Završeno ovogodišnje izdanje manifestacije “Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori – JAM 2023“

0
Jazz

Koncertom ansambla Nikolov- Ivanović Undectet sinoć je zatvoreno ovogodišnje, šesnaesto izdanje manifestacije „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori – JAM 2023“ Ovim koncertom ujedno je obilježen i Međunarodni dan džeza.

Dva muzičara sa Balkana, Vladimir Nikolov, kompozitor i pijanista i Srđan Ivanović, kompozitor i bubnjar, ujedinili su svoje talente i prethodna iskustva da bi kreirali zajednički ansambl od 11 muzičara iz različitih sredina (Balkan/Francuska). Dok se Nikolov ističe u radu sa svjetskim orkestrima i ansamblima i na filmskim projektima, kao što je Oskarom nagrađeni “Umjetnik”, Ivanović je aktivan u manjim sastavima; publika ga pamti kao vođu kvarteta Blazin’ koji predstavlja originalnu viziju spajanja modernog evropskog džeza sa balkanskim uticajima.

Vladimir Nikolov nije prvi put u Podgorici ali jeste u ovom sastavu i prijatno je kaže iznenađen reakcijom publike ali i brojnošću.

“Mi sviramo neku fuziju stilova što nije toliko strano publici, nismo striktno džez ansambl i to možda pomaže da budemo atraktivniji publici. Svirali smo muziku sa naših albuma, one koje publika obično voli da čuje, dodali smo i nekoliko kompozicija sa novog albuma koji je u pripremi tako da je publika bila u prilici da čuje i premijerno neke kompozicije” kaže Nikolov.

Završeno ovogodišnje izdanje manifestacije “Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori – JAM 2023“
Jazz

Srđanu Ivanoviću je ovo bio drugi nastup u Crnoj Gori podsjetivši da je prije više godina svirao sa Rambom Amadeusom.

“Plan nam je da snimimo treći album na kojem će svirati veliki broj muzičara iz francuske. Do sada smo nastupe bazirali na prostoru balkana, nakon novog albuma u planu nam je da nastupamo po Francuskoj ali I širom Evrope” kazao je Ivanović.

On je istakao da je loša stvar kod džeza što nema brojnu publiku ali da je dobra stvar ta što ta publika ne zavisi od jezika i kulture te da je to u principu internacionalna publika.

Organizatorka manifestacije i muzička urednica u KIC-u Maja Popović zadovoljna je kako su realizovani svi programi ali i interesovanjem publike za sve programe.

„Svake godine imamo drugačiji program i trudimo se da bude prijemčiv publici. Ove godine moto manifestacije bio je Balkansko – Francuske džez veze, i u tom svjetlu smo radili kompletnu manifestaciju. Ugostili smo muzičare iz džez mreže Balkan – Francuska i kreirali saradnju između crnogorskih i francuskih muzičara“, kazala je Popović.

Ona je istakla da nastavljaju sa svojim aktivnostima i realizacijom programa koji se tiču filmskih projekcija i cikljusa džez na filmu a već za mjesec dana krenuće se u pripremu i osmišljavanje sledećeg festivala džeza.

Odbio alko-test, kažnjen sa 2.000 eura

0
Odbio alko-test, kažnjen sa 2.000 eura
Policija

Beograđanin S.G. (42) kažnjen je sa 2.000 eura jer je odbio da se podvrgne obaveznoj analizi krvi radi provjere prisustva alkohola u organizmu, saopšteno je iz budvanskog Suda za prekršaje.

Prethodno je u kontroli saobraćaja zaustavljeno vozilo kojim je upravljao – “jaguar”, inostranih registarskih oznaka, nakon čega mu je alkometrom utvrđena koncentracija alkohola u organizmu od 1,55 g/kg.

“Sa tako utvrđenom vrijednošću okrivljeni se na zapisniku nije saglasio, pa je odveden u zdravstvenu ustanovu, kako bi se podvrgnuo analizi krvi, koju je u krajnjem i odbio”, piše u saopštenju suda.

Osim izrečene kazne, koja mu je kao stranom državljaninu odmah naplaćena, izrečena mu je i zabrana upravljanja na teritoriji Crne Gore u maksimalnom trajanju.

Učenici Pomorske škole Split predstavljat će Hrvatsku u Europskom parlamentu

0
Učenici Pomorske škole Split predstavljat će Hrvatsku u Europskom parlamentu
Učenici Pomorske škole Split

Učenici Pomorske škole u Splitu, pobjednici projekta ‘ekoLucija 101’ u kategoriji srednjih škola s ponosom će predstaviti našu zemlju u Evropskom parlamentu.

Mladim nositeljima “ekološke revolucije” iz Pomorske škole u Splitu pripala je čast da učeničke klupe zamijene zastupničkima, i to u Strasbourgu, nakon pobjede u natječaju projekta ‘ekoLucija 101’, u kojem je konkuriralo 85 osnovnih i srednjih škola. Partneri projekta su Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj (koji je osigurao njihovu nagradu putem programa Euroscola) i tvrtka Stemi.

Na vlastitim primjerima dobre prakse i promicanjem ekologije mora, ovi mladi ljudi sustavno ukazuju na problem zagađenja i očuvanja bioraznolikosti mora, a koji se u posljednjim desetljećima uslijed sve većeg zagađenja, prvenstveno plastikom, pretvara u najveći ekološki problem na svijetu.

“Znanstvena predviđanja ukazuju da će do 2050. godine, nastavimo li ovim tempom zagađenja, u oceanima biti više plastike nego ribe. Osim što more izučavaju svjesni prognoze o njegovoj budućnosti, učenici traže načine i modele kako pomoći prirodi te posljedično i čovječanstvu. Smatraju da javnost još uvijek nije dovoljno educirana, senzibilna ni spremna promijeniti bar dio ponašanja koja idu na štetu moru i živom svijetu mora. Prema njihovim razmišljanjima svaki pojedinac je važna “karika u lancu” novih ekologa mora.”

“Upravo je to i koncept školskog projekta “Zdravo more” kao sustava više projekata koje su učenici proveli ili i dalje provode i uključuje učeničku edukativnu te eko poticajnu Instagram stranicu zdravomore.eko, kao i eko akcije u kojima sudjeluju”, kazala nam je profesorica Marijana De Marchi, mentorica učenika kroz projektni sustav “Zdravo more” i istoimenu eko grupu.

Upravo školska grupa “Zdravo more” može se pohvaliti sudjelovanjem u mnogobrojnim ekološkim akcijama izvan redovne nastave i to vikendima, pri čemu učenici svoje slobodne vrijeme ulažu u očuvanju mora i obale. Samo u 2022. godini, volonterski su sudjelovali u više eko akcija čišćenja podmorja i obale, među kojima valja izdvojiti akcije “Eko Trogir”, “Zeleno-plavi Split”, “Eko Dugi Rat”, “Sub-damja”, “Eko Kaštela”, “Mare Nostrum Seget”, “Podstrana-Resistance”. Ove godine ih očekuju i nove.

U akcijama, uz “dronaše” sudjeluju i učenici ronioci (sastavni su dio eko grupe) i svakom pozivu rado se odazovu. U 2022. godini imali su i samostalnu eko akciju pod nazivom “Naše more-Zdravo more” u organizaciji škole, a u kojoj su im pomogli ronilački klubovi. Slogan grupe je “Pokupi otpad, ne budi smeće”.

“Hvala svima na podršci”, ovim putem poručuju iz škole.

Valja naglasiti da je Pomorska škola u Splitu jedina srednjoškolska ustanova u Republici Hrvatskoj koja ima smjer ribarsko-nautički tehničar, deficitan i prijeko potreban ribarskoj industriji te da ovi vrijedni učenici pripremaju i izložbu u Prirodoslovnom muzeju u Splitu u rujnu.

U Francuskoj protesti na Praznik rada, ne staje bijes zbog mirovinske reforme

0
U Francuskoj protesti na Praznik rada, ne staje bijes zbog mirovinske reforme
Prosvejdi u Francuskoj
Foto: Stephane Mahe / REUTERS

Francuski predsjednik Emmanuel Macron suočio se u ponedjeljak s prosvjedima diljem zemlje na Praznik rada dok nastoji umiriti društvene nemire zbog povećanja dobi za odlazak u mirovinu.

Macronova popularnost pala je na gotovo rekordno nisku razinu postignutu tijekom krize “žutih prsluka” nakon što je osudio sindikate i multisektorske štrajkove i podigao dob za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine.

Taj potez povećao je bijes protiv predsjednika jer ga mnogi Francuzi smatraju ravnodušnim prema njihovim svakodnevnim teškoćama. Macron je dočekan zvižducima, lupanjem loncima i dobacivanjem dok je bio u šetnji.

Sindikati se nadaju da će više od milijun ljudi marširati gradovima i mjestima u ponedjeljak.

– Ovaj 1. svibnja bit će prekretnica, rekla je Sophie Binet, čelnica ljevičarskog sindikata CGT. “Poručit ćemo da nećemo dalje dok se ova (mirovinska) reforma ne povuče, dodala je.

Laurent Berger, čelnik reformski orijentiranog sindikata CFDT, rekao je da je Macronova vlada bila gluha na zahtjeve jednog od najmoćnijih društvenih pokreta u desetljećima. Bez obzira na to, to ne znači kraj razgovora s vladom, rekao je u nedjelju.

Macron brani reformu i tvrdi da je ona potrebna kako bi jedan od najizdašnijih mirovinskih sustava u industrijaliziranom svijetu ostao u plusu, ali sindikati smatraju da ima drugih rješenja.

Macronova vlada, koja nema većinu u parlamentu, progurala je mirovinski zakon bez konačnog glasanja pošto je izostala međustranačka podrška.

Jačanje političke opozicije komplicira ostatak njegovog programa reformi, uključujući nacrt zakona o zapošljavanju koji bi od onih koji primaju minimalnu socijalnu pomoć zahtijevao da rade ili se obučavaju 15-20 sati tjedno.

Fitch je snizio u petak kreditni rejting Francuske za jednu razinu na ‘AA-‘, uz objašnjenje da potencijalni politički zastoj i društveni nemiri predstavljaju rizike za Macronovu agendu.

NTO i ACG dočekali prve putnike: Jet2 otvorio liniju Mančester – Tivat

0
Foto NTO i ACG

Jedna od najvećih britanskih avio-kompanija, Jet2.com po prvi put uvodi direktne letove ka Crnoj Gori. Prvi avion ovog avio-prevoznika na relaciji Mančester – Tivat, sa 160 putnika, sletio je jutros, 1. maja u 11.10 sati. Putnici su doputovali u Crnu Goru posredstvom najvećeg britanskog turoperatora, Jet2holidays.

Letovi na liniji Mančester – Tivat najavljeni su dva puta nedjeljno, ponedjeljkom i četvrtkom, do kraja oktobra.

Izvršni direktor Jet2.com i Jet2holidays, Steve Heapy naveo je da povratne reakcije korisnika i nezavisnih turističkih agencija govore u prilog velikoj potražnji za letovima i aranžmanima za odmor u Crnoj Gori za ljetnju sezonu 2023. godine.

NTO i ACG dočekali prve putnike: Jet2 otvorio liniju Mančester – Tivat
Foto NTO i ACG

“To nam potvrđuje da je Crna Gora destinacija do koje korisnici žele da stignu. Od trenutka kada smo pustili u prodaju karte za ovu destinaciju sa aerodroma u Mančesteru, kod lokalnih korisnika i nezavisnih turističkih agencija bilježi se opredjeljenje za posjetu Crnoj Gori. Kao najveći turopeator u UK, omogućili smo korisnicima i nezavisnim turističkim agencijama priliku bez premca kada je riječ o ljetnjem odmoru ove godine“, naglasio je Steve Heapy.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Ana Tripković Marković je naglasila da je tokom prošle godine zabilježeno pet puta vše turista iz UK u odnosu na 2021. godinu, pa je, kako dodaje, za očekivati da će se uvođenjem letova Jet2.com na avio-liniji između Mančestera i Tivta takav trend nastaviti.

“Crna Gora nudi raznovrsne mogućnosti za različite vrste odmora. Uvjereni smo da britanski turisti neće ostati ravnodušni prema netaknutoj prirodi, prostranim plažama, izvrsnoj gastronomskoj ponudi, brojnim događajima, kao i odličnim mogućnostima za aktivnosti u prirodi. Pozivamo vas da ove godine posjetite Crnu Goru, zemlju u kojoj vas očekuju nezaboravan odmor i autentično iskustvo“, istakla je direktorica NTO CG.

I izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Vladan Drašković poručio je da Aerodromi Crne Gore sa zadovoljstvom dočekuju jednu od vodećih avio-kompanija iz sfere turističkih putovanja.

Foto NTO i ACG

 “Odmor, avantura i istraživanje prve su asocijacije za Jet2com. I upravo je ovo ljeto vrijeme da putnici iz UK ponovo posjete i iznova otkriju destinacije u Crnoj Gori koje su nekada rado posjećivali. Uz prve spektakularne poglede na aerodrom Tivat iz neba i srdačnu dobrodošlicu našeg osoblja na zemlji, svaki putnik će znati da je na pravom mjestu”, kazao je Drašković.

Jedni od putnika na ovom letu, Hasan i Kliford iz Mančestera, poručili su da su uzbuđeni što otkrivaju novu destinaciju, o kojoj su čuli toliko lijepih stvari.

“Po prvi put smo ovdje i jedva čekamo da otkrijemo prirodne ljepote Crne Gore, koje smo imali priliku da vidimo na slikama, a koje su nas posebno zaintrigirale. Posjetićemo neke gradove na primorju i nacionalne parkove tokom našeg odmora i očekujemo dobar provod”, poručili su oni.

Dočeku su prisustvovali direktor tivatskog aerodroma Vladimir Praščević, kao i članovi Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Nebojša Đoković i Slavko Vukčević.

Prema dosadašnjim najavama, očekuje se da Tivat tokom ljeta bude povezan sa 35 do 40 destinacija.

Uz Mančester, u Tivtu su trenutno aktivne linije i za Beograd, Istanbul, Helsinki, Berlin, London, Dizeldorf, Tel Aviv i Pariz.

Spring Fair Luštica Bay, odložen za 8. maj

0
Spring Fair Luštica Bay, odložen za 8. maj
Luštica Bay

Proljećna fešta Spring Fair Luštica Bay, odložen je za ponedjeljak, 8. maja, zvog najave loših vremenskih uslova. U utorak 2. maja, će se održati Market domaćih proizvoda i rukotovorina od 12 do 16.30 časova, u Domu na malom lukobranu u Luštica Bay Marina naselju.

Na Marketu domaćih proizvoda predstaviće se  Fishermans Smokehouse sa bogatom ponudom sušene ribe, Fromagerie Ovchar sa domaćim mliječnim proizvodima i rakijom. Chili Montenegro donosi specijalitete od chili paprike.

Suhomesnate proizvode, sireve, masline i maslinovo ulje nude Turo d.o.o i Gazdinstvo Dragović, dok će domaći sir i kajmak na trpezu iznijeti Radan Božović. Sezonsko povrće nudi Mala Bašta, a  Myriam Bahti donosi domaće namaze od povrća.

Posle slanih, na red dolaze slatki zalogaji. Voće, povrće, likeri i cijeđeni domaći sokovi mogu se pronaći na štandovima Bosiljke Vuksanović i Petra Čelića, dok Gazdinstvo Cimbaljević nudi svoj prirodni med. Domaće džemove predstavlja Aleksandar Marđonović.

Posjetioci mogu pronaći drvene predmete za pokućstvo kod Agate, a ručno rađene svijeće u kristalnim posudama biće na štandu Special Moments Montenegro. Za ukras i poklon mogu se odabrati ručno rađene ukrasne šolje od polimerne gline koje izrađuje Mirka Art. Umjetnički oslikane svilene ešarpe vješto pravi Silk Art Marina, a B Unique iznosi pred posjetioce ručno rađene ukrase za kosu i rajfove. Nakit od kristala u ponudi je Julius Nakita, dok Branka Kastratović izlaže ručno heklane odjevne predmete i igračke.

Otvoren izviđački kamp na Glavatima, počeo višeboj za preko stotinu učesnika iz regiona

0
Otvoren izviđački kamp na Glavatima, počeo višeboj za preko stotinu učesnika iz regiona
Planinke i izviđači na ponti ispred odmarališta – foto M.D P Boka News

Uče vještine koje život znače


U izviđačkom kampu-odmaralištu na Glavatima- Prčanj, u toku je višeboj u izviđačkim disciplinama za mlađe i starije izviđače i planinke uzrasta od 13 do 19 godina, čiji su domaćini izviđači Odreda izviđača „Dragan Cerović-Gigo“ iz Nikšića. Poslije dosta godina pauze (zbog pandemije) u svom odmaralištu ponovo su održali ovu manifestaciju popularno nazvanu „Gigo-višeboj“ i ugostili prijatelje iz Crne Gore- iz Podgorice, Nikšića, Plava, Bara, kao i iz regiona – iz Srbije (Beograda), Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, ukupno njih preko stotinu , koji će u kampu boraviti od 28. aprila do 2. maja.

Takmičarska staza je podijeljena u dva dana, kako bi svaki učesnik/ca mogao/la da pruži maksimum u svojoj disciplini

-Imamo takmičenje u orijentaciji, u brzom vezivanju čvorova, u podizanju skloništa od drveta, u adekvatnom reagovanju kad se dese urgentne situacije, biće i vježba prve pomoći, uz podršku iskusnih veterana koji sve to znaju. Izviđaštvo nas  upravo uči tome da reagujemo na pravi način u nezgodnim situacijama – tada bi izviđači bili među prvima koji bi umjeli da primjene svoje vještine i znanje. Cijela staza je osmišljena kroz Prčanj i kroz Stari grad Kotor, izviđači moraju da pješače prema unaprijed zadatim mapama. Oni treba da (bez pomoći mobilnih telefona), uz malo poznavanja geografije i matematike, odrede koordinate zadatih kontrolnih tačaka na Prčanju ili u Kotoru, te da odrade zadatke- prva pomoć, brzo čvorovanje i sl, objasnio je za Boka news Vuk Žižić, starješina Kampa, načelnik Odreda izviđača „Dragan Cerović-Gigo“ iz Nikšića, odgovoran za cijelu manifestaciju. Aktivnosti organizuje u saradnji sa gostujućim instruktorom Nikolom Pekovićem i uz potporu veterana, prof. Mijata Božovića, koji je obnovio ovo odmaralište.

Ovim višebojom žele da IO „Dragan Cerović-Gigo“ vrate na „stare staze“, s obzirom da je puno članova u vrijeme „korone“ napustilo odred, ali su došle „mlade snage“ koje žele da rade i da napreduju. Izviđačko iskustvo podstiče razvoj ličnosti kroz druženje, senzibiliše osjećaj pripadnosti timu, solidarnost, ljubav i poštovanje prirode, od izviđača mogu postati samo dobri ljudi.

Vuk Žižić, prvi zdesna, sa društvom – foto M.D P Boka News

-Ovo vodi ljude na pravi put da shvate koliko je fino uvezati se sa prirodoim, koliko je dobro ostaviti telefon i kompjuter sa strane, druženje i učenje u kampu ih motiviše da lakše i brže obavljaju svakodnevne obaveze. Svaki dan ja živim da bih otišao u Kamp- prije nego što sam došao ovdje učio sam mnogo više nego inače kako bih bio u situaciji da izdvojim pet-šest dana da dođem, kaže Žižić. Pripremaju i bogat kulturno-zabavni program, koji će imati edukativni karakter.

Odred „Dragan Cerović Gigo“ je dobio ime po narodnom heroju iz Nikšića, koji ga je osnovao 1955. godine. Prvi izviđački steg organizovan je 1928. godine, da bi prestao sa radom tokom II Svjetskog rata, a po oslobođenju je obnovljen.  Građani/ke Kotora su upoznati sa radom izviđača, svaki put ih lijepo dočekaju kad god dođu, tačno znaju iz kog su odreda i iz koga kampa, ističe mladi starješina.

Živa komunikacija umjesto virtuelne

-Mi ne zabranjujemo upotrebu mobilnih telefona, sve je na dobrovoljnoj osnovi, ali jednostavno, ne trebaju nam, niko ih ne uzima, ljudi se druže, pričaju, kuvaju, rade popravke, aktivni su. Za dva dana u Kampu nam se desi više nego za sedam dana u školi i kući, gradu, kaže Vuk Žižić.

/M.D.Popović/

Održana 18. Tivatska regata UNA Montenegro Cup

0
Održana 18. Tivatska regata UNA Montenegro Cup
Tivatska regata – foto Elena Shu JK Delfin

Tradicionalna 18. Tivatska regata UNA Montenegro Cup uspješno je odžana u akvatorijumu Tivatskog i Kotorskog zaliva. Regata je okupila jedriličare u klasama krstaša, ojedrene barke, Hobie Cat, jedrilice J70, Optimisti ILCA klase. Ne regati je a učestvovalo je više od 200 jedriličara i 68 jedrilica.

Tivatska regata je sportska manifestacija koja je okosnica ostalih aktivnosti Sekcije krstaškog jedrenja JK Delfin, te se tako desio i FESTIVAL VJETRA, multikulturalni i edukativni dogadjaj koji otvara turističku sezonu u Tivtu. Vrijeme je poslužilo jedriličare, sunčan dan i termika izazvali dobar vjetar uprkos svim vremenskim prognozama koje nisu obećavale, pa su sve jedrilice uspjele završiti regatu. Start regate je bio kod Ponte Seljanovo, potom se dalje jedrilo oko svetionika Tunja, ostrva Gospe od Milosti i Sveti Marko, kroz prolaz Ralo, tjesnac Verige, oko Peraških otoka i natrag u cilj na Pontu Seljanova.

Tivatska regata – foto Elena Shu JK Delfin

Uz svoju tradicionalnu navigacijsku regatu krstaša, JK Delfin je organizovao Malu tivatsku regatu za klase Optimist i ILCA te PMYC J70 Wind Fest Cup u subotu 29. aprila. Uslijed nedostatka vjetra u subotu samo je klasa J70 uspjela odjedriti jednu regatu i dobiti pobjednike.  Optimisti su dobili svoju drugu priliku u nedelju, te su i oni uz krstaše jedreili navigacijski kurs, na skraćenoj ruti, pa je linija cilja za njih bila na Ponti Seljanovo nakon prolaska kroz prolaz Ralo.

Ceremonija proglašenja pobednika 18. Tivatske regate UNA Montenegro Cup održana je ispred prostorija Jedriličarskog kluba Delfin. Najboljim jedriličarima i skiperima nagrade su dodjelili Richard Gadbois, pokrovitelj Festivala vjetra, Branko Krstović, član Skupštine JK Delfin, Frano Tripović predsjednik JK Delfin, Ivan Lučić, član UO JK Delfin i Robert Farkaš, član JK Delfin i jedan od osnivača Tivatske regate.

Tivatska regata – foto Elena Shu JK Delfin
Najbrža jedrilica i pobjednik regate u realnom vremenu je jedrilica Mandaly sa skiperom Nikolom Milovićem za kormilom, član JK Jukole Grakalić.

Nagrade su dodijeljene za prva tri mjesta u svim klasama i za pobjednike 3. Virtuelne regate odžane vikend ranije

Tivatska regata – foto Elena Shu JK Delfin
18. Tivatska regata UNA Montenegro Cup 

J70
1. Nikola Golubović, JK Delfin
2. Igor Shevcenko, Black Sails
3. Jeremija Kurbanović, JK Delfin

Klasa 1 – do 5.90m
1. Vanja Strahinja,JK Lahor i Andrija Marković, JK Delfin, jedrilica First14

Klasa 4 – od 7.91m do 8.90m
2. Mato Dabović, jedrilica Stella Maris
3. Marin Radjenović, jedrilica Sun’n’Sea, JK Galiola

Klasa 5 – od 8.91m do 10.50m
1. Frano Tripović, jedrilica Sinji galeb, JK Delfin
2. Dejan Farkaš, jedrilica Aš Kupa, JK Delfin
3. Sulaver Ilija, jedrilica Irini, JK Lahor

Klasa 6 – od 10.51m do 12.00m
1. Stephen Bierman, jedrilica Lola
2. Dado Kuhar, jedrilica Morelia, JK Lahor

Klasa 7 – od 12.01m do 13.90m
1. Milović Nikola, jedrilica Mandalay, JK Jugole Grakalić
2. Dimitrii Gefulianov, jedrilica Auckland, Lazure marina
3. Nebojša Dimitrijević, jedrilica Bojana, VCG JK Mornar

Klasa 8 – 13.90+m
1. Filip Petričević, jedrilica Altair, JK Lahor
2. Vukola Milanović, jedrilica Trivko
3. Robert Farkaš, jedrilica Selena, JK Delfin

OJEDRENE BARKE
1. Miroslav Orlov, „Šajka“, JK Delfin
2. Dajana Krstović, „Andamento lento“, JK Delfin

HOBIE CAT
1. Luka Ognjanović, “Fox“ JK Lahor

Virtuelna regata UNA Montenegro Cup

1. Filip Franović
2. Goran Burić
3. Dušan Vulekov

Mala tivatska regata UNA Montenegro Cup

Optimist generalno
1. Andrei Ashnin, JK Delfin
2. Ivan Vučić, JK Delfin
3. Risto Milojevic, JK Jugole Grakalic

Optimist do 12 godina
1. Andrei Ashnin, JK Delfin
2. Ivan Vučić, JK Delfin
3. Risto Milojevic, JK Jugole Grakalic

Optimist djevojčice
1. Barbara Kubicek, JK Delfin
2. Nika Živković, JK Lahor
3. Valentina Djordjevic, JK Jugole Grakalić

PMYC J70 Wind Fest Cup 2023
1. Richard Gadbois, JK Delfin
2. Igor Shevchenko
3. Jeremija Kurbanović, JK Delfin

Virtuelna regata UNA Montenegro Cup

1. Filip Franović, JK Lahor
2. Goran Burić, JK Lahor
3. Dušan Vuleković, JK Lahor

Danas je Međunarodni praznik rada

0
Danas je Međunarodni praznik rada
Praznik rada 1.maj

Međunarodni praznik rada, 1. maj, obilježava se danas širom svijeta, u znak sjećanja na oko 40.000 radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. godine.

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) tada je organizovano oko 5.000 štrajkova nezadovoljnih radnika koji su zahtijevali obezbjeđivanje dnevnog radnog vremena od osam sati, odmora i kulturnog uzdizanja.

U Čikagu su 3. i 4. maja izbili sukobi između radnika i policije, bilo je poginulih, a vođe štrajka osuđene su na smrt.

Predstavnici radnika iz cijelog svijeta tri godine kasnije, u Parizu na Drugom kongresu Internacionale, odlučili su da svake godine slave Prvi maj kao međunarodni praznik radničke borbe i solidarnosti.

Od tada radnici svakog 1. maja organizuju priredbe, zborove i demonstracije, izlaze na ulice tražeći bolje uslove života i rada.

Zašto Amerikanci ne slave 1. maj?

Ironično, ali zemlja u kojoj je 1. maj simbolično “rođen” danas ne slavi ovaj praznik. Nakon Oktobarske revolucije 1. maj je postao državni praznik SSSR, a potom i svih komunističkih država.

Zbog ovih konotacija, neprimjerenih za kapitalističku državu, za vrijeme talasa “straha od crvene aždaje”, radnički pokreti SAD odrekli su se 1. maja. Kao Praznik rada u ovoj državi danas se praznuje prvi ponedjeljak u septembru.

U skladu sa Zakonom o državnim praznicima, 1. maj se kao praznik u Crnoj Gori neradno obilježava dva dana.

Perast – tradicija kićenja Mađa 1. maja, znak veselja i nade u bolje sutra…

Perast – tradicija kićenja Mađa 1. maja, znak veselja i nade u bolje sutra…
Perast – Mađ – foto Boka News

Stari običaj Peraštana je Mađ koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra.

Nakon podizanja stabla mještani i gosti obilazi grad uz zvuke tamburica i pjesmu te svi zajedno odlaze u restoran na bijelu kafu sa suvim kolačima – koromanima.

Program počinje 1. maja u 8 sati ispred crkve Svetog Nikole, a nakon obilaska mjesta, slijedi posluženje u restoranu “Đardin”.

Nekada se Mađ kitio duž cijelog Mediterana, međutim danas se kiti samo u Perastu, zahvaljujući Društvu prijatelja grada Perasta koje je zadnjih dvadesetak godina ponovo je oživilo ovu manifestaciju.

Zanimljivo da je obred bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista.

Mađ Perast – Boka News

Iz Arhive

Prvog maja kroz Boku na pontama mandraća postavili bi se velike grane okićene sa komadićima robe raznih boja, a u 5 sati ujutro glazba bi svirala-okolo grada. To je bio običaj jer je to bio početak dobrog doba.“

  1. Fiorelli /Arh. Brajk.V (Kotor),37.

Malo je dokumentacije koja obrađuje ovaj običaj. Jedan od rijetkih je dokument kojim se opat – nadžupnik don Ante Rosa ispred Opštinskog-nadžupnog ureda u Perastu obraća Kraljevskom srezkom načelstvu u Kotoru 27. aprila 1930. u kome se kaže –

” Slavnom,

Kr. Srezkom Načelstvu u Kotoru

Prastari je običaj u Perastu, da omladina svake godine na 1. maja proslavi početak mjeseca Bl.Gospi posvećena.

Toga dana nakiti se pred crkvom hrastova grana uz pucnjavu iz pušaka, iza toga omladina sluša sv. misu, iza koje imaju zajednički zajutrak, na koji može, da pristupi svaki gradjanin.

Proslava svršava pjevanjem uobičajnih narodnih pjesama. Mlijeko za zajutrak u dužnosti su da nose svih mješćani, koji imaju stoke. Pišući došao je do znanja, da je ove godine zabranjena svaka radnička proslava 1.maja.

Pošto gore spomenuta omladinska proslava nema nikakove veze ni odnosa sa nikakovom radničkom proslavom dana l.maja koja u obće u Perastu nije bila nit je u običaju te radnici kao takovi ne učestvuju, molim se taj Slav. Kr. Naslov, da bi i ove godine mogla ne smetano obaviti rečena omladinska proslava da se ne prekine starodrevni narodni običaj.

O riješenju moli se da bi taj Kr. Naslov obavijestio mjestnu žandarmerijsku postaju.

Opat – Nadžupnik Don Ante Rosa

Perast – Mađ 2018.

Među rijetkim dokumentima je zapis – Opširno i važno o “Magju” S. Vulović, Tko su bili starosjedioci Boke kotorske. /25/

“Općinsko vijeće grada Perasta biralo je pred mjesecom, april, barjaktara i časnike peraške mornarice.

Običaj je bio da se na 1 svibnja podigne na obali stablo kojeg se kitilo sa kolačima (dvopek), sa punjenim flašama vina ili mlijeka, a na stablu bi se vješale kao zastave, papirići isječci raznih boja.

Brigu oko donosa stabla briesa vodio je vojvoda i časnik peraske mornarice, a općina je davala stablo i sve potrebito. Rano Jutrom okupila bi se omladina i svej pripremila, zatim bi peraški tamburaši obišli grad, svirajući i pjevajući, pucajući iz poznatih štuceva.

Slijedila je zatim služba Božja, kojoj su svi prisustvovali sa gradonačelnikom nakon koje su svi čašćeni od općine sa bijelom kafom u gradskoj kafani. Potom bi to potrajalo neko vrijeme veselja i pjevanja, pa bi se svi razišli svojim kućama.

Na dan 14 maja skidao se tzv. magj kojeg je odnosio poslužnik općine, jer je to bilo njegovo uobičajeno pravo.”