazi iz našeg grada. Široko im polje Otvorenog Balkana. Ne u tu Vučićevu otvorenu jamu”, rekao je Vušurović.

Novinarka Pobjede Kaćuša Krsmanović poručila je da se građanski aktivisti i novinari, među kojima je ona, a koje su u BIRN-ovoj analizi označeni kao ekstreministi, nijesu uplašili i da ih ne mogu ućutkati.

Foto Mediabiro

“Ima nas da branimo i odbranimo naše pravo da dignemo glas u odbranu građanske Crne Gore”, rekla je Kramsnović.

Krsmanović je kazala da je tu da “odlazećem premijeru Dritanu Abazoviću i onima koji su mu dali zadatak da Crnu Goru vrati pod srpsku čizmu i ruski uticaj” poruči “Neće moći”.

“Neće moći dok ima nas. Abazoviću, džaba vam spiskovi nepodobnih. Džaba vam prijetnje, medijska posluga. Nijesmo se uplašili. I nećemo nikada ćutati. Naša dužnost, kao slobodnih ljudi, je da dižemo glas”, rekla je Krsmanović.

Ona je kazala da ih ima dovoljno da odlučno i nepokolebljivo kažu “Dosta je”.

“Crna Gora je naša svetinja. Naš dom i naša država. I nijesmo mi radikalne desničarke i desničari, ekstremistkinje i ekstremisti. Mi smo dostojanstveni i dostojni stubovi ove zemlje. Nećete nas satrijeti i utrijeti”, dodala je Krsmanović.

Član Liberalne partije Vido Drašković kazao je da “klero-nacionalistička vlast” tvrdi da je oslobodila Crnu Goru.

“Tačno je, oslobodila nas je, svakog dobra. Rezultat njihove dvogodišnje vladavine je država u vanrednom stanju. Cilj im je da još jedini legitimni i legalni institut, predsjednika države sruše kako bi prikazali Crnu Goru kao neodrživu. Ima li nas da spriječimo rušenje ustava”, rekao je Drašković.

On je kazao da je njihova obaveza prema precima, a dužnost prema potomcima da sačuvaju ono za šta su se borili njihovi preci.

“Ima li nas da odgovorimo izazovima koji su pred nama. Pred nama su dva puta – Otvoreni Balkan –ambis čeljusti kleronacionalista i Evropska unija – društvo razvijenih i prosperitetnih naroda. U pamet se, građani Crne Gore”, poručio je Drašković.

Predsjednik barskog Opštinskog odbora Socijaldemokrata Branislav Bane Nenezić rekao je da je parlamentarna većina, stvorena bez ikakvog izbornog programa koji bi Crnoj Gori donio boljitak , skovana samo sa ciljem da se što vise unizi džava.

Kako je rekao, mnogo toga dogodilo se za dvije godine u režijama prve “eksperimentalne, ekspertske i ekstremske, pa zatim i cenzus vlade” koja je, prema njegovim riječima,dala sebi za pravo da predlaže zakone koji su direktno u suprotnosti sa Ustavom.

“Danas je to zakon o predsjedniku, šta je slijedeće? Zakon o državnim simbolima, zastavi i himni?”, rekao je Nenezić.

On je kazao da cijene osnovnih namirnica rastu, potrošačka korpa je iz dana u dan sve veća, a da niko ne predlaže nijednu mjeru.

“A i kako bi, kad oni koji su zaduženi za ekonomiju nemaju namjeru da se bave ekonomijom kako i sami kažu. I kao vrhunac, od ove nastavne godine naša djeca pri odlasku u školu moraju da se obuku slojevito da bi mogli pisati u svojim đačkim klupama jer su nam škole bez grijanja”, saopštio je Nenezić.

On je istakao da nijedan pojedinac ili grupa nije iznad Crne Gore.

“Najveća vrijednost je naša građanska Crna Gora u kojoj težimo da svi budemo jednaki. Slobodna , građanska Crna Gora je nešto za šta se moramo dostojanstveno ali uporno boriti, neće nam je niko pokloniti”, poručio je Nenezić.

On je rekao da neće odustati od zahtjeva za novim vanrednim parlamentarnim izborima i da građani treba da odluče ko će ih voditi i predstavljati.

Nakon skupa održana je protestna šetnja koja Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, od platoa ispred Skupštine do spomenika Svetom Petru Cetinjskom.

Na skupu su bili istaknuti transparenti sa natpisima – “Ima nas, za Crnu Goru, za EU”, “Ne damo te Crna Goro”…

Zimske kotorske fešte od 1. decembra 2022. do 8. januara 2023.

0
Zimske kotorske fešte od 1. decembra 2022. do 8. januara 2023.
plakat

Sa zadovoljstvom najavljujemo Zimske kotorske fešte pod pokroviteljstvom Turističke organizacije opštine Kotor i Opštine Kotor,  u organizaciji Turističke organizacije opštine Kotor, NVU Karampana i Multisport Akademije Mayer, poručuju iz TO Kotor.

Simbolično, 01.12.  svečanim paljenjem novogodišnje dekoracije najavljujemo brojna dešavanja koja nas očekuju u decembru u Kotoru.

Najava velike fešte ne može proći bez muzičkog programa, tako da će nakon paljenja novogodišnje dekoracije u Gradskom parku nastupiti grupa Nitro, sa početkom u 16:30h.

U tom duhu, decembar se nastavlja sa mnogim muzičkim nastupima I to:

06.12.2022. – koncert grupe Low Voltage kod Glavnih gradskih vrata sa početkom u 12:00h

09.12.2022. – koncert grupe Kuba bend na Pjaci od muzeja sa početkom u 20:00h

13.12.2022. – koncert Jovana Mršulja I Dragan Ivanović duo bend kod Glavnih gradskih vrata

16.12.2022. – koncert grupe Milky Wave na Pjaci od kina sa početkom u 20:00h

21.12.2022. – Novogodišnja čarolija JPU “Radost”  u sali  JU Kulturnog centra “Nikola Đurković” sa početkom u 18:00h

21.12.2022. – koncert klape Incanto, uz Feštu od priganica i kuvanog vina u ŠC Kamelija sa počekom u 19:30h

23.12.2022. – nastup dječijeg hora JU OŠ “Savo Ilić” i FA “Nikola Đurković” uz Novogodišnji bazar kod Glavnih gradskih vrata sa početkom u 10:00h

23.12.2022. – tradicionalni koncert Gradske muzike Kotor u sali JU Kulturnog centra “Nikola Đurković” sa početkom u 20:00h

24.12.2022. – koncert klape Assa Voce na Pjaci od muzeja sa početkom u 20:00h

04.01.2023. – koncert SPD “Jedinstvo” u crkvi Sv. Nikole sa početkom u 18:00h

06.01.2023. – koncert Jelene Zvicer na Pjaci od kina sa početkom u 20:00h

Okićen Kotor – foto arhiv Boka News

I ove godine, Deda Mraz će 20.12. u pratnji svojih vjernih i vrijednih vilenjaka krenuti u posjetu svim vrtićima i osnovnim školama u Kotoru, a kako zbog gustog rasporeda ne može stići i do srednjoškolaca, njima u saradnji sa Multisport Akademijom Mayer pripremamo novogodišnju trku!

30.12. vrijeme je za “Bajku za nazdravlje” i posjetu porodilištu i dječijem odjeljenju Opšte Bolnice Kotor, nakon čega, Deda Mraz i vilenjaci nastavljaju ka trgu Svetog Tripuna gdje u 12:00h počinje koncert Leontine i Ivane Peters i dječijeg hora “D-mol”.

Fešta se nastavlja na istom mjestu, sa bendom The Grupa od 21:00h, a nakon njih grupa Ničim izazvan, sa početkom u 22:30h.

2022. godinu ispratićemo uz koncert grupe Toć, sa početkom u 21:00h, dok ćemo uz koncert Zdravka Čolića sa početkom u 23:00h, i dočekati Novu 2023. Godinu.

Da nam Nova godina počne veselo i uz igru, 02.01. na terasi Gradske kafane Dojmi vas čekamo na Novogodišnju tombolu!

Sa programom “Doživjeti stotu” 03.01. od 11:00h smo u posjeti dragim prijateljima iz JU Dom starih “Grabovac” Risan.

U duhu manifestacije “Od Božića do Božića” na Badnji dan 24.12. i 06.01. na Glavnim gradskim vratima i ove godine čekaće vas priganice; dok manifestaciju završavamo uz Papaladu ala maka,  08.01.2023. na Trgu od oružja, sa početkom u 12:00h.

Kotor – Otvorena druga Međunarodna naučna konferencija iz oblasti pomorstva

Kotor – Otvorena druga Međunarodna naučna konferencija iz oblasti pomorstva
Vladimir Jokić foto CG News

U Kotoru je danas otvorena druga Međunarodna naučna konferencija iz oblasti pomorskih nauka pod nazivom “2nd Kotor International Maritime Conference“-KIMC, u organizaciji Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore, podržane od strane Opštine Kotor.

Obraćajući se prisutnima, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić je istakao da su Opština i Pomorski fakultet ove godine institucionalizovali saradnju u vidu suorganizacije Konferencije, a motivi su, kako dodaje, dvojaki.

“Najprije činjenica da imamo još jednu naučnu konferenciju u Kotoru u potpunosti pogoduje onome što su ambicije gradske uprave, a to je da Kotor bude centar obrazovnog sistema i mjesto gdje će se okupljati nosioci najviših zvanja i najvećeg znanja. Drugi utemeljeniji razlog nalazi se u samoj temi – u pomorstvu”.

On je kazao da smo proteklih nekoliko decenija, kroz društvene i geopolitičke promjene,  doživjeli da naša pomorska industrija nije na nivou kakva je bila u prethodnim milenijumima.

Otvorena druga Međunarodna naučna konferencija iz oblasti pomorstva – foto CG News

„Gotovo u jednom trenutku smo mogli da kažemo da smo primorska, a ne pomorska zemlja. Ipak, institucija kao što je Pomorski fakultet je uspjela da bude zamajac i temelj onoga što je održavanje pomorske supstance – ne samo Kotora već i Crne Gore” naglasio je Jokić.

Dekan Pomorskog fakulteta Kotor (PFK) prof.dr Špiro Ivošević je rekao da je vizija ove visokoškolske ustanove da – pružanjem visokog kvaliteta nastave,  naučno-istraživačkim radom i obukom, sa priznatim naučnim dostignućima i razvijenom međunarodnom saradnjom, bude konkurentna i međunarodno priznata visokoškolska ustanova u oblasti pomorstva u jugoistočnoj Evropi.

Špiro Ivošević – dekan – – foto CG News

,,Unaprjeđenje nastave i nauke, unaprjeđenje resursa i međunarodna saradnja, kao i povezivanje naučnog i nastavnog procesa sa privredom, su svakako ključni pravci razvojne strategije. U tom smislu posebno mi je drago što vidim veliki broj predstavnika pomorske privrede koji su se odazvali, ne samo pozivu da prisustvuju našem svečanom otvaranju, već i da podrže svaku našu aktivnost od zajedničkog interesa i cilja. PFK stalno obogaćuje i proširuje svoje nastavne baze, otvara nove vidove saradnje na nacionalnom i međunarodnom nivou. Zahvaljujući ovakvim inicijativama, vrijednom radu i sjajnoj saradnji i podršci, danas imamo veliki broj prijatelja, što se vidi po velikom odazivu Konferenciji i našim ukupnim aktivnostima. Preko pedeset bilateralnih sporazuma o mobilnosti nastavnika i saradnika u okviru ERASMUS +projekata i preko 50 partnerskih institucija iz inostranstva i još toliko iz Crne Gore, čine respektabilnu bazu partnera”- kazao je Ivošević.

Otvarajući konferenciju rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, kazao je da iako po svojim ukupnim gabaritima i broju zaposlenih čini jednu od manjih univerzitetskih jedinica, svojim aktivnostima Pomorski fakultet  često prednjači, naročito kada su u pitanju aktivnosti na planu međunardne saradnje.

Božović – foto CG News

“Kada govorimo o međunarodnom tržištu rada, treba reći i to da su najbrojniji ambasadori Fakulteta i državnog Univerziteta upravo alumnisti Pomorskog fakulteta Kotor. Ploveći svjetskim morima i okeanima oni sve nas predstavljaju kroz svoj rad  i saradnju, dalje usavršavanje i napredovanje. Time ova univerzitetska jedinica dokazuje da – ne samo da predano i uspješno radi na usaglašavanju svoje razvojne strategije sa strategijom razvoja Univerziteta, već definisane ciljeve uspješno i realizuje. Ti ciljevi, a i misija našeg Univerziteta, tiču se stvaranja i širenja znanja kroz izvrsnost u obrazovanju, nauci i stvaralaštvu, odnose se na unaprjeđenje međunarodne saradnje i projektnih aktivnosti, povezivanje sa privredom i preduzetništvom”rekao je Božović.

On je naglasio da je u pitanju  stvaranje uspješnih i društveno-odgovornih akademskih građana, ne samo naše, već i globalne zajednice te da je organizovanje jedne ovako autentične međunarodne konferencije pomorskih nauka jedan od rezultata prednosti te misije i kreativnih ideja ovog kolektiva, a iz te osnovne ideje već su proizašli i novi konkretni rezultati, zaključio je Božović.

Adriatic 42: Uspješno završen servis Black Pearl

Adriatic 42: Uspješno završen servis Black Pearl
Adriatic 42: Uspješno završen servis Black Pearl

Najveća jahta na svijetu S/Y Black Pearl napustila je nedavno plutajući dok kompanije Adriatic 42 u Bijeloj, nakon što je završen njen servis.

Upravo je ova megajahta bila prva koja je servisirana u ovom jedinstvenom objektu za remont i popravku najvećih plovila na svijetu.

Podsjetimo, Adriatic 42 zvanično je otvoren 28. oktobra. Uoči otvaranja, u plutajući dok stigla je jahta Black Pearl, a za njen servis bilo je potrebno 14 dana.

Svoja iskustva iz Adriatic 42, te kako su tekle pripreme servisa za jednu od najzahtjevnijih jahti u smislu remonta, podijelili su kapetan, menadžer i glavni inženjer ove megajahte.

Kako su naveli, kompanija Adriatic 42 pokazala je apsolutni profesionalizam i punu posvećenost u realizaciji vrlo zahtjevnog posla.

„Adriatic 42 je imao savršen raspored za nas, posebno u pogledu našeg plana krstarenja do kraja godine, jer će Black Pearl, po prvi put, ploviti do Kariba. Imali smo jako dobar sastanak sa timom iz kompanije Adriatic 42, sa Drydocks World Dubai menadžmentom, koji su do detalja definisali upravljenje projektom na najbezbjedniji način. Adriatic 42 je sve dodatne radove uspio da upakuje u naš plan, tako da nije bilo produženja rokova, što je vrlo važno za nas i za tim, zbog predstojeće promjene vremenskih prilika. Pored toga, cijena je za nas bila vrlo povoljna i atraktivna“, kazao je menadžer S/Y Black Pearl, Derek Munro.

Black Pearl je trojarbolni jedrenjak, dug 107 metara sa modernim takozvanim DynaRig sistemom upravljanja jedrima. Ima tri velika jarbola napravljena od karbonskih vlakana.

default

Iz kompanije Adriatic 42 poručuju da je ovakav impozantni ploveći objekat ponovo otvorio novu, moderniju i održiviju eru remonta brodova u Bijeloj.

„Čast nam je što smo na samom početku razvoja Adriatic 42 servisirali najveću jahtu na svijetu. Bez sumnje, to ne bi bilo moguće da iza svega ne stoje koncesionari PM Holdings LLC, odnosno kompanija Investment Corporation of Dubai (ICD) i Drydocks World Dubai. Ove kompanije, u jahting svijetu, sinonim su za pouzdanost i najbolju moguću uslugu, po najvišim svjetskim standardima. Upravo smo to pružili prilikom servisa Black Pearl i pokazali zašto je Adriatic 42 zaista zamajac za ponovni razvoj jahting remonta u Crnoj Gori“, poručuju iz kompanije.

Kako su naveli, remontne aktivnosti se nastavljaju na novom brodu, koji je već u plutajućem doku.

Kotorska bolnica nabavlja angiografski aparat, vrijednost 1,1 milion eura

0
Kotorska bolnica nabavlja angiografski aparat, vrijednost 1,1 milion eura
Bolnica Kotor foto Boka News

Opšta bolnica Kotor raspisala je tender za nabavku angiografskog aparata sa pratećom opremom i potrošnim materijalom za angio salu, uz izvođenje radova.

Vrijednost nabavke procijenjena je na 910.000 EUR bez, odnosno 1,1 mil EUR sa uračunatim PDV-om.

CT angiografija predstavlja pregled krvnih sudova arterija i vena na CT (skener) aparatu novije generacije. Ovim pregledom mogu biti obuhvaćene arterije srca i sve periferne arterije.

Koji pacijenti se upućuju na ovaj pregled?

Svi pacijenti kod kojih se zna ili posumnja na problem sa krvnim sudovima: zakrčenje krvnih sudova u smislu ateroskleroze ili naglo nastale tromboze, proširenja krvnih sudova u vidu aneurizmi, presavinuća arterija – kinking ili coiling, rascjepi krvnih sudova – disekcije, povrede krvnih sudova, anatomski varijeteti urodjeni ili stečeni, proširene vene ili tromboza vena…

Slovenci referendumom potvrdili zakon o depolitizaciji javne televizije

0
Slovenci referendumom potvrdili zakon o depolitizaciji javne televizije
Slovenija

Slovenci su u nedjelju na referendumu potvrdili zakon kojim se žele spriječiti politička imenovanja na javnoj televiziji, nakon pogoršanja medijske klime u vrijeme prijašnjeg premijera Janeza Janše.

Više od 62 posto birača podržalo je zakon, pokazuju rezultati koje je objavila izborna komisija tokom večeri, stvorivši uvjete za njegovo stupanje na snagu vjerovatno početkom 2023. godine, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Nekoliko organizacija za zaštitu medija, poput Medijske organizacije jugoistočne Evrope (SEEMO), s odobravanjem su pozdravile amandman kojem je zadaća “braniti uređivačku nezavisnost” RTV Slovenije od “političke zloupotrebe i od nepobitne destrukcije”.

Pad Slovenije na listi medijskih sloboda

Konzervativni premijer Janez Janša, na vlasti od 2020. do 2022. godine, učestalo je napadao medije optužujući ih za pristranost te je smijenio većinu vodećih ljudi RTV-a i imenovao sebi bliske saradnike.

Mrežu je nakon toga potresao niz štrajkova i protesta protiv izmjene programa i pritiska kojemu su izloženi novinari pa je Slovenija pala s 36. na 54. mjesto na ovogodišnjoj listi medijskih sloboda organizacije Reporteri bez granica (RSF).

Stranka bivšeg premijera zatražila je raspisivanje referenduma u nadi da će potvrditi novi zakon, donesen nedugo nakon dolaska na vlast koalicije lijevog centra. To je bila nova pljuska za Janeza Janšu.

(Ne)miješanje u rad medija

Po tom tekstu, vlada i parlament više neće moći imenovati upravljačka tijela (RTV Slovenije) i mreža će biti pod nadzorom grupa civilnog društva (zaposlenika, aktivista za ljudska prava, akademije znanosti).

“Učinjena je nepopravljiva šteta, ali uređivačka autonomija će se očuvati” ovim amandmanom, komentirala je Helena Milinkovič, glasnogovornica glavnog sindikata televizije, za agenciju AFP.

Više od 40 zaposlenika otišlo je iz redakcije koja okuplja oko 2.100 ljudi, dodala je. U međuvremenu došlo je desetak novinara koji su prije radili za glasila sklona Janši.

“Novi upravljački sistem znatno će ograničiti mogućnost svake vlade (…) da se miješa u rad javnih medija”, istakli su RSF i drugi potpisnici u saopćenju te ocijenili da je sadašnji zakonodavni okvir zastario.

Danski istraživači na dnu Baltika otkrili više od 300 godina stare brodske olupine

0
Danski istraživači na dnu Baltika otkrili više od 300 godina stare brodske olupine
Olupina – podmorje – ilustracija – foto SHUTTERSTOCK

Danski istraživači pronašli su tri dobro očuvane brodske olupine u Baltičkom moru, čiju su starost stručnjaci Pomorskoga ratnog muzeja u Thyborønu procijenili na više od 300 godina.

Stručnjaci muzeja su kazali da su dvije olupine gotovo sigurno nekadašnji nizozemski teretni brodovi, dok je treći i najveći vjerojatno bio skandinavski.

Sva su tri broda pronađena na dubini od oko 150 metara, potvrdio je muzej.

“Bilo je fantastično kada smo na ekranu ugledali olupine nakon što smo na morsko dno poslali podvodnog robota”, rekao je vođa ekspedicije i ravnatelj muzeja Gert Normann Andersen.

Za razliku od područja Sjevernog mora, gdje bi se svaka olupina raspala u rekordnom vremenu, u Baltičkom moru brodovi su često vrlo dobro očuvani, rekao je Andersen.

Pojasnio je da je to stoga što ni crvi ni ostale životinje koje uništavaju drvo ne uspijevaju živjeti na tolikoj dubini u Baltičkome moru, gdje je pH vrijednost morske vode prekisela i premalo je kisika.

Unija za Mediteran: Zbog poskupljenja hrane mogući nemiri

0
Unija za Mediteran: Zbog poskupljenja hrane mogući nemiri
U Tunisu je posebno teško naći mlijeko za bebe
Foto: Romas_Photo / Shutterstock

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao Arapsko proljeće, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

– Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane, a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo Arapsko proljeće, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja, zaključuje Kamel.

Turističke organizacije Herceg Novog i Međumurja potpisale Sporazum o saradnji

0
Turističke organizacije Herceg Novog i Međumurja potpisale Sporazum o saradnji
urističke organizacije Herceg Novog i Međumurja potpisale Sporazum o saradnji

S ciljem unaprjeđenja saradnje na području turizma, obrazovanja i kulture, direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula i predstavnica Turističke organizacije Herceg Novog Svetlana Radmilović krajem prošle sedmice potpisali su u Čakovcu sesporazum o saradnji.

Crnogorski grad na obali Jadranskog mora – Herceg Novi – smješten je na ulazu u Boku kotorsku, te je upravo zahvaljujući prirodnim ljepotama stekao naziv grada sunca, cvijeća i zelenila, ali je i grad tradicije, kulture i sporta.

Saradnja s Međimurskom županijom – destinacijom nagrađenom sa čak tri EDEN nagrade za izvrsnost – te prepoznatom kao odličnom destinacijom kontinentalnog turizma, u Turističkoj organizaciji Herceg Novog smatraju odličnom prilikom za razmjenu iskustava i primjenu dobre prakse.

Potpisivanju sporazuma prisustvovao je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je tom prigodom istaknuo „Bogatstvo tradicije i kulturno-povijesnog nasljeđa koje baštine obje regije nam je poveznica i dobra polazna točka za razvoj suradnje. Herceg Novi, kao i Međimurje, ima crkve posvećene sv. Roku i sv. Jeronimu, svecima važnima za našu povijest. Sveti Jeronim je rođen u Međimurju za što postoje znanstveni dokazi. Poveznica ima još: Ban Petar Zrinski u 17. stoljeću osobno je došao u mjesto Perast, nadomak Herceg Novog, da bi tamošnjim žiteljima predao mač u ime zahvale što su zaustavili prodor 7.000 Osmanlija. Taj se mač danas smatra jednim od najvrijednijh spomenika iz toga doba“, ispričao je župan Posavec.

„Međimurje na razmeđi triju zemalja, sa svim bogatstvima i vrijednostima koje čuva i razvija, ali i s praksom ovjenčanom najvišim nagradama u turizmu, te turistički razvoj i baština Herceg Novog objema sredinama mogu donijeti blagodati kroz suradnju“, istaknuo je R. Grula.

„Cilj nam je jačati saradnju na širokom polju turizma, zajedničkoj promociji i organizaciji niza sadržaja za koje sam sigurna da će obogatiti turističke ponuda oba kraja“, dodala je Svetlana Radmilović.

Na današnji dan umro posljednji premijer SFRJ Ante Marković

0
Na današnji dan umro posljednji premijer SFRJ Ante Marković
Ante Markovic

Posljednji premijer SFR Jugoslavije Ante Marković preminuo je na današnji dan 2011. godine.

Rođen je rođen 25. novembra 1924. godine u Konjicu, a umro u Zagrebu 28. novembar 2011.

Diplomirao je elektrotehniku na Univerzitetu u Zagrebu 1954. godine. Dugo je radio u nekadašnjem gigantu SFRJ preduzeću „Rade Končar“ u Zagreb, i to najprije kao projektant, zatim kao šef odsjeka za ispitivanje, a potom kao pomoćnik tehničkog direktora i na kraju kao pomoćnik generalnog direktora.

Od 1961. do 1984. godine bio je generalni direktor ovog preduzeća koje je brojalo 25.000 zaposlenih.

Od 1982. do kraja 1991. godine bio je na sljedećim političkim položajima: predsjednik Izvršnog veća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske (1982–1986), predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske (10. maj 1986. – maj 1988.), predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (16. marta 1989. do 20. decembra1991.), zapravo premijer SFRJ.

Kao premijer, izvukao je Jugoslaviju iz ekonomske krize, oborio inflaciju, i otpočeo snažne reforme kojima je nastojao da Jugoslaviju uvede u Evropsku zajednicu.

Međutim, usljed tadašnjih političkih prilika, njegovi planovi su osujećeni.

Sredinom 1990. osnovao je Savez reformskih snaga Jugoslavije, pred tadašnje višestranačke izbore. No, pošto su bili žestoko napadani u medijima većine jugoslovenskih republika, reformisti su pretrpjeli poraz.

Krajem 1991. Marković je bio potpuno marginalizovan, što je rezultovalo njegovom ostavkom.

Tokom svoje političke karijere bio je član Saveza komunista Hrvatske i Jugoslavije.

I danas se često citiraju njegove riječi iz 1989. godine: “Zablude ćemo plaćati siromaštvom, trovanjem duha i položajem daleke periferije Evrope”.