Mjuzikl Flashdance otvorio Purgatorije 2023. (Foto, Video)

0

Festival mediteranskog teatra Purgatorije 2023. svečano je otvoren sinoć na Ljetnjoj pozornici Centra za kulturu Tivat. Osamnaesto izdanje festivala, na do poslednjeg mjesta ispunjenoj ljetnjoj sceni, zvanično je otvorila pozorišna i  filmska glumica Olga Odanović.

“Bez vas, draga publiko, pozorište ne postoji. Pozorište je privilegija. Baviti se pozorištem je fantastičan posao. Na sve ono što smo zaboravili u ovom ludom vremenu, plemenitost, empatija, tuga i patnja, pozorište je tu da vas podseti da to postoji. Da vas podseća na prave vrednosti. Da budemo humani, empatični, da volimo bližnje svoje, da volimo sebe i da volimo pozorište”, kazala je Odanović.

Ona je istakla da pozorište ima veliku ulogu u odrastanju svih nas, te da je pozorište najbolje provedeno vreme naglašavajući da ono odolijevaeva svim vremenima, onim  divnim i onim manje lijepim.

Purgatorije 2023. – Flashdance

“U najtežim vremenima pozorište daje najbolje rezultate. Pozoriše se uvijek obraća malom čovjeku, poniženom, uvređenom, daje nadu da je ipak, moguć bolji svijet. Najveću obavezu pozorište ima prema sebi. Ono čega se nikada ne možemo zasititi je dobro ispričana priča. U životu mora da se veruje. Vera je nešto što nas oplemenjuje, što nam daje nadu, što nas čini uzvišenim. Pozorište je uzvišeni čin, zato vas molim da verujete u pozorište. Tu su mnoga pitanja, mnogi odgovori. Možda nekad nisu prijatni, lepi, ali to smo sve mi, to je naš život”, kazala je Odanović.

Prisutnima se obratio i Goran Božović, direktor Centra za kulturu Tivat.

“Pričinjava mi ogromnu čast  i izuzetno sam ponosan kad vidim da je Ljetnja pozornica prepuna. Zato što su Purgatorije kultura i umjetnost, zato što su Purgatorije brend i ponos Tivta i Crne Gore, zato što su Purgatorije centar kulturnih zbivanja u regionu, priznat i prepoznat, zato što su Purgatorije tradicija i ogromna obaveza. Purgatorije su vaše i naše, i svakog građanina Tivta i Crne Gore i svakog gosta i svakog posjetioca. Purgatorije ste i vi. Purgotije su i emocije, i sreća i tuga i strah i bijes. Puragtoirjm su i bijeg od stvarnosti. Purgatorije su lijek za dušu. Purgatorije su čistlište. Dok je vas, publike, Purgatorije će živjeti. Zato uživajte večeras i do 30.avgusta u svemu što smo pripremili za vas”, rekao je Božović.

Mjuzikl Flashdance otvorio Purgatorije 2023. (Foto, Video)
Purgatorije 2023. – Flashdance

Nakon otvaranja Pozorište na Terazijama – Beograd odigralo mjuzikl Flashdance u režiji Vladana Đurkovića. Bio je to tročasovni spektakl koji je oduševio publiku.

Predsjednik Opštine Željko Komnenović istakao je nakon predstave da je početak ovogodišnjeg izdanja Purgatorija opravdao očekivanja te da će , ako je suditi po onoj “da se po jutru dan poznaje” ovo biti uspješan festival.

“Imamo jako bogat i kvalitetan program ove godine i smatram da ćemo uspjeti da festival vratimo na nivo koji je imao prije pandemije, ali I da mu damo kvalitet više. Postpandemiske Purgatorije se vraćaju u nekom novom sjaju, novom ruhu I nadamo se da će to publika znati da cijeni” kazao je Komnenović.

Purgatorije 2023. – Flashdance

Glumica Tanja Bošković ističe kako voli da dođe na Purgatorije koje su , kako je kazala, jedan od najboljih Evropskih festivala.

“Redovno sam prisutna na ovom festival i igrali smo ovdje zaista dobrih i kvalitetnih predstava. Volim Tivat i smatram da je on postao jedna ozbiljna kulturna adresa”, kazala je ona.

Slaven Došlo glumac u predstavi kazao je da su Purgatorije zaista poseban festival možda i zbog toga što se održava tokom sezone

“U publici imamo ne samo domaću publiku već i turiste i zadovoljstvo je podijeliti to što smo radili sa najširijim auditorijem”, kazao je on.

Purgatorije 2023. – Flashdance

Reditelj mjuzikla Vladan Đurković podsjetio je da je riječ o pedesetom izvođenju mjuzikla i da mu je drago što je to upravo na otvaranju festivala Purgatorija.

“Prvi put sam sa predstavom u Tivtu i Crnoj Gori, ali od studentskih dana pratim ovaj festival i zato mi je velika čast što je moja predstava otvorila ovaj festival pred publikom koj je navikla na kvalitet i visok nivo pozorišnih predstava” istakao je Đurković.

Kotor – uplovilo pet kruzera sa 6.173 putnika i 2.155 članova posade

0
Kotor – uplovilo pet kruzera sa 6.173 putnika i 2.155 članova posade
Kotor održivi kruzing turizam- foto Boka News

Danas je u kotorskom zalivu uplovilo pet kruzera sa ukupno 6.173 putnika i 2.155 članova posade.

Kruzer „MSC Lirica“  prema najavi iz AD „Luka Kotor“ uplovio je u naš zaliv u 6 sati iz luke Dubrovnik, a isplovljava u 18 sati za Krf. Na njemu je 2.298 putnika i 743 člana posade.

“Marella Explorer” uplovio je jutros iz Dubrovnika sa 1.881 putnikom  i  770 članova  posade. Na sidrištu broj 1 biće do 16 sati, kada isplovljava za Krf.

“AIDAblu” će u Luku Kotor uploviti u 11 sati iz Zadra, sa 1.943 putnika i 625 članova posade, na vezu će biti do 22 sata kada je planirano da isplovi za Dubrovnik.

U kotorskoj luci je i brod “Excellence Adria”, kao i mega jahta “Adriatica” koja je u ponedjeljak uplovila sa 20 putnika i sedam članova posade, a isploviće sjutra u 7 sati.

/T. Vuković/

2. Međunarodni festival folklora “Oj talasi talasajte” od 22. do 26. juna u Kotoru

0
2. Međunarodni festival folklora “Oj talasi talasajte” od 22. do 26. juna u Kotoru
Folklor

U organizaciji folklornog ansambla “Nikola Đurković” Kotor održaće se 2. Međunarodni festival folklora “Oj talasi talasajte” od 22. do 26. juna u okviru kojeg će učestvovati oko 200 folkloraša.

Gosti dolaze iz: Turske (Istanbul), Slovačke (Svidnik), Hrvatske (Metkovići) i Srbije ( Kraljevo) zajedno sa ansamblima iz Crne Gore.

Posebno se izdvaja gradski Tamburaški orkestar “Vasa Jovanović” iz Novog Sada koji će imati svoj samostalni koncert u okviru Festivala.

Kalendar festivala:

𝟮𝟯.𝟬𝟲. 𝙊𝙩𝙫𝙖𝙧𝙖𝙣𝙟𝙚 𝙁𝙚𝙨𝙩𝙞𝙫𝙖𝙡𝙖 𝙞 𝙜𝙖𝙡𝙖 𝙠𝙤𝙣𝙘𝙚𝙧𝙩 u 21h na Ljetnjoj pozornici u Kotoru

𝟮𝟰.𝟬𝟲. “𝙏𝙧𝙜𝙤𝙫𝙞𝙢𝙖 𝙜𝙧𝙖𝙙𝙖” 𝙈𝙄𝙉𝙄 𝙆𝙊𝙉𝘾𝙀𝙍𝙏𝙄 svih učesnika festivala od 10h do 12h na  Trgovima u Starom gradu

𝟮𝟰.𝟬𝟲. 𝙆𝙤𝙣𝙘𝙚𝙩 𝙜𝙧𝙖𝙙𝙨𝙠𝙤𝙜 𝙩𝙖𝙢𝙗𝙪𝙧𝙖𝙨𝙠𝙤𝙜 𝙤𝙧𝙠𝙚𝙨𝙩𝙧𝙖 “Vasa Jovanović” iz Novog Sada u 21h na Ljetnjoj pozornici u Kotoru

𝟮𝟱.𝟬𝟲.  𝙆𝙊𝙉𝘾𝙀𝙍𝙏 𝙪𝙘𝙚𝙨𝙣𝙞𝙠𝙖 𝙞 𝙯𝙖𝙩𝙫𝙖𝙧𝙖𝙣𝙟𝙚 𝙛𝙚𝙨𝙩𝙞𝙫𝙖𝙡𝙖 u 21h na Ljetnjoj pozornici u Kotoru

Pokrovitelj ovogodišnjeg festivala je Opština Kotor, dok su glavni sponzori Turistička organizacija Kotor i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.

BIG GAME FISHING – Sve spremno za 10. izdanje ‘Offshore world challenge – Komiža 2023.‘, najbolja ekipa ide na Svjetsko prvenstvo!

0
BIG GAME FISHING – Sve spremno za 10. izdanje ‘Offshore world challenge – Komiža 2023.‘, najbolja ekipa ide na Svjetsko prvenstvo!
Big game fishing

Sve je spremno za deseto jubilarno izdanje “Offshore world challenge – Komiža 2023.”, nadmetanja u ribolovu na velike trofeje koje se do 19. do 23. jula održava u akvatoriju otoka Visa.

Domaćin ovog međunarodnog kvalifikacijskog natjecanja u big game ribolovu, Sportski ribolovni klub “Komiža”, već je dobio potvrdu dolaska 25 posada iz domicilnih luka, ali i Italije, Crne Gore i Slovenije, uz najavu još deset ekipa koje se žele tri ribolovna dana okušati u dvoboju sa tunama, iglunima, iglanima, lucima i lampugama.

No uz borbu za epitet pobjednika ovog big game, ribolovci će voditi bitku i za nagradu za najtežu ulovljenu tunu, kao i za vizu koja će najboljoj ekipi osigurati odlazak na svjetsku smotru ribolovaca u Kostarici 2024. godine.

– Ritam događanja ostaje u zadanim okvirima, a to je četvrtak i petak ribolov od 8 do 17 sati, dok je trećeg dana, u subotu sat vremena kraći boravak na moru. Svaki dan nakon dolaska ribolovaca na kopno, imamo na rivi, kod Komune vaganje ulovljene tune, što je prava atrakcija za sve goste, poglavito strane, koji baš i nemaju priliku vidjeti tunu, netom izvađenu iz mora. Nastavljamo i sa koncertnim zbivanjima i za sudionike big gamea i za komiške goste, pa ćemo u srijedu nakon svečanog otvorenja natjecanja uz sudjelovanje ministrice poljoprivrede Marije Vučković te župana splitsko-dalmatinskog Blaženka Bobana, imati koncert Nene Belana i Fiumensa. U četvrtak je nastup Luke Nižetića, petak grupe Ljetno kino, a subotu nakon svečanosti proglašenja pobjednika slavit ćemo uz koncert Šajete – niže nam raspored ovogodišnjeg big game u Komiži, Tonči Božanić predsjednik kluba domaćina i glavna organizacijska poluga.

Uz jedan kuriozitet – SRK “Komiža” uz natjecanje “velikih” ribolovaca u petak ima i ribolov za djecu, od 7 do 14 godina, koji će loviti iz tri gajete falkuše, tradicijskih drvenih plovila komiških ribara. Naravno i za najuspješnije “little game ribolovce” osigurane su vrijedne nagrade, koje će djeci biti uručena na centralnoj pozornici, uoči gastronomske ribarske fešte uz besplatne ribarske specijalitete kulinarskih meštara i degustaciju otočnih vina i autohtonih proizvoda “Street seafood festival”.

– Već tradicionalno imamo u sklopu našeg big game i okrugle stolove s najaktualnijim temama u ribarstvu, pa ćemo ove godine imati panel “Pozitivni rezultati zaštite Jabučke kotline”, te “No-take zona komiški rt Stupište” i “Doprinos hrvatskih ribara svjetskom ribarstvu” – dopunjuje detalje oko četverodnevne fešte ribarstva u njegovoj Komiži, “najribarskijem mistu na svitu”, Božanić uz poziv svim ljubiteljima big game, da im se pridruže u srpnju na ovoj sportsko-turističkoj manifestaciji.

Herceg Novi dobija film o olimpijcima: “Herceg Novi – grad olimpijaca”

0
Herceg Novi dobija film o olimpijcima: “Herceg Novi – grad olimpijaca”
Herceg Novi dobija film o olimpijcima

“Herceg Novi – grad olimpijaca” radni je naziv dugometražnog dokumentarnog filma čije je snimanje počelo i koji će objediniti priče o poznatim Novljanima i Novljankama koji su učestvovali na Olimpijskim igrama. To je samo jedan od načina da se grad oduži svojim ambasadorima koji su kroz sport pronosili priču o Herceg Novom. Tim povodom predsjednik  Opštine Herceg Novi Stevan Katić potpisao je ugovor o saradnji sa direktorom produkcijske kuće Cinnesport Aleksandrom Miletićem.

Inicijator projekta je Opština Herceg Novi, a film će premijerno biti prikazan za Dan grada – 28. oktobra, istakao je predsjednik Stevan Katić.

“Riječ je o fenomenu jer Herceg Novi ima najveći broj olimpijaca po glavi stanovnika, a to su prepoznali u renomiranoj produkcijskoj kući, koja iza sebe ima brojne projekte, zbog čega smo i započeli realizaciju. Naša težnja je da odamo čast sportistima za uspjehe koji su postigli na najprestižnijem takmičenju, sačuvamo i valorizujemo tu priču. Film će biti prikazivan na različitim sportskim kanalima u Crnoj Gori, regionu i Evropi. Biće to prilika za dodatnu promociju Herceg Novog kako bi se ova priča daleko čula”, istakao je predsjednik Katić.

Sedam dana bilo je dovoljno da Novljani i Novljanke oduševe produkcijsku ekipu predustretljivošću, ljubaznošću i kooperativnošću, dok su im, veoma srećni što se projekat realizuje, otkrivali kako su i gdje naučilili da plivaju, ko im je bio uzor, gdje su napravili prve košarkaške korake, a iznad svega koliko im znači to što ime svoga grada pronose širom svijeta. Sniman je na različitim lokacijama koje su simbol grada i mjesta gdje su novski olimpijci započeli karijere.

Film će imati veliki značaj ne samo za Herceg Novi već i za državu i Olimpijski pokret, kao i sve ljude koji vole sport, kazao je direktor i scenarista Aleksandar Miletić.

Herceg Novi dobija film o olimpijcima

“Snimljena je polovina materijala i nastavljamo dalje, a film će biti spreman do Dana grada. Film se snima na inicijativu Opštine koja je željela da istakne značaj sporta što je velika stvar jer malo gradova na svijetu može da se pohvali takvom tradicijom. To može da služi na čast i gradu i svim Novljanima koji baštine ovu tradiciju i istoriju”, kazao je Miletić.

Dirnuti iskrenim pričama novskih sportista istakli su da su “one ponekad značajnije i od medalja”. Nove storije zabilježiće početkom septembra, tokom drugog dijela snimanja filma.

Uz petočlanu ekipu Cinne sporta, sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica i predsjednik KK Primorje 1945 Željko Roganović.

Hrvatska: Pao mađarski vojni helikopter, pronađena dva tijela, za trećom osobom se traga

0
Hrvatska: Pao mađarski vojni helikopter, pronađena dva tijela, za trećom osobom se traga
Foto Hina

U blizini Drniša pao je mađarski vojni helikopter koji je letio u sklopu zajedničke vojne obuke hrvatskih i mađarskih vojnih postrojbi, dva tijela su pronađena, dok se za trećim tijelom još uvijek traga, javlja Anadolija.

“Helikopter Mi-171 Sh iz Divulja i avion Pilatus Hrvatskog ratnog zrakoplovstva uključili su se u srijedu 21. juna 2023. u potragu za vojnim helikopterom koji se srušio na području Pakova sela u Šibensko-kninskoj županiji. Nije riječ o helikopteru Oružanih snaga Republike Hrvatske. Ministarstvo obrane će pravovremeno o svim detaljima izvijestiti javnost”, izvijestili su iz Ministarstva obrane republike Hrvatske (MORH).

Josip Brozičević, voditelj Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) prenio je kako su u helikopteru su bila tri osobe, dva tijela su nađena, za trećim se traga.

Mađarski helikopter bio je u Hrvatskoj u sklopu obuke, a o uzrocima pada te detaljnijim okolnostima nesreće istražna tijela će izvijestiti javnost nakon što se utvrde sve okolnosti nesreće.

Zemunik: Još se ne zna uzrok nesreće mađarskog helikoptera, kreće istraga

Još se ne zna uzrok pada mađarskog vojnog helikoptera u srijedu kod Drniša, rekao je direktor Međunarodnog središta za obuku specijalnih zračnih snaga u vojarni ‘Pukovnik Mirko Vukušić’ u Zemuniku, dodavši da je pao jedan od dva mađarska helikoptera koji su u slično vrijeme bili na obuci.

Mađarski helikopter Griffon koji se nalazio na obuci u Međunarodnom središtu za obuku specijalnih zračnih snaga (MSAP TC) u vojarni Hrvatsko ratnog zrakoplovstva (HRZ) ‘Pukovnik Mirko Vukušić , srušio se danas oko 12 sati u blizini Drniša, kod Pakovog Sela, na povratku sa zadaće na matični aerodrom u Zemuniku Donjem, naveli su ranije danas iz MORH-a.

U padu helikoptera smrtno su stradala dva člana posade, za trećim se još uvijek traga, a uskoro kreće istraga.

U akciju potrage su odmah upućeni avion Pilatus PC-9 i helikopter Mi-171Sh Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) s timom za traganje.

Direktor Međunarodnog središta za obuku specijalnih zračnih snaga Tomislav Pušnik na konferenciji za novinare popodne u Zemuniku potvrdio je da su oba mađarska helikoptera na obuci bila u slično vrijeme.

“Polijetanje je bilo u 10,05 minuta, jedan helikopter, 10,16 sati, drugi helikopter. Dva mađarska helikoptera provodila su obuku u istoj pilotažnoj zoni”, istaknuo je Pušnik na konferenciji za medije Ministarstva obrane RH u Zemuniku,  na kojoj su bili i ministar obrane Mario Banožić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj i zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) brigadni general Michael Križanec.

Pušnik je istaknuo da je zadnji  kontakt s posadom mađarskog helikoptera koji je nastradao, bio neposredno prije nego što se jedan od helikoptera krenuo natrag.

“Nema informacija što je uzrok udesa, no udes se nije desio iz pilotažne zone, nego s povratka iz te zone na aerodrom”, dodao je.

Istraga u skladu sa standardima NATO-a

Ministar obrane Banožić istaknuo je kako se očekuje skori početak istrage, koja bi trebala rasvijetliti što se dogodilo.

“U komunikaciji smo s mađarskim Ministarstvom obrane i dat ćemo im potpunu podršku u svemu što će biti potrebno kako bi se došlo do odgovora“, poručio je ministar i izrazio sućut obiteljima, kolegama i prijateljima poginulih pripadnika mađarskih Oružanih snaga.

Načelnik Glavnog stožera OS RH Robert Hranj izvijestio je da se nesreća dogodila za vrijeme “obuke u planinskom letenju”, koja je dio programa obuke MSAP TC-a.

“Program je kreiran 2019. od strane četiri zemlje, sponzoriran od strane NATO-a, SAD-a, a povremeno uključuje instruktore iz drugih saveznih država. Ova obuka dio je planskog ciklusa u obučavanju pilota i specijalnih snaga za različite zadaće. Istraga koja slijedi, odvijat će se u skladu sa standardima NATO-a”, istaknuo je Hranj.

Na pitanja novinara jesu li piloti na obuci imali ažurirane karte za letenje, zapovjednik HRZ-a brigadni general Mihael Križanec rekao je da su karte trebale biti ažurirane, ali i da je u letenju ispod 300 metara, dužnost članova posade promatrati zračni prostor.

“Ne možemo mi tu upirati prstom na nikoga. Pravilo je: ‘vidi i izbjegni bilo kakvu prepreku’. Ne možeš nikad, na visinama manjim od 300 metara, biti siguran da ništa nije u zraku”, istaknuo je Križanec.

Pušnik je dodao da MSAP TC ima karte na kojima su označeni svi dalekovodi i prepreke, među kojima su radio antene, vjetroelektrane, meteo antene.

“Oni su označeni, imamo te karte i svaka posada je dužna pripremiti se i voditi let u skladu s time”, dodao je.

Na novinarsko pitanje je li i ‘zipline’, u koji se, prema neslužbenim informacijama, zapleo helikopter, bio upisan na karte, Pušnik je rekao da se taj ‘zipline’ nalazi u kanalu, ne preciziravši dodatno.

“Koje god informacije mi imamo, mi ih unutra unesemo. (…) Što se tiče ziplinea, on se nalazi tamo u kanalu, i karta, točno ima dalekovod jedan koji ide iznad toga, i to je ucrtano”, rekao je.

Istaknuo je da taj tip helikoptera ima “flight data recorder”, uređaj koji bilježi sve parametre letenja.

“Ako ju istražitelji pronađu, sigurno će je uzeti kao jednu od relevantnih stvari za analizu”, istaknuo je Pušnik.

Potraga za podmornicom: ostalo kisika za još samo nekoliko sati

0
Potraga za podmornicom: ostalo kisika za još samo nekoliko sati
Ocean Gate Titan – foto BBC

Spasilački timovi iz Kanade, SAD-a i Francuske nastavljaju složenu potragu za američkom podmornicom na području u sjevernom Atlantiku gdje su sonari zabilježili zvukove koji su odašiljani u pravilnim razmacima.

Pretraženo je oko 26 hiljada četvornih kilometara morske površine. Procjenjuje se da bi zalihe zraka u “Titanu” mogle biti potrošene za oko 5 sati.

Plovilo u kojem je pet osoba nestalo je u nedjelju tijekom putovanja do mjesta potonuća najpoznatijeg broda na svijetu, “Titanica”, otprilike 650 kilometara od kanadske obale.

– Ne mogu reći o kakvim je zvukovima riječ. No ono što mogu jest da tražimo ondje gdje su zvukovi zabilježeni i to je sve što u ovom trenutku možemo učiniti, rekao je Jamie Frederick, kapetan u američkoj obalnoj straži.

– “Titan” je dizajniran tako da u slučaju krize automatski izroni na površinu, pokrene neku vrstu uzgonskih uređaja koji bi ga iznijeli na površinu. No to se nije dogodilo. S obzirom na to, očito to nije bio samo komunikacijski kvar, nego neka vrsta sveukupnog katastrofalnog kvara, rekao je znanstvenik Michael Guillen.

Trajekt “Ruka pravde” od danas u funkciji

0
Trajekt “Ruka pravde” od danas u funkciji
Ruka pravde – foto N. Mandić

Trajekt Ruka pravde, koji je nedavno u Grčkoj kupilo preduzeće Morsko dobro, od danas će saobraćati na liniji Kamenari – Lepetane.

Tim povodom biće organizovan događaj kojem će prisustvovati direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj, predsjednik Upravnog odbora Blažo Rađenović, predsjednik Vlade Dritan Abazović i ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović.

Morsko dobro kupilo je krajem maja ovaj polovni trajekt 76 metara dužine, prvobitnog naziva Telamon, od grčke kompanije Karaiskakis Shipping Company za 3,2 miliona EUR.

Kapacitet tog plovila su, kako je ranije saopšteno, 102 putnička vozila.

Ruka pravde u Boki – foto screenshot RTCG

“Trajekt „Ruka pravde“ predstavlja dugoročnu investiciju i biće idealan i za uvođenje novih linija koje planiramo. Brod predstavlja sasvim drugu vrstu ponude kako sa aspekta sigurnosti, tako i sa aspekta komfora putnika. Smatramo svojim velikim uspjehom što smo u ovako ograničenom vremenskom periodu uspjeli prije svega da identifikujemo odgovarajući brod, a osim toga da obezbijedimo da je brod kupljen slobodan od bilo kakvih pravnih tereta i slično”, poručili su iz Morskog dobra.

Nedeljko Simanić predstavlja svoj prvi roman

0
Nedeljko Simanić predstavlja svoj prvi roman
Simanić promocija

Roman prvijenac autora Nedeljka Simanića, akademskog slikara iz Kotora, objavljen pod nazivom “Succubus” u izadanju kuće  “Ouroboros”, biće predstavljen ljubiteljima proze u petak, 30. juna u 20 sati Atrijumu Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

Poznavaoci Simanićevog likovnog opusa imaju priliku da upoznaju i drugu stranu njegovog talenta, dar za pisanjem. Naziv romana, koji je autobiografska fikcija, sa elementima porodične sage, prema srednjoevropskim predanjima, drugi je naziv za ženskog demona, ali u samom romanu ima isključivo metaforički karakter.

Autor pripovjeda o odrastanju u Sarajevu, opisuje ratnu sarajevsku dramu, okolnosti i karaktere  svih likova romana. Centralni lik romana je autorov otac, koji figura oko koje teče glavni zaplet djela.

Urednica je Natalija Đaletić, a djelo je objavljeno uz podršku Opštine Kotor.

Nedeljko Simanic rođen je u Sarajevu 1966. g. Završio je Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu. Studirao je na Odsjeku za jugoslovensku književnost pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Diplomirao slikarstvo na Likovnoj akademiji u Trebinju.  Pisao je književne prikaze u sarajevskoj dnevnoj i omladinskoj štampi. Objavljivao prozu u alternativnom sarajevskom časopisu za kulturu i književnost “Album”. Objavljuje pripovjetke na internet portalu Fenomeni. Djelo “Succubus je prvi njegov roman”. U pripremi je i zbirka poezije pod nazivom “Ka zlatnom gusaru”.

Nedeljko Simanić već niz godina živi i stvara u Kotoru. Gradska galerija Kotora nagradila ga je za najbolji rad na konkursu “Kotorski vizuelni umjetnici”. Poznat je i po svom pedagoškom radu sa hobistima.

 /M.D.P./

Gubitak i obaveze Instituta Igalo 39,5 miliona eura, situacija sve gora…

0
Gubitak i obaveze Instituta Igalo 39,5 miliona eura, situacija sve gora…
Institut Igalo Ljilja Nikezić

Situacija u Institutu Igalo sve je gora i gora. Naime, na kraju prvog kvartala ove godine akumulirani gubitak i kratkoročne i dugoročne obaveze dostigle su iznos od 39,5 miliona eura, što je u odnosu na početak prošle godine više za skoro sedam miliona, odnosno za preko 20 odsto.

Prema finansijskim iskazima Instituta Igalo, čiji je većinski vlasnik država, akumulirani gubitak na kraju marta je iznosio 29,4 miliona eura, što je za 4,6 miliona eura više u odnosu na početak 2022. godine, odnosno period od prije 15 mjeseci. Kratkoročne obaveze Instituta su za 15 mjeseci povećane za preko tri miliona i na kraju marta ove godine iznosile su 8,3 miliona. Dugoročne obaveze su iznosile 1,857 miliona i u odnosu na početak 2022. godine smanjene su za blizu 8,5 miliona eura.

Prvi kvartal preduzeće je završilo sa minusom od 1,27 miliona eura. Institut je imao 701,77 hiljada eura prihoda, što je za 87 hiljade više nego u istom periodu lani. Troškovi poslovanja za tri mjeseca ove godine iznosili su 847 hiljada, što je za 84 hiljade manje nego u istom periodu lani.

Na troškove zarada za tri mjeseca utrošili su 1,1 milion eura, približno isto kao lani, s tim što se radnicima duguje nekoliko plata i što mjesecima pokušavaju da se izbore za redovnu isplatu zarada, kao i za usvajanje kolektivnog ugovora od strane Vlade.

Institut Igalo je još prošle godine počeo da traži avansne uplate od Vlade, odnosno Fonda zdravstva, kako bi mogao da funkcioniše, jer mu je račun skoro pa konstantno u blokadi. Prema podacima CBCG na dan 31. maj, zdravstveno-rehabilitaciona ustanova je bila u blokadi na iznos od 276,3 hiljade eura.

Račun je bio blokiran uglavnom od strane radnika, a u jednom navratu i od Elektroprivrede. Institut je dobio avans od Vlade najprije u iznosu od 1,2 miliona, a nedavno je dobio još 600 hiljada avansa. Taj novac je utrošen za isplatu duga za plate radnicima, a prvi avans, prema riječima predsjednika odbora direktora preduzeća Draška Raškovića, Institut je vratio državi u roku od dva mjeseca.

Svakako, ni 1,2 miliona avansa, a ni 600 hiljada avansa, ne mogu da riješe probleme Instituta i dug i obaveze od skoro 40 miliona eura.

Osim isplate avansa, država nije pomagala Institut, niti, kako se može zaključiti, to namjerava da uradi.

Ono što je država pokušala da uradi, tačnije vlade koje je vodio DPS, jeste da privatizuje Institut. U toj namjeri, međutim, nije uspjela, iako je više puta raspisivala tender i u više navrata obavljala razgovore sa zainteresovanim ponuđačima. Poslednji ponuđač koji je odustao od daljih pregovora sa Vladom oko kupovine 56,5 odsto akcija Instituta bio je češki Filibert. Oni su zajedno sa crnogorskom kompanijom “Vile Oliva” dostavili ponudu od 10 miliona za akcije, te preko 30 miliona investicija, ali je vlada Duška Markovića poništila tender. Vlada Dritana Abazovića, nakon odluke Upravnog suda, obnovila je pregovore sa Česima. Ipak, nijesu uspjeli da se dogovore ni oko obnove pregovora, jer Vlada nije bila spremna da preuzme dio dugova Instituta Igalo, niti da zemljište Instituta prepiše novim vlasnicima, odnosno Institutu. To su bili glavni problemi u pregovorima između države i češko-crnogorskog konzorcijuma, koji su i zvanično propali početkom maja.

Tada su Česi saopštili da u sadašnjem političkom momentu ne mogu nastaviti pregovore i da da će razmotriti svoju odluku ako se nakon izbora politička situacija stabilizuje i država i dalje bude zainteresovana da proda svoj udio.

Zemljište i objekti procijenjeni na 117 miliona eura

Stalna imovina Instituta Igalo vrijedi 118,9 miliona, od čega se na zemljište i objekte odnosi 117 miliona eura.

Aktiva i pasiva društva u prvom kvartalu iznosili su 119,6 miliona eura, dok je kapital bio 87,2 miliona. Osnovni kapital bio je 59,24 miliona eura.

Rezerve društva na kraju marta iznosile su 57,4 miliona eura, a dugoročna rezervisanja i obaveze 2,45 miliona. Od toga se na dugoročne kredite odnosi 1,75 miliona eura.

Odložene poreske obaveze Instituta iznose 6,3 miliona eura, dok su kratkoročna rezervisanja i obaveze 23,4 miliona eura.

Kratkoročne obaveze iznose 8,3 miliona, a na obaveze po osnovu kredita odnosi se 1,44 miliona. Obaveze prema dobavljačima su 2,2 miliona, dok su ostale obaveze iz poslovanja, 4,4 miliona, pokazuju finansijski iskazi društva čiji je izvršni direktor Savo Marić.

/Draško Milačić/