Pula: 70. godina Pulskog filmskog festivala u znaku publike i velike arhive sjećanja

0
Pula: 70. godina Pulskog filmskog festivala u znaku publike i velike arhive sjećanja
Pula

Pulski filmski festival koji se održava od 15. do 23. jula ove godine obilježit će svoj jubilej izdanjem monografije, pričama o Festivalu iz perspektive filmaša i publike koje su postale i dio vizualnog identiteta ovogodišnjeg izdanja, brojnim izložbama i popratnim programima te festivalskom himnom u interpretaciji istarske kantautorice Elis Lovrić

“Pulski filmski festival je dio našeg identiteta, odrastanja, sazrijevanja, starenja i sve nas uz njega vežu neke priče, emocije, sjećanja, impresije, asocijacije, slike, riječi. O njegovoj važnosti u našim životima najbolje svjedoči jedna od brojnih zabilježenih izjava: „Moja tada petogodišnja kćer htjela je da joj kupim maskaru. Pokušavala sam joj objasniti da je premala za to, ali bila je uporna. Pitala sam je što će joj, za gdje bi se tako sredila. Rekla je: “Za rođendan, Novu godinu i Festival“. Bez svake sumnje, u jednoj su godini, još od daleke 1954. do danas, najvažniji doček Nove godine, dan kada smo se rodili i Festival. Nije na odmet spomenuti činjenicu da Festival izvan Pule, ali i u samoj Puli, nosi jednostavan naziv Pula. Drugim riječima – Pula jest Festival”, izjavila je Tanja Miličić, ravnateljica Javne ustanove Pula Film Festival.

VIZUALNI IDENTITET KAO SPOJ VELEBNE ARHIVE I SJEĆANJA PUBLIKE

Vizualni identitet ovogodišnjeg Pulskog filmskog festivala osmislio je Studio Sonda, a temelji se na bogatoj festivalskoj povijesti zabilježenoj na fotografijama kao i na zapisanim sjećanjima publike, filmaša i ljudi koji su ga stvarali. Niz vizualnih rješenja i plakata sabire ponajbolje trenutke i sjećanja na festivalsku povijest. Sve je u znaku brojke 70, a konstrukcija broja 70 proizašla je iz tlocrta amfiteatra gledano u pravcu sjever-jug. Broj “0“ (nula) prati prepoznatljive konture vanjskih zidina amfiteatra, dok broj “7“ simulira pravac Flavijevske ulice.

DVOGODIŠNJI RAD NA OPSEŽNOJ MONOGRAFIJI

Tijekom Festivala bit će predstavljena monografija “70 godina filma pod zvijezdama u Puli” nastala u suradnji Javne ustanove Pula Film Festival i Povijesnog i pomorskog muzeja Istre – Museo storico e navale dell’Istria. Uredile su je Lana Skuljan Bilić iz Muzeja i Sanela Pliško  koja je zaposlena u JU Pula Film Festival od 2006. godine i u dušu poznaje Festival. Jedina dosadašnja monografija Pulskog filmskog festivala (tada Festivala jugoslavenskog igranog filma u Puli) “207 festivalskih dana u Puli” autora Ranka Munitića objavljena je davne 1978., povodom 25. jubilarnog izdanja.

“Tijekom dvogodišnjeg rada istraženi su i pregledani raznovrsni fundusi arhiva, kinoteka, muzeja, filmskih centara, knjižnica i drugih institucija u Hrvatskoj i ostalim državama s prostora nekadašnje države. Naročito su bile vrijedne i atraktivne osobne arhive pojedinih sudionika samih festivalskih događaja. Publikacija podrobno izlaže zašto Festival voli Pulu, a Pula Festival”, riječi su urednica Monografije.

MOJA FESTIVALSKA PRIČA – ŽIVA RIJEČ PUBLIKE I LJUDI KOJI SU STVARALI FESTIVAL

Uoči Festivala vjerna publika, filmaši, sudionici dosadašnjih izdanja te ljudi koji su radili na Festivalu podijelili su svoja sjećanja pod motom “Moja festivalska priča” Odabrane priče objavljene su na ovogodišnjim plakatima, a one najuzbudljivije uskoro će biti predstavljene javnosti putem internetske stranice Festivala, kao i u formi kratkih video priloga tijekom Festivala.

IZLOŽBE U ZNAKU 70

Izložba “Sedamdeset godina Festivala” bit će postavljena na Giardinima. Kroz fotografije i dokumente iz raznovrsnih arhiva, muzeja, kinoteka i filmskih centara prikazat će sve segmente života festivalske Pule: od organizacijske strukture, filmskih plakata, filmova i nagrada, a uključit će i zanimljivosti koje su pratile Festival. Slijedi i “Dogodilo se osamdesetih”, izložba fotografija Igora Dražića koja će u Kinu Valli donijeti dašak atmosfere oko Arene i u Gradu tijekom trajanja Festivala između 1983. i 1987., a izložba “Sjećanje na Enu” Slobodana Ivetića u Galeriji SKUC, kroz crno-bijele fotografije Ene Begović, tada 20-godišnje zvijezde u usponu, otkriva kako je bilo na snimanju “Pada Italije” Lordana Zafranovića u ljeto 1980. na Šolti. “Dušan Vukotić Vud – izložba filmskih karikatura” u Domu hrvatskih branitelja za vrijeme trajanja Festivala prikazat će karikature našeg oskarovca iz časopisa Filmska kultura, u kojem je imao stalnu kolumnu/karikaturu od 1957. do 1989. Vukotić se u njoj bavio filmom i kinematografijom uopće, a riječima kustosa Veljka Krulčića, tema ove izložbe njegove su “zarazno duhovite, crtački jasne i prepoznatljive karikature na temu Pulskog filmskog festivala koje su nažalost u međuvremenu pale u zaborav”. “Dvostruka ekspozicija”, kao 22. izdanje popratnog programa Cinemaniac > Misliti film donosi fragmentaran pogled na filmske i video radove žena u kulturnom prostoru SFRJ tijekom 1960-ih i 1970-ih godina. Više o izložbama

HIMNA “FILM POD ZVIJEZDAMA”

Za obljetnicu Pule bit će predstavljena festivalska himna “Film pod zvijezdama” za koju glazbu i tekst potpisuje istarska kantautorica Elis Lovrić, dok su uz nju za aranžman zaslužni Mate Anić i Matej Zec, a u njenom stvaranju sudjelovao je i gudački kvartet Delta. Pjesmu je Lovrić pretpremijerno izvela krajem lipnja na svom ljetnom solsticijskom koncertu u pulskom parku Monte Zaro, a službenu premijernu izvedbu uživo imat će na Pulskom filmskom festivalu. Pjesma je dostupna na online servisima.

70 GODINA PULE NA TREĆEM I RADIJSKE EMISIJE IZ ARHIVE

Uoči i tijekom Festivala neće nedostajati dobrih filmova i na televizijskom programu HRT-a. Retrospektivni program “70 godina Pule na Trećem” od 3. do 22. srpnja na Trećem programu (HRT – HTV3) donosi 20 filmova iz povijesti Pulskog festivala. Selekcija uključuje restaurirane verzije klasika, kultne i popularne naslove, a bit će tu i naslova koji su ostali nepravedno zanemareni. Filmovi se mogu gledati svaki dan, od ponedjeljka do petka od 22 sata te subotom od 20 i 22 sata, a samo neki od njih su “Ko to tamo peva” (1980.) Slobodana Šijana, “Kad budem mrtav i beo” (1967.) Živojina Pavlovića, “Zvizdan” (2015.) Dalibora Matanića i “Ne gledaj mi u pijat” (2016.) Hane Jušić. Također, od ponedjeljka 3. srpnja od 16.30 sati na Prvom programu Hrvatskog radija kreće emisija o 70 godina Pulskog festivala. Emisija će biti ukupno deset (svaki radni dan do festivala), traju 25 minuta, a oslanjaju se na arhivske snimke i razgovore s redateljima, filmolozima, povjesničarima filma i umjetnosti te kritičarima. Emisiju prenosi i Radio Pula svakog radnog dana od 19.03 sata.

PULA KAO GRAD FILMA

Podsjetimo, uoči Festivala, pet vikenda zaredom u pulskim kvartovima na čak 10 lokacija na otvorenom prikazani su filmovi namijenjeni obiteljskoj i dječjoj publici: od starijih, restauriranih klasika poput “Družbe Pere Kvržice” Vladimira Tadeja i “Vlaka u snijegu” Mate Relje, do novijih “Koka i duhova” Daniela Kušana i “Moj dida je pao s Marsa” Marine Andree Škop i Dražena Žarkovića. Spomenimo i da je pulsko Kino Valli u posebnom izdanju programa “Filmovi za sva vremena” 70. Pulu najavilo nagrađivanim filmovima iz povijesti Festivala – selekcija je uključila “Tri Ane” Branka Bauera, “Nedjelju” Lordana Zafranovića, “Ljubavna pisma s predumišljajem” Zvonimira Berkovića i “U raljama života” Rajka Grlića. Slavlje 70. obljetnice, izuzev Festivala u kvartu, nastavit će se pod zvijezdama i u kolovozu s programom Circolo Classic.

SAD: Četvero ubijenih u pucnjavi, napadač uhićen

0
SAD: Četvero ubijenih u pucnjavi, napadač uhićen
Policija SAD – Foto: Ilustracija / Shutterstock

Četiri osobe su ubijene i još četiri su ozlijeđene u pucnjavi u Philadelphiji, a napadač je uhićen, izvijestili su u ponedjeljak navečer lokalni mediji pozivajući se na policiju.

Glasnogovornik philadelphijske policijske uprave potvrdio je Reutersu da je bilo “više žrtava vatrenog oružja”, ali je rekao da više detalja zasad nije dostupno.

Policija je nešto prije 21 sat u ponedjeljak, 10 minuta nakon što su gradom odjeknuli pucnjevi, izvijestila o uhićenju osumnjičenog muškarca koji je nosio balistički prsluk, dodavši da su pušku i pištolj pronašli u obližnjoj ulici, piše The Philadelphia Inquirer.

Prema izvještajima Inquirera i philadelphijske televizije WPVI, podružnice ABC Newsa, dvoje ustrijeljenih su maloljetnici, ali nije jasno jesu li oni među mrtvima.

Još nema jasnijih pojedinosti o oružanom napadu. Mediji navode da se pucnjava na jugozapadnom dijelu Philadelphije, u Kingsessingu.

Pucnjava se dogodila dan nakon što su u gradu Baltimore, u Marylandu, ubijene dvije osobe ubijene, a 28 ozlijeđeno tijekom kvartovske zabave. Policija je izvijestila da još uvijek traga za više osumnjičenih za tu pucnjavu.

Teatar 303 nastavlja sa gostovanjima po sjeveru Crne Gore

0
Teatar 303 nastavlja sa gostovanjima po sjeveru Crne Gore
Teatar 303 – Buki

Teatar 303 je dobio poziv iz Petnjice da sa svojim programom 4. jula u Centru za kulturu u 20h. otvori deseto po redu “Bihorsko kulturno ljeto”.

Ovo je ujedno drugo gostovanje Kotorske trupe u Petnjicu i samim tim je potvrđeno da je Kotorski humor svugdje dobro došo.

Svojim radom i odnosom prema pozorišnom stvaralaštvu tokom ovih 42 godine, Teatar 303 na svakom koraku opravdava povjerenje koje mu ukazuje publika širom Crne Gore.

Puno poziva za gostovanja je stiglo na adresu Teatra 303  i iz regiona, (Sinj, Split, Ohrid, Sombor, Sarajevo) ali zbog loše materijalne situacije mnoga gostovanja su dovedena pod znak pitanja. Tako je nažalost već i treće gostovanje za Sinj na tradicionalnom ” Alka festu” u jul sa komedijom “Hotel Promaja” otkazano zbog nemanja sredstava za  troškove prevoza.

Ipak svojim dugogodišnjim amaterskim djelovanjem Teatar 303 dokazuje javnosti da se sa puno volje i malo sredstava može stvarati, iako bi sve moglo biti puno lakše i kvalitetnije kad bi grad imao više  razumijevanja za pozorišni amaterizam, jer uspjeh Teatra 303 je i uspjeh grada.

Tivat u znaku svjetske mode – Fashion&Friends održao reviju pod otvorenim nebom

0
Tivat u znaku svjetske mode – Fashion&Friends održao reviju pod otvorenim nebom
Tivat u znaku svjetske mode

Omiljeni multibrend koncept u regionu Fashion&Friends, u saradnji sa agencijom “Fabrika” i “Porto Montenegrom”, priredio je sinoć glamuroznu modnu reviju u najlepšem ambijentu Porto Montenegra, na kojoj su prikazane nove kolekcije preko četrdeset svjetskih modnih brendova, uključujući Replay, Diesel, Tommy Hilfiger, Calvin Klein, Levi’s, HUGO, Boss, Guess, Patrizia Pepe, Scotch&Soda, Steve Madden i mnoge druge.

Na reviji su predstavljeni ključni komadi za toplije dane, uz miks casual mode sa onom prefinjenijom. Modnom pistom su dominirali jarki tonovi i upečatljivi printovi, savršeno stopljeni sa energičnim duhom Tivta.

Događaju su prisustvovale brojne ličnosti iz svjeta mode, umjetnosti i šoubiznisa,  prvim redovima sjedile su i mnoge popularne djevojke Instagrama, uključujući  Sandru Mitrović kao i glumicu Sanju Popović.

Direktor kompanije Fashion company, Stefan Babović kazao je da je Crna Gora strateški važna zemlja za pomenutu kompaniju, te da  je ovo, prema njegovim riječima, odlična prilika da okupe brojne partnere, i time im uzvrate povjerenje.

Tivat u znaku svjetske mode

„Riječ je o veoma interesantnoj reviji na kojoj su se predstavili modeli za narednu sezonu, kao i neki iz prethodne sezone. Pratimo sve najbolje svjetske trendove tako da je ideja da se predstavimo u najboljem mogućem svijetlu. Zahvalio bih se Porto Montenegru, kao i gradu Tivtu na saradnji. Izašli su u susret svim našim zahtjevima i mislim da ćemo nastaviti saradnju“, poručio je on.

Direktorica za razvoj brendova te kompanije, manekenka Manja Babović istakla je da kompanija ovim događajem obilježavava 40 godina postojanja, te da se raduje što jubilej proslavljaju upravo u zemlji svojih korijena.

„Tema ove sezone je da sanjamo otvorenih očiju, da budemo smjeli, i tako sačuvamo autentičnost kada je moda u pitanju. Pored brojnih svjetskih  brendova večeras smo predstavili i posljednju kolekciju Fashion&Fiends proljeće/ljeto 2023 i neke nove komade iz kolekcije jesen/zima 2023“, kazala je ona.

Osnovan 2007. godine, Fashion&Friends se tokom godina razvio u vodeći regionalni multibrend koncept sa više od 30 maloprodajnih objekata u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Albaniji.

Od samog nastanka, Fashion&Friends nudi mnogo više od kupovine. Nezaobilazna modna adresa za ljude sa stilom pruža potpuni užitak u šopingu, jednak onom koji bi potrošači iskusili u prodavnicama neke od svjetskih metropola.

Vodimo vas na koncert Gradske muzike Kotor koja slavi 181. godinu postojanja (VIDEO, FOTO)

0

Velikim koncertom na prepunom trgu ispred katedrale Svetog Tripuna Gradska muzika Kotor u ponedjeljak je proslavila 181. godinu postojanja. Pod dirigentskom palicom Daria Krivokapića, nizali su se brojni hitovi klasične muzike koje je publika sa oduševljenjem prihvatila.

Brojne posjetioce pozdravio je predsjednik Gradske muzike Kotor, Vladimir Begović, koji se ovom prilikom posebno zahvalio porodici Dušici i Ciku Homen, koji su prije dvadestak godina ponudili pomoć Gradskoj muzici, i pružaju je do danas, “da ova institucija živi svoj život i niže ovakve lijepe koncerte…” – kazao je Begović, koji je uručio Dušici Homen plaketu zahvalnice.

Program je kao i uvijek, osvježen novim izvedbama i aranžmanima, ali isto tako i novim, mladim članovima i članicama, a brojna publika i turisti uživali su u muzici i nagrađivala orkestar gromkim aplauzima. Prenosimo dio atmosfere sa početka koncerta …

Gradska muzika je dio nematerijalne kulturne baštine Kotora i kao takva uživa posebno mjesto kada je u pitanju finansiranje iz fonda gradske samouprave.

Gradska muzika Kotor osnovana je prije 181 godine, podsjetimo u vrijeme Austrougarske vlasti, samo dva mjeseca nakon Bečke filharmonije.

Ko gosti nastupile su ženske kotorske klape Bisernice Boke i Incato.

Koncert je tradicionalno završen kolom Bokeljske mornarice.

Morska voda na 80 odsto kupališta odličnog kvaliteta

0
Morska voda na 80 odsto kupališta odličnog kvaliteta
Tivat – plaža – foto Roko Stjepčević Boka News

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 27. do 30. juna ove godine, pokazali su da je na 80,7% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 14,7% lokacija dobrog, dok je na 4,6% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.

Kako navode u saopštenju Instituta, klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje  kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.

Ističu da u  Bokokotorskom zalivu, u Opštini Tivat, od ukupno devet lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih sedam, dok je na jednoj lokaciji ona bila dobrog, a na jednoj zadovoljavajućeg kvaliteta.

“Analize su pkazale da je u Kotoru na devet lokacija voda bila odličnog, a na pet lokacije dobrog kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 14 ona bila odličnog, na šest dobrog, a na jednom zadovoljavajućeg kvaliteta”, zaključuje se u saopštenju.

“U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 17, dok je na jednoj lokaciji ona bila dobrog kvaliteta. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 10 lokacija u Opštini Bar, na 3 lokacije dobrog, a na dva zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju Opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na njih 31 voda bila odličnog kvaliteta, a na jednom dobrog kvaliteta”, navodi se u saopštenju.

AF Francesca ne odgovara potrebama linije Bar-Bari

0
AF Francesca ne odgovara potrebama linije Bar-Bari
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/pixelRaw)

Putnički brod AF Francesca ne odgovara potrebama linije Bar – Bari – Bar a njegova starost od 44 godine ne preporučuje ga za kupovinu, posebno ne za cijenu od šest miliona EUR, ocijenili su iz partije Biram Crnu Goru.

Član predsjedništva te stranke Ćazim Alković naveo je da je nevjerovatno da su Odbor direktora i Skuština akcionara Barske plovidbe na nedavno održanim sjednicama mogli da donesu odluku da kupe putnički brod AF Francesca.

– Putnički brod AF Francesca apsolutno ne odgovara potrebama linije Bar – Bari – Bar, a isto tako njegova starost od 44 godine ne preporučuje ga za kupovinu, posebno ne za cijenu od šest miliona EUR – istakao je Alković.

On je naglasio da se, iako Barani sa nestrpljenjem čekaju putnički brod koji će biti u vlasništvu Barske plovidbe i koji će Bar ponovo povezati sa Barijem, ne smije srljati u još veću grešku i nabavkom broda kao što je AF Francesca potpuno obesmisliti i degradirati svijetla tradicija duga šest decenija.

Kako je Alković dodao, još od 2017, a i mnogo ranije, u Baru se razgovara o nabavci odgovarajućeg trajekta koji bi nastavio tradiciju plovidbe Svetog Stefana na liniji Bar – Bari – Bar.

Prema njegovim riječima, sve analize su ukazivale da je neophodno nabaviti manji trajekt koji bi dugoročnije zadovoljavao zahtjeve međunarodnih konvencija i koji bi bio ekonomičan, kako sa aspekta potrošnje goriva, tako i sa aspekta održavanja.

– Desila se odluka o kupovini AF Francesca koja je duga 148 metara i koja, kako poznavaoci kažu, troši 30 tona nafte na dan. Takođe, vrlo su vjerovatne informacije da je održavanje Francesce izuzetno skupo i da se rezervni djelovi, eventualno, mogu još naći samo na grobljima brodova u Kini i Indiji – kazao je Alković.

On je rekao da je jedina dobra strana što brodu klasa važi do 2028. godine.

– Ali starost od 44 godine ne obećava ništa drugo osim da se brzo mogu očekivati problemi sa održavanjem, ali i sa italijanskim pomorskim vlastima – ocijenio je Alković.

On je naveo da posebno začuđuje što niko nije razmatrao dužinu operativne obale na gatu V- koju 148 metara duga Francesca značajno prevazilazi.

Kako je Alković dodao, regularni i bezbjedni privez i odvez broda te veličine podrazumijeva ozbiljne intervencije na podvodnom i nadvodnom dijelu gata, da bi obala bila produžena.

– Ta trajektna linija je mnogo više od običnog prevoza roba i putnika. Za Bar i Crnu Goru to je dragocjena veza sa razvijenim svijetom, pa bi država trebalo da bude spremna i na početne minimalne gubitke jer su dugoročne koristi višestruke. Ali, velika je razlika između minimalnog početnog gubitka i totalne neisplativosti – naglasio Alković.

On je dodao da Biram Crnu Goru snažno podržava nabavku kvalitetnog putničkog broda i spremna je da doprinese u pronalaženju i odabiru odgovarajućeg.

– Isto tako, izražavamo jasan stav protiv kupovine putničkog broda AF Francesca koji ni u jednom pogledu ne odgovara potrebama pomorske linije Bar – Bari – Bar i koji je apsolutno pogrešan potez za koji će penale plaćati opština Bar i država Crna Gora – zaključio je Alković.

Nikšićki Hor “Prepodobne mati Angeline” oduševio publiku Prvog horskog festivala u Kotoru

0
Foto M.D.P

Duhovne i etno-pjesme za istančane gušte


Koncertom Hora Prepodobne mati Angeline iz Nikšića pod dirigerntskom upravom profesorke Ane Bojić, na trgu između crkava Sv. Luke i Sv. Nikole „krunisan je“ prvi Horski festival „U jedinstvu pjesmom srcu“ u Kotoru. Divnim izvedbama duhovnih i etno pjesama, uz podršku „ritam sekcije“ i instrumentalista za klavirom i na gitari, vrsne mlade vokalistkinje, uglavnom soprani i alti, i nekoliko vokalista- tenora, basa i baritona, oduševili su ljubitelje horskog pjevanja.

Posebne simpatije publike osvojili su zanimljivim aranžmanima u kombinaciji sa stilizovanom kotreografijom na kraju koncerta, kada su izveli splet od tri pjesme sa Kosova i Metohije. U nizu duhovnih pjesama našle su se kompozicije monahinje Julijane Denisove, Petra Dineva, te liturgijska „Presveta Bogorodice, spasi nas“ i autorska „Od ognjenih jezika rođena“ (Bogdan Stjepanović-NJP Fotije). U drugom dijelu nastupa izveli su narodne pjesme sa područja Rusije, Grčke, Bugarske i sa Kosova. U različitim dionicama zablistali i solisti: Nemanja Popović, Jana Bojić , Jelena Milić, Sara Dubljanin. Za klavirom je bila prof. Milena Popović, a gitarska podrška bio je Nemawa Popović.

Foto M.D.P

-Koncert je po reakcijama publike prošao jako lijepo, program je bio raznovrstan, tu je bilo ponešto za svačiji ukus, potrudili smo se da vam priredimo ugođaj. Bavimo se višeglasnom duhovnom muzikom, ali naša lična karta su etno-pjesme, koje odrađujemo u sopstvenim aranžmanima i razrađujemo na više glasova, više nego što je u originalu. Oko svega se dogovaramo, u vezi svakog aranžmana, to nije samo profesorka Bojović, koja ima glavnu riječ, već uzima u obzir mišljenja svih nas koji imamo veze sa muzikom. To je sve jedan rezultat velike ljubavi, rada, zajedničkog truda, kaže Popović.

Milena Popović, profesorka u Muzičkoj školi „Dara Čokorilo“, imala je raznorazne uloge u Horu „Prepodobna mati Angelina“, u kome pjeva od njegovog osnivanja 2001. godine, kada ih je bilo samo devet članica. Tada su sa svojom profesorkom Anom Bojić otišle na Cetinje na Dječiji sabor, otpjevale dvije pjesme „neobavezno“, a onda ih je blaženopočivši mitropolit Amfilohije blagoslovio da postanu crkveni hor- tako je i bilo. Danas Hor, sa podmlatkom, broji blizu 100 članova, a u Kotoru je nastupilo njih 45- ljeto je pa nisu svi tu, neki su na studijama, neki na ljetovanju… Najmlađi član je učenik šetog razreda osnovne škole, a stariji imaju blizu 40 godina. Kažu da su mnogo vezani za Hor i pjevaće dokle god budu mogli da pjevaju.

Nikšićki Hor “Prepodobne mati Angeline” oduševio publiku Prvog horskog festivala u Kotoru
Foto M.D.P

-Moje kompletno odrastanje, sazrijevanje i kao čovjeka i kao muzičara desilo se upravo u ovom horu, to je bio jedan od razloga da se bavim muzikom, kaže Milena za Bokanews i potsjeća da je ovaj Hor nastupio u Kotoru 2011. godine povodom obilježavanja 10-godišnjice rada. Počastvovani su, kaže, što su izabrani da budu dio programa prvog Horskog festivala u Kotoru, uz pohvale organizaciji, gdje su vodili računa o svakom detalju – od dočeka, preko ozvučenja i rasvjete, do samog nastupa.

Najavljuju putovanje u Krušedol (blizu Novog Sada)- proslaviće svoju slavu u manastiru gdje počivaju mošti Svete majke Angeline, njihove nebeske zaštitnice. Tamo će, noć uoči slave, 12. avgusta, kada su prije 22 godine osnovale Hor, održati cjelovečernji koncert. Spremni su da se odazovu svakom pozivu za nastup sa svojim bogatim repertoarom.

Foto M.D.P

 U Jedinstvu i s Jedinstvom svem u susret smjemo poć’

Zatvarajući Festival, umjetnički direktor prof. Mihajlo Lazarević, uručio je zahvalnice Siniši Kovačeviću, potpredsjedniku Opštine, Milivoju Sekuloviću ispred Crkvene opštine kotorske, te dirigentkinjama Ani Bojić, Veri Carini, Senki Milivojević i Tamari Adamov Petijević, ispred horova-učesnika festivala: Hor Prepodobne mati Angeline- Nikšić, Pančevačko srpsko crkveno pevačko društvo iz Pančeva, Hor „Sveti Stefan Dečanski“ iz Novoga Sada/Sremskih Karlovaca, Hor „Prepodobni Rafailo Banatski“ iz Zrenjanina. Domaćin festivala je Hor  SPD „Jedinstvo“(1839.) iz Kotora.  Očekuje se drugo izdanje festivala iduće godine, sa drugim učesnicima.

/ Tekst i foto: M.D.Popović/

TO Tivat finasijski podržava valorizaciju kulturne baštine koja se odnosi na arheološka istraživanja…

0
TO Tivat finasijski podržava valorizaciju kulturne baštine koja se odnosi na arheološka istraživanja…
Tivat – Muzejska zbirka

Turistička organizacija opštine Tivat objavljuje Javni poziv za učešće u postupku raspodjele sredstava za odabir projekta valorizacije kulturne baštine koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Tivat.

Ukupna finansijska sredstva iznose 51,699.00€ (iznos sredstava od boravišne takse za 2022. godinu shodno članu 8 stav 2 tačka 1 alineja 1 Zakona o boravišnoj taksi).

Sredstva su namijenjena projektima koje su nadležna stručna i pravna tijela u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara odobrila kao projekte valorizacije, rekonstrukcije, konzervacije i restauracije te projekte istraživanja, prezentacije i promocije kulturnih dobara na području opštine Tivat. Pravo podnošenja zahtjeva po Javnom pozivu imaju:

– Javne ustanove za zaštitu kulturnih dobara koju je osnovala država ili opština za obavljanje konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske ili kinotečke djelatnosti;

– Nevladine organizacije, druge asocijacije i udruženja;

– Pravna i fizička lica shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.

Javni poziv objavljen je na sljedećem linku https://tivat.travel/info/pozivi-programi-i-obavjestenja/ i isti će biti otvoren 30 dana od dana objavljivanja tj. do 01.08.2023.g. Rok za realizaciju projekta je 01. maj 2024.godine.

Gornja Lastva – foto Vedran Ilić

Zahtjev sa pratećom dokumentacijom se dostavlja na adresu: Turistička organizacija Opštine Tivat, ul. Palih boraca 19, 85320 Tivat, na arhivi sa oznakom: „Zahtjev za učešće u postupku raspodjele sredstava za odabir projekata valorizacije kulturne baštine koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Tivat“.

Zbog ukidanja niskobudžetnih letova Crna Gora gubi 82 hiljade putnika

0
Zbog ukidanja niskobudžetnih letova Crna Gora gubi 82 hiljade putnika
Aerodromi CG

Crna Gora bi zbog ukidanja letova niskobudžetnih avio-kompanija Ryanair i Wizz air mogla izgubiti do 82 hiljade putnika, ocijenio je vazduhoplovni analitičar, Alen Šćuric.

“To je za Crnu Goru abnormalna brojka, a uzmite u obzir da su avioni tih kompanija dosta veliki. Još ako se doda činjenica da je Crna Gora tokom zime jako loše povezana, situacija je katastrofalna”, rekao je Šćuric u Jutarnjem programu na TVCG.

Niskobudžetne kompanije su najavile da će od kraja oktobra ukinuti letove iz Crne Gore ka Barseloni, Zagrebu, Mančesteru, Zagrebu, Rimu i Beču, prenosi portal RTCG.

“Nema letova niti za Frankurt, niti za Cirih, Kopenhagen, Pariz… Ako ide deset letova na četiri linije, to je za neku dalju destinaciju jako loša opcija, a kamoli za Podgoricu”, kazao je Šćuric.

U medijima se pisalo da su kompanije ukinule letove jer su Aerodromi Crne Gore podigli cijene taksi. Šćuric, ipak, smatra da je jako iznenađujuće da pomenute svio-kompanije nijesu podizale cijene karata.

“Imali ste situaciju da su se Aerodromi Crne Gore hvalili sa pozitivnim, ishodima i rezultatima. Zar je onda nužno bilo podizati takse? Koliko će se tek izgubiti novca za ovih 82 hiljade putnika? Koliko ste izgubili na ovim gostima na parkingu, u ugostiteljstvu? Ovo je veliki žuti karton”, kazao je Šćuric.

Sa druge strane, Šćuric je kritikovao i avio-kompanije i nije ih štedio na riječima, navodeći da su jako drski i bezobrazni i da ucjenjuju aerodrome.

“To je njihov modus operandi. Dešava se da se u jednom danu znaju povući, samo ukinu avio-letove, otpuštaju ljude. Ipak, ne mogu da se ne zapitam zašto je Podgorica ovo napravila”, rekao je Šćuric.

Zbog odluke Aerodroma Podgorice da poveća takse, irski niskobudžetni avio-prevoznik Ryanair je odlučio da prekine letove iz Podgorice za Barselonu, Mančester i Zagreb.

Ova kompanija je do sada imala devet linija iz Podgorice, pa će ih ubuduće imati maksimalno šest.

Ryanair je do sada letio dva puta sedmično za pomenute destinacije, a od novembra crnogorskim putnicima biće uskraćena ta mogućnost.

Razlog je, kako su kazali iz ove kompanije, povećanje aerodromskih taksi, što kako tvrde u Ryanairu, podgorički aerodrome potpuno nekonkurentnim u poređenju sa drugim evropskim aerodromima.

Nakon reagovanje te avio-kompanije, oglasili su se Aerodromi Crne Gore, navodeći da nijesu zvanično obaviješteni da te niskobudžetne avio-kompanije od novembra neće letjeti iz Podgorice prema Barseloni i Zagrebu odnosno ka Rimu i Beču.

U reagovanju su naveli da samo postoje najave da se tim rutama neće voziti tokom “dijela godine”.