Ceremonija sjećanja na pobunu mornara u Boki iz 1918. godine, u organizaciji Opštine Herceg Novi, Bokeljske Mornarice 809-Podružnice Herceg Novi i MZ Đenovići, biće upriličena u srijedu 1.februara u 15 sati u Đenovićima.
Tradicionalno, jedan vijenac biće položen na spomen ploču koja se nalazi na kući Vranjkovića, gdje je dogovorena pobuna koja se dogodila 1. februara 1918. godine, drugi će biti spušten u more, kao počast mornairma koji su u pobuni izgubili živote, a treći na zgradu Mjesne zajednice.
Uz odred Bokeljske Mornarice 809-Podružnice Herceg Novi nastupiće orkestar Mjesne muzike Đenović.
Đenovići spomen obilježje
Saobraćaj na lokalnom priobalnom putu u naselju Đenović biće privremeno zabranjen ulicom Obala crvenih mornara, na potezu od kružnog toka kod kompleksa Portonovi do restorana „Fanfani“, u periodu 14:30 do 16 sati.
U cilju pripreme turističke sezone, predstavnici Opštine Herceg Novi i javnih komunalnih preduzeća obišli su danas trasu od kraja Igala gdje se trenutno izvode radovi na rekonstrukciji Šetališta Pet Danica do Vile Galeb, nakon čega je uslijedio i obilazak Osječke ulice u kojoj će narednih dana početi radovi na rekonstrukciji, a potom i ulice 29. decembra gdje će radovi na asfaltiranju početi sjutra.
Sa potpredsjednikom Opštine, Milošem Konjevićem danas su bili predstavnici i načelnici opštinskih službi i sekretarijata: sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović, direktor „Komunalno stambenog“ preduzeća Boris Seferović, direktor „Čistoće“ Aleksandar Škobalj, načelnica Službe za inspekcijske poslove Marija Bošković i načelnik Komunalne policije Borislav Obradović.
Tokom obilaska terena, konstatovano je da je u narednom periodu potrebno posvetiti posebnu pažnju uređenju privatnih ugostiteljskih objekata, kao i uklanjanju otpada sa privatnih površina koji naružuje sliku grada, a za šta će nadležne inspekcije izdati naloge odgovornim licima.
Prema riječima Konjevića, Koordinaciono tijelo za pripremu turističke sezone, koje čine predstavnici lokalne samouprave, javnih komunalnih preduzeća i ustanova čiji je osnivač Opština i JP “Morsko dobro”, održalo je u ovoj godini dva sastanka, a svake naredne sedmice uslijediće obilasci dijelova grada, naselja i šetališta. On je istakao i da će ovog ljeta posebna pažnja biti posvećena problematici nelegalnih privremenih objekata, čistoće i saobraćaja na šetalištu.
Jedna od lokacija obilaska bio je i plato ispred hotela „Igalo“, gdje će u okviru predstojećeg 54. Praznika mimoze biti održani koncerti otvaranja i zatvaranja, na kojima će nastupiti Marija Šerifović i Toni Cetinski.
Predstavnici Opštine i ustanova čiji je osnivač lokalna samouprava obišli su i ulicu 29. decembra, u kojoj su danas izvođeni pripremni radovi i čije će asfaltiranje početi sjutra. Obišli su i Osječku ulicu u kojoj će narednih dana početi radovi na rekonstrukciji.
U okviru projekta Nautica CBC održana je završna prezentacija opreme koja je nabavljena kroz pomenuti projekat te razmatrane mogućnosti saradnje sa predstavnikom Udruženja izdavaoca smještaja Savom Pejovićem, saopšteno je iz Turističke organizacije Kotor.
Kroz pomenuti projekat nabavljeno je autobusko interaktivno stajalište, 6 pametnih solarnih klupa opremljenih internetom i punjačima za telefone, 15 električnih bicikala koja su postavljena na tri lokacije u Kotoru, 2 unutrašnja i 1 vanjski totem na kojima su predstavljene turističke znamenitosti te ponuda grada kao i 10 ormarića u pothodniku u blizini Starog grada, namijenjenih turistima u tranzitu.
Takođe, kao rezultat projekta, predstavljena je i mobilna aplikacija za nautičke turiste koja je rađena na 4 jezika i na kojoj su uz foto i video dokumentaciju predstavljene tačke od interesa za nautičke turiste.
Projekat je uspješno okončan te je TO Kotor u saradnji sa partnerima na projektu, realizovala planirane aktivnosti i značajno upotpunila ponudu grada.
Brodarska kompanija Dabinović iz Monaka, prodala je svoj najnoviji brod „Kotor“, kupcima iz Turske.
„Kotor“ je handy size bulkcarrier nosivosti 32.000 tona, sagrađen 2014.godine u brodogradilištu „Korea Yanase Tongyeong Shipbuilding” u južnokorejskom gradu Tongjeong i do sada je plovio isključivo u floti kompanije Dabinović koja ga je prije devet godina kupila kao prvu novogradnju u svojoj 67-ogodišnjoj istoriji.
Ovaj brod je prije nekoliko dana obavio svoje posljendje putovanje pod oznakama kompanije Dabinović, iz alžirske luke Beijaia do luke Tuzla na obalama Mramornog mora u Turskoj gdje je ga je preuzeo novi vlasnik. “Kotoru” koji je do sada plovio pod zastavom Svetog Vincenta i Grenadina, novi vlassik je odmah promijenio ime i registar u koji je brod upisan, pa se brod sada zove “K Sukret” i vije zastavu Liberije.
Iako u stručnim krugovima još nije objavljena vrijednost ove transakcije, izvjesno je da je kompanija “Dabinović” napravižila dobar posao, jer upiučeni tvrde da je cijena po kojoj je brod prodat iznosila između 17,5 i 18 miliona dolara. To je u aktuelnom uslovima na svjetskom tržištu kada su u pitanju polovni handy size brodovi za prevoz rasutog tereta, starosti do 10 godina, odličan posao.
Inače, kompanijua Dabinović je poznata upravo po sklapanju sjajnih poslova u kupoprodaji brodova jer se od 1956. kada ju je u Švajcarskoj osnvao poznati bokeljski pomorski preduzetnik Božo A.Dabinović rodom iz Dobrote, u njenoj floti do danas promijenilo čak skoro 60 manjih i većih prekookeaskih trgovačkih brodova. Dabinović je uvijek vješto koristio prilikena svjetskom tržištu kupujući polovne brodove po povoljnim uslovima, koristio ih nekoliko godina i odmah ih potom, bez puno sentimenta, preprodavao po opet priilčno visokim cijeanama čim bi se pojavile odgovarajuće okolnosti na tržištu. Na taj način kompanija koja je kasnije niz Švajcarske prešla u Monako gdje i sada posluje pod vođstvom Stefana Dabinovića- sina njenog osnivača Boža, stekla je zavidan renome u svijetu, a ta dobrotska porodica ju domačoj javnosti dobila imidž svojevrsnih bokeljskih Onazisa koji već skoro sedam decenija uspješno posluju na izazovnom svjetskom pomorskom tržištu.
Upravo prodati “Kotor” takođe nije puno odudarao od oprobanog poslovnog recepta ove kompanije jer je Dabinović vješto iskoristio priliku i 15.novembra 2013. sa „Korea Yanase-om“ potpisao ugovor o kupovini potpuno novog broda – u tom momentu 60 odsto dovršenog i čija je izgradnja bila obustavljena zbog bankrotiranja brodogradilišta „Samho“ u kojem se on gradio. To brodogradilište preuzela je korporacija „Yanase“, pa je Stefan Dabinović iskoristio priliku i nedovršenu novogradnju što je nosila oznaku „Samho1229“, dobio po značajno nižoj cijeni od tržišne koja je tada iznosila izmešu 25 i 28 miliona dolara. Novi brod je je dovršen i u more porinut 2014. pod imenom „Kotor“ kada mu je na svečanosti u Južnoj Koreji kumovala i tadašnja kotorska gradonačenica i bliska rođaka Stefana Dabinovića, Marija Maja Ćatović.
Naklon prodaje „Kotora“ u, floti kompanije Dabivovil ostala su tri slična handy size bulkcarriera sagrađena u Japanu – brodovi „Dobrota“ iz 2005., „Kamenari“ iz 2010. te „Novi“ iz 2011.godine.
Inače, skoro svih dosadašnjih bliuzu 60 brodova koliko ih se izređalo u floti kompanije bokeljske pomorske porodic iz Dobrote, nosili su imena po toponimima iz Boke Kotorske. Iako su plovili pod stranim zastavama, prvenstveno Svetog Vincenta i Grenadina koju je Božo Dabinović svojevremeno bukvalno „izmislio“ i affirmisao kao jednu od najpoznatijih i najpopularnijih tzv. zastava pogodnosti u svjetskoj pomorskoj industriji, Dabinovićevi brodovi praktično su uvijek bili domaći – bokeljski jer na njima radi posada koju preko 90 odsto čine pomorci iz Boke: Njegovi brodovi su se najčešće i remontovali u domaćem – Jadranskom brodogradilištu Bijela, dok je ono funkcionisalo.
Kotorski biskup mons. Ivan Štironja – foto Boka News
Papa Franjo imenovao je biskupom Porečke i Pulske biskupije mons. Ivana Štironju, dosadašnjeg kotorskog biskupa u Crnoj Gori, objavila je danas Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj.
Mons. Ivan Štironja rođen je 10. maja 1960. u Pješivcu u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji.
God. 1975. ulazi u Biskupsko sjemenište u Dubrovniku, gdje je 1979. završio gimnaziju. God. 1980. ulazi u Vrhbosansko bogoslovno sjemenište u Sarajevu. Za svećenika Trebinjsko-mrkanske biskupije zaređen je 29. juna 1986.
Službe i dužnosti koje je obnašao:
– 1987.: Župni vikar u župi Dračevo;
– 1992.: Kao misionar djeluje u župi Kaning’ombe u biskupiji Iringi u Tanzaniji;
– 1996.: Na službi u hrvatskoj župi u Oakvilleu, biskupija Hamilton u Kanadi;
– 1998.: Postiže magisterij iz liturgije na „Istituto di liturgia pastorale” u Padovi;
– 2002.: Župnik u Katedrali u Mostaru i biskupijski ravnatelj za misije;
– 2011.: Biskupski vikar za pastoral;
– 2011. – 2016.: Nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini;
– 2020.: Župnik i upravitelj Svetišta Presvetog Srca Isusova u Studencima.
Papa Franjo imenovao ga je 22. decembra 2020. godine kotorskim biskupom (Crna Gora). Zaređen je za biskupa 7. aprila 2021.
Tradicionalni tradicionalni Lastovski karnevao biće održan u nedjelju 19. februara 2023. saopštili su danas organizatori NVO “Harlekin”.
“Toga dana, karnevalska povorka će u 14 sati krenuti iz VII kvarta u Donjoj Lastvi u pratnji dvije bleh muzike, mažoretki i trobonjera, i kretat će se Jadranskom magistralom do ulice Ruljina. Na tom mjestu će krenuti prema lastovskoj rivi, nakon čega će se uputiti u pravcu crkve Sv. Roka, gdje će se održati suđenje Krnevalu, a spaljivanje ovog krivca će se održati na mulu u Donjoj Lastvi.
Odmah nakon čina spaljivanja i slavlja koje će se dogoditi njegovim nestankom, pozivamo sve učesnike na maskembal. Za tu priliku, najavljujemo posebna iznenađenja, i dodjele bogatih nagrada najboljim grupnim i pojedinačnim maskama.
Lastovski karneval 2018.
Potvrđujemo saznanje da ove godine možemo računati sa veoma velikim interesovanjem maskiranih grupa i pojedinaca, pa zbog toga molimo sve zainteresovane da izvrše registraciju masku na punktu u VII kvartu, koji će biti otvoren od 13 sati.
Računajući na povoljne vremenske prognoze i sreću koju tradicionalno imamo na dan održavanja karnevala, pozivamo vas da provedete prijatno i zabavno poslijepodne sa nama u Donjoj Lastvi”, poručuju iz NVO “Harlekin”.
Španjolske vlasti zaplijenile su 4,5 tona kokaina s broda za prevoz stoke u blizini obale Kanarskih otoka.
Španjolska policija i carinska služba prošle sedmice su presrele brod za prijevoz stoke Orion V na poziciji oko 50 Nm jugozapadno od Kanarskih otoka. Brod pod zastavom Toga prevozio je 1.750 goveda iz Cartagene do Beiruta.
Tim s patrolnog broda Fulmar ukrcao se na Orion V, a brod je zatim prebačen u luku, gdje su vlasti pronašle 4,5 tona kokaina skrivenog u silosima za stočnu hranu na brodu, javlja The Maritime Executive. Vrijednost ovog ilegalnog tereta na crnom tržištu iznosi oko 105 milijuna eura.
Španjolske vlasti izvijestile su da je u sklopu akcije uhićeno 28 članova posade. Posada će ostati na brodu pod budnim okom vlasti kako bi se mogli nastaviti brinuti za stoku, navodi El Pais. Brod je prije zapljene u utorak pristao u lukama u desetak zemalja, prenosi gCaptain.
Orion V izgrađen je 1973. godine kao teretni brod pod imenom Vera Mukhina. Zatim je 2008. prenamijenjen u brod za prijevoz stoke, iako je već trebao završiti u rezalištu. Kupac s Floride kupio je brod 2022., kada je zaplovio pod zastavom Toga.
Port state kontrole utvrdile su niz ozbiljnih nedostataka na ovom brodu, uključujući probleme s vatrogasnom opremom, čamcima za spašavanje, čistoćom, koroziju i napuknuća palube i slično. PSC inspektori u Cartageni u Kolumbiji pet puta su se vraćali na ovaj brod u periodu od sredine studenog do isplovljavanja broda 7. januara.
Područje srednjeg Atlantika u blizini Kanarskih otoka omiljena je pretovarna točka za krijumčare kokaina koji prevoze drogu iz Južne Amerike u Europu. Riječ je također o području kojem španjolske vlasti pridaju posebnu pažnju, odnosno redovito pretražuju i zaustavljaju plovila.
Vlasti kažu da su krijumčari počeli koristiti brodove za prijevoz stoke jer je policiji tako teže ući u trag ilegalnom teretu. “Krijumčari izmišljaju nove načine kako bi prevezli drogu iz Latinske Amerike u Europu te skrivaju u brodovima za prijevoz stoke kako bi otežali kontrolu”, stoji u priopćenju španjolske policije.
Zapljena na brodu Orion V druga je velika zapljena droge u ovom području u tjedan dana. Još jedan brod pod zastavom Toga, teretni brod Blume, presretnut je 18. siječnja te je na njemu pronađeno 4,5 tona kokaina (isprva su vlasti izvijestile da je pronađeno 3 tone kokaina, no pronađeno je još droge na brodu). Početkom decembra kod Kanarskih otoka zaustavljena je jedrilica, na kojoj je pronađeno 2,5 tone kokaina.
Hrvatsko građansko društvo tradicionalno organizira Tripundanski bal u subotu 4. februara 2023. godine u hotelu Splendid – Bečići sa početkom u 20 sati.
Goste će zabavljati Ansambl “Toć” i VIS “Tri kvarta” iz Kotora.
Ulaznica sa večerom 25 eura.
Informacije i rezervacije na telefon 032 304 232 i 069 041 153
Tri su osobe ozlijeđene, među njima jedna teško, u napadu nožem u ponedjeljak poslijepodne u Briselu u stanici podzemne željeznice, pokazuju novi podatci belgijske policije koja je uhitila napadača.
Napad nožem na stanici Schuman: zahvaljujući saradnji policijskih služba (…) napadač je brzo uhapšen”, napisao je na Twitteru gradonačelnik Bruxellesa Philippe Close.
Pošto je isprva izvijestila u jednoj ozlijeđenoj osobi, savezna policija je poslije rekla za AFP da su u napadu ozlijeđene tri osobe, među kojima je jedna “kritično”.
Dok motivi 30-godišnjeg napadača ostaju nepoznati, policija je isključila da se radi o terorističkom napadu, objavio je ured tužitelja.
Iz dobro obaviještenog izvora doznaje se da je uhićenik “osoba sa psihičkim problemima”.
Novinar francuske novinske agencije izvijestio je s mjesta događaja da je oko 18.00 sati nekoliko policajaca u civilu trčalo prema peronu stanice Schuman, koja je tek nekoliko desetaka metara udaljena od zgrade Europske komisije i Europskog vijeća.
Jedna žena je u tom trenutku upozoravala putnike koji su ulazili u stanicu da ne silaze, rekavši da je dolje osoba naoružana nožem.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) odbacilo je dvije krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja koje je protiv bivšeg gradonačenika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS), u avgustu 2020. podnio Goran Božović, tadašnji nosilac izborne liste „Goran Božović- časno i odgovorno za bolji Tivat“ a koja je učestvovala na lokalnim izborima održanim 30.avgusta te godine. Ipak, o dijelu navoda iz jedne od tih prijava vezano za moguće malverzacije sa zapošljavanjem u lokalnoj upravi Tivta dok je njome rukovodio Kusovac, sada će se tek izjašnjavati Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru.
Specijalna tužitelja u SDT Zorica Milanović poslala je ovih dana Opštini Tivat obavještenje da je odbacila dvije Božovičeve prijeve protiv Kusovca za dva krivična djela zloupotrebe službenog položaja vezanmo za zapošljavanje u lokalnoj upravi Tivta, odnosno nanošenje finansijske štete gradu od skoro 1,9 miliona eura jer gradonačelnik nije pravovremeno podigao taj novac iz Atlas banke iako joj je prijetio stečaj. Milanović je navela da „ne postoji osnovana sumnja da je izvršio navedene krivična djela, niti bilo koje drugo krivilno djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva“.
Ona se nije previzno izjašnjavala o krivičnim djelima nesavjestan radu službi, odnosno povreda ravnopravnosti pri zapošljavanju za koje je Bošovič takođe u svojoj prijavi od 3. odnosno 28.avgusta 2020. teretio Kusovca. Navela je međutim, da će prijave protiv bivšeg tivatskog gradonačelnika za ta dva krivična djela „biti dostavljene nadležnom – Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalje postupanje“. Lokalnu upravu specijalna tužiteljka Milanović obavijestila je da u odnosu na odluku SDT da ne prihvati prijave protiv Kusovca za navodnu zloupotrebu službenog položaja prilikom zapoljašvanja u lokalnoj upravi, odnsono gubitka novca u Atlas banci, a za što ga je prozvao Božovič, Opština ima pravo žalbe Vrhovnom državnom tužilaštvu, kao i da eventualno, sama preduzme krivično gonjenje Kusovca kao tzv. supsidijarni tužilac pred Višim sudom u Podgorici.
Goran Božović je 3. avgusta 2020. SDT-u prijavio Kusovca zbog zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi, i povrede ravnopravnosti u zapošljavanju, a zbog kako je tada naveo, „masovnih nezakonitih zapošljavanja u Opštini Tivat u kontinuitetu Kusovčevog mandata. Prema navodima prijave, Kusovac je od 11.jula 2018. godine, od kada je dobio ovlašćenje da vrši funkciju predsjednika Opštine Tivat, odnosno od 9.septembra 2018. godine kada je izabran za predsjednika Opštine, do 11.maja 2020. potpisao ukupno 209 „nezakonitih akata o zapošljavanju na poslovima iz redovne djelatnosti organa i službi Opštine Tivat, zaključujući nezakonite Ugovore o privremenim i povremenim poslovima i Ugovore o djelu, sa 55 različitih lica, uz mnoštvo aneksa istih ugovora.“
Sinisa Kusovac predsjednik Opstine Tivat
„Kusovac je masovno i nezakonito zapošljavao lica po sopstvenom nahođenju, njemu podobna, po partijskoj liniji (DPS-SD-HGI lokalne koalicije, ali dominantno za Demokratsku partiju socijalista) bez javnog oglašavanja, bez ikakve provjere, samovoljno određujući visinu zarade/naknade za obavljanje posla. Na navedeni način Kusovac je s umišljajem, potpuno svjesno ignorisao Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i ostala podzakonska akta kojima je regulisan zakonit način zasnivanja radnog odnosa i određivanja visine zarade u upravi.“- kazao je Božović medijima nakon što je na pisarnici SDT-a, predao i zaveo svoju krivičnu prijavu.
Prema njegovim navodima, Kusovac je zaključenim nezakonitim ugovorima i ankesima u navedenom vremenskom periodu od godinu i deset mjeseci, na osnovu kojih je vršena isplata u periodu od 1.08.2018. pa do početka avgusta 2020. „direktno, svjesno i sa umišljajem oštetio budžet Opštine Tivat u iznosu od preko 350 hiljada eura“.
Božović je 27.avgusta protiv Kusovca lodnio i drugu krivičnu prijavu za zloupotrebu slupbenogn pološaja i nesavjestan rad u službi jer je „predsjednik Opštine, kao glavni izvršilac budžeta, neodgovornim, nesavjesnim, nestručnim i nedomaćinskim upravljanjem novcem iz budžeta Ošptine Tivat, nanio štetu budžetu Opštine u iznosu od 1.888.292,33 eura na način što je navedeeni iznos opštinskih sredstrava ostao zarobljen na žiro ralunima Atlasmont banke u kojoj je otvoren stečaj“. Taj novac Opštine Tivat se formalno i dalje nalazio zarobljen u ovoj banci, bez izgleda da će joj kao povjeriocu iz petog isplatnog reda, ikada biti nadoknađen iz stečajne mase, pa je lokalna uprava Tivta u ovom kontroverznom poslu u suštini ostala vez svojih skoro 1,9 miliona eura.
U izviđaju koje je SDT pokrenuo po Božovićevim prijavama, Kusovac je negirao izvršenje ovih djela. Kako piše u Rješenju SDT-a od odbacivanju kriviče prijave u koje su „Vijesti“ imale uvid, za novac u Atlasmont banci Kusovac je istakao da se bezuspješno obraćao menadžmentu te banke, ali i rukovodstvu centralne banke Crne Gore na čijem je čelu njegov partijski drug, guverner Radoje Žugić (DPS). Od CBCG je navodno, u avgustu 2018. „tražio da preduzme mjere iz svoje nadležnosti i omogući Opštini Tivat da joj se vrate novčana stedstva deponovana u Atlasmont banci“, te da je preduzeo sve što je kao gradonačelnik mogao „ali da novac nije vraćen ne njegovom krivicom, već zbog okolnosti na koje kao predsjednik Opštine nije mogao uticati.“
Kusovac je negirao da je nezakonito zapošljavao u lokalnoj upravi tvrdeći da su mu s e tokom obavljanja te funkcije „rukovodioci Sekretarijata, Službi i Direkcija obraćali zahtjevima da im je potrebno angažovanje službenika radi obavljanja djelatnosti iz njihovih nadležnosti i da su mu rukovodioci navodili da je potreba za radnim angađovanjem lica turistička sezona, pandemija koronavirusa, opasnost od požara“. Istakao je da su rukovodioci službi i sekretarijata „vršili obradu podataka, a kod njega kao predsjednika Opštine je dolazim samo već pripremljeni ugovor na potpis“, te da „nikoga lično nje primio u radni odnos, niti da ljude koji su radno angažovani poznaje“. Priznao je da neka od radnih mjesta na kojiam su ti ljudi zapošljavani tada nisu bila sistematizovana i apsostrofirao tadašnje rukovoditeljke u Opštini Jadranku Joksimović (DPS) i Natašu Lutovac -Kruta (DPS) kao osobe koje su ga „obavještavale ako je postojala potreba da se nastavi sa radnim angažovanjem lica koje je bilo angažovano po osnovu ugovora o privremenim i povremenim pooslkovima“. U sličnm kontekstu naveo je i tadašnjeg načelnika Komunalne policije Novaka Lekovića (DPS). Potvrdio je da je zapošljavao ljude u Opštzni po ugobvorima o priovremenim i povremenim poslovima bez traženja saglasnosti Vlade za to, da su neki po takvim ugovorima pojedinci radli i do dvije godine, nakon čega bi ih primao u stalni radni odnos preko raspisanog javnog oglasa i u međuvremenu izmijenjene sistematizacije. Takve njegove navode potvrdili su i svi saslušani svjedoci – listom bivši DPS opštinski tukovodioci u Tivtu.
„Pri takvom stanjuj stvari, a imajući u vidu nadležnosti SDT-a, predmet izviđaja nije bio usmjeren u pravcu eventualnog kršenja propisa prilikom zapošljavanje lica u organima Oštine Tivat, odnosno zaključivanja ugovora o privemenim i povremenim poslovima te ugovora o djelu, te da li je to zapošljavanje bilo pod jednakim uslovima jer se radi o krivičnom djelu povreda ravnopravnosti u zapošljavanju iz člana 225 Krivičnog zakonika Crne Gore za koje je takođe prijavljen osumnjičeni Siniša Kusovac, kao i za krivično djelo nesavjestan rad u službi iz člana 417 Krivičnog zakonika Crne Gore, za koja krivična djela je nadležno Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, radi čega će se spisi predmeta dostaviti istom na postupanje.“- navodi se u rješenje specijalne tužiteljke Zorice Milanović od 12.januara, o odbacivanju prijave protiv Kuovca za zloupotrebu službenog položaja.
Milanović je nakon izviđaja, konstatovala i da u vezi sa gubitkom 1,9 miliona eura opštinskog novca u Atlasmont banci „nema dokaza na kojima bi se zasnovala sumnja da je u vezi sa deponovanjem novčanih strestava, (Kusovac) postupao sa umišljajem da ošteti budžet Opštine Tivat, a da pribavi korist Atlas bancvi AD Podgorica“, zbog čega je odbacila i tu krivičnu prijavu protiv bivšeg gradonačelnika.
