Ko će biti predsjednik Crne Gore?

0
Ko će biti predsjednik Crne Gore?
Đukanović i Milatović

Milo Đukanović ili Jakov Milatović ? Jedan od njih biće izabran za predsjednika Crne Gore, na mandat od pet godina, u drugom krugu izbora zakazanom za 2. april.

Njih dvojica osvojili su najviše glasova u prvom krugu održanom u nedjelju, 19. marta.

Prvi, lider Demokratske partije socijalista (DPS) i aktuelni šef države je preko 33 godine u vrhu crnogorske politike.

Drugi je u politiku ušao prije nepune tri godine, a jedan je od lidera Pokreta Evropa sad, stranke osnovane juna prošle godine. Đukanović ima 61 godinu, Milatović 37.

Jakov Milatović

U izbornu trku je ušao neplanirano, nakon što je odbijena kandidatura predsjednika Evrope sad Milojka Spajića, zbog posjedovanja pored crnogorskog i srpskog državljanstva. Nakon toga Milatović je rekao da se zalaže za legalizaciju dvojnog državljanstva.

Završio je ekonomiju na podgoričkom univerzitetu, kao stipendista se usavršavao u SAD, Italiji, magistrirao na Oksfordu. Radio u Dojče banci i Evropskoj banci za obnovu i razvoj.

Napustio je karijeru u inostranstvu kako bi se stavio na raspolaganje Zdravku Krivokapiću, premijeru prve vlade nakon pada DPS, čiji je sastav dogovaran u manastiru Ostrog pod patronatom Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Bio je jedan od 12 “apostola”, kako je Krivokapić nazivao svoje ministre.

Kao ministar ekonomije Milatović je sa Milojkom Spajićem, tadašnjim ministrom finansija, kreirao ekonomski projekat “Evropa sad”, kojim je ukinut doprinos za zdravstvo, čime su značajno povećane minimalna plata i prosječne zarade.

“Može se opravdano reći da je ovo bilo prvo značajno povećanje životnog standarda u prethodnih 30 godina u Crnoj Gori”, ocijenio je Milatović i dodao da je dostižno “u kraćem roku doći do prosječne plate od hiljadu eura”, piše Slobodna Evropa.

Program Evropa sad je ugrozio finasijsko funkcionisanje zdravstvenog sistema

Smatra da zbog nedostatka političke volje reforme nijesu adekvatno sprovođene, zbog čega je Crna Gora država sa najdužim pregovaračkim stažom za priključenje Evropskoj uniji (EU).

“Zato ću ja biti taj koji će uvesti državu u EU”, kazao je Milatović.

Povodom ruske vojne agresije na Ukrajinu, Milatović je dok je bio ministar izjavio da je Crna Gora čvrsto uz NATO i EU saveznike, te da će se pored razarajućih posljedica za Ukrajinu, negativni efekti napada Rusije osjetiti širom Evrope.

Milatović istovremeno podržava i inicijativu Otvoreni Balkan, a Srbiju naziva “najvažnijim trgovinskim i turističkim partnerom”.

Podržao je i potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, koji je dio političke javnosti ocijenio izdajom nacinalnih interesa, a stručna, spornim s aspekta Ustava i sekularnog karaktera države.

Kao ministar konsultovao se sa mitropolitom SPC u Crnoj Gori Joanikijem o natalitetu.

Nakon što je pala Vlada Zdravka Krivokapića, Spajić i Milatović su sredinom 2022. godine oformili partiju Evropa sad dajući joj ime svog ekonomskog programa. U vrhu partije je četvoro ministara “apostola” iz Krivokapićeve vlade.

Na lokalnim izborima u Podgorici krajem oktobra 2022.godine je DPS izgubio vlast, a Evropa sad je sa podrškom od 21 odsto glasača najavila da će Jakov Milatović biti novi gradonačelnik.

Prilikom predizborne konvencije Milatovića na Cetinju 10.marta, došlo je do incidenta tokom protesta građana koji su, prema navodima policije, htjeli da spriječe njeno održavanje.

Okupljeni su nosili transparente “Pa što ako pogine deset Crnogoraca”, što je navodna Milatovićeva izjava tokom protesta 5. septembra 2021. godine na Cetinju prilikom ustoličenja mitropolita SPC u Crnoj Gori, Joanikija.

Milatović je tada bio ministar u Krivokapićevoj Vladi koja je odobrila intervenciju policije u kojoj je povrijeđeno više desetina ljudi, a na grad bačene ogromne količine suzavca.

Za drugi krug predsjedničkih izbora, prvi ga je podržao prosrpski i proruski Demokratski front, poručivši da bez njihove podrške ne može pobijediti Đukanovića u drugom krugu.

Milatović je Đukanovića nedavno nazvao “višedecenijskim ratnim huškačem navodeći da “predsjednik DPS-a ima samo jednu vječnu ideologiju, a to je lični i porodični interes”.

Milo Đukanović

Tokom tri decenije vlasti, dva puta je bio predsjednik države i šest puta premijer.

Bio je čelu pokreta za obnovu nezavisnosti Crne Gore 2006., pod njegovim vođstvom Crna Gora je ušla u NATO 2017. i otvorila pregovore sa EU 2010 godine.

Period njegove vladavine karakterišu brojne afere oko ličnih računa, kredita, firmi u inostranstvu, protivzakonitog finansiranja izborne kampanje DPS, te optužbe za rasprodaju državnih resursa, kriminal i korupciju.

U tom periodu je kao vođa kriminalne grupe osuđen visoki čelnik DPS-a Svetozar Marković, a među aferama koje su potresale Crnu Goru su “Koverta”, “Limenka”, “Telekom” i mnoge druge.

Đukanović je izgradio dobre odnose sa većinom zemalja regiona, osim sa Srbijom, koji su zahladili nakon što je Crna Gora, dok je on bio premijer, 2008. priznala Kosovo.

Smatra da su loši odnosi Podgorice i Beograda posljedica oživljavanja velikosrpskih aspiracija prema Crnoj Gori, a da je ruski upliv podstakao nacionalističke projekte u regonu.

“Danas velikosrpski nacionalizam stanuje u vrhu državne politike Srbije”, rekao je Đukanović.

Inicijativu Otvoreni Balkan smatra lošom alternativom Berlinskom procesu. Đukanović kaže i da Albanija i Srbija pokušavaju kroz tu inicijativu, zahvaljujući veličini svojih država, uspostaviti dominaciju u odnosu na druge države regiona.

Srpska pravoslavna crkva se, prema riječima Đukanovića, dominantno bavi političkim, a ne vjerskim pitanjima.

Ukazuje na njenu tijesnu povezanost sa Ruskom pravoslavnom crkvom čiji patrijarh blagosilja rusku agresiju na Ukrajinu, i podsjeća da je Evropski parlament kvalifikovao kao sredstvo uticaja maligne ruske politike na Balkanu.

Sa SPC je u lošim odnosima od kad je usvojen, za crkvu sporni, Zakon o slobodi vjeroispovijesti krajem 2019. godine, što je pokrenulo crkvene litije koje su okupile Đukanovićeve političke oponente i doprinijele padu s vlasti njegove partije koja je vladala tri decenije.

Smatra da je potpisujući Temeljni ugovor sa SPC, premijer Dritan Abazović izdao interese Crne Gore.

Đukanović, koji je otvorio vrata ruskom kapitalu nakon sticanja nezavisnosti 2006., oštar je kritičar politike zvanične Moskve sa kojom su odnosi pogoršali 2014. kada se Crna Gora pridružila sankcijama Rusiji zbog aneksije ukrajinskog Krima:

“Rusija je nastavila da veoma sofisticirano razvija model hibridne destrukcije na Balkanu”.

Najava učlanjenja u NATO dodatno je pogoršala odnose i rezultirala pokušajem državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine, čiji je cilj kaže Đukanović, bila njegova likvidacija.

Da je postojao plan državnog udara, uvjerio se, kako kaže, uvidom u dokumenta u Beogradu, na poziv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. No, taj dosije nije ustupljen pravosudnim organima Crne Gore.

“Jer je intervenisao šef bezbjednosti Rusije, gospodin Patrušev, koji je došao u Beograd i očigledno zabranio dostavu tih dokumenata”, kazao je Đukanović.

Presudom Višeg suda iz maja 2019. su za pokušaj državnog udara, na višegodišnje kazne osuđena su dva ruska i više srpskih državljanina, te lideri tada opozicionog Demokratskog fronta (DF) u Crnoj Gori. Ta presuda je poništena a obnovljeno suđenje još traje.

I Đukanović je obećao da će, ako pobijedi na ovim izborima, uvesti Crnu Goru u EU.

CDPR i Organizacija žena Tivta organizuju edukativno predavanje o raku grlića materice

0
CDPR i Organizacija žena Tivta organizuju edukativno predavanje o raku grlića materice
cdpr

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Organizacijom žena Tivta organizuje predavanje dr Angele Ćorić, ginekološkinje – akušerke i subspecijalistkinje endokrinologije iz KCCG u Podgorici.

Predavanje će se održati u srijedu 22. marta u prostorijama Organizacije žena Tivta sa početkom u 18 sati.

Istovremeno koristimo priliku da podsjetimo javnost da rak grlića materice odnosi godišnje procentualno na broj stanovnica u Crnoj Gori mnogo više života nego u razvijenim evropskim zemljama. Tako je 2017. godine, kako pokazuju zvanični podaci u našoj zemlji, umrlo 19 žena, 2018. godine 24, a 2019. godine, poslednje godine za koju su dostupni zvanični podaci 26 žena.

Inače treba podsjetiti da prema preliminarnim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore o uzrocima smrti koji se odnose na 2019. godinu, jedan od najčešćih uzroka umiranja u Crnoj Gori, tačnije na drugom su mjestu tumori sa ukupnim učešćem od oko 24%.

Akcija stop inflaciji – više od 25 proizvoda po nižim cijenama

0
Akcija stop inflaciji – više od 25 proizvoda po nižim cijenama
Market – kupovina

Od utorka 21. marta građani će u pet najvećih trgovačkih lanaca moći da kupuje i više od 25 proizvoda po minimalnim cijenama, najavio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

Kako je kazao Đurović, antiinflacione korpe do danas su dostavili trgovački lanci Voli, Merkator, Laković, Domaća trgovina i Franca, koji su kako je naveo, ponudili i više od 25 proizvoda po sniženim cijenama.

„Tako da sam uvjeren da će svaki građanin Crne Gore osjetiti benefit ove akcije u smislu što će imati i veći izbor proizvoda i da kupuje jeftinije“, kazao je Đurović.

Akcija počinje sjutra, utorak 21.mart, a ministar najavljuje da će obići po jednu prodavnicu iz svakog lanca trgovina koji su dio akcije.

On je pozvao i ostale trgovce da se pridruže akciji suzbijanja inflacije.

„Sve antiinflacione korpe su stigle, one će biti objavljene danas i svi građani će moći da vide šta se nudi“, kazao je ministar, na sjednici Vlade.

Đurović i ponovio da akcija traje do kraja aprila, a biće najvjerovatnije produžena i u maju.

„Nadam se da će od sjutra svi naši građani moći da kupuju životne namirnice po znatno nižim cijenama“, zaključio je Đurović.

”Fešta kamelija 2023” od 25. marta do 14. maja

0
Kamelija fešta 2023.

Tradicionalna manifestacija ”Fešta kamelija 2023”, u organizaciji NVU “Kamelija” Stoliv i Mjesne zajednice Stoliv biće održana od 25. marta do 14. maja.

U subotu, 25. marta od 10 sati planirana je posjeta đardinu sa kamelijama uz stručne savjete i razmjene iskustava sa gostima, uzgajivačima kamelija, iz Aachena (Njemačka). Istog dana u 19 sati u Domu kulture “Niko Bilafer” biće održana izložba aranžmana od cvijeta kamelije.

Centralna manifestacija “Fešta kamelija” biće održana u nedjelju, 26. marta od 11 sati u centru mjesta. Biće upriličeno svečano otvaranje sa kulturno-zabavnim programom, izložba aranžmana od cvijeta kamelije, izbor najboljih i dodjela nagrada, zatim izbor najvisočije kamelije u Boki Kotorskoj i dodjela priznanja, te izlet pješačkom stazom do Gornjeg Stoliva i brda Vrmac (od 8 do 13 sati).

“Koncert “Latice kamelije na muzičkom putu” biće održan u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan”(Crkva Sv. Duha) u srijedu, 19. aprila od 19 sati.

Kamelija fešta 2023.

Manifestacija “Camelia trophy 2023” koja podrazumjeva promociju i očuvanje drvenih barki, biće održana u nedjelju, 14. maja.

U 8 sati planirano je takmičenje ribara sa drvenim barkama, u 10 sati jedriličarska regata, od 11 sati defile i utrka veslača sa drvenim barkama, u 12 sati stručni skup o očuvanju drvenih barki i u 13 sati proglašenje najboljih i zabavni program, Dom kulture “Niko Bilafer” u Stolivu.

Pokrovitelj je Turistička organizacija Opštine Kotor.

Prvi demokratski izbori – “Časti me!“ i “Da živimo gore!“

0
Prvi demokratski izbori – “Časti me!“ i “Da živimo gore!“
Sveta Vrača – foto CdM

Dok su izbori za predsjednika/cu Crne Gore prošli u standardnom tonu sa više neregularnosti i sedam nametnutih opcija između kojih su građani/ke primorani da biraju jednu, izborni proces je dobio svog konkruenta.

U malom naselju Sveta Vrača, u Kotoru, su održani prvi demokratski izbori za predsjednika/cu tog okruga. Kandidati su nastupili sa iskrenim sloganima, poput: „Časti me!“ i „Da živimo gore!“, a brojne komšije su svojim izlaskom potvrdili legitimitet izbora. Svaki od pojedinačnih članova je poručio jedno: „ako mene izaberete – neće se promijeniti apsolutno ništa“, te napravio pravi demokratski iskorak u crnogorskoj politici. Iskrenost kao politika je ušla na mala vrata.

Na listi postoje četiri kandidata, a građani/ke Svete Vrače uživaju pravo da sami na petom mjestu dodaju osobu koju favorizuju, te time niko ne mora da glasa zapušenog nosa. Glasanje je omogućeno i maloljetnim sugrađanima, jer izborna komisija ne želi da ičiji glas ućutkuje. Šta više, da demokratija bude inkluzivnija, DICK (Dubovska Izborna Centralna Komisija) Svete Vrače je omogućio glasanje i ljudima koji nisu iz tog naselja, pod uslovom da donesu pet piva i fiskalni račun.

Sveta Vrača – foto CdM

I dok ste na izbore za predsjednika Crne Gore imali sunovrat značenja đe birate između pomiritelja koji su nacionalisti, patriota koji su učestovali u masovnoj privatizaciji, centra koji je desničarski, influensera koji nema influence, eventualnih opcije koje bi zaokružili zbog posvećenosti, ali opet malo sumnjate; na Svetoj Vrači ste mogli glasate za onoga kome vjerujete i kojem s ponosom dajete svoj glas. Sve uz znanje da će i njemu/njoj, a i vama biti isto. Možda nije idealno, jer bi bilo super da vama bude bolje, ali makar znate da zaokruživanjem niste potpisali samo još jednu svijetlu budućnost foteljaša.

Umjesto ispraznih fraza koje su spakovane u narative, koji su kasnije spakovani u ljude, mnogo agencija i (s)avetnika; stanovnici ovog kotorskog naselja dobili su malo iskrenosti i autentičnosti.

Na izbornom mjestu je jasno istaknuta crnogorska zastava, te nije bilo obilježja drugih država, iako se za zastavu Svete Vrače spekuliše da previše podsjeća na kubansku. Zli jezici su nagađali da je to podsvjesna poruka za one glasače koji su obojeni bojama trobojke. Ipak, od DICK-a Sv Vrače, ali i samih kandidata, sam eksluzivno saznao jedno: To je zastave Kraljevine Svete Vrače, koja se sada transformiše u predsjedničku demokratiju – Viva la revolucion.

Sveta Vrača – foto CdM

Čekamo svetovračevskog Čea.

Istini za volju, bilo je i spornih momenata, poput okretanja nedužnog ubijenog bića na ražnju, ali DICK Sv Vrače mi je na toj primjedbi odgovorio da “kada je mogao DF da vrti prase ispred skupštine, možemo i mi na livadu!”.

Bilo kako bilo, momci i đevojke Svete Vrače su prvo otišli na predsjedničke izbore, pa onda na ove prave. Ispoštovana je građanska dužnost, dok su se istovremeno borili za istu budućnost.

Strpljivo očekujemo drugi krug izbora, a budućem predsjedniku želim puno sreće u nepreuzimanju odgovornosti i proceduralnoj funkciji koja je više pitanje prestiža nego uticaja. Isto želim i komšijama sa Svete Vrače!

Za CdM piše Dušan Pajović

(Mišljenja i stavovi autora kolumni nisu nužno stavovi redakcije CdM-a)

Acrew najavljuje početak nominacija za “The Crew Awards” za 2023. godinu u Porto Montenegru

0
Porto Montenegro

ACREW i Porto Montenegro sa zadovoljstvom objavljuju da su otvorene nominacije za 6. izdanje The Crew Awards, koje će se održati u Tivtu od 20. do 22. oktobra 2023. Ovaj događaj održava se Porto Montenegru drugu godinu zaredom, a prestižne nagrade odaju priznanje najboljim profesionalcima iz industrije superjahti, nagrađujući izvanredna postignuća i predanost.

The Crew Awards su osnovane 2018. od strane predstavnika posade superjahti ACREW-a, a nagrade okupljaju preko 200 kapetana, posade i profesionalaca iz čitavog svijeta.  Ove godine, biće dodijeljene nagrade u 14 kategorija, koje odaju priznanje članovima posade superjahti koji su se pokazali kao najbolji u industriji u svim sektorima na brodu. Stručni žiri sastoji se od 19 bivših i sadašnjih kapetana i posade superjahti koji su visoko cijenjeni u jahting zajednici.

Događaj koji obećava da će biti vrhunac godine imaće temu “starog Hollywooda”, a ceremonija dodjele nagrada pružiće jedinstvenu priliku za umrežavanje brojnih predstavika jahting zajednice iz čitavog svijeta. Nominacije su otvorene i traju do 1. maja 2023. sa kategorijama u rasponu od “Najbolja posada jahte” do “Najbolji kuvar”.

Luka Kotor – Najavljeno 460 kruzera tokom sezone, koji će dovesti oko 600.000 turista

Luka Kotor – Najavljeno 460 kruzera tokom sezone, koji će dovesti oko 600.000 turista
Kotor – foto Roko Stjepčević

Ovogodišnja kruzing sezona počeće 21. marta, kada će u luku Kotor uploviti prvi veći kruzer, „Viking Sky“, uz kojeg će na vezu biti i manji “Athena“.

U Luci Kotor tokom 2023. godine očekuje se ukupno 460 dolazaka kruzera, koji će dovesti oko 600.000 turista.

“Prema najavama očekujemo ukupan promet na nivou iz 2019. godine“ kazao nam je Ljubo Radović, pomoćnika direktora za razvoj i marketing u Luke Kotor.

“Prema planu 11. aprila u našoj luci boraviti će čak pet kruzera. Kotor je, nakon Venecije i Dubrovnika, treća luka u Jadranu, nezaobilazna i jedinstvena destinacija“, poručio je Radović.

Edukativna tura kao dio programa “Priroda za psihičko i fizičko zdravlje mladih”

0
Edukativna tura kao dio programa “Priroda za psihičko i fizičko zdravlje mladih”
NVO “Naša akcija”

Mladi NVO “Naša akcija” i Omladinski tim Tivat u nedelju, 19. marta obilježili su Međunarodni dan šuma i Međunarodni dan voda edukativnom turom Kotor – Krstac – Pestingrad.

Nova generacija mladih volontera nije imala prilike da obiđe ovu stazu, niti da vidi Boku iz ovog ugla tako da je za njih ovo bilo novo i veoma edukativno iskustvo.

NVO “Naša akcija”

Izvršni direktor Dejan Bešovć je vodio turu objasnjavajuci o prirodnom i kulturnom nasleđu tokom šetnje.

NVO “Naša akcija”

Ova tura je dio programa NVO Naša akcija pod nazivom “Priroda za psihičko i fizičko zdravlje mladih”.

Lutkarska predstava “Zlatokosa” u Centru za kulturu Tivat

0
Lutkarska predstava “Zlatokosa” u Centru za kulturu Tivat
Predstava Zlatokosa

Lutkarska predstava za djecu “Zlatokosa” u produkciji Lutkarskog pozorišta Mostar igraće u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat u srijedu, 22. marta u 18 sati.

Adaptaciju bajke braće Grimm i dramatizaciju radila je Jelena Đorđević. Igraju Nina Popović, Ali Kamer Aksoy, Diana Ondelj Maksumić i Serđo Radoš.

Scenografiju i kreaciju lutaka radila je Hristina Nedeva Mladenović, autor scenske muzike je prof. Srđan Marković, a lutke su rađene u najpoznatijim bugarskim radionicama lutaka.

Ta svima poznata bajka govori o borbi dobra i zla, o pobjedi ljubavi nad mržnjom i potrebi za slobodom koja nema cijenu. Predstava je namjenjena djeci starijoj od 3 godine.

Xijev posjet Rusiji, diplomatski hod po žici

0
Xijev posjet Rusiji, diplomatski hod po žici
Putin i Xi
Foto: Sputnik/Sergey Bobylev / Reuters

Ruski predsjednik Vladimir Putin očekuje da će kineski predsjednik Xi Jinping pokazati solidarnost protiv zapadne hegemonije kad stigne u Moskvu u ponedjeljak, dok će Xi predstaviti Kinu kao svjetskog mirotvorca s namjerom posredovanja u okončanju ukrajinskog rata.

Xi će biti prvi svjetski čelnik koji će se rukovati s Putinom nakon što je Međunarodni kazneni sud (ICC) objavio uhidbeni nalog za ruskog čelnika u petak zbog deportacije ukrajinske djece u Rusiju od početka rata. Moskva te optužbe odbacuje.

Rusija će predstaviti Xijev posjet – prvi nakon što je ovaj mjesec osigurao treći predsjednički mandat bez presedana – kao dokaz da ima moćnog prijatelja spremnog stati uz njega protiv neprijateljskog zapada koji, kako tvrdi, nastoji izolirati zemlju i poraziti je.

Za Xija posjet će biti diplomatski hod po žici, s tim da će Kina iznijeti prijedlog u 12 točaka za rješavanje ukrajinske krize, u isto vrijeme jačajući veze sa svojim saveznicima.

U članku objavljenom u Ruskoj Gazeti na početku njegova posjeta Moskvi, Xi je rekao da kineski prijedlog, objavljen prošli mjesec, odražava globalna stajališta i nastoji neutralizirati posljedice, no priznaje da rješenja nisu laka.

Prekid vatre, kupovanje vremena Putinu?

Ukrajina i njezini zapadni saveznici vjerojatno će odbaciti svaki pokušaj osiguranja prekida vatre kao plan da se kupi vrijeme Putinu za pojačanje i odgodu u očekivanju ukrajinske protuofenzive.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će razmatrati mirovno rješenje samo kada ruske snage napuste ukrajinski teritorij.

Kineski prijedlog sadrži samo opće izjave i nema konkretan prijedlog o tome kako okončati godinu dana dug rat u kojemu su ubijeni deseci tisuća ljudi, razoreni gradovi i milijuni prisiljeni da napuste svoje domove.

U tekstu za kineski list, objavljenom na internetskoj stranici Kremlja, Putin je napisao da polaže velike nade u posjet svojega “dobroga starog prijatelja” Xija, s kim je prošle godine potpisao “neograničeno” strateško partnerstvo. On također pozdravlja i kinesku spremnost da posreduje.

Zapad skeptičan, Kina odbila osuditi Rusiju

– Zahvalni smo za uravnotežen stav … u vezi s događajima u Ukrajini, za razumijevanje njihove pozadine i pravih uzroka. Pozdravljamo kinesku spremnost da ima konstruktivnu ulogu u rješavanju krize, napisao je Putin.

Sjedinjene Države i njihovi saveznici duboko su skeptični u pogledu kineskih motiva navodeći da je Kina odbila osuditi Rusiju i pružila joj je ekonomski spas dok joj druge zemlje nameću sankcije.

Sjedinjene Države i NATO nedavno su optužili Kinu da razmatra isporuku oružja Rusiji i upozorile ju da to ne čini, a Kina je te optužbe odbacila.