Crna Gora prava oaza za ljubitelje aktivnog turizma

0
Crna Gora prava oaza za ljubitelje aktivnog turizma
NTO-stutgart

Nacionalna turistička organizacija (NTO) je zajedno sa drugim turističkim subjektima predstavila turističku ponudu aktivnog turizma na specijalizovanom sajmu za hajking i bajking Fahrad und WanderReisen koji se održao u Štutgartu.

Tokom trodnevnog sajma, od subote do danas, štand Crne Gore okupio je veliki broj posjetilaca koji su imali priliku da se bliže upoznaju sa širokim spektrom mogućnosti koji naša zemlja pruža u pogledu aktivnog odmora.

Jedan od posjetilaca iz Štutgarta kazao je da je veoma zainteresovan za aktivni odmor u Crnoj Gori, posebno za hajking i sigurno će doći da istraži predjele idealne za ovakvu vrstu odmora.

“Ono što sam danas vidio na vašem štandu me je zaintrigiralo. Činjenica da imate pet nacionalnih parkova i brojne planinarske staze, okružene netaknutom prirodom, čini vašu zemlju oazom za ljubitelje aktivnosti na otvorenom“, poručio je jedan od posjetilaca.

Posebno interesovanje posjetilaca privukle su planinarske staze, parkovi prirode i kanjoni, a predstavnici Crne Gore su se potrudili da na pravi način prikažu ljepote ovih značajnih prirodnih lokaliteta.

Novinar online magazina specijalizovanog za putovanja Wanderfreak, Joerg Bormann, kazao je da nikada nije bio u Crnoj Gori, ali po onome što je čuo o njoj i onome što je danas predstavljeno, misli da je veoma interesantna zemlja ukoliko ste ljubitelj aktivnog odmora, naročito za biciklizam i hajking, te se nada da će imati priliku da je uskoro i posjeti.

Boka Kotorska – autor Mathias Falcone

Predstavnik turističke agencije Gold Travel, koja je strateški partner NTO, Enis Cikotić, iskazao je zadovoljstvo učešćem na ovom sajmu imajući u vidu potencijal koji Crna Gora ima za ovu vrstu odmora.

„Agencija Gold Travel prvi put učestvuje na sajmu u Štutgartu i primjećujemo da je izuzetno velika posjećenost, te da je generalno ogromno interesovanje za aktivni i eko turizam u svijetu. Takođe, vidimo i da Crna Gora sa svojom ljepotom i prirodom koju posjeduje može to da iskoristi. Kao i uvijek, saradnja sa NTO je na nivou i nadamo se da ćemo već u narednih par mjeseci osjetiti veoma pozitivne rezultate ovog sajma“, kazao je Cikotić.

Takođe, i lokalne turističke organizacije su zadovoljne učešćem na ovom sajmu, te očekuju pozitivne rezultate u narednom periodu.

Predstavnik TO Kolašin, Aleksandar Vlahović, rekao je da Kolašin nije prepoznat samo kao zimska, već i kao ljetnja destinacija.

Prema njegovim riječima, najveći broj upita TO Kolašin je dobio za aktivnosti kao što su pješačenje, biciklizam, kanjoning i sve ostalo što se vezuje za boravak u netaknutoj prirodi.

Predstavnik TO Herceg Novi, Miloš Kovačević, kazao je da je to njihov drugi nastup u Štutgartu, prezadovoljni su odzivom i interesovanjem za štand i ponudu Herceg Novog.

“Zbog prirode sajma, naš fokus je bio na Orijenu i Luštici i uopšteno na aktivnom i kamping turizmu. U sklopu promocije, organizovali smo i nagradnu igru, koja je ujedno i anketa koja nam daje uvid u trendove i preferencije njemačkih turista, koja je prvog dana privukla više od 200 učesnika. To će nam biti vrijedan input u kreiranju adekvatne kampanje za to tržište. A naš fokus je definitivno da u narednom periodu podržimo sve promotivne aktivnosti na njemačkom tržištu“, rekao je Kovačević.

Drugog dana sajma, predstavnici NTO su održali prezentaciju aktuelne ponude za aktivni odmor, s akcentom na biciklizam i planinarenje. Tom prilikom su zainteresovani posjetioci upoznati sa prirodnim i kulturnim bogatstvima, nacionalnim parkovima i brojnim mogućnostima za aktivan odmor u prirodi.

Durmitor – Zminje jezero . foto Boka News

Predstavnik Nacionalnih parkova Crne Gore, Boban Redžepagić, kazao je da su Nacionalni parkovi Crne Gore tradicionalno prisutni na sajmu turizma u Štutgartu, a interesovanje je veliko imajući u vidu da Njemci vole taj vid odmora.

“Informisali su se i o gastronomskoj ponudi, boravku u ruralnim domaćinstvima, odnosno za eko turizam. Planinarenje i biciklističke staze u nacionalnim parkovima su im naročito zanimljivi, a posebna zainteresovanost je bila za planinarsku stazu Vrhovi Balkana, koja se tiče NP Prokletije, kao i za biciklističku stazu kroz Durmitorski prsten“, poručio je Redžepagić.

Fahrad und WanderReisen je održan u okviru sajma CMT u Štutgartu, jednog od najvećih svjetskih sajmova turizma koji okuplja više od dvije hiljade izlagača iz cijeloga svijeta i preko 240 hiljada posjetioca.

Crna Gora je 2020. godine, kao zemlja partner sajma CMT, izazvala veliko interesovanje posjetilaca sa njemačkog govornog područja, a sajam je te godine zabilježio rekordnu posjećenost.

Pored NTO, ponudu aktivnog odmora su predstavile i lokalne turističke organizacije Kolašina, Bara, Ulcinja i Herceg Novog, strateški partner NTO CG Gold travel, Montenegro Destination DMC i Nacionalni parkovi Crne Gore.

Gipsy, ženka ćelavog ibisa u dolini Neretve – ipak nisu izumrli

0
Gipsy, ženka ćelavog ibisa u dolini Neretve – ipak nisu izumrli
Ženka ćelavog ibisa Gipsy
Facebook Udruga Biom

Nakon što je odletjela s Brača i kratko se zadržala na Hvaru, ženka ćelavog ibisa (Gerinticus eremita) po imenu Gipsy nastavila je put i stala u Slanom, a potom stigla u dolinu Neretve, izvijestili su u ponedjeljak iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Obavijest o tome županijska Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode dobila je od udruge Biom.

“Ponovne pojave ćelavog ibisa u Hrvatskoj moguće su zahvaljujući projektu LIFE Northern Bald Ibis, kojim se provodi reintrodukcija s jedinkama iz zatočeništva u Njemačkoj i Austriji. Za ove ptice uređeno je hranilište u sjevernoj Italiji, no ipak prije odlaska tamo odluče letjeti i našom zemljom”, navode iz Županije.

Navode kako su sve jedinke opremljene GPS uređajima koji prate njihov let, a ovu rijetku pticu može se pratiti putem aplikacije Animal Tracker, u koju se mogu unijeti fotografije i informacije o njihovom opažanju.

Ptica ćelavi ibis je u Europi i Hrvatskoj izumrla još u 18. stoljeću. U Hrvatskoj su se posljednje jedinke gnjezdile u Istri. Ptica je selica koja boravi u polupustinjskim ili stjenovitim predjelima, često blizu vodotoka. Obožavali su je i drevni Egipćani, a danas bilježi svega 200-njak jedinki, koje žive na području Sjeverne Afrike te na Bliskom istoku, ističe se u priopćenju.

Kad se izlegne, ćelavi ibis ima perje na glavi. No kad poraste, to mu perje otpadne i glava mu ostane gola, po čemu je i dobio ime ćelavi ibis. Ostatak tijela prekriven mu je crnim perjem koje na suncu ima bakreno-zelen i ljubičast sjaj.

Ćelavi ibis ima crveni kljun i crvenu kožu na cijelom tijelu, izuzev samog vrha glave. Na stražnjoj strani vrata ima dugačko perje. U normalnim okolnostima živi između 25 i 30 godina. Hrani se kukcima, gušterima, pa čak i malim sisavcima.

Budući da Gipsy nije plaha i može joj se prići, iz Županije mole građane, ako je susretnu, da joj ne prilaze i ne uznemiravaju.

“Ako se možda odluči prespavati baš na vašoj kući ili negdje u blizini, promatrajte je iz daljine i pustite da sama odredi kada će krenuti dalje na put”, ističe se u saopštenju.

“Ako je uočite ili kojim slučajem fotografirate, molimo da podatke dostavite na kontakt Javne ustanove info@zastita-prirode-dnz.hr, a sve kako bi smo zajednički doprinijeli očuvanju i ponovnom povratku te izumrle vrste u Europu”, poručili su iz Županije.

U kompleks Luštica Bay do sada uloženo 370 miliona eura – Pripremljena dokumentacija za Marina hotel…

0
Luštica Bay – Festival jesenih boja

U prioritetne projekte iz oblasti turizma koji se sprovode na crnogorskom primorju, do sada je uloženo preko 2 mlrd EUR, od čega se najviše se investiralo u Tivtu – 1,2 mlrd eura. Samo u kompleks Luštica Bay je, prema informacijama o realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti turizma, do juna prošle godine investirano preko 333 mil EUR, od čega u prvoj polovni 2022. oko 26,79 miliona. Kako je nedavno za Vijesti rečeno iz kompanije, ta cifra je do kraja prošle godine dostigla 370 mil EUR.

Kompleks Luštica Bay gradi se na 690 hektara zemljišta nadomak poluostrva Luštica, a cjelokupan investicioni program podrazumijeva gradnju naselja koje će imati sedam hoteja sa ukupno 3.310 hotelskih soba, 60% kapciteta sa pet i više zvjezdica, 1.250 rezidencijalnih jedinica, uključujući vile i apartmane, Talaso centar, dvije marine sa vezovima i pratećim sadržajima, golf teren sa 18 rupa koji će biti otvoren tokom cijele godine, uključujući prodavnice, restorane, osnovnu školu i zdravstvene objekte. Ukupna planirana investicija iznosi 1,1 mlrd EUR.

U okviru kompleksa već posluje jedan luksuzni hotel – The Chedi sa 5* i 111 smještajnih jedinica, kao i marina kapaciteta 115 vezova. U funkciji je i plaža dužine 275 metara, a sa radom su počeli i brojni poslovni prostori u naselju.

Kako se stoji u informaciji o realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti turizma koju je Vlada usvojila na jednoj od prethodnih sjednica, u naselju Marina Village izgrađeno je pet vila, šest kuća u nizu sa 13 stambenih jedinica, 31 stambeni objekat sa 203 apartmana, kao i pet objekata mješovite namjene sa 34 apartmana i 18 poslovnih prostora.

– Ako govorimo o prvoj polovini ove godine, u naselju je završena gradnja stambenog objekta sa 16 apartmana, a u toku je izgradnja 11 stambenih objekata sa 89 apartmana i dvije vile. Pripremljena je projektna dokumentacija za Marina hotel koji će imati 200 smještajnih jedinica, kao i za tri vile i šest stambenih objekata sa 60 stanova. Takođe, vođeni su pregovori sa potencijalnim operatorima budućeg hotela Marina – stoji u dokumentu.

Lustica Bay

U okviru same marine, završena je druga faza, uključujući pripadajuću infrastrukturu za potrebe korisnika marine, a tokom ljeta 2021. izgrađena je obalna šetna staza između marine, velikog lukobrana i plaže Oblatno. U planu, kako se navodi, i obezbjeđenje dodatnih preduslova za izradu neophodnih servisnih sadržaja za upravljanje marinom, kao što su kancelarsijski i prostori za klijente.

U ovom periodu, navodi se u dokumentu, obustavljen je i tenderski postupak za izgradnju graničnog prelaza sa postrojenjem za snabdijevanje plovila gorivom za potrebe naselja Luštica Bay, kao i ostalih korisnika. U informaciji je objašnjeno da je postupak obustavljen zbog nemogućnosti obezbjeđenja komunalnog opremanja graničnog prelaza, dok je kompanija Luštica Development, u cilju nastavka projekta, uputila Opštini Tivat zvaničan dopis i zahtjev za implementaciju projekta na novoj lokaciji.

– U planu je i privođenje namjeni dijela servisne zone DUP 21, u cilju obezbjeđenja servisa za već razvijeni dio projekta, kao i za buduće planske cjeline. Projektnat je odabran, a u toku je pribavljanje urbanističkih uslova za sedam pracela, dok je implementacija planirana za početak ove godine – navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade.

U naselju Centrale izgrađeno je pet objekata sa 76 apartmana, a u toku su radovi na četiri stambena objekta sa 56 apartmana.

– Grade se i dva objekta mješovite namjene sa 16 apartmana i pet poslovnih prostora, a u toku je i priprema projektne dokumentacije za izgradnju 14 stambenih objekata sa 119 apartmana, dva objekta mješovite namjene sa 19 apartmana i 10 poslovnih prostora, za ambulantu i boutique hotel kategorije 5 zvjezdica sa 33 sobe – dodaje se.

Završena je i izgradnja ulice dužine 810 metara sa kompletnom infrastrukturom.

Kada govorimo o Golf zoni, u toku je priprema projekta za prvu i drugu fazu rezidencijalnih objekta. Kako je pojašnjeno u prvoj fazi gradiće se sedam vila, šest kuća u nizu sa 12 jedinica i četiri stambena objekta sa 45 apartmana. Druga faza podrazumijeva gradnju pet objekata sa 60 apartmana i golf kluba.

U dokumentu je navedeno i da je završena prva i druga faza sistema za transport vode za irigaciju golf terena, u okviru kojeg su izgrađene dvije pumpne stanice, trafostanice za transport prečišćenje vode sa PPOV Kotor-Tivat.

– Međutim, kvalitet vode sa ovog postrojenja nije zadovoljavajući, dok je salinitet vode i do četiri puta veći od gornje vijednosti dozvoljene za irigaciju golf terena. Za izgradnju glavnog gol terena sa 19 rupa izabran je izvođač, a intezivni radovi započeti su u oktobru 2021. Kompletirano je 60% prve faze projekta, uključujući istočno jezero i pumpmnu stanicu za irigaciju prve faze, ali iz pomenutih razloga radovi su obustavljeni do rješavanja pitanja kvaliteta vode – pojašnjeno je.

U kompleks Luštica Bay do sada uloženo 370 miliona eura – Pripremljena dokumentacija za Marina hotel…
Luštica bay – foto
U kompleksu je, kako je između ostalog navedeno, izgrađena je i infrastruktura za potrebe snabdijevanja naselja vodo, prva faza PPOV, zatim elektro-energetska infrastruktura, te rezrervoari za tečni gas. U naselju Marina Village izgrađene su saobraćajnice dužine oko 3.350 metara, a u naselju Centrale oko 1.020 metara.

U koordinaciji Vlade i Opštine Tivat obezbijeđena su finansijska sredstva i izgrađena saobraćajnica MR1 koja je povezana sa komplelsa. Mešutim, kako je pojašnjeno, početak radova je kasnio i završni radovi nisu kompletiranu. U ovom trenutku, navodi se, nema dalji aktivnosti na terenu, te kompanija Luštica Development ne može da planira svoje obaveze kada je riječ o izgradnji saobraćajnice MR2.

Luštica Bay – foto Zoran Nikolić
Kako je u prethodnom periodu izgrađen ili započet značajan procenat objekata predviđen planskom dokumentacijom, kompanija Luštica Development je pristupila izradi izmjena Master plana za preostale parcele naselja Centrale i izradi novog Master plana za prostor DUP-a Donji Radovići istok. Zahtjev je predat Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Takođe, predat je zahtjev za izmjenu PUP-a opštine Tivat, uključujući i zahtjev za urbanizaciju preostalih 263 ha zemljišta koje obuhvata drugu fazu realizacije projekta.
Kada je riječ o broju zaposlenih, u izvještaju se navodi da je u menadžmentu kompanija koje upravljaju projektom do juna prošle godine bilo angažovano 504 osoba, od kojih su 423 domaći, a 81 strani državljani. Kompanija tokom izvođenja građevinskih radova, u prosjeku zapošljava dodatnih 350 do 400 radnika.

Hotel Igalo ide na licitaciju bez hipoteke – Slijedi procjena vrijednosti, pa javna prodaja

0
Hotel Igalo ide na licitaciju bez hipoteke – Slijedi procjena vrijednosti, pa javna prodaja
Hotel Igalo / Printscreen

Naslednici Aleksandra Acovića su nakon 43 godine pravne borbe za povrat oduzetog im zemljišta, na kojem je izgrađen hotel Igalo, dobili presudu u svoju korist. Pravni zastupnik porodice Acović, Vukašin Šimrak potvrdio je za Dan da je presuda pravosnažna i izvršna, te da će se hotel Igalo, vlasništvo Vektre Boka, uskoro naći na licitaciji nakon što vještak procijeni vrijednost imovine.

Šimrak dodaje da po sudskoj presudi potraživanja porodice Acović iznose oko 4 mil EUR sa kamatama i da je pokrenut postupak prinudnog izvršenja.

– Radi naplate tog potraživanja opredijeljena je prodaja hotela Igalo jer je još 2003. godine sud odredio privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja hotela radi obezbjeđenja tog potraživanja. Ova mjera je praktično spasila hotel Igalo od raznih hipoteka kojima je opterećena imovina Vektre Boka. Naravno, nijedna banka nije htjela da konstituiše hipoteku na toliko vrijednom objektu ako već ima prethodno obezbjeđenje. Postupak izvršenja je počeo, sada će ići procjena vrijednosti pa javna prodaja – objasnio je Šimrak.

On navodi da je hotel Igalo opterećen raznim zabilježbama parničkih postupaka i drugih potraživanja, koje je nemoguće izbrisati ni za 10 godina.

– Ima još zabilježbi iz UTRO Boke, prekinutih parničnih postupaka, a da bi se ta zabilježba izbrisala morao bi se završiti postupak, što u ovim okolnostima nije moguće. Međutim, u ovakvim okolnostima prinudne prodaje novi sticalac koji na javnoj prodaji kupi hotel Igalo biće rasterećen svih tih zabilježbi. Znači, u izvršnom postupku javni izvršitelj predaje objekat sticaocu bez ikakvih zabilježbi. Eto prilike i za jednu valjanu investiciju u Herceg Novom, možda i najveću do sada – kazao je Šimrak i dodao da prvu licitaciju očekuje za oko mjesec.

Podsjećamo da je i prvostepena odluka pred Osnovnim sudom u Herceg Novom 2012. godine bila u korist porodice Acović, ali se kompanija Vektra Boka na nju žalila, te je sudski proces šetao od Osnovnog, preko Višeg do Ustavnog suda. U prvostepenom postupku presuđeno je i da Opština plati 83.000 EUR za zemljište koje je pripadalo Acoviću na kojem se danas nalazi Omladinski park u Igalu. Tada se Opština žalila na presudu.

Inače, nakon što je Vektra 2007. godine privatizovala HTP Boka, svi hoteli i objekti ovog nekada turističkog giganta, uključujući i hotel Igalo, doživljavaju sudbinu zatvaranja (osim hotela Plaža koji u kontinuitetu propada), potom prepuštanja zubu vremena, poput hotela Igalo, motela Dubrava, Borići… ili naprosto rušenja, kao što je bio slučaj sa hotelom Tamaris.

I naslednici Vladete Savčića traže nadoknadu za zemljište

Podsjetićemo, Aleksandar Acović je prije Drugog svjetskog rata, zajedno sa Vladetom Savčićem kupio 44.000 m2 atraktivnog zemljišta od morske obale do sadašnje Jadranske magistrale u Igalu. Polovina tog placa koja je pripala Acoviću, 1959. godine je nacionalizovana, a osamdesetih godina prošlog vijeka njegovim naslednicima je sudskom odlukom plaćeno 6.000 m. Za ostatak nikada nije sproveden upravni postupak, pa je Opština, kao društvenu imovinu, posjed ustupila HTP Boka koja je na dijelu parcele izgradila hotel Igalo.

I naslednici Vladete Savčića traže nadoknadu za zemljište na kome je izgrađena Prva faza Instituta Dr Simo Milošević, a prije Drugog svjetskog rata tu je radio hotel Igalo. Savčić je bio vlasnik još oko 40.000 kvadrata zemljišta u Igalu na kome je izgrađena vila Galeb, poznatija kao Titova vila, koja je sada u sastavu Instituta Igalo.

Isplovljavanje „Irine VU” i dalje je misterij – za nestanak zaplijenjene jahte uključenima prijeti kazna do 5 godina zatvora

0
Isplovljavanje „Irine VU” i dalje je misterij – za nestanak zaplijenjene jahte uključenima prijeti kazna do 5 godina zatvora
Irina VU

Potpredsjednik Vlade RH, Oleg Butković izjavio je u ponedjeljak u Ninu da se još utvrđuju okolnosti u kojima je prije tri mjeseca iz marine u Betini nestala blokirana jahta ruskog oligarha Alishera Usmanova te da su u istragu uključeni i DORH i SOA.

Boravak ministra u Ninu novinari su iskoristili za pitanje o isplovljavanju jahte iz marine u Betini „Irina VU”, koja je bila pod sankcijama Europske unije, SAD-a i Velike Britanije kao dio imovine ruskog oligarha Alishera Usmanova, bliskog prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina.

– Još uvijek utvrđujemo okolnosti nestanka jahte, znamo svi da je nestala pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima. Kako se to dogodilo i je li bilo propusta u samom sustavu, to ćemo utvrditi sada i mi kroz Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a uključeni su i SOA, DORH, Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koji su temeljem odluke jahtu plombirali. – rekao je Butković.

Na novinarsko pitanje tko je odgovoran i zašto tri mjeseca nitko nije reagirao, ministar Butković je odgovorio kako su za informacije bili zaduženi svi oni u lancu koji su znali za tu situaciju.

– Vidjet ćemo, ne mogu nikoga prozvati dok ne budem imao sve informacije, a na temelju njih ćemo donijeti odgovarajuće odluke. – rekao je Butković.

Mediji su ovih dana izvijestili da je jahta prije tri mjeseca pod okriljem noći misteriozno nestala i da je u luku na Murteru uplovila gotovo ista jahta, ali ispostavilo se da to nema nikakve veze s „Irinom VU” koja je sada usidrena u turskoj marini Didim na Egejskome moru.

Kontrolisali 98 ugostiteljskih objekata

0
Food – Restoran – Gastro

Turistička inspekcija je u deset gradova obavila kontrolu 98 ugostiteljskih objekata i tom prilikom izdala 52 prekršajna naloga, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP).

Kako je i najavljeno iz UIP-a, kontrole ugostiteljskih objekata širom Crne Gore su u toku, a akcijske aktivnosti sprovedene su u četvrtak i petak.

“U  Tivtu, Podgorici, Pljevljima, Bijelom Polju, Kolašinu, Beranama, Ulcinju, Nikšiću, Budvi i Rožajama turistička inspekcija kontrolisala je 98 ugostiteljskih objekata. Tom prilikom izdata su 52 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 15,15 hiljada EUR”, navodi se u saopštenju.

Od ostalih preduzetih mjera inspektori su podnijeli četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i imali 25 ukazivanja.

Najveći broj nepravilnosti odnosio se na konzumiranje duvanskih proizvoda u zatvorenim prostorima, neizdavanje fiskalnih računa i nepoštovanje odredbi zakona o autorskim i srodnim pravima.

Iz UIP-a su apelovali na sve privredne subjekte da svoje radne procese uvedu u legalne tokove te da poštuju i sprovode postojeće zakone.

Akcija Petarda: Oduzeto 40.333 komada petardi i 143 različitih vrsta vatrometa

0
Akcija Petarda: Oduzeto 40.333 komada petardi i 143 različitih vrsta vatrometa
Petarde

Službenici Uprave policije su od 20. decembra do 15. januara oduzeli 40.333 komada petardi i 144 komada vatrometa, različitih vrsta – navedeno je u saopštenju.

Akcija “Petarda”, kako je navedeno u saopštenju, realizovana je sa ciljem sprečavanja nedozvoljene trgovine i zloupotrebe pirotehničkih sredstava.

Podsjećaju da je u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova – Direktoratom za zaštitu i spašavanje inicirano donošenje naredbe o zabrani prodaje i upotrebe pirotehničkih sredstava razreda II – petardi za period od 2022. do 2023 godine.

– Sprovođenje planske aktivnosti prvenstveno je imalo za cilj djelovanje radi suzbijanja nelegalne prodaje kao i upotrebe pirotehničkih sredstava razreda II – petardi, naročito od strane maloljetnika. Tokom sprovođenja ove operativne akcije, službenici Uprave policije su samostalo i u saradnji sa drugim nadležnim službama, vršili obilazak lokacija (u blizini škola, pijaca, tržnica i dr. mjesta), gdje se u prethodnom periodu vršila nelegalna prodaja pirotehničkih sredstava – navedeno je u soapštenju.

U narednom periodu službenici Uprave policije će, kako su najavili, nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti iz svoje nadležnosti, kako bi se u potpunosti suzbila nelegalna i nedozvoljena prodaja pirotehničkih sredstava razreda II – petardi.

Rakete Patriot kreću iz Njemačke za Poljsku

0
Rakete Patriot kreću iz Njemačke za Poljsku
Patriot

Berlin (dpa) – Njemačke oružane snage kreću sa izmeštanjem tri protivvazdušna raketna sistema u Poljsku. Prvi vojnici Bundesvera u Poljsku su krenuli u ponedeljak sa sjevera Nemačke, saznala je dpa iz bezbednosnih izvora.

Sofisticirane rakete američke proizvodnje treba da osiguraju odbranu važne infrastrukture poput puteva, železnica i sistema za snabdevanje električnom energijom u Poljskoj, i to pre svega u blizini granice sa Ukrajinom.

Patrioti treba da stignu u Poljsku u narednih nekoliko dana.

Transport PVO sistema iz Njemačke u Poljsku, a obe zemlje su članice NATO, dogovorili su u novembru ministri odbrana Kristine Lambreht (Christine Lambrecht) i Marijuš Blaščak (Mariusz Blaszczak).

Izmeštanje Patriota je reakcija na pad rakete na poljsku teritoriju koji se isto dogodio u novembru.

Lambrehtova je u ponedeljak podnela ostavku zbog ozbiljnih grešaka u resoru koji je predvodila.

Sistem Patriot su rakete zemlja-vazduh koje proizvodi američka kompanija Rajton end Lokhid (Raytheon and Lockheed). Sistem pretežno koriste SAD i još neke savezničke zemlje.

Prema američkom Stejt departmentu, Patriot može da “obori krstareće rakete, balističke rakete kratkog dometa i letelice na znatno većoj visini nego raniji protivvazdušni sistemi odbrane.”

Klub odbornika Evropski tim za Herceg Novi: „Uštedilo se“ 20.000 eura od koncerta za doček, opredjelili 120.000 eura za koncert u sklopu Praznika mimoze

0
Klub odbornika Evropski tim za Herceg Novi: „Uštedilo se“ 20.000 eura od koncerta za doček, opredjelili 120.000 eura za koncert u sklopu Praznika mimoze
Herceg – Novi – foto Boka News

Minuo je doček Nove godine, bez dočeka u Herceg Novom. Rečeno je da je taj novac daleko svrsishodnije usmjeriti ka sugrađanima u potrebi i sa tim se možemo složiti, u smislu prioriteta. Na kraju, svjedoci smo dosadašnjih dočeka u Herceg Novom koji su u poređenju sa organizacijom susjednih gradova, potpuni fijasko, saopšteno je danas iz Kluba odbornika Evropski tim za Herceg Novi

Ipak, od prvog dana upiremo prstom u licemjernu pozadinu ove odluke, a licemjerje je postalo očigledno relativno brzo. Pod paravanom pokušaja izigravanja dobročinstva kroz pomoć socijalno ugroženima u iznosu od (možda) 20.000 eura, suptilno je provučena odluka da se za Praznik mimoze organizuje čuveni Exit.

I zvučalo bi obećavajuće. Nećemo praviti doček, pomoći ćemo svojim sugrađanima, a mjesec-dva kasnije u sklopu jedinstvenog Praznika mimoze pravimo ozbiljnu proslavu uvodeći Herceg  Novi na mapu destinacija sa dobrom muzičkom scenom. U teoriji, zvuči sjajno. U praksi potvrđuje licemjerje prethodnog gesta.

Naime, 25. februara u sklopu Mimoze, na Trgu Nikole Đurkovića će se održati koncert za koji je opredijeljeno 120.000 eura. Ne, nije riječ o trodnevnom festivalu, već o večernjem koncertu.

DPS – Evropski tim za Herceg Novi

Za novac odvojen za to jedno jedino veče Praznika mimoze, mogao je biti organizovan i doček i koncert za Mimozu i neuporedivo značajnija pomoć socijalno ugroženim licima. Postavlja se pitanje, u čijem je ličnom interesu ovaj paradoks? Beskrupulozno i providno, koncert od nekoliko sati plaćen je preko šest puta više nego što je izdvojeno za pomoć od novogodišnjeg programa.

I šta ćemo sad?

„Uštedilo se“ 20.000 eura od koncerta za doček, da bi se pomoglo socijalno ugroženim, a nepuna dva mjeseca kasnije daje se 120.000 eura na neki drugi koncert.

I pored ovog očiglednog licemjerja i paradoksa, postavlja se niz dodatnih pitanja: Da li je iko analizirao opravdanost ovakvog ulaganja? Ko je ciljna grupa? Da li je mjerljiv i predviđen profit od nastupa ili se novac kao i obično dijeli kako bi isključivo pojedinci kratkoročno profitirali i to na uštrb istih građana, kojima je tako velikodušno udijeljena skromna pomoć oko Nove godine, kaže se u saopštenju Kluba odbornika Evropski tim za Herceg Novi.

Abazović: Aerodrom u Tivtu može biti jedan od najljepših aerodroma u ovom dijelu Evrope

0
Posjeta ACG – Foto Vlada CG

Nakon posjete premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića i ministra finansija Aleksandra Damjanovića državnoj kompaniji Aerodromi Crne Gore, saopšteno je da su Aerodromi  infrastrukturni objekti od strateškog značaja za državu i naš prozor u svijet.

Abazović je tom prilikom kazao Aerodromi imaju punu podršku Vlade, i ocijenio da aerodrom u Tivtu u perspektivi može biti jedan od najljepših aerodroma u ovom dijelu Evrope.

“Da bi se to realizovalo mora se smisliti investicioni plan. Prioritet je Tivat zato što je taj aerodorom u složenijoj situaciji nego što je to podgorički. Tamo treba da je fokus kada je u pitanju razvoj”, poručio je on.

Kada je riječ o koncesiji, Abazović je kazao da se oko toga ne bi izjašnjavao.

Abazović: Aerodrom u Tivtu može biti jedan od najljepših aerodroma u ovom dijelu Evrope
Posjeta ACG – Foto Vlada CG

“Novac koji je tada ponuđen nije isto kao danas. Sve i da nećemo koncesiju ljudi očekuju odgovor. Sve i da se ide ili ne ide u koncesiju, mora se zbog nekog partnerskog odnosa dati odgovor. Kad će odgovor biti ne znam”, rekao je on.

Izvršni direktor Aerodroma, Vladan Drašković rekao je da su koncesije legitiman model upravljanja ali da u slučaju CG nosi određena rizike.

“Nisam siguran da bi se kroz davanjem aerodroma u koncesije, poboljašo rad Aerodroma kad je u pitanju međunarodni saobraćaj. A o dugovanjima Aerodroma, nemam tačnmu informaciju”, kazao je on.