Vlada Crne Gore ima plan da od Instituta dr Simo Milošević napravi održivu instituciju. Nije suština samo u uplati od 1,2 mil EUR, već da se napravi održivo rješenje i Institut dovede u pozitivno poslovanje, rekao je u Bojama jutra Luka Đukanović, direktor Direktorata za projekte u Ministarstvu zdravlja.
Ističe da Vlada ne teži kratkoročnim rješenjima, te da ona nisu opcija.
– Radimo aktivno. Problem je da što je samo 56% Instituta vlasništvo države, dok je 44% privatno vlasništvo – kazao je.
Dodaje da postoje sve pretpostavke za pozitivno poslovanje – Institut ima velike smeštajne kapacitete, reputaciju, stalne goste, adekvatno osoblje…
– Obezbijedili smo sredstva za izradu studije izvodljivosti, tražimo konsultatnsku kuću koja će da nam da presjek stanja i kaže kako Institut može da posluje pozitivno. Čekamo i mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije – rekao je Đukanović.
Ističe da je nevjerovatno da takva institucija dođe u ovakav položaj da traži pomoć od države
– Pitanje je zašto niko do danas nije odgovarao zbog nagomilanog druga od 30 mil EUR – kazao je Đukanović.
Tijelo trinaestogodišnjeg N.V. pronađeno je ispod same tvrđave Fort Oštra na istoimenom rtu na zapadnoj strani ulaza u Boku Kotorsku
Neposredno nakon što je zvanično završena današnja potraga, spasiocima je stiglo obavještenje da je u moru u blizini rta Oštro na ulazu u Boku, uočeno beživotno tijelo utopljenika.
Ekipe su se odmah uputile ka naznačenoj poziciji koja se nalazi u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske.
U 14.10 sati hrvatski državljanin koji je na Rtu Oštro izvodio građevinske radove, prijavio da je u moru uočio tijelo. Tijelo N.V. pronađeno je ispod same tvrđave Fort Oštra na istoimenom rtu na zapadnoj strani ulaza u Boku Kotorsku.
Beživotno tijelo dječaka plutalo je između stijena uz samu obalu.
Komisija Opštine Tivat za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama donijela je odluku o raspodjeli sredstava namijenjenih za NVO sa posebnim statusom u tom gradu. Tim NVO po važećim lokalnim propisima, pripada 40% od ukupnog iznosa novca koje je lokalna uprava Tivta u svom godišnjem budžetu opredijelila za podršku radu i projektima civilnog sektora.
Budući da raspoloživa sredstva u budžetu Optine Tivat za 2023. za podršku radu i projektima NVO iznose ukupno 70.000 eura, to znači da je za finansiranje rada NVO sa posebnim statusom na raspolaganju iznos od 28.000 eura.
Po odluci Komisije, taj iznos raspoređen je na tri NVO koje imaju poseban značaj za opštinu Tivat: „Glazbeno prosvjetno društvo Tivat”, „Bokeljska mornarica Kotor- podružnica Tivat” te Kulturno umjetničko društvo “Boka”- Tivat.
“Ove organizacije nisu u obavezi da konkurišu za sredstva koja se dodjeljuju putem Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za projekte nevladnim organizacijama Opštine Tivat, već im Komisija odobrava sredstva za aktivnosti iz godišnjeg programa, koje predstavljaju aktivnosti od značaja za podizanje kvaliteta rada odnosno usluge nevladine organizacije sa ciljem kvalitetnijeg učešća u programima od značaja za opštinu.”- saopšteno je iz lokalne uprave Tivta uz napomenu da je Glazbeno-prosvjetnom društvu dodijeljeno 12.640 eura, KUD-u “Boka” 9.110 eura, a tivatskoj podružnici Bokeljske mornarice je pripala suma od 6.250 eura.
Iznos od 12.640 eura koji je dodijeljen, GPD-u Tivat ova NVO će po priloženom planu rada, raspodijeliti za finansiranje muzičko stručng rada u društvu (5.500 eura), održavanje i nabavku instrumenata (1.200 eura), održavanje vježbaone (940,00 eura) i troškove održavanja nastupa – (5.000 eura).
Novac koji će Opština uplatiti KUD-u “Boka” biće utrošen za koncert svih uzrasnih kategorija članova tog društva koji će se održati u aprilu, odnosno novamebru mjesecu (1.290 eura), učešće na inostranom festivalu dječijeg ansambla u Srbiji (600 eura), učešće na inostranom festivalu omladinskog ansambla u Bosna i Hercegovini odnosno Makedoniji (1,750 eura), učešće na inostranom festivalu izvođačkog ansambla u Bugarskoj (2,000 eura), nabavku bokeljske nošnje – dva ženska kompleta i jedan muški, kao i nedostajućih djelova -marame, ćemeri, cipele (2.000 eura) te razne druge troškove i članarine (ukupan iznos od (1.470 eura). Većina novca kojeg je je lokalna uprava Tiuvta namijenila tivatskoj podružici Bokeljske mornarice biće utrošena na nabavku djelova ili cijelih odora, odnosno održavanje inventara ove specifične organizacije (starih pušaka-kremenjača, sablji itd.) te nabavku specijalnh cipela (tzv.mulica), u ukupnom iznosu od 4.200 eura.
Zbog izvođenja radova na sanaciji kanalizacionog kolektora u tunelu Vrmac, saobraćaj će na magistralnom putu M-1 dionica Kotor – Krtoljska raskrsnica biti obustavljen od ponedeljka 30. januara u devet sati do 14. februara u 17 sati.
Za vrijeme trajanja obustave, može se koristiti alternativni putni pravac Kotor – Trojica – Radanovići.
Testiranje inteligencije za građanke i građane Kotora biće održano 4. februara 2023. godine u 12 sati na Pomorskom fakultetu u Kotoru.
Testiranje organizuje Mensa Crne Gore u saradnji sa Opštinom Kotor.
Podsjećamo da je u decembru 2022. godine potpisan Memorandum o saradnji između Mense Crne Gore i Opštine Kotor na realizaciji projekta “Digitalna pismenost i inteligencija”.
Ovim projektom je predviđeno sprovođenje edukativnih radionica na temu e-nasilja, digitalnog otiska, prevencije nastajanja i sprečavanja širenja dječje pornografije, osvetničke pornografije, kao i testiranje inteligencije.
Kandidati koji se prijavljuju za testiranje moraju biti punoljetni na dan testiranja. Učenici srednjih škola koji na dan testiranja imaju najmanje navršenih 16 godina mogu testiranju pristupiti uz ovjerenu saglasnost roditelja. Mensin test možete raditi najviše tri puta u životu, pri čemu od posljednjeg testiranja mora proći više od godinu dana.
Testiranje je besplatno za građane Kotora (LK izdata od strane FL Kotor), kao i za dobrovoljne davaoce krvi koji su dali krv u prethodnih šest mjeseci.
Zainteresovani se mogu prijaviti na sledećem linku https://mensa.me/
Gradska galerija Kotor ovogodišnju izlagačku sezonu započinje izložbom radova Aca Mitrovića i Vere Virjević Mitrović, koja će biti otvorena u četvtrak, 26. januara u 19 sati.
Vera Virijević Mitrović (Prokuplje, 1980.) diplomirala je 2003, magistrirala 2006. god. na Fakultetu primenjene umetnosti u Beogradu; trenutno na doktorskim akademskim studijama istog fakulteta. Realizovala je veći broj radova u javnom prostoru (konak Sopoćana, Merkur, Vrnjačka Banja, Gradska bolnica, Prokuplje i dr.) i devetnaest samostalnih izložbi. Zaposlena je na Akademiji tehničko-vaspitačkih strukovnih studija u Nišu.
Aco Mitrović (Kraljevo, 1979.) završio je Srednju umetničku školu “Đorđe Krstić” u Nišu 1998. godine, Akademiju likovnih umjetnosti 2005. u Trebinju, postdiplomske studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 2007. godine. Član je ULUS-a od 2010. godine. Realizovao je 17 samostalnih, te učestvovao na preko stotinu grupnih izložbi i likovnih kolonija.
Nagrađivan je više puta u oblasti crteža i slikarstva. E- mail: acomitrovic79@gmail.com
Proteklih dana brojni domaći i svjetski mediji kroz snimke i fotografije prenijeli su ružnu sliku iz Bosne i Hercegovine
Višegrad
Sa svakom sezonom kiša, topljenja snijega i nabujalih rijeka desetine tona smeća prekriju Drinsko jezero Hidroelektrane Višegrad, javlja Anadolija.
Zbog nebrige stanovništva i nadležnih institucija, divljih deponija i neadekvatnog odlaganja otpada na obalama rijeka, ovaj grad je svake godine na ivici ekološke katastrofe.
– Smeće iz tri zemlje –
S obzirom da smeće prema Višegradu pluta Limom iz pravca Srbije, ali i Drinom iz Crne Gore te uzvodno iz Foče i Goražda, radi se o zajedničkom problemu tri države, koji uprkos brojnim inicijativama, sastancima i obećanjima još uvijek nije riješen.
Dejan Furtula, predsjednik Udruženja “Eko Centar” iz Višegrada, kaže da za ovaj problem ne postoji objašnjenje.
“Ovo je stvarno velika sramota. Dešava se već dugi niz godina zaredom, ali posljednjih 2-3 godine čini mi se da su to najveće količine otpada koji dolazi na lančanicu ovdje na gornje višegradsko jezero. Znamo da je problem otvaranje regionalne deponije za gornji sliv rijeke Drine – Višegrad, Goražde, Foču, Rudo i još neke gradove”, govori Furtula.
Podsjeća da je Srbija napravila deponiju Duboko, koja podmiruje 400.000 stanovnika, i da se i u BiH može uraditi slično kako bi se sanirale deponije u koritima rijeka.
– Loša slika –
Osim na nadležne, Furtula apeluje i na građane da rijeke ne posmatraju kao deponije smeća. Dodaje da do Višegrada rijeka nosi i plastiku, drveće, dijelove automobila pa i medicinski otpad.
“Bukvalno, jedna prava ekološka katastrofa. Nadam se da će tri države Srbija, Bosna i Crna Gora napraviti neki generalni, veliki plan, da će se krenuti prema EU da se traži neka pomoć, neka sredstva, a i sami da izdvojimo sredstva za to. Da se konačno riješi ovaj problem, jer stvarno je bruka za sve nas”, naglašava Furtula.
Proteklih dana brojni domaći i svjetski mediji kroz snimke i fotografije prenijeli su ružnu sliku iz Bosne i Hercegovine. U Višegradu se nadaju da će to biti dodatni motiv da se otpad u Gornjem Podrinju konačno zbrine, a primjera kako to uraditi i kako otpad iskoristiti u svrhu proizvodnje energije ima u brojnim gradovima svijeta.
Za sada, otpad iz akumulacije HE Višegrad uklanjaju samo radnici hidroelektrane što je tek privremeno rješenje.
Kocka je pala: Njemačka isporučuje Ukrajini borbene tenkove Leopard 2. Osim toga će drugim zemljama biti dopušteno da izvezu takve tenkove s kojima raspolažu. Odluke će biti objavljene danas.
Kako njemački mediji javljaju, savezna vlada je odlučila isporučiti Ukrajini borbene tenkove “Leopard 2”. Odluka bi trebala biti objavljena u srijedu (25.1.). Prema navodima tjednika Spiegel planira se isporuka verzije “Leopard 2A6” iz zaliha Bundeswehra, i to jedna bojna, što znači 14 tenkova s opremom i streljivom.
Osim toga će i drugim zemljama biti dopušteno da Kijevu predaju takve tenkove. Poljska je već poslala službeni zahtjev za doza dozvolu isporuke tenkova tipa Leopard Ukrajini. Budući, naime, da su to tenkovi proizvedeni u Njemačkoj, svi kupoprodajni ugovori sadržavaju klauzulu o krajnjem odredištu. To znači da Njemačka mora odobriti prodaju ili isporuku tih tenkova nekoj trećoj zemlji.
Osim toga američki mediji javljaju da i SAD odustaje od svoje suzdržanosti te će navodno Ukrajini poslati tenkove tipa “Abrams”. Prema navodima Wall Street Journala bi Washington do kraja tjedna mogao objaviti isporuku “većeg broja” tih tenkova – drugi izvori govore o 20 do 30 komada. Američka vlada, međutim, ove vijesti do sada nije komentirala.
Kancelar Olaf Scholz tjednima je na udaru kritika po pitanju isporuka “Leoparda 2” – predbacuje mu se oklijevanje i neodlučnost. Dio tih kritika dolazio je i od strane koalicijskih partnera. Scholz je pak svoju suzdržanost opravdavao rizikom od eskalacije i nužnom međunarodnom koordinacijom.
