Maslinarstvo u Hercegovini ubrzano se razvija…

0
Maslinarstvo u Hercegovini ubrzano se razvija…
Maslina – foto Pixbay

Da maslinarstvo u Hercegovini ide velikim koracima prema naprijed, svjedoče najnoviji podaci Federalnog agromediteranskog zavoda prema kojima se na ovom području svake godine posadi između 10 do 15.000 novih stabala maslina.

I brojne nagrade ovdašnjih maslinara za visokokvalitetna ulja pokazuju kako se uz predan rad i trud mogu postići vrhunski rezultati.

Upravo time vode se braća Bruno i Slaven Granić iz Ljubuškog, vlasnici više od 30 medalja za ekstra djevičansko ulje.

Maslinik, koji se nalazi na obiteljskom imanju na Staroj Teskeri, već godinama pomno uređuju i održavaju, stoga i ne čude priznanja koja dobivaju na raznim promotivno-ocjenjivačkim izložbama.

O njima, ali i ostalim korisnim informacijama vezanim za maslinarstvo, Bruno je govorio za Dnevni list.

Na manifestaciji “Dani mladog maslinova ulja u Dalmaciji”, koja je 17. prosinca održana u Vodicama, osvojili ste drugo mjesto sa sortom istarska bjelica. Jeste li očekivali ovakav uspjeh?

– Svaki maslinar koji se kvalitetno bavi maslinarstvom očekuje ovakav uspjeh. Međutim, samo rijetki uspiju, jer je u današnje vrijeme konkurencija izrazito jaka i kvalitetna. Ove godine na natjecanje je pristigao čak 361 uzorak maslinova ulja, te smo u tako velikoj i jakoj konkurenciji uspjeli za sva četiri ulja dobiti zlatnu medalju. Izuzetno smo zadovoljni s tim rezultatom!

Maslinarstvom se bavite više od deset godina. Kako je počela vaša priča, odnosno kada ste spoznali da je ljubuško podneblje idealno za uzgoj ove biljke?

– U ovom poslu smo već jedanaest godina, a sve je počelo od želje da imamo jedan manji maslinik za svoje potrebe. Ubrzo smo se zaljubili u maslinarstvo i maslinova ulja, a prvi rezultati koje smo ostvarili, pokazali su da stvaramo ulja vrhunske kvalitete. Najkvalitetnija ulja su iz rubnih područja uzgoja, a ljubuško podneblje je upravo takvo. Naša ulja odlično prolaze na natjecanjima, posebno ako uzmemo u obzir to da nam je konkurencija Hrvatska, kao najbolja maslinarska zemlja na svijetu u zadnjih sedam godina. Možemo biti ponosni na ulja koja proizvodimo, jer su po kvaliteti u svjetskom vrhu.

Koje sorte prevladavaju u vašem masliniku?

– Ukupno imamo 600 stabala na površini od 2,5 hektara. Najviše je oblice (260 stabala), zatim leccina (100 stabala), istarske bjelice (100 stabala), levantinke (80 stabala) i ascolana (60 stabala).

Podizanje nasada nije nimalo lagan posao. Na što je potrebno posebno obratiti pažnju?

– Priprema tla izuzetno je zahtjevan i skup posao, pogotovo kada je kamenit teren u pitanju. U takvim situacijama kvalitetna priprema moguća je samo uz pomoć bagera i freza za mljevenje kamena. Također, bitna je kvaliteta i sortiment sadnog materijala.

Kako ocjenjujete proteklu sezonu i tko vam pomaže oko radova u masliniku, osobito u vrijeme berbe?

– Što se tiče radova u masliniku, većinu poslova obavljamo brat i ja, a u vrijeme berbe pomažu nam i prijatelji.
 Protekla sezona bila je izuzetno zahtjevna zbog suše kakva se ne pamti. Mnogi maslinari su mislili kako neće ni biti berbe, jer je plod bio sitan ili ga je stablo odbacilo. Srećom, jesenske kiše su napunile plod i spasile berbu, iako je suša smanjila kvalitetu ulja. To je vidljivo i po rezultatima iz Vodica. Manje od 80% ulja je u kategoriji ekstra djevičanskih, dok je proteklih godina bilo preko 95%. 
Možemo reći kako je ova sezona enigma i za najveće maslinarske stručnjake i znanstvenike.

Uzgoj maslina postao je trend i posao od kojeg se u Hercegovini, kako kažu maslinari, može pristojno živjeti. Slažete li se s navedenom konstatacijom?

– Da, ali pod uvjetom da imate barem 500 stabala maslina, da ste spremni raditi i ulagati barem 10 godina do prve ozbiljnije berbe, ali i da imate vodu za zalijevanje. Ona je osnovni preduvjet za ozbiljno bavljenje maslinarstvom.

Nagrada u Vodicama samo je jedna u nizu njih koje ste dobili za kvalitetno ulje. Što biste posebno izdvojili?

– Već sedam godina sudjelujemo na natjecanjima i uglavnom dobivamo zlatne medalje (30 zlatnih, 2 srebrne i 1 brončana) za ekstra djevičansko maslinovo ulje. Ipak, najvrjednija nagrada koju bih izdvojio je proglašenje ulja oblice šampionom natjecanja u Vodicama 2020. godine.

Maslinarstvo je, vjerujemo, vaš izbor i u budućnosti. Postoje li još neke kulture koje uzgajate ili kojima se planirate posvetiti u idućim godinama?

– Maslinarstvo ostaje i dalje naša strast, a u budućnosti planiramo proširiti postojeći nasad.

Tivtu i dalje nedostaju hotelski kapaciteti – najavljen dolazak renomiranog brenda

0
Tivtu i dalje nedostaju hotelski kapaciteti – najavljen dolazak renomiranog brenda
Tivat – foto Boka News

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović kazao je da je za očekivati je da ovogodišnja sezona bude dobra, turistički poslenici imaju već sada dobre najave i tvrde da su njihovi kapaciteti već bukirani za ljeto ove godine.

– Tivtu i dalje fale smještajne jedinice u hotelima jer privatni sektor trenutno dominira. U Tivtu je posebno vidljiv nedostatak hotelskih kapaciteta na Plavim horizontima gdje Katari dijar (Qatari Diar) zbog određenih razloga kasni i nije nam poznata njegova sudbina. Dobro je što ima interesovanja za ostrvo Sveti Marko, dok kao nedostatak vidim to što se ne završava projekat izgradnje hotela Mimoza, s obzirom na to da je na potezu Ministarstvo uređenja prostora koje mora da da zeleno svijetlo da bi se taj hotel proširio u izgradnji – istakao je Komnenović.

Prema onome što kažu investitori, u Tivat treba da dođe jedan od renomiranih hotelskih brendova koji imaju zahtjev za većim brojem smještajnih jedinica i bili bi klasičan, hotel što je posebno interes grada.

Komnenović je rekao da, ukoliko se taj zahtjev ne riješi u korist investitora onda će to biti kondo hotel što znači da će to biti recepcija sa apartmanima koji su u privatnom vlasništvu što ne odgovara potrebama Tivta.

– Ono što nam predstoji u narednom periodu je valorizacija lokaliteta Župa jer postoji interesovanje za investiranje u to područje jer je riječ o najeksluzivnijem dijelu obale na crnogorskom primorju – dodao je Komnenović.

Zelenskij nakon najnovijih ruskih napada zatražio još oružja od zapada

0
Zelenskij nakon najnovijih ruskih napada zatražio još oružja od zapada
Rusija Ukrajina conflict – foto EPA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u subotu da bi se ruski napadi na civilne ciljeve mogli zaustaviti samo ako zapadni partneri Ukrajini dostave potrebno oružje.

“Što je potrebno za ovo? Ono oružje koje se nalazi u skladištima naših partnera i na koje naši vojnici čekaju tako dugo”, rekao je Zelenskij u noćnom obraćanju, nakon niza ruskih raketnih napada na ukrajinske gradove.

“Cijeli svijet zna što i kako učinti da se zaustave oni koji siju smrt. Zahvaljujem svima koji nam u ovome pomažu.”

Rekao je da su ruski raketni napadi u subotu pogodili energetske ciljeve, uzrokovavši nove smetnje u opskrbama električne energije, osobito u regijama Kijeva i Harkiva.

“Nažalost, dogodili su se udari na energetsku infrastrukturu”, rekao je Zelenskij. “U vezi s tim, najteža situacija je u regiji Harkiv i Kijev.”

Rusija je gađala ukrajinsku stratešku energetsku infrastrukturu u sjeveroistočnom Harkivu i zapadnom Lavovu, a čule su se eksplozije u Kijevu.

Regionalni guverner Valentin Režničenko rekao je da je petero ljudi poginulo i 27 ranjeno, uključujući djecu kada je raketa pogodila stambenu zgradu u gradu Dnjipru u središnjem istočnom dijelu zemlje.

Marunović: Ovo je kulturocid iza kojeg nas neće biti

0
Marunović: Ovo je kulturocid iza kojeg nas neće biti
Protest CZK

Drugi po redu protest povodom uklanjanja scene “Atrijum “ Centra za kulturu Tivat


Par stotina građana okupilo se u subotu u podne ispred kompleksa srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković na drugom po redu protestu zbog uklanjanja male scene “Atrijum” Centra za kulturu (CZK) Tivat iz atrijuma tog zaštićenog spomenika kulture.

Sa protesta je poručeno da je uklanjanje scene “Atrijum” iz kompleksa Buća-Luković na čemu insistira konzervatorsko- restauratorska struka i rukovodstvo JU Muzej i galerija koja gazduje tim kompleksom, “kulturocid” i da se ne smije dozvoliti protjerivanje ambijentalnog pozorišta iz tog jedinstvenog prostora.

Među okupljenima je bilo više glumaca, reditelja, pozorišnih i kulturnih radnika iz Crne Gore. Na protestu su bili i funkcioneri i lokalni rukovodioci opozicionih partija DPS, SDP, SD i HGI, a tu je bila i poslanica DPS u Skupštini Jovanka Laličić i potpredsjednik SDP-a Aleksandar Đurović.

Pozdravljajući prisutne, direktorica CZK Dijana Sindik je zahvalila građanima na podršci toj JU u njenim zahjevima da se scena vrati ju atrijum ljhtenjikovca “jer zaista, zahvaljujući vama i opstajemo i uspjećemo da ostvarimo i simbiozu muzeja i pozorišne umjetnosti na našoj maloj sceni”.

Protest CZK

Ovacijama i dugotrajnim paluzom pozdravljena penzionisana direktorica CZK Milena Radojević za čijeg je mandata prije dvadesetak godina u toj ustanovi utermeljena i počela da se razvija vrlo uspješna porišna produkcija, kazala je da “ni slutila nje da će se ponoviti nesretne devedesete godine prošlog viijeka i da će se kultura ponovno braniti na ulici ispred zaključanih prostora namijenjenih izvođenju umjetničkih programa.”

“Onda je to urađeno pod okriljem mraka, sada pod okriljem praznika – vidan napredak! Radnicima u kulturi i umjetnicima je oduzeto ptavo na rad, pravo da vjernoj publici pruže sve one užitke koje su imali decenijama na ambinjentalnoj sceni Buća. Na brutalan način su optuženi, bez dogovora, bez razgovora, bez dijaloga, da su uzurpatori kulturnog dobra.”- kazala je Radojević pitajući se “da li iko u ovom gradu, Boki i Crnoj Gori vjeruje u te nebuloze da jedna svjetska diva Milena Dravić, zaljubljenik u Tivat i naše Pine – legenda Gaga Nikolić, Đuza Stojiljković,  Anita Mančić, Seka Sabljič, Jagoš Marković, Egon Savin, Milan Karadžić, Stevan Koprivica i mnogi drugi, da su oni pristajali da i sami učestvuju u devastaciji kulturn dobara grada Tivta”.

Protest CZK

“Ne, oni su svojom umjetnošću obogatili i proslavili čarobni ambijent Buće, Tivta i Boke Kotorske. Vjerujte, voda Bući kao ni pijesak,  nisu nanijeli nikakvo oštećenje- naprotiv, to su antologijske scene koje su sačuvane u pozorišnim analima regiona.”- istakla je Radojević, zamjerajući nekim svojim nekadašnjim kolegama iz bivđej jedinstvenog CZK “da učestvuju u ovoj prestavi sa rješenjima iz pozadine” jer su kako je kazala, “došla druga vremena da je uzurpacija atrijuma umjetnošću, grijeh nad grijehovima”.

Prozvala je i zaštitare “da im se glas nije čuo svih prethodnih godina kada su se dešavale razne uzurpacije i devastavije po Crnoj Gori a Kotoru zaprijetilo brisanje sa UNESCO liste” i pozvala hj da daju rješenje “mobilne cene po svim konzervatorskim uslovima, iste onakve kakva se montirala u gradu Perastu za jedno tamošnje igranje “Bokepkjog D-mola” i pozvala na “razum, pamet i dogovor, pa će i umjetnost pobijediti”.

U ime građana Tivta, advokat Nikša Miljanić je kazao da je na djelu “mala scena anticivilizacije”  i da se “pod okriljem zaštite kulturnog dobra ne može rušiti bilo šta, a ovdje je uništena i u potpunosti devastirana jedna istinska vrijednost koja je postojala”. Negirao je da u protestima ima bilo kakve politike i pozvao sve strane na dogovor, ali i zaključo da “mala scena mora ostati tu gdje jeste.”

Filmski radnik iz Crnogorske kinoteke Andro Martinović istakao je da je Tivtu “gradu koji je u pokretu i jako sebrzo razvija, važno da definiše dvoj kulturni profil”, ali da se u slučaju kompleksa Biuča –Luković po njemu, ide pogrešnim putem jer “od ovog fantastičnog ljetnjikovca žele napraviti kulise prošlog vremena i nikada odigrane predstave”. Kritikovao je ljude iz Opštine i Muzeja i galerije kao nedovoljno spremne na dijalog i dogovor i poručio da “ovaj prodstor trreba da ostane ono špo jeste jer jednu tradiciju ne treba gušiti na račun one prethodne”.

Protest CZK

“Da li se planira postavljanje nove scene u atrijumu, ako se planira, kada će se projektovati i postaviti? Koji će biti njeni kapaciteti?”, upitala je glumica Jelena Simić. Ona je apelovala da se zakaže sastanak CZK sa Opštinom Tivat i Muzejem, kako bi dobili odgovore na ova pitanja i potpisali sporazum.

“Otvorio se prostor  i prilika da se u ovom atrijumu napravi nova, savremenija i bolja scena koja će jednako da doprinese radu i pozorišta i muzeja. Dvije institucije kultutre su dobile priliku da javnosti pokažu da nije sramota pomiriti se. Pomirenje je neophodno, katarzično je, oslobađa i uči nas. Skužajte me, ma mene je vrlo, vrlo stalo.”- istakla je Simić.

Glumac Slobodan Marunović je poručio da se, “ovdje, u ovom čarobnom ambijentu neće više nikada čuti velika glumačka riječ, muzika velikih kompozitora kao ni majstorstvo reditelja i slikara”. Dodaje da neće biti svega onoga što život čini dostojanstvenim.

“Bio sam šokiran informacijom da Buča treba da nestane. Pred time čovjek bukvalno zanijemi jer duhovno mora biti iznad svega što je materijalno. Ako ova pozrnica nestane neće ni nas biti i niko od nas neće preživjeti. Mogli bi smo preživjeti i da nema ni Porto Montenegram ni Luštice Bay, ali ako nam uzmu dušu, sve su nam uzeli. Potonučćemo u osrednjost, potonućemo u nešto što umjetnost ne poznaje i ne trpu – u nesporazum, u nezbor I u haos – jednostavno neće nas biti kao ljudi”- poručio je Marunović izražavajući optimizam da se to neće desiti “iako postoje ljudi u čije se debelo uho teško može zabosti lijepa riječ”.

Protest CZK

On je poručio da je uklanjanje scene “Atrijum “ kulturocid od kojeg je po njemu, gori bio samo 1956. kada je u Crnoj Gori ukinuto tadašnjih pet profesionalnih pozoriošta u nekoliko gradova, te je pozvao gradonačeknika Tivta Željka Komnenovića da “prekine ovu blasfemiju” i ponovno aktivira scenu “Atrijum”.

Tivatski novinar, pisac i pjesnik Dragan Popadić okupljenima je pročitao i svoju novu pjesmu “To neće proći” koju je posebno napisao povodom uklanjanja scene “Atrijum”.

Na protest su emitovane audio poruke podrške CZK-u i ostanku scene “Atriujum” koje su uputili reditelj Zoran Rakočević i glumci Anđelija Rondović, Dragana Varagić, Julija Milačić Petrović-Njegoš, Anita Mančić, Andrija Milošević, Branko Ilić kao i pjesma “Buća-naša kuća” koju je uradila autorka muzike za nekoliko tivatskih pozorišnih komada Milena Popović-Dragović.

Hercegnovska mimoza zamirisala u glavnom gradu Vojvodine: Novosađani pozvani na 54. Praznik mimoze

0
Hercegnovska mimoza zamirisala u glavnom gradu Vojvodine: Novosađani pozvani na 54. Praznik mimoze
Praznik mimoye u Novom Sadu

Herceg Novi i Praznik mimoze pozivaju građane Vojvodine da od 17. februara do 4. marta budu na najvećoj fešti na Jadranu, poručeno je iz Novog Sada.

Građanima, gradskoj upravi i medijima interesantan program 54. izdanja čuvene novske manifestacije prezentovali su predstavnici Opštine Herceg Novi, zajedno sa lokalnom Turističkom organizacijom i JUK “Herceg Fest”.

Pažnju Novosađana privukli su bogati žuti cvijetovi, novske mažoretke, raskošni kostimi članova NVO „Maškare“ i zvuci Jadrana u izvođenju klape Castel Nuovo, kojima je najavljeno više od 40 karnevalskih, muzičkih, zabavnih, kulturnih, dječijih i sportskih događaja na novskoj rivijeri tokom tri nedjelje februara i marta.

Na sastanku gradonačelnika Novog Sada, Milana Đurića i predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića govorilo se o uspješnim odnosima dva grada, kao i o organizaciji predstojeće tradicionalne manifestacije u čast zimskog cvijeta, u okviru koje 24. feburara biti održani i Dani Novog Sada.

Praznik mimoye u Novom Sadu

“Zaista želim da izrazim zadovoljstvo nakon današnjeg prijema i razgovora sa uvaženim gradonačelnikom Đurićem. Herceg Novi i Novi Sad dugo godina baštine iskreno prijateljstvo, a posebno zato što veliki broj Novosađana dolazi i prisustvuje Prazniku mimoze. Po prvi put je potpisan Sporazum između Praznika mimoze i najznačajnijeg novosadskog, Egzit festivala”, izjavio je Katić. Naglasio je da ga posebno raduju komentari turističkih radnika i operatera, na osnovu kojih može da se zaključi da će smještajni kapaciteti tokom trajanja Mimoze biti popunjeni.

Da mu je uvijek drago da vidi prijatelje iz Crne Gore potvrdio je gradonačelnik Novog Sada, Milan Đurić, koji je podsjetio da su se u prethodnom periodu zalagali za promociju Herceg Novog u glavnom gradu Vojvodine.

“Ponudli smo da se u kulturnim stanicama Novog Sada, koje smo napravili u okviru Evropske prijestonice kulture, promoviše Herceg Novi. Vrlo smo počastvovani što smo pozvani i što ćemo otići kao delegacija na 54. Praznik mimoze, konkretno da uveličamo Dane Novog Sada. Čuli smo da dođe između 30 i 40.000 ljudi, što je stvarno fantastično”, konstatovao je Đurić

Praznik mimoye u Novom Sadu

Program 54. izdanja Praznika mimoze promovisan je u centru Novog Sada kako bi što veći broj Vojvođana bio upoznat sa programom, a medijima je predstavljen u turističko-informativnom centru Novog Sada. Predstavnica TO Herceg Novi, Bojana Živković, poručila je da je od izuzetnog značaja da tokom zimskih mjeseci posjetioci imaju priliku da iskuse duh Mediterana, fešte, kao i da se raduju dolasku proljeća.

“Svake godine se trudimo da bude što raznovrsnije, bogatije. Festival sa najdužom tradicijom u Crnoj Gori i regionu otvoriće Marija Šerifović, dok će na zatvaranju nastupiti Toni Cetinjski. Koncertima će prethoditi defile naših sjajnih mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović, trombonjera. Očekujemo zaista spektakularno otvaranje i zatvaranje“, kazala je Živković.

Praznik mimoye u Novom Sadu

Kroz saradnju sa Egzitom, 25. februra na ,,Winter flower“ događaju nastupiće svjetski di-džej Claptone i Ana Đurić Konstrakta. Kada je riječ o ostalim dešavanjima, predstavnica TO Herceg Novi, otkrila je da najveću pažnju privlače autentične fešte, poput takmičenja u piciginu, Novske skalinade i trke karića.

Tu je i Berba mimoze koja je tradicionalno jedan od najposjećenijih događaja, a ove godine je zakazana za 18. februar: “Tradicionalna fešta od mimoze, riba i vina kreće od Kumbora. Na glavnoj manifestaciji u Baošićima nastupiće Ivana Negativ i Đorđe David. Žurka se kasnije nastavlja u Đenovićima, gdje će Novljane i goste zabavljati grupa Galija. U večernjim satima imaćemo maskenbal. Nastupiće Nikola Rokvić, Adi Šoše i lokalna grupa Egzodusi, dok će 3. marta na maskenbalu nastupiti legendarna Neda Ukraden”.
Kompletan program 54. izdanja Praznika mimoze možete pogledati na: www.praznikmimoze.com

Cijene zakupa plaža ostaju iste

0
Cijene zakupa plaža ostaju iste
Waikiki Tivat – foto waikikibeach

Zakupci djelova morske obale mogu odahnuti, jer i ove sezone neće biti povećanja cijena zakupnine i ostaće nepromijenjene do kraja 2023, odnosno do isteka petogodišnjih ugovora.

Potvrdio je to direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladen Mikijelj.

Prema njegovim riječima, cjenovnik ostaje na snazi do isteka petogodišnjih ugovora, a od kraja 2023. počeće da se primjenjuje novi cjenovnik.

– Na inicijativu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Vlada Crne Gore je tokom ove godine usvojila izmjene cjenovnika za zakup morskog dobra, a izmjenama je u značajnoj mjeri povećan iznos naknada. Činjenica je da ranijim cjenovnikom nisu na adekvatan način bile vrednovane lokacije na našoj obali, usljed čega su pojedini korisnici bili privilegovani tako što su bili u prilici da na najekskluzivnijim lokacijama duž primorja ostvaruju značajne prihode, a da istovremeno za korišćenje morskog dobra plaćaju izuzetno male, da ne kažem simbolične naknade – naglasio je Mikijelj.

Kako je kazao, na taj način preduzeće je u prethodnom periodu bilo uskraćeno za značajna finansijska sredstva, koja su mogla biti iskorišćena za realizaciju bitnih infrastrukturnih projekata na obali.

– Novi cjenovnik će početi da se primjenjuje nakon isteka petogodišnjih ugovora o zakupu morskog dobra, odnosno od kraja 2023. godine, što će rezultirati značajno većim prihodima Javnom preduzeću, a samim tim posljedično i još većim investicijama u našu obalu – poručio je Mikijelj.

Minule sezone na crnogorskom primorju bilo je više od 500 kupališta, među kojima su najbrojnija javna kupališta, namijenjena svim posjetiocima.

Cijene zakupnine djelova morskog dobra svakako su uticale i na cijene usluga, posebno na kupalištima – iznajmljivanje plažnog mobilijara.

U skladu sa pravilnikom o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru, 50% površine javnih kupališta mora biti oslobođeno od plažnog mobilijara, dok je na hotelskim kupalištima dozvoljeno postavljanje plažnog mobilijara na cijeloj površini, izuzev na kupalištima bez plažnog mobilijara gdje nije predviđeno postavljanje.

Konverzija Hitlerove rodne kuće u policijsku stanicu probija budžet

0
Konverzija Hitlerove rodne kuće u policijsku stanicu probija budžet
Hitlerova rodna kuća – foto EPA

Beč (dpa) – Temeljna rekonstrukcija rodne kuće nacističkog lidera Adolfa Hitlera, ujedno i njena konverzija u stanicu austrijske policije koštaće izgleda dvostruko više nego što je planirano.

Specijalno postavljena komisija zahteva da zgrada u Braunau am In, gradiću nadomak nemačke granice, postane praktično neprepoznatljiva i manje zanimljiva desničarskim hodočasnicima.

Plan zahvata je pre godinu dana predviđao budžet od 11 miliona evra, ali to se u međuvremenu popelo na skoro 20 miliona, saopštilo je u petak austrijsko ministarstvo unutrašnjih poslova.

Projekat, koji treba da bude gotov 2025. godine, budžet probija zbog opšteg poskupljenja građevinskih radova, rekao je jedan portparol ministarstva.

Zgrada u kojoj se Hitler rodio 1889. je prazna od kako se iz nje iselio centar za zbrinjavanje osoba sa mentalnim invaliditetom.

Austrijska vlada je 2016. pokušala da zapleni praznu trospratnicu, posle godina natezanja sa vlasnikom koja je odbijao da je renovira. Slučaj je konačno dospeo do Ustavnog suda, koji je 2019. naložio vladi da isplati vlasnika.

Beč je dugo razmatrao šta da radi sa zgradom i kako da spreči hodočašća. Među opcijama je bilo i rušenje, ali i to je moglo da liči na pokušaj brisanja mračne epizode u istoriji.

Hitler je, inače, u toj kući proveo samo prvih nekoliko meseci života.

Popularni forum o hrvatskoj brodogradnji ipak nastavlja s radom!

0
Popularni forum o hrvatskoj brodogradnji ipak nastavlja s radom!
Popularni forum o hrvatskoj brodogradnji ipak nastavlja s radom!

Popularni forum Tradicionalna hrvatska i mediteranska brodogradnja nastavlja s radom, objavili su članovi na facebook stranici Hrvatski drveni brodovi – Croatian wooden boats.

Podsjećamo, forum koji okuplja čak 22 tisuće članova, bio je pred gašenjem jer se osnivač i admin umorio višegodišnjim radom, te je imao namjeru zatvoriti ga, piše Otvoreno more.

No, tada je iz same grupe krenula inicijativa za traženjem novog administratora, te je isti pronađen. Riječ je o Jurici Braliću, inače unuku majstora brodograditelja u drvu, pokojnog meštra Vicenca Stelle iz Trogira, koji je također verziran uz pomorstvo i brodogradnju.

– U planu je i daljnji razvoj i širenje na druge platforme što je danas neophodno. No festina lente, žuri polako, od brodomaketara mogu sam puno dobiti učenjem i treniranjem njihove strpljivosti, pedantosti, upornosti. Hvala morskim medijima što su lijepo pomogli svojim objavama nastavak rada ovog online resursa maritimne baštine, ujedno i odličnog temelja za neke nove lijepe stvari, poručio je novi administrator foruma.

Link na forum je ovdje: https://drvenibrodovi.forumcroatian.com/

Korisno: Koze “recikliraju” božićna drvca iz Pule

0
Korisno: Koze “recikliraju” božićna drvca iz Pule
Marčana

Potaknuta sličnom praksom u inostranstvu, pulska gradska komunalna tvrtka Herculanea božićna drvca nakon blagdana donira stanciji Kumparički za prehranu koza u Cokunima, mjestu u opštini Marčani, izvijestili su iz pulske gradske uprave.

Naime, stanciji Kumparički Herculanea je prošle godine za prehranu koza probno donirala dio božićnih drvaca koja su na farmi postala pravi hit jer su ih koze rado i detaljno pobrstile.

“Iako ih je bilo moguće odložiti i zbrinuti s ostalim zelenim otpadom, Pula Herculanea i ove godine odvozi prikupljene jele na stanciju Kumparička u Cokune. Naime, njihove koze uživaju u aromatičnom okusu zelenih iglica, a kako iglice blagotvorno djeluju na probavu koza i pozitivno utječu na okus sira, korist je višestruka”, rekao je direktor Herculanee Robi Fuart.

Koza

Dodao je kako je jela “najprije rasla u šumi, zatim ukrašavala domove za božićno-novogodišnje blagdane i na kraju postala prehrana za koze od kojih dobivamo hranu”.

Tim povodom u četvrtak je na stanciju u Cokunima dovezano prvih tridesetak jela koje nemaju korijenje, a s donacijom se nastavlja dok traje akcija njihova prikupljanja. Popularne borove koje im građani doniraju s korijenjem Herculanea će posaditi na pulskim zelenim površinama kao i proteklih godina.

Herculanea poziva građane da jele i dalje odlažu u blizini spremnika za otpad na svojem području i na reciklažnom dvorištu u Valmadama, a Pula Herculanea će ih prikupljati do 20. siječnja i odvesti na “reciklažu” cokunskim kozama.

Od Kotora do Lovćena za 11 minuta, postavljeni stubovi radi se na prilaznim putevima

0
Od Kotora do Lovćena za 11 minuta, postavljeni stubovi radi se na prilaznim putevima
Žičara Kotor -Lovćen – foto Volvox

Žičara Kotor-Lovćen biće u funkciji od ljeta ove godine, saopštio je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.

On je kazao je da je izvođač završio dobar dio posla, da su postavljeni stubovi, te da se radi se na prilaznim putevima.

Jokić je podsjetio da priča oko projekta žičare traje već 15 godina.

-Pozivi za koncesiju za izgradnju žičare raspisivani u tačno vremenskim periodima od četiri godine. Vjerujem da je u jednom dijelu to bila vrsta političke priče – rekao je Jokić.

Žičara Kotor -Lovćen – foto Volvox

Početna stanica biće na lokalitetu Dub, u Kotoru, a do Lovćena će se stizati za 11 minuta.

-Za 11 minuta žičarom će se stići sa nekih 50 na 1.200 metara nadmorske visine – istakao je Jokić.

Dodao je i da ovaj aranžman može pokazati da li takva vrsta koncesionih ugovora može biti korisna i za druge projekt.