Unija za Mediteran: Zbog poskupljenja hrane mogući nemiri

0
Unija za Mediteran: Zbog poskupljenja hrane mogući nemiri
U Tunisu je posebno teško naći mlijeko za bebe
Foto: Romas_Photo / Shutterstock

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao Arapsko proljeće, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

– Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane, a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo Arapsko proljeće, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja, zaključuje Kamel.

Turističke organizacije Herceg Novog i Međumurja potpisale Sporazum o saradnji

0
Turističke organizacije Herceg Novog i Međumurja potpisale Sporazum o saradnji
urističke organizacije Herceg Novog i Međumurja potpisale Sporazum o saradnji

S ciljem unaprjeđenja saradnje na području turizma, obrazovanja i kulture, direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula i predstavnica Turističke organizacije Herceg Novog Svetlana Radmilović krajem prošle sedmice potpisali su u Čakovcu sesporazum o saradnji.

Crnogorski grad na obali Jadranskog mora – Herceg Novi – smješten je na ulazu u Boku kotorsku, te je upravo zahvaljujući prirodnim ljepotama stekao naziv grada sunca, cvijeća i zelenila, ali je i grad tradicije, kulture i sporta.

Saradnja s Međimurskom županijom – destinacijom nagrađenom sa čak tri EDEN nagrade za izvrsnost – te prepoznatom kao odličnom destinacijom kontinentalnog turizma, u Turističkoj organizaciji Herceg Novog smatraju odličnom prilikom za razmjenu iskustava i primjenu dobre prakse.

Potpisivanju sporazuma prisustvovao je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je tom prigodom istaknuo „Bogatstvo tradicije i kulturno-povijesnog nasljeđa koje baštine obje regije nam je poveznica i dobra polazna točka za razvoj suradnje. Herceg Novi, kao i Međimurje, ima crkve posvećene sv. Roku i sv. Jeronimu, svecima važnima za našu povijest. Sveti Jeronim je rođen u Međimurju za što postoje znanstveni dokazi. Poveznica ima još: Ban Petar Zrinski u 17. stoljeću osobno je došao u mjesto Perast, nadomak Herceg Novog, da bi tamošnjim žiteljima predao mač u ime zahvale što su zaustavili prodor 7.000 Osmanlija. Taj se mač danas smatra jednim od najvrijednijh spomenika iz toga doba“, ispričao je župan Posavec.

„Međimurje na razmeđi triju zemalja, sa svim bogatstvima i vrijednostima koje čuva i razvija, ali i s praksom ovjenčanom najvišim nagradama u turizmu, te turistički razvoj i baština Herceg Novog objema sredinama mogu donijeti blagodati kroz suradnju“, istaknuo je R. Grula.

„Cilj nam je jačati saradnju na širokom polju turizma, zajedničkoj promociji i organizaciji niza sadržaja za koje sam sigurna da će obogatiti turističke ponuda oba kraja“, dodala je Svetlana Radmilović.

Na današnji dan umro posljednji premijer SFRJ Ante Marković

0
Na današnji dan umro posljednji premijer SFRJ Ante Marković
Ante Markovic

Posljednji premijer SFR Jugoslavije Ante Marković preminuo je na današnji dan 2011. godine.

Rođen je rođen 25. novembra 1924. godine u Konjicu, a umro u Zagrebu 28. novembar 2011.

Diplomirao je elektrotehniku na Univerzitetu u Zagrebu 1954. godine. Dugo je radio u nekadašnjem gigantu SFRJ preduzeću „Rade Končar“ u Zagreb, i to najprije kao projektant, zatim kao šef odsjeka za ispitivanje, a potom kao pomoćnik tehničkog direktora i na kraju kao pomoćnik generalnog direktora.

Od 1961. do 1984. godine bio je generalni direktor ovog preduzeća koje je brojalo 25.000 zaposlenih.

Od 1982. do kraja 1991. godine bio je na sljedećim političkim položajima: predsjednik Izvršnog veća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske (1982–1986), predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske (10. maj 1986. – maj 1988.), predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (16. marta 1989. do 20. decembra1991.), zapravo premijer SFRJ.

Kao premijer, izvukao je Jugoslaviju iz ekonomske krize, oborio inflaciju, i otpočeo snažne reforme kojima je nastojao da Jugoslaviju uvede u Evropsku zajednicu.

Međutim, usljed tadašnjih političkih prilika, njegovi planovi su osujećeni.

Sredinom 1990. osnovao je Savez reformskih snaga Jugoslavije, pred tadašnje višestranačke izbore. No, pošto su bili žestoko napadani u medijima većine jugoslovenskih republika, reformisti su pretrpjeli poraz.

Krajem 1991. Marković je bio potpuno marginalizovan, što je rezultovalo njegovom ostavkom.

Tokom svoje političke karijere bio je član Saveza komunista Hrvatske i Jugoslavije.

I danas se često citiraju njegove riječi iz 1989. godine: “Zablude ćemo plaćati siromaštvom, trovanjem duha i položajem daleke periferije Evrope”.

Promovisati medijsku pismenost u svim školama

0
Promovisati medijsku pismenost u svim školama
Huan Santander

Uvođenje medijske pismenosti u osnovne škole imaće pozitivan uticaj ako kvalitet nastave bude visok i ako se veliki broj učenika odluči da izučava taj predmet, kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

Učenici osnovnih škola u Crnoj Gori od naredne školske godine izučavaće medijsku pismenost kao izborni predmet u sedmom, osmom ili devetom razredu.

Santander je agenciji MINA rekao da kritičko mišljenje, analiza i sumiranje podataka i informacija, istraživanje i kreativno izražavanje u različitim formatima, nijesu samo vještine medijske pismenosti, već ključne vještine za 21. vijek.

„UNICEF čestita Crnoj Gori na tome što je prepoznala značaj medijske pismenosti u obrazovanju i odlučila da je ponudi kao izborni predmet i u osnovnim školama“, naveo je Santander.

Kako je kazao, na taj način će se poboljšati kvalitet obrazovanja, jer će učenicima biti pružena prilika da unaprijede znanje o tome kako da pristupe raznim medijskim sadržajima, kritički ih analiziraju i sami naprave i podijele poruke u različitim formatima, za različite publike i medije.

Na pitanje koliko će uvođenje medijske pismenosti doprinijeti borbi protiv dezinformacija, govora mržnje i drugih štetnih sadržaja, Santander je odgovorio da će uticaj zavisiti od različitih faktora, kao što je broj učenika koji će se opredijeliti da ga izučavaju i kvalitet nastave.

To, kako je kazao Santander, znači da je važno organizovati obuku nastavnika o medijskoj pismenosti i školama obezbijediti opremu za medijsku produkciju i nove tehnologije.

On je rekao da je važno uspostaviti saradnju sa lokalnim medijskim profesionalcima i medijima i promovisati medijsku pismenost kao izborni predmet u svakoj školi, kako bi mnogi, ako ne i svi učenici, odabrali da ga izučavaju.

Medijska pismenost

„Ako kvalitet nastave medijske pismenosti kao izbornog predmeta u osnovnim školama bude visok i ako se brojni ili svi učenici odluče da ga izučavaju, ova novina će imati pozitivan uticaj“, naveo je Santander.

U takvim okolnostima, kako je kazao, ona može osigurati da mladi lakše prepoznaju dezinformacije i teorije zavjere, prijave govor mržnje i ne budu dio te pojave, kao i da, uopšte gledano, sve medije koriste bezbjedno i u svom najboljem interesu.

„Međutim, ako se razvoj vještina medijske pismenosti i dalje bude podsticao isključivo u okviru jednog predmeta, bilo da je on izborni ili obavezni, taj uticaj će biti ograničen“, rekao je Santander.

Prema njegovim riječima, ono što treba da se desi je promjena u pedagogiji, tako da se vještine medijske pismenosti jačaju svakog dana na svim časovima, bilo da je riječ o jeziku, istoriji, umjetnosti, nauci ili bilo kom drugom predmetu.

Trojac odjeven u gladijatore uhapšen zbog iznude novca od turista u Rimu

0
Trojac odjeven u gladijatore uhapšen zbog iznude novca od turista u Rimu
Turista Italija/ ilustracija

Rimska je policija u subotu uhapsila trojicu muškaraca zbog sumnje da su iznuđivali novac od turista nakon što su s njima pozirali za fotografije u području oko drevnog Koloseja.

Odjeveni poput gladijatora i rimskih vojnika, osumnjičenici su turistima nudili mogućnost fotografiranja s njima na poznatom turističkom odredištu u Rimu. Potom su od njih tražili i do 500 eura, policija je objavila u subotu.

Trojac je ponekad navodno i prijetio ljudima kako bi iznudio novac.

Ured javnog tužitelja je dvojici odredio kućni pritvor, a jedan od njih je i dalje u policijskom pritvoru.

Nekoliko stranih turista je uložilo pritužbe između avgusta i septembra ove godine, objavila je policija.

Jedan Irac je trojici osumnjičenika rekao da nema novaca nakon što se fotografirao s njima. Oni su ga potom navodno prisilili da podigne novac s bankomata.

Kada se vratio s 200 eura, navodno su ga poslali da se vrati po dodatnih 50.

Od jednog talijanskog turista su zatražili da im preda 40 eura, što je on odbio. Osumnjičenici su ga zatim okružili i prijetili da će ga ozlijediti, čime su na koncu iznudili 150 eura.

“Anton Lukateli i savremena crnogorska umjetnost”

0
“Anton Lukateli i savremena crnogorska umjetnost”
Anton Lukateli i savremena crnogorska umjetnost

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve, povodom svečane proslave Dana opštine Budva u subotu, 26. novembra u Spomen-domu „Crvena komuna” u Petrovcu održano predavanje na temu Anton Lukateli i savremena crnogorska umjetnost. Prisutne je u ime JU Muzeji i galerije Budve pozdravila Milica Stanić Radonjić i najavila program. Na predavanju je govorila Ljiljana Karadžić, istoričarka umjetnosti, Ivanka Lukateli, kćerka Antona Lukatelija, i Dušan Medin, MA.  Predavanje je bilo stručnog i interaktivnog karaktera.

Ivanka Lukateli je govorila o svom odrastanju uz oca, zajedničkoj ljubavi prema umjetnosti, potpori koju joj je pružao dok je gradila karijeru primabalerine, kao i o posebnoj povezanosti koju je Anton Lukateli imao sa Petrovcem.

Anton Tonći Lukateli rođen je 1916. godine u Herceg Novom, u porodici s italijanskim porijeklom (Locatelli iz okoline Bergama). Jedan je od značajnijih predstavnika crnogorske I jugoslovenske kulturno-umjetničke scene sredine i druge polovine XX vijeka. Bio je izuzetno umjetnički nadaren, a svoje obrazovanje iz slikarstva sticao je kod prof. Čajkova u rodnom gradu, kao i kod Ivana Lučeva i Josipa Bepa Benkovića. Završio je i fotografski zanat kod majstora Josipa Jelaske, a ljubav i talenat za fotografiju i film pratiće ga kroz život. Kao antifašista, učestvovao je u Narodnooslobodilačkom ratu od 1941. godine. Dosljedan ideologijama na koje tadašnji režimi nijesu blagonaklono gledali, prije Drugog svjetskog rata bio je zatočen u Sremskoj Mitrovici, a kasnije i na Golom otoku (1952–1954). Svoje stvaralaštvo u velikom dijelu posvetio je ratnoj tematici, zarobljeništvu, stradanjima i oslobođenju. Bio je angažovan u ateljeu poslijeratnog crnogorskog Ministarstva prosvjete na Cetinju (osnovan 1944), sekretar i jedan od osnivača Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (osnovano 1946), kao i Umjetničke škole na Cetinju (osnovana 1946). Bio je član Inicijalnog odbora za osnivanje Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije. Zaslužan je i za pokretanje i razvoj crnogorske kinematografije, osniva prvi putujući bioskop u Crnoj Gori (1945), sarđuje s ovdašnjim filmskim kućama, a u „Avala filmu“ radi kao direktor scenografije. Autor je ilustracija za časopis Prve proleterske bigade – „Partizanska riječ”, za „Pobjedu” (urednik i ilustrator, kreirao vizuelni identitet i logotip), kao i za mnoga druga periodična i posebna izdanja. Koautor je prvog socijalističkog dinara u Crnoj Gori. Među njegovim djelima dominiraju ona rađena tehnikom ulje na platnu i linorez, a istakao se i u izradi skulptura, crteža, ilustracija, plakata, fotografija, filma. Za crkvu Svetog Vida u Petrovcu uradio je oltarsku ikonu posvećenu patronu hrama. Stvarao je uglavnom u maniru socijalističkog realizma i ekspresionizma. Učestvovao je na više samostalnih i kolektivnih izložbi. Likovni opus Antona Lukatelija danas se nalazi u zemlji i inostranstvu, između ostalog, u Skupštini Crne Gore, Narodnom muzeju Crne Gore, raznim ustanovama kulture, privatnim kolekcijama, a skulpture u javnim prostorima. Potpisuje nekoliko stručnih tekstova o društveno-istorijskim temama, između ostalog, o logoru u Sremskoj Mitrovici (1971) i revolucionarnom radničkom pokretu u Herceg Novom (1983). Preminuo je u Beogradu 1992. godine, a njegovi zemni ostaci počivaju u Obrenovcu.

Anton Lukateli i savremena crnogorska umjetnost

O životu i radu Antona Tonćija Lukatelija, pored ostalih, pisali su Nikola Vujošević, Ljiljana Zeković, Simo Čolović i Ljiljana Karadžić, iz čijih radova su preuzeti gorenavedeni podaci.

Dio govora Ljiljane Karadžić, istoričarke umjetnosti:

„Iz ovoga se može steći utisak da je većina umjetnika, kojima je svakako pripadao Lukateli, ideološki orijentisana, suštinski slijedila ideju socijalističkog društva i sa entuzijazmom stvarala djela koja slave heroje rata i izgradnje, duboko vjerujući u djelotvornost svog angažmana. Pri tome, naravno, umjetnički dometi nijesu zavisili od programske sadržine djela, već od snage talenta i autorske autentičnosti svakog stvaraoca ponaosob.

Socijalistički realizam u tom periodu i njegovi zakašnjeli odjeci u narednoj deceniji nije bio samodoktrinarna umjetnost nametnuta od strane vlasti koji proizvodi očekivane ideološke sadržaje, i koji je represivno cenzurisao slobodu i kreaciju, kako se često pojednostavljuje i posmatra jednostrano, već je bio i izraz lične volje umjetnika i njihove iskrene pripadnosti društvu i posvećenosti idealu socijalne pravde.”

/Mr Lucija Đurašković/

Vijorila se jedra u čast oslobođenja Tivta

0
Pobjednici regate

Tivat je ponovo bio grad jedrenja. Naime, održana je tradicionalna regeta „Dan Tivta“ koja je posvećena novembarskim danima, odnosno Danu oslobođenja grada.

Vremenski uslovi su bili naklonjeni organizatorima, odnosno Jedriličarskom klubu Delfin, koji se ove godine pored sjajnih rezultata na regatnim poljima širom planete, istakao i odličnom organizacijom Europa Cupa, na kojem su Ilija Marković i Nikola Golubović stigli do bronzanih medalja u klasama ILCA 7 i ILCA 6.

Pobjednici regate

Odjedrenje su po tri regeta u svim klasama, a zatim je usledila svečanost, na kojoj su najbolji jedriličari dobili medalje i prizanja.

Optimist generalno

1.Andrej Ashnin, JK Delfin Tivat

2.Aleksa Roganović, JK Lahor Kotor

3.Nika Živković, JK Lahor Kotor

Optimist do 12 godina

1.Andrej Ashnin, Jk Delfin Tivat

2.Luka Klikovac, JK Delfin Tivat

3.Ivan Vučić, JK Delfin Tivat

Pobjednici regate

Optimist devojčice

1.Nika Živković, JK Lahor Kotor

  1. Barbara Kubiček, JK Delfin Tivat
  2. Vanja Strahinja, JK Lahor Kotor

    Pobjednici regate

ILCA 4

1.Pavle Musić, JK Delfin Tivat

  1. Petar Klakor, JK Delfin Tivat
  2. Nina Strahinja, JK Lahor Kotor

ILCA 6

1.Nikola Golubović, JK Delfin Tivat

  1. Matija Grabić, JK Delfin Tivat
  2. Andrija Marković, JK Delfin Tivat

Hotelska grupa Casa del Mare – ambicija da otvore hotele i u okruženju

0
Nikola ilić-Casa-del-Mare – foto: Glasnik PKCG

Hotelska grupa Casa del Mare planira da se profiliše kao menadžment kompanija za upravljanje hotelima, kao i da boutique hotele otvori na hrvatskoj i albanskoj obali, saopštio je njen osnivač i izvršni direktor, Nikola Milić.

“Naši planovi su jasni – želimo da se profilišemo kao menadžment kompanija za upravljanje hotelima, kroz naš sad već poznati brend Casa del Mare, ali i kroz novi ogranak, koji smo nedavno aktivirali, Casa Hospitality Management, koji upravlja hotelima po principu white label Brenda”, rekao je Milić za Glasnik Privredne komore (PKCG).

On je kazao da imaju ogromnu želju i volju da njihov brend Casa del Mare predstave gostima i izvan granica Crne Gore, te da prve boutique hotele otvore na hrvatskoj i albanskoj obali, o čemu već postoje indicije i planovi.

“To možda zvuči previše ambiciozno, ali ja sam u timu poznat kao veliki sanjar, koji želi da vidi Casa del Mare kao hotelski brend koji posluje na cijelom Mediteranu. Usudiću se reći da smo i prije 13 godina, kada smo moja supruga Milena i ja počinjali naš biznis, drugima se dojmili preambicioznima, ponekad i nerealnima. Ali, upravo je ta hrabrost pomogla da kasnije napravimo tim ljudi koji danas čine Casa del Mare onime što ona kao brend jeste”, naveo je Milić.

On je rekao da vjeruje i da bi za malu Crnu Goru bio veliki poduhvat da domaći brend uspije na internacionalnom tržištu i da pokažu da domaće vrijedi i u inostranstvu, a ne samo kući.

Hotelska grupa Casa del Mare – ambicija da otvore hotele i u okruženju
Casa del Mare

Milić je laureat godišnje Nagrade Privredne komore za unapređenje menadžmenta. Hotelska grupa Casa del Mare posluje već 13 godina, a u njenom sastavu već je šest hotela.

“Period od početka pandemije koronavirusa nije oskudijevao u izazovima u upravljanju našom kompanijom. Ponekad se činilo da taman kada smo ušli u mirnu luku, naiđe novi problem u vidu novog soja koronavirusa ili novih administrativnih pravila za putovanja koja, za ono čime se mi bavimo, stvar drastično komplikuju”, naveo je Milić.

Svako ulaganje bilo je, kako je ocijenio, ekstremno riskantno, pa i naizgled najjednostavnije marketinške aktivnosti. Ovome nije pomogao ni početak rata u Ukrajini.

“Međutim, uspjeli smo da se izborimo, da – mogu slobodno reći – izađemo jači. Ono na šta smo posebno ponosni, jeste da smo uspjeli da sačuvamo cjelokupan tim od koga u narednom periodu puno očekujemo. Ovaj tim je iskoristio period smanjenog obima posla da se usavršava i usvaja nove vještine”, rekao je Milić.

On je kazao da je, zahvaljujući podršci Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja je u njima vidjela potencijal, kroz finansiranje internacionalnih eksperata u sferi hotelske industrije usvojili USALI metodologiju finansijskog izvještavanja, kao zlatni standard ugostiteljstva.

“Dodatno smo unaprijedili i usavršili sektor prodaje i marketinga i definisali ključna tržišta i kanale prodaje na istima, pospiješili revenue managemet kao primarni alat za najbolju finansijsku valorizaciju naših proizvoda, oformili i jasno definisali HR odjeljenje sa akcentom na program praćenja i razvoja talenata, unaprijedili naše interne standarde i procedure u svim odjeljenjima, razgovarali o viziji našeg brenda, te obnovili našu strategiju razvoja, a sve ovo vodeći računa da svako od nas ima ono što mu je potrebno, vodeći računa jedni o drugima u vremenima u kojima je biti zdrav bila privilegija, precizirao je Milić.

On je kazao da su se na taj način pripremili u svim segmentima kako bi se na najbolji mogući način budućim investitorima predstavili kao siguran partner za razvoj njihove investicije i hotelskog proizvoda, pritom čuvajući jedinstveni Casa osjećaj koji njegujemo već više od deceniju.

Milić je, govoreći o ambijentu za poslovanje u Crnoj Gori, kazao da je trenutni ambijent za poslovanje jako kompleksan, ne samo kod nas, već i svuda u svijetu.

“Iako polako ostavljamo zdravstvenu krizu iza nas, na globalnom planu se susrijećemo sa ratom u Ukrajini, te predstojećom ekonomskom krizom i recesijom, čiji obim još uvijek ne možemo da predvidimo. Uz to, unutar naše države, već duži vremenski period, svjedočimo političkoj nestabilnosti, koja privredi ne pomaže”, rekao je Milić.

Casa del Mare ugostila Michelin star chef-a

On je naveo da svako vrijeme nosi svoje breme, ali i prilike.

“Volio bih da te prilike iskoristimo, a one su naročito vidljive u turizmu, koji se mijenja velikom brzinom. Danas u turizmu važe neka nova pravila, standardi, gosti žele drugačija iskustva. Naša zemlja je ne samo impozantna, ona je i geografski mala, pa je u njoj moguće brzo i efikasno sprovesti nešto za što je na drugim, većim prostorima potrebna decenija”, saopštio je Milić.

On je naveo da bi volio kada bi postojala politička i društvena volja da učinimo upravo to – prepoznamo konkretne prilike i šanse u turizmu i kao jedno i intenzivno sprovodimo strategiju i akcioni plan.

“Vjerujem da rezultati neće izostati”, dodao je Milić.

On je, na pitanje šta za njega znači nagrada Privredne komore, odgovorio da hotelska grupacija Casa del Mare jako cijeni tu nagradu, jer je ona svojevrsni dokaz da su njihove napore za usavršavanje tima i sposobnosti menadžmenta primijetili oni koji kreiraju privredni ambijent u našoj državi.

“Ovo nam je posebno značajno, pogotovo u kontekstu perioda pred nama, koji sasvim sigurno nosi neke nove, drugačije izazove i projekte, tokom kojih ćemo imati priliku da pokažemo koliko smo napredovali i naučili”, zaključio je Milić.

Luka Kotor ulaže skoro milion eura u nabavku i ugradnju pontonskih gatova

0
Luka Kotor ulaže skoro milion eura u nabavku i ugradnju pontonskih gatova
Modernizacija marinskog dijela – Luka Kotor

Luka Kotor raspisala je javni poziv za nabavku i ugradnju pontonskih gatova, za šta je opredijeljeno 810.000 eur-a bez, odnosno skoro milion eura sa PDV-om.

Kako se može vidjeti u dokumentaciji, tenderom podrazumijeva nabavku pontona i opreme za pontone, iskolčenje valobranskog elementa, valobranski element, iskolčenje GAT-a, te nabavku elemenata za izradu sidrenog sistema gatova, materijala i opreme neophodne za realizaciju sidrenog sistema plovila, te postavljanje sidrenog sistema.

Planirana je nabavka pet pontona za GAT1, četiri za GAT2 i šest za GAT3. Svi pontoni moraju biti izrađeni od betona.

U tenderu ja naznačeno da je pri isporuci, prije ugradnje, ponuđač sa kojim bude zaključen ugovor dužan da dostavi ateste deklaracije proizvođača za sve konope i lance. Kako su naveli, s obzirom na nestabilnost cijena na tržištu te potrebe pripreme kapaciteta za narednu sezonu, naručilac je zbog hitnosti odlučio da rok za dostavljanje ponuda bude 17 dana.

Nabavka se sprovodi prema glavnom projektu projektanta Geotechnics Projects & Consulting iz Podgorice, a revident je ALL-ING iz Kotora.

Ponude se dostavljaju najkasnije do 12 decembra do 12 sati. Rok izvršenja ugovora je minimum 40 kalendarskih dana, a maksimum 100 kalendarskih dana od dana potpisivanja ugovora.

Kostanji – plod neopravdano zapostavljen u Boki Kotorskoj

0
Kostanji – plod neopravdano zapostavljen u Boki Kotorskoj
Kostanj – Gornji Stoliv foto Boka News

Vrmac, na čijim se padinama prostire teritorija Gornjeg i Donjeg Stoliva, prekriven je raznovrsnom mediteranskom vegetacijom koja ga u tom pogledu čini potpuno različitim od okolnih planinskih masiva Lovćena i Orjena. Ova vegetacija je tokom vjekova često bila predmet istraživača – botaničara koji su pojedine biljne vrste na ovim terenima prvi put pronašli i opisali. Među najvrjednijim biljnim vrstama ovog područja, pored masline, svakako je kostanj – kesten (Castanea sativa-Mill.), kojeg je 1768. na ovom lokalitetu opisao i čuveni italijanski botaničar Visiani.

Pored Stoliva i još nekih manjih lokaliteta na brdu Vrmac, na teritoriji Boke Kotorske poznati su nasadi kostanja u Kostanjici i Herceg – Novom (Savinska Dubrava). Nažalost, danas je ova mediteranska biljka u Boki neopravdano zapostavljena.

Stoliv kostanjada
Photo: Boka News

Poznati svjetski istraživači ukazali su na činjenicu da je stablo kostanja oboljelo, napadnuto od gljivice Cryphonectria parasitica – rak kore, te da se u prošlom vijeku bolest proširila na čitavu Evropu.

Istraživanja i nalazi koji su obavljeni od nadležnih institucija države Crne Gore, potvrdili su da  su stabla kostanja i u Boki oboljela, a bolest je posebno izražena na onima u Stolivu. Rak kore uzrokuje oštećenje stabala i djelimično ili potpuno sušenje, zbog čega se površine kestenovih šuma smanjuju.

Kostanj

U regionu se već odavno poklanja velika pažnja ispitivanju zdravstvenog stanja ove značajne voćne vrste, preduzimaju se fitosanitarne i druge mjere zaštite i revitalizuju areali pod ovom kulturom. Ali, to nije slučaj i kod nas!

Gornji Stoliv

Stabla domaćih, bokeljskih kostanja se moraju što prije zaštiti! Istraživanjima bi trebalo utvrditi  broj i stanje stabala i  predložiti mjere integralne zaštite.  Stručnjaci kažu da kada se područje Vrmca zaštiti kao regionalni park, pristupiće se integralnoj zaštiti ne samo stabala kostanja, nego i čitavog područja Vrmca.