Upravo na inicijativu te zemlje Ujedinjeni narodi su 2017. godine proglasili datum 20. maja “Svjetskim danom pčela”
Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne baštine u četvrtak je u Rabatu na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine upisao pčelarstvo u Sloveniji, koje je nominiralo slovensko ministarstvo kulture.
Nominacija dokazuje bogatstvo pčelarske baštine, njezinu dugu povijest i tradiciju kao i rasprostranjenost vještina, znanja i prakse što se prenose s koljena na koljeno, napisalo je ministarstvo.
Pčelarstvo je snažno ukorijenjeno u slovenski prostor, danas se pčele uzgajaju i u urbanim sredinama, a uspješno se razvija apiterapija i apiturizam, navodi se.
Upravo na inicijativu Slovenije, podnesenu kako bi se povećala svijest o važnosti pčela, Ujedinjeni narodi su 2017. godine proglasili datum 20. maja “Svjetskim danom pčela”.
Slovenski predsjednik Borut Pahor u utorak je darovao kućicu za pčele zagrebačkom Zoološkom vrtu koji je obišao na kraju posjeta Hrvatskoj, posljednjeg državnog posjeta nekoj zemlji u drugom uzastopnom mandatu.
Pčelinjak darovan zagrebačkom vrtu sada je prazan, a na proljeće će primiti kranjsku pčelu, popularnog naziva sivku, autohtonu slovensku sortu pčela.
Usvojena 2003. godine, Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine promiče očuvanje znanja i vještina značajnih za održanje tradicionalnih obrta.
Nagrađuje se i “kulturna praksa koja se prenosi s generacije na generaciju, kao što su usmena predaja, izvedbene umjetnosti, društvene prakse, rituali i svečani događaji ili znanja i prakse koji su povezani s prirodom i univerzumom
Nevladina organizacija Eko Centar Delfin iz Kotora u saradnji sa kotorskim Komunalnim preduzećem realizuje projekat „Održivo upravljanje – primarna selekcija otpada”.
„Ovih dana je počelo anketiranje građana na teritoriji Opštine Kotor, koliko su zadovoljni komunalnom infrastrukturom za odlaganje otpada (broj kontejnerskih mjesta, lokacija, dinamika pražnjenja i sl), koliko su upoznati sa opštinskom Odlukom o načinu odvojenog sakupljanja otpada („suva“ i „mokra“ frakcija) i šta po njihovom mišljenju treba unaprijediti kao bi primjena ove lokalne politike bila efikasna. Rezultati anketiranja će biti obrađeni i poslužiće kao smjernice tokom održavanja tribina građana, kada će se direktno sa građanima razgovarati o načinima za uspostavljanje efikasnijeg i funkcionalnijeg održivog sistema upravljanja otpadom na teritoriji naše Opštine“- saopšteno je danas iz Eko Centra Delfin.
Tokom realizacije projekta radiće se i sa mladima na unaprijeđenju njihovih znanja o održivom upravljanju otpadom. Dogovorena je saradnja sa dvije obrazovne institucije OŠ „Nikola Đurković“ sa Radanovića i OŠ „Veljko Drobnjaković“ iz Risna. Kroz nekoliko radionica na temu „Umjetnost reciklaže“, učenici će osim osnovnih informacija o reciklaži, razvijati znanja i vještine, kao produžiti vijek trajanja predmetima koje smatramo otpadom, kroz radionice „razmjena dobara“ i „napravimo nešto novo od starog“.
Ovaj projekat je podržan kroz Javni poziv za finansiranje projekata i programa NVO iz budžeta Opštine Kotor.
Četiri moćne filmske priče iz regiona pogledajte besplatno online od 10. do 18. decembra
Mreža festivala Jadranske regije predstavlja Zimsko izdanje: Četiri moćne filmske priče iz regiona pogledajte besplatno online od 10. do 18. decembra.
Nakon dva uspješna Proljećna izdanja, filmske manifestacije ujedinjene u Mrežu festivala Jadranske regije: Zagreb Film Festival, Sarajevo Film Festival, Festival autorskog filma Beograd, Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival i Ljubljanski filmski festival predstavljaju prvo Zimsko izdanje, u okviru kojeg će od 10. do 18. decembra na online platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba biti prikazana četiri filma iz regiona.
To su “Ja sam Frenk” Metoda Peveca, “Asimetrija” Maše Nešković, “Otac” Srdana Golubovića i “Bog postoji, njeno ime je Petrunija” Teone Strugar Mitevske. Filmovi će biti dostupni publici na teritorijima zemalja članica Mreže, i to potpuno besplatno.
“Zimsko izdanje osmislili smo sa željom da, uz pomoć platforme koja objedinjuje publike pet velikih regionalnih festival, doprinesemo dometu nekoliko značajnih filmova, i to u zimskom periodu kad više vremena provodimo ispred ekrana u toplini doma. Riječ je o filmovima čiji se distributivni ciklus donekle ili u potpunosti poklopio sa pandemijom, te zbog toga nisu dobili priliku da steknu regionalnu publiku u mjeri u kojoj to zaslužuju. U programu su dva ostvarenja koja publika izvan matičnih zemalja možda nije imala priliku da vidi, te dva koja su uspješne međunarodne turneje zaključila vrijednim nagradama i priznanjima”, izjavili su organizatori.
Film “Ja sam Frenk” slovenačkog reditelja Metoda Peveca pred gledaoce postavlja zanimljivu moralnu dilemu: Šta biste uradili kad biste naslijedili milionski iznos za koji znate da je stečen prevarom? Neočekivano nasljedstvo postaje okidač sukoba između Frenka (Janez Škof), buntovnika koji se još uvijek zaklinje u socijalističke vrijednosti, i njegovog brata Braneta (Valter Dragan), tipičnog posttranzicionog tajkuna. Dok Frenk istražuje porijeklo novca koji je njihov pokojni otac prisvojio raznim sumnjivim poslovima, Brane želi da se novca dokopa uz pomoć advokata i mreže očevih beskrupuloznih prijatelja.
U svom debitantskom dugometražnom filmu “Asimetrija” rediteljka Maša Nešković bavi se pitanjem zašto se neke veze, pa čak i one ispunjene ljubavlju, nakon nekog vremena raspadaju. Kroz tri narativne linije film prati tri para čije se priče prepliću jednog vrelog ljeta u pustom Beogradu: dječak Pec i djevojčica Lola provode posljednje dane ljetnih praznika uoči Lolinog preseljenja u Kanadu; komšije Olja i Ivan upuštaju se u strastvenu vezu; Vera i Vladimir rastaju se nakon 20 godina braka. Uloge u filmu tumače Daria Lorenci Flatz, Uliks Fehmiu, Mira Janjetović, Mladen Sovilj, Lola Vitasović i Mateja Poljčić.
Film “Otac” Srdana Golubovića osvojio je niz značajnih nagrada, među kojim je i Nagrada publike u programu Panorama Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu. Nakon što mu socijalna služba oduzme djecu, nezaposleni nadničar Nikola napušta svoje malo selo na jugu Srbije i pješke kreće na put prema Beogradu gdje planira da iznese svoj slučaj ministru. Uloga očajnog oca koji od gubitnika sa društvene margine postaje junak našeg doba donijela je Goranu Bogdanu brojne nagrade i priznanja, kao i nominaciju za nagradu Evropske filmske akademije za najboljeg evropskog glumca. Ostale uloge u filmu tumače Boris Isaković, Nada Šargin, Milica Janevski, Muharem Hamzić i drugi.
Film “Bog postoji, njeno ime je Petrunija” rediteljke Teone Strugar Mitevske je satira koja prati dešavanja u makedonskom gradu Štipu. Tamo svakog januara lokalni sveštenik u rijeku baca drveni krst za kojim skaču stotine muškaraca. Onoga ko ga izroni pratiće sreća i uspjeh. Ovog puta za krstom spontano zaroni i Petrunija, te uspije da ga ugrabi prije ostalih. Muškarci su bijesni jer se žena usudila da učestvuje u njihovom ritualu. Nastaje potpuni haos, ali Petrunija (u hvaljenom glumačkom izvođenju Zorice Nusheve) ne popušta. Film je premijerno prikazan na Berlinaleu gdje je osvojio Nagradu ekumenskog žirija i Nagradu Guild Film, a među brojne uspjehe ubraja se i filmska nagrada LUX Evropskog parlamenta 2019. godine.
Filmovi će biti dostupni gledaocima iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, uz prethodnu registraciju na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba.
Mrežu festivala Jadranske regije podržava Potprogram MEDIA Programa Kreativne Europe.
Kvir izložba “Naše priče u borbi za slobodu” predstavlja priče zajednice transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba i sprovodi se u saradnji NVU ŠkArt iz Tivta i Asocijacije Spektra iz Podgorice. Prva izložba prikazana je u Kulturnom centru 201 u Podgorici u toku PRIDE nedjelje u oktobru 2022. Ova, druga po redu izložba, organizuje se u subotu od 19 časova u DTV Partizan, toku 16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ženama u saradnji sa Opštinom Tivat i Centrom za kulturu Tivat, saopštili su iz ŠkArta.
Izložba, pored radova kreiranih kroz set radionica, sadrži i samostalne radove umjetnika iz zajednice, intimne stvari ljudi koji su prošli kroz proces tranzicije, kao i performans GENDER ATTACK Danijele Nikić. U samoj postavci korištena je transformabilna čelična kockacsta konstrukcija BOX koju je kreirala Jelena Ivančević iz ŠkArta za izlaganje u okviru savremene i konceptualne, zatim i pozorišne i performativne umjetnosti. BOX projekat podržan je od strane Opštine Tivat kroz raspodjelu sredstava za nevladine organizacije za 2022.
Izložba je nastala u okviru projekta ŠKARTAONICE koje sprovodi NVU ŠkArt u partnerstvu sa NVO 201 a kroz program “Odgovorno i solidarno- građani preuzimaju inicijativu” koji implementira Fond za aktivno građanstvo u saradnji sa nevladinim organizacijama Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju “Zračak nade” i Aktivna zona, a finansira Evropska unija.
Nakon izložbe program se seli u caffe bar Propela u kojem će od 21h feministički DJ duo Bizzar puštati muziku.
Muzej i galerija Tivat je postala članica Balkanske mreže muzeja (Balkan Museum Network- BMN), saopštili su iz ove ustanove.
Glavna misija BMN je unapređenje muzeja i muzejske prakse na Balkanu kroz čuvanje i promovisanje zajedničkog nasljeđa Balkana. Ova organizacija već godinama podržava razvoj kreativnih muzejskih lidera, zagovara društveno odgovorne muzeje koje promovišu učenje, te teži ka unapređenju mira i pomirenja balkanskih država, koje će zajedničko nasljeđe čuvati za buduće generacije.
JU Muzej i galerija Tivat povodom Dana osnivanja 2017-2022. organizuje okrugli sto na temu „Značaj i uloga muzeja u očuvanju materijalnog i nematerijalnog nasljeđa“. Okrugli sto će se održati u petak 2.decembra od 17 sati.
Muzejska zbirka postojala je u okviru Centra za kulturu Tivat do 2017. godine, kada se ovaj segment odvojio kao zasebna ustanova izradom elaborata o opravdanosti osnivanja. Uloga muzeja u zaštiti i očuvanju materijalnih (pokretnih i nepokretnih) i nematerijalnih kulturnih dobara ogleda se kroz aktivnosti koje obuhvataju istraživanje, prezentaciju, jačanje kapaciteta i širenje svijesti o onome što nam je ostavljeno u nasljeđe, sprovođenje konzervatorsko restauratorskih mjera i plana sakupljanja muzejskog materijala.
Lljetnja pozornice i kompleks Buća-Luković u Tivtu – foto Opština Tivat
U sklopu ljetnjikovca Buća-Luković u kom je smješten muzej, sprovodi se sanacija kule. Povod za organizovanje okruglog stola jeste sanacija, nova saznanja o kuli, ali i značaju i ulozi muzeja u zaštiti i očuvanju svih segmenata datih kroz Zakon o muzejskoj djelatnosti i nove ICOM-ove definicije muzeja, usvojene u Pragu 2022. godine.
Učesnici okruglog stola su: Dragan Radović, predsjednik Muzejskog Društva Crne Gore, Dražen Jovanović kustos Zbirke pomorskog nasljeđa u Tivtu, Mile Albijanić, član savjeta JU Muzej i galerija Tivat, Marija Saičić dokumentaristkinja JU Muzej i galerija Tivat, Srđan Marlović, arhitekta konzervator, Vesko Ražnatović konzervator – restaurator, i Danijela Đukić direktorica JU Muzej i galerija Tivat koja će dati i uvodnu riječ. Poslije pojedinačnog izlaganja uslijediće diskusija, nakon čega će biti upriličen koktel za goste i učesnike.
Okrugli sto se organizuje povodom petog rođendana osnivanja JU Muzej i galerija Tivat.
Španjolska policija ispituje moguću vezu između dva pisma-bombe poslana ukrajinskom veleposlaniku u Madridu i španjolskoj tvrtki za proizvodnju oružja koja proizvodi lansirne raketne bacače i donira ih Kijevu, potvrdila je jučer kasno navečer policija.
U prvom incidentu ozlijeđen je službenik ukrajinskog veleposlanstva u Madridu kada je otvorio pismo bombu naslovljeno na veleposlanika, zbog čega je Kijev naredio pojačane mjere sigurnosti u svim svojim predstavništvima u inozemstvu.
– Pismo, koje je stiglo običnom poštom i nije skenirano, uzrokovalo je “malu ranu” na ruci kada ga je službenik otvorio u vrtu veleposlanstva, rekla je službenica španjolske vlade Mercedes Gonzalez za Telemadrid.
Nekoliko sati kasnije, tvrtka za proizvodnju oružja u Zaragozi, u sjeveroistočnoj Španjolskoj, primila je sličan paket, potvrdila je policija.
Predstavnica vlade u Zaragozi, Rosa Serrano, rekla je u intervjuu za stanicu SER da se čini da dvije omotnice imaju istog pošiljatelja, jer je na poleđini obiju ispisana ista e-mail adresa. Serrano je rekao da su paketi došli iz Ukrajine i to je ono što je alarmiralo tvrtku za proizvodnju oružja koja je pozvala policiju.
Riječ je o tvrtki Instalaza, proizvođaču raketnog bacača C90 koji Španjolska donira Ukrajini.
Nakon prvog incidenta, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba naredio je svim ukrajinskim veleposlanstvima u inozemstvu da “hitno” pojačaju sigurnost i pozvao Španjolsku da pokrene istragu o napadu, rekao je glasnogovornik ministarstva.
– Detektivi istražuju incident, uz pomoć forenzičara i istražitelja obavještajne službe, priopćila je policija.
Područje oko veleposlanstva je ograđeno, objavila je televizija TVE.
Španjolski visoki sud otvorio je istragu o napadu kao mogućem slučaju terorizma, doznaje se iz pravosudnih izvora.
Stambeno područje oko veleposlanstva u sjeverozapadnom Madridu je ograđeno, a jedinica za deaktiviranje bombi raspoređena je na mjesto događaja. Jednako se tretira i područje oko tvornice u Zaragozi.
Prva faza istraživanja spektakularnog antičkog brodoloma otkrivenog u splitskom akvatoriju, koja je otpočela prije pola godine, završena je.
Ovaj nalaz od svjetske važnosti za sada je dokumentiran i učinjena je fotogrametrija, odnosno 3D model čitavog nalazišta koji će Splićani za nekoliko dana moći vidjeti u Hrvatskom pomorskom muzeju (HPM) na Gripama.
Projekt istraživanja vode sam muzej i Konzervatorski odjel u Splitu, a surađuje Udruga podvodnih aktivnosti “Rostrum”, čiji su ronioci slučajno otkrili davno potopljeni trgovački brod krcat amforama. Donekle sličan brodolom pronađen je samo na Šćedru, a i u čitavom Mediteranu rijetko se otkrije ovakvo što.
Ovo otkriće posebno je stoga što je mirno i netaknuto ležalo na dnu mora stoljećima – većina sličnih nalazišta devastirana je. Uz to, zbog specifičnih bioloških uvjeta amfore su vrlo čiste, nisu slijepljene ni obrasle školjkama. Rasute na dnu, definiraju oblik i veličinu broda koji ih je prevozio.
Do samog broda, odnosno drvene konstrukcije još se nije došlo jer su bile naslagane u više slojeva. Za sada se zna da je riječ o brodu koji je po prilici datiran u treće ili četvrto stoljeće i da se ubrajao u veća plovila po ondašnjim kriterijima.
Bio je dug 21, a širok osam metara, a teret je također poseban – sastoji se uglavnom od sjevernoafričkih kasnoantičkih amfora koje se rijetko pronalaze. U njima se nalazilo vino, ulje, a vjerojatno i garum, fermentirani riblji umak omiljen u to vrijeme.
Podsjetimo, ronioci kluba “Rostrum” nabasali su na ovo arheološko nalazište lani, na temelju dojava jednog ribara. Već kod prvog zarona uvidjeli su da su naišli na nešto izuzetno, prijavili su, kako propisi nalažu, svoje otkriće Konzervatorskom zavodu i sada je projekt istraživanja pod ingerencijom Ministarstva kulture i medija, a nositelj projekta je HPM.
amfore-split-Foto: Jerko Macura
Voditelj istraživanja bio je Eduard Visković, dok je dokumentaciju, fotografije, nacrte i 3D model izradio Jerko Macura.
Posao u proteklih pola godine nije bio lak – vidljivost na nalazištu veoma je slaba, gotovo nikakva, ali, kažu članovi “Rostruma” koji su obavili više zarona, upravo je ta okolnost i sačuvala prastari brod i njegov teret. Ipak, doživjeli su i rijetka razdoblja bistrine kada su uspjeli pobrojiti prvi, gornji sloj amfora – njih 340.
Istraživanja ovakvih nalaza u pravilu traju godinama, pojašnjava Ljubomir Radić, HPM-ov ravnatelj.
– Tek sada nešto imamo, jer prvi korak uvijek pretpostavlja izradu dokumentacije. Sada znamo starost broda, dimenzije i vrstu tereta. U idućim će se fazama odlučiti o budućim aktivnostima. Lokalitet će se zaštititi, a o vađenje dijela tereta odlučivat će se tek kada se točno utvrde svi slojevi – ističe Radić.
Ovdje valja napomenuti da stručnjaci vrlo nerado nagađaju i pretpostavljaju, ali za sada ima naznaka da su amfore bile složene u dva, ili, još vjerojatnije, u tri sloja. Sondirati takvo nalazište bio bi osjetljiv posao i na kopnu, a kamoli duboko pod morem. Upravo zato se neće žuriti, premda se svi nadaju jednoga dana pronaći osim amfora – danas vrijedne, a nekada uobičajene “ambalaže” – i nešto osobnih predmeta drevnih pomoraca.
Ne zna se kako je brod stradao. Možda ga je zahvatila oluja ili je bio prekrcan ili oštećen – ili sve zajedno. Saša Denegri iz Konzervatorskog odjela, koji i sam sudjeluje u istraživanjima, ističe kako je ovo bez sumnje najvažniji nalaz u našoj županiji u zadnjih dvadesetak godina. “Rostrumovci” dodaju da su se prilikom otkrića osjećali kao Kolumbo kada je ugledao američku obalu – jer rijetko kojem roniocu more otkrije ovakvu tajnu.
Nesretni trgovački brod plovio je u vrijeme kada je cvala antička Salona i Dioklecijanova palača bila nova, a njome su šetali članovi carske obitelji. Živahna trgovina odvijala se na moru, dovozili su se i odvozili luksuzni proizvodi i prehrambeni specijaliteti. Poneka pomorska nesreća bila je neizbježna.
Za sada je s nalazišta izvađen samo jedan predmet, samo jedna amfora – i to još rjeđa od onih sjevernoafričkih kojih je većina. To je amfora tipa “Agora”, lijepog, skladnog oblika i duga šezdesetak centimetara. Budući da se razlikuje od ostalih, ronioci su je nazvali “kapetanskom”. Kažu, zamislili su kako je u njoj kapetan za sebe čuvao dobro vino. “Agora”, od crvene terakote, sada se desalinizira u muzeju.
Gotovo je završen 3D prikaz broda za koji je načinjeno dvije i pol tisuće fotografija spojenih u jedinstvenu sliku, a koju će Splićani moći vidjeti 7. prosinca na izložbi koja će biti uvrštena u stalni postav muzeja.
Riječ je o projektu “WRECKS4ALL” čiji je cilj zaštita, prezentacija i valorizacija podvodne kulturne baštine putem suvremenih tehnologija. U projektu sudjeluju Hrvatska, BiH i Crna Gora, a sadržaj se može stalno dopunjavati.
Za ovu prigodu HPM je nabavio 30 pari posebnih naočala, uz pomoć kojih će posjetitelji doživjeti iluziju boravka na dnu mora i rijeka te razgledavati podvodna arheološka nalazišta.
Uz antički brodolom iz splitskog akvatorija, u 3D tehnologiji vidjet će, između ostalog, brodolom Šćedro, njemački avion Štuku kod Žirja, ophodni brod S-57 s Pelješca te u 2D obliku sutivanski sarkofag, parobrod “Dubrovnik” iz Sućurja i olupinu bombardera B24 s Visa.
Uprava za kapitalne projekte raspisala je javni poziv za izradu glavnog projekta i izgradnju panoramske gondole Igalo – Ilinica. Vrijednost radova je 9,7 mil EUR bez, odnosno 12,06 miliona sa PDV-om.
Kako je navedeno u urbanističko tehničkim uslovima, u cilju unapređenja transportnog sistema i radi promovisanja prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti Herceg Novog planira se izgradnja žičare na trasi Sutorina – Žvinje.
Planirana žičara treba da poveže Jadransku obalu sa lokacijama na višim kotama čime se ovi prostori valorizuju i čine pristupačnim i atraktivnim za stanovništvo i turiste.
– Trasa žičare mora biti isprojektovana tako da je bezbjedna, da panorama u svakom pogledu impresionira posjetioca i da opravda predloženo rješenje i kompletnu investiciju – objašnjeno je.
Kako je ranije navedeno u projektnoj dokumentaciji, potrebno je isporučiti i ugraditi osmosjednu žičaru i izraditi tehničku dokumentaciju za građenje objekta žičare sljedećih osnovnih karakteristika:
horizontalna razdaljina cca 970 m;
visinska razlika cca 400 m;
kapacitet žičare 72-80 putnika na sat;
kabine komforne gondole 8 putnika;
maksimalna brzina kretanja užeta 5m/s.
Početna stanica definisana je Prostorno-urbanističkim planom opštine Herceg Novi i nalazi se u blizini Karaule, dok će krajnja stanica biti kod crkve na Ilinici. Tačnu lokaciju stanica će definisati projektant poštujući Prostorno-urbanistički plan opštine Herceg Novi za period do 2030. godine i urbanističko-tehničke uslove od 21. januara 2022.godine.
Direktna avio-povezanost između Slovenije i Crne Gore od velikog je značaja za dalji razvoj ekonomske i turističke saradnje dvije zemlje, saopšteno je na sastanku ambasadora Slovenije Gregora Preskera sa predstavnicima nacionalnog avio-prevoznika Air Montenegro.
Na sastanku kojem su prisustvovali ambasador Presker i Borut Valenčić, zamjenik ambasadora, te vršiteljka dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro Dragana Frantov Nikolić i član Odbora direktora Orhan Hodžić i Dragan Popović iz sektora komercijale, razgovaralo se o potencijalima za intenziviranje saradnje u budućnosti.
Kako je saopšteno iz kompanije, Presker je istako značaj direktnih avio-linija za razvoj ekonomskog partnerstva između dvije zemlje kao i ulogu koju Air Montenegro ima kao kompanija koja, tokom cijele godine sa više letova na nedjeljnom nivou, održava dobru avio-povezanost.
Tokom sastanka su se razmatrale mogućnosti intenziviranja i unapređenja saradnje posebno kada je u pitanju valorizacija i promocija crnogorskog avanturističkog i ski turizma koji su sve popularniji.
Air Montenegro trenutno saobraća tri puta sedmično između Podgorice i Ljubljane, dok su u ljetnjoj sezoni planirana četiri leta na nedjeljnom nivou i to iz Tivta.
