Sjećanje na holokaust: “Putin otvara nove logore”, rekao je poljski premijer

0
Aušvic – foto EPA

Poljski premijer je u petak optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da “na istoku otvara nove logore”, u prigodi 78. obljetnice oslobođenja nacističkog logora smrti Auschwitz-Birkenau, na Dan sjećanja na žrtve holokausta.

“Na Dan oslobođenja njemačkog hitlerovskog logora smrti Auschwitza-Birkenaua, sjetimo se da Putin upravo otvara nove logore na istoku”, napisao je Mateusz Morawiecki na Facebooku, pozivajući da se pomogne Ukrajini kako se povijest “ne bi ponovila”.

“Odlučno i zajedničkim snagama moramo se oduprijeti zločincima koji provode genocid na istoku Europe”, upozorio je Morawiecki.

Za razliku od prijašnjih godina, ruski izaslanici ove godine nisu bili pozvani na obilježavanje Dana sjećanja na žrtve holokausta, zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Među sudionicima komemoracije bili su vjerski poglavari, preživjeli logoraši i Douglas Emhoff, Židov, suprug američke potpredsjednice Kamale Harris.

U Auschwitzu-Birkenauu, sagrađenom u okupiranoj Poljskoj, ubijen je milijun europskih Židova – od šest milijuna stradalih u holokaustu – od 1940. do 1945.

Logor, u kojemu je stradalo i 80.000 Poljaka nežidova, 25.000 Roma i 20.000 sovjetskih vojnika, oslobodila je Crvena armija 27. januara 1945.

Umrli su u plinskim komorama, od gladi, hladnoće ili bolesti.

Aušvic foto EPA

Na komemoraciji, ravnatelj Memorijala u Auschwitzu usporedio je smrt ljudi u Ukrajini s patnjom u Drugom svjetskom ratu.

“Slična bolesna megalomanija, slična žudnja za moći i slični mitovi o jedinstvenosti, veličini, prvenstvu…samo napisani na ruskom. Nevini ljudi opet masovno umiru u Europi”, rekao je Piotr Cywinski u obraćanju publici, uključujući onima koji su preživjeli holokaust.

Logor je postavila nacistička Njemačka u okupiranoj Poljskoj 1940. Isprva je bio smještaj za poljske političke zatvorenike, a postao je najveći centar za istrebljenje u kojem se u praksi provodio plan Adolfa Hitlera da ubije sve Židove – “Konačno rješenje”.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova napisala je na Telegramu u četvrtak da zapad pokušava prekrojiti povijest i rekla da se “sjećanje na užase nacizma i sovjetske heroje-osloboditelje ne može izbrisati”.

“Opus Prenatum”

0
“Opus Prenatum”
Koncert

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u subotu 28. 1. 2023. godine sa početkom u 19 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” biti upriličen koncert pod nazivom „Opus Prenatum” – djelo kompozitora Vladimira Martinova. Rekonstrukciju djela ce izvjesti Egor Lebedev – klavir, Hermes Zigot (Hermes Zygott) – kristalne zdjele.

Egor Lebedev je mladi reditelj i muzičar, sve što radi je eksperiment da pronađe nešto novo. Poslednjih godina iscenirao je mnogo predstava i snimio jedan igrani film.

Hermes Zigot (Hermes Zygott) je slikar, muzičar, umjetnik performansa i instalacija.  Frontmen muzičko-poetskog projekta „Hermes’brothers”. Godine 2007. upoznao je kompozitora i filozofa Vladimira Martinova. Poslije dva zajednička putovanja na Tibet, Vladimir Martinov je 2013. godine napisao djelo „Opus Prenatum”, za kristalne zdjele, solo sopran i gudački ansambl antičke muzike Moskovske filharmonije „Opust Posth”, gdje je Hermes Zigot svirao na kristalnim zdjelama.  Predstave su održane u maloj sali Moskovskog konzervatorijuma, u Novogolutvinskom manastiru Svete Trojice, po projektu Platforma Kirila Serebrinikova.

Hermes je sarađivao sa Olegom Kulikom, ruskim konceptualnim umjetnikom, koji je svojevremeno u Budvi održao performans u sklopu umjetničkog programa Grada Teatra.

Abazović sa ministrima posjetio Kotor: Opšta bolnica da postane KBC, prioriteti, bedemi, sportska dvorana…

0
Abazović sa ministrima posjetio Kotor: Opšta bolnica da postane KBC, prioriteti, bedemi, sportska dvorana…
Posjeta Kotoru – foto Vlada CG

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, zajedno sa ministrima, boravio je danas u zvaničnoj posjeti Opštini Kotor, gdje će se sastaao sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem. Pored premijera Abazovića, vladinu delegaciju činili su ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević.

“Kotor je grad koji generiše najveću vrijednost u Crnoj Gori koja se ne mjeri samo ekonomskim parametrima, već kao turistički brend po kojem je naša država prepoznatljiva u svijetu”, poručio je Abazović.

On je kazao da će Vlada podržati projekat čišćenja gradskih bedema.

“Riječ je o vrlo složenoj proceduri u tehnološkom smislu. S obzirom na to da su čelnici Opštine već kontaktirali italijanske firme koje imaju iskustvo u obavljanju tih poslova, spremni smo da nađemo način za finansiranje i da se sa realizacijom krene što prije”, najavio je Abazović.

Premijer je kazao da očekuje i izgradnja jednog krila Opšte bolnice Kotor, čime bi ova zdravstvena ustanova postala kliničko-bolnički centar.

“Kotorska bolnica predstavlja regionalni centar u koji je Vlada u proteklom periodu značajno investirala. Cilj je da u danima pred nama osmislimo idejni projekat, koji bi podrazumijevao izgradnju jednog krila kako bi Opšta bolnica u okviru tercijalnog nivoa zdravstvene zaštite  postala kliničko-bolnički centar. Budući da je na ovom području, prisutan veliki broj građana/ki i turista/tkinja, naročito tokom ljetnjih mjeseci, takav objekat bi bio neophodan”, istakao je Abazović.

Sportska dvorana Kotor – foto Vlada CG

Kao jedan od osnovnih problema usporenog ekonomskog razvoja Kotora, on vidi u sporost procedura od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

“Ubrzavanje procedura pokrenulo bi izgradnju određenih objekata na teritoriji opštine. U razgovoru sa predstavnicima AD Luka Kotor informisan sam da je protekla sezona bila izuzetna kada je u pitanju broj uplovljavanja kruzera i broj putnika/ca koji su posjetili Kotor. U planu su mjere koje bi doprinijele da prihodi od te grane turizma budu veći. Kako sam obaviješten, u februaru počinje izgradnja novih gatova za jahte i jedrilice u kotorskoj luci, što će uvećati prihode i  dati još jednu vrijednost ovom gradu. Moram istaći da je Kotor veoma uspješna opština i mi iz Vlade bismo voljeli da se na nju ugledaju i ostali gradovi u Crnoj Gori. Nadam se da ćemo zajedničkim djelovanjem uspjeti da riješimo i druge infrastrukturne probleme, kao što je, recimo, sportska dvorana”, saopštio je Abazović.

Predsjednik Opštine, Vladimir Jokić, tom prilikom je kazao da Kotor kao opština ima najmanje finansijskih zahtjeva prema državi.

Posjeta Bolnici Kotor

Naši zahtjevi prema Vladi se odnose na to da se otvori prostor za dalje napredovanje i razvijanje grada, uz smanjenje administrativnih prepreka. Tu izražavam veliku zahvalnost što je prepoznato da ti problemi postoje i što postoji spremnost da se oni prevazilaze. Naravno, jasno je da se problemi sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara ne mogu riješiti preko noći, ali možemo ući u proces rješavanja tog problema. Obići ćemo i sportsku dvoranu koja se gradi kao Skadar na Bojani. Od 2008. godine je započeto sa rokom izgradnje od godinu dana. Kao što vidimo, izgradnja nigdje nije odmakla. Tu postoji bezbroj problema sa kojima ćemo upoznati predstavnika Vlade Crne Gore u nadi da ćemo zajednički naći rješenje i završiti je. Koliko je to veliki problem, a država i Opština Kotopr su suinvestitori možda najbolje govori činjenica da je oprema na toj sportskoj dvorani u međuvremenu zastarjela i da se mora mijenjati”, kazao je Jokić.

On je naglasio da bi, prema preliminarnoj procjeni,  čišćenje gradskih bedema tj. frontova prema moru, uz restauraciju/konzervaciju koštalo do šest miliona eura.

Šćekić: Bolnica Meljine daleko od gašenja, dajemo joj infuziju preko kotorske bolnice

0
Šćekić: Bolnica Meljine daleko od gašenja, dajemo joj infuziju preko kotorske bolnice
Foto Vlada CG

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić rekao je da Vlada uradila sve da bolnicu Meljine vrati u javno zdravstvo, te da se zaposlenima manipuliše. Govoreći o 50 radnika koji su dobili otkaz, rekao je da oni moraju da se prijave na konkurs, kako bi postali dio javnog zdravstva.

Šćekić je nakon obilaska bolnice u Kotoru, rekao da Vlada rješava problem, te da nije kriva što je bolnica Meljine svedena na 11 ljekara.

-To što je neko dozvolio da se devastira bolnica i svede na 11 ljekara, to je pitanje za one koji su to uradili, ne za nas koji taj problem rešavamo. Ovaj model je jedini moguć, želimo da damo napore da u okviru kotorske bolnice damo napore da bolnica Meljine funkiconiše i da damo napore da ona bude samostalna. Nije lako obezbijediti danas kadar koga nema u toj bolnici i zato mislim da kotorska bolnica pomaže da ne dođe do prekida zdravstvene usluge u Herceg Novom. Da li bi željeli da bude što više zaposlenih u tom dijelu kotorske bolnice, željeli bi ali to je proeces i to ne može da se uradi preko noći – dodao je Šćekić.

Upitan da li je to korak do gašenje bolnice Meljine, Šćekić kaže da je daleko od toga.

-Ona je dovedena do gašenje i mi je vadimo iz gašenja i zato smo joj dali infuziju preko kotorske bolnice. Da smo krenuli da pravimo bolnicu posebno mi bi morali da čekamo zakonske mogućnosti i cekamo novi kadar a to nije lako – naveo je Šćekić, dodajući da je bolnica ozbiljno zapuštena.

-Mi je vraćamo na nivo a ne dođe do prekida i da se pruži zdravstvena usliuga ali moraće da pomažu i druge bolnicei moraćemo da angažujemo i ljekare iz drugih bolnica – naveo je on.

Kad je u pitanju 50 radnika koji su dobili otkaz, rekao je da je to pitanje za stečajne upravnike.

-Mi smo tu da raspišemo konkurs.Prije svega da bi neko ušao u javno zdravstvo, mora da prođe zakonsku proceduru, ne može niko iz privatne bolnice da uzme zaposlene i prenese ih u javni sistem zdravlja. Onda bi mi stavljali sve druge privatne zdrvastvene ustanove u podredjen položaj – pojašnjava Šćekić.

Premijer Dritan Abazović, komentrišući situaciju u bolnici Meljine, rekao je da je optimista, i da je Vlada uradila sve što je i obećala.

-Građani Herceg Novog će imati sve usluge koje su imali do sad, samo na održiv način. Bolnica je  predmet stecaja i u rukama tužilaštva. Uz ogromne napore, mi smo riješili situaicju na način što će bolnica pružati sve usluge koje je pružala i prije. Ako neko misli da je bolnoca održiva sa 11 ljekara, nisam siguran, mi ćemo je postaviti kao dio sistem javnog zdravstva i podržaćemo je uz pomoć svih drugih bolnica – rekao je Abazović.

U BiH obilježen Međunarodni dan sjećanje na žrtve holokausta

0
U BiH obilježen Međunarodni dan sjećanje na žrtve holokausta
Mostar – foto Hina

Nizom manifestacija u Mostaru i Sarajevu u petak je obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta na kojima se pozvalo na osvješćivanje najvećeg zla u povijesti čovječanstva.

Središnja komemoracija u Mostaru održana je na starom židovskome groblju, gdje je vijence položio predsjednik Židovske općine u Mostaru Amir Gross Kabiri, predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto te čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović.

Mostarski gradonačelnik Mario Kordić istaknuo kako ovaj dan doživljava kao općeprihvaćeni datum kada se prisjeća velike žrtve i patnje židovskoga naroda.

„Ovo je dan kojim obilježavamo pijetet žrtvama stradalim u svim ratovima, a posebno u Drugom svjetskom ratu“, rekao je Kordić.

Židovska zajednica u Mostaru danas svega broji 40-tak članova.

U Sarajevu je predsjednik Židovske općine u BiH Jakob Finci predvodio komemoraciju na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Tijekom dana Senat Sveučilišta u Mostaru jednoglasno je usvojio radnu definiciju antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA).

Hrvatski narodni sabor BiH, koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, osudio je pokušaje relativiziranja holokausta te su se prisjetili “hrabrih pripadnika hrvatskoga naroda i hrvatskih pravednika među narodima koji su stali u zaštiti Židova i svih ugroženih skupina tijekom Drugoga svjetskog rata”.

Dana 27. siječnja 1945. vojnici Crvene armije oslobodili su koncentracijski logor Auschwitz, a ovaj se datum obilježava kao Dan sjećanja na žrtve holokausta. U kampanjama Između 1941. i 1945. nacistička Njemačka i njeni suradnici sustavno su ubili oko šest milijuna Židova diljem Europe.

Čelnici lokalne uprave razgovarali sa zaposlenima Bolnice Meljine: Opština Herceg Novi je podrška radnicima

0
Čelnici lokalne uprave razgovarali sa zaposlenima Bolnice Meljine: Opština Herceg Novi je podrška radnicima
Sastanak sa radnicima Bolnice Meljine

Opština Herceg Novi snažno stoji uz radnike Opšte bolnice Meljine, poručili su danas čelnici lokalne uprave nakon razgovora sa zaposlenima u ovoj ustanovi.

Radnici su sastanak zatražili nakon jutrošnjeg protesta organizovanog povodom informacije da konkursima za radna mjesta u ovoj Bolnici nisu predviđeni svi do sada zaposleni. Konkurse je raspisala Opšta bolnica Kotor, kojoj bolnica u Meljinama treba da se pripoji i tako uđe u sistem javnog zdravstva.

Podršku radnicima iskazali su potpredsjednici Opštine, Mirko Mustur i Miloš Konjević, kao i predsjednik Skupštine opštine, Ivan Otović. Oni su kazali da nisu bili informisani o oglasu za dostavljanje prijava za slobodna radna mjesta u Bolnici Meljine, već su za njega saznali iz medija.

Istakli su da lokalna uprava u ovom slučaju nije nadležna, ali da će, kao i uvijek do sada, stati uz radnike i zahtijevati od nadležnih državnih organa da ih upoznaju sa kompletnom situacijom i da svi zaposleni postanu dio javnog sistema.

Sastanak sa radnicima Bolnice Meljine

Poručili su da Bolnica mora ući u sistem javnog zdravstva, a svi zaposleni dobiti ista prava kao njihove kolege iz ostalih zdravstvenih ustanova, što je cilj za koji su se lokalna uprava i zaposleni od početka zajednički zalagali.

Radnici su poručili da se niko od njih 150 neće prijaviti na oglas o kojem nisu ni bili obaviješteni, a koji vide kao ukidanje radnih mjesta u Bolnici za koju se godinama bore. Izrazili su bojazan da će pripajanjem Bolnica u Meljinama biti svedena na stacionarno i ambulantno liječenje, što smatraju nedopustivim potezom kojim će biti ugrožena zdravstvena zaštita građana i posjetilaca Herceg Novog.

Istakli su da su jutrošnjim protestom zatražili hitan sastanak sa Vladom i resornim ministarstvima, sa zahtjevom da se raspisani konkurs poništi. Predstavnici lokalne uprave poručili su da podržavaju radnike i da će uputiti inicijativu za što hitniji odgovor na njihove zahtjeve prema Vladi i ministarstvima zdravlja i finansija.

Lodama počele tradicionalne Tripundanske svečanosti u Kotoru

0

Na trgu ispred bazilike svetog Tripuna u Kotoru u petak su, tradicionalnim izgovaranjem loda, pohvala sv. Tripunu i podizanjem zastave na bazilici počele Tripundanske svečanosti koje se održavaju u čast zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije.

Početak svečanosti tradicionalno izgovaranjem loda trebao je označiti Mali admiral, Vihor Moškov iz Kotora, što je uloga kojom se simbolički ističe generacijsko trajanje Bokeljske mornarice, a pretpostavlja se da je uvedena još u XVI. stoljeću, kada je mornarica preuzela vanjsku proslavu Svetog Tripuna.

Međutim, pošto je Admiralitet Bokeljske mornarice ove godine imenovao Malog admirala koji nije kršten, Kotorska biskupija mu nije dozvolila da izgovara lode-pohvale svecu, već je to uradio svečenik biskupije don Ante Dragobratović.  Lode se izgovaraju prije podizanja zastave.

Lode 2023. – foto Boka News

Kotorski biskup mons. Ivan Štironja podsjetio je na tradicionalne vrijednosti “vjere i časti”, što je i geslo koje nosi grb Bokeljske mornarice,  istaknuvši važnost dugogodišnje tradicije koja se njegouje na tim prostorima.

“Budimo ponosni čuvari tradicije koja je nikla iz katoličke liturgije i pobožnosti u čast sv. Tripunu. Veselo plešimo njegovo kolo i još veselije živimo kršćansku poruku i sadržaje na koje nas podsjeća Tripunovo kolo”, poručio je kotorski biskup.

Svečanosti u Kotoru prisustvovao je predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović u prisustvu više ministara, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić sa potpredsjednicima, predsjednica SO Kotor Maja Mršulja.

Lode 2023. – foto Boka News

U srednjovjekovnim gradovima istočnojadranske obale u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru ostali su sačuvani tekstovi loda (pohvala) svecima zaštitnicima. Danas se one izgovaraju samo u Kotoru uoči proslave svetog Tripuna.

Na sam Tripun dan, 3. februara bit će organizovano misno slavlje, a središnja vanjska proslava, sa tradcionalnim Tripundanskim kolom koje pleše Bokeljska mornarica ispred bazilike biće organizovane u nedjelju 5. februara.

Lode 2023. – foto Boka News

Svečanu pontifikalnu misu predvodiće mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit splitske nadbiskupije, te apostolski administrator Porečke i Pulske biskupije. Nakon mise će uslijediti procesija gradskim ulicama.

Kotor u znaku poštovanja različitosti – Sveti Sava i Lode

0

Po starom običaju 27. januara građani Kotora i Boke Kotorske ispred hrama Svetog Nikole obilježili su Savin dan, a nešto kasnije svi zajedno uz zvuke Kotorske gradske muzike prešli su ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje je izgovaranjem loda- pohvala označen početak Tripundanskih svečanosti.

Dječiji hor Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ ispred hrama Svetoga Nikole izveo je svetosavsku himnu.

Okupljene građane, vjernike kao i Gradsku muziku Kotor pozdravio je sveštenik SPC Mijajlo Backović.

Sveti Sava -Kotor 2023.

“Riječ ljubav spaja i prožima sve pa i današnji dan, ona povezuje i poziva ne na suživot, kako to danas vole da kažu političari već na život. Da živimo u ljubavi Hristovoj kao što to kaže himna Svetog Save.” – kazao je Backović.

On je čestitao praznik Svetog Save i Svetog Tripuna, i poručio da razlike u kalendarima nisu granice među ljudima, da ne postoje granice ako je u nama i među nama ljubav.

Sveti Sava -Kotor 2023.

Svečanosti u Kotoru prisustvovao je predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović u prisustvu više ministara, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić sa potpredsjednicima, predsjednica SO Kotor Maja Mršulja.

Kotorski bedemi – revitalizacija i valorizacija – ANKETA

0
Kotorski bedemi – revitalizacija i valorizacija – ANKETA
Gradski bedemi Kotor / foto Boka News

Projekat “Revitalizacija fortifikacione baštine Crne Gore – Gradski bedemi Kotora” našao se na Jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata Crne Gore, koju je usvojila Vlada Crne Gore 29. jula 2020.godine.

Opština Kotor aplicirala je za dobijanje granta za finansiranje izrade projektne dokumentacije revitalizacije cjelokupnih kotorskih bedema dužine 4,6 km u vrijednosti od 3 miliona eura, na poziv Zapadno Balkanskog Investiconog okvira (Western Balkans Investment Framework).

Gradski bedemi Kotor / foto Boka News

Princip korišćenja sredstava iz ovog instrumenta zasniva se na dostavljanju predloga projekata. U procesu predlaganja projekta, neohodno je da predlagači projekta u fazi pripreme projektne prijave aktivno sarađuju s resornim ministarstvom u određenoj oblasti i da predloženi projekat bude na Jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata.

Projekti koji se finansiraju iz ovog instrumenta, zasnivaju se na podijeljenosti između granta za finansiranje izrade projektne dokumentacije koji dodijeljuje Evropska komisija kroz WBIF i same implementacije infrastrukturnog projekta koji se finansira dijelom iz kredita jedne od međunarodnih finansijskih institucija, a dijelom korišćenjem bespovratnih sredstava iz EU instrumenata.

Kotorski bedemi

Dokle se stiglo, u kakvom su stanju bedemi danas, kakva je bezbjednost posjetilaca koji masovno posjećuju bedeme, kolika je zarađuju bedemi a koliko se vraća kroz ulaganja, otvorena su pitanja…

ANKETA:

Protest radnika Bolnice Meljine traže hitan sastanak sa premijerom i ministrom zdravlja

0
Protest radnika Bolnice Meljine traže hitan sastanak sa premijerom i ministrom zdravlja
Bolnica-Meljine-protest foto RTHN

Zaposleni u bolnici Meljine protestuju u krugu ove zdravstvene ustanove kako bi izrazili negodovanje jer konkursima za slobodna radna mjesta u bolnici nisu predviđeni svi zaposleni, već samo dio njih. Zatražili su hitan sastanak sa ministrom zdravlja Dragoslavom Šćekićem i premijerom Dritanom Abazovićem, jer su rokovi, kako poručuju, vrlo kratki. Decembarsku platu nisu primili, a protest su nastavili ispred zgrade Opštine.

Predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak je zapitala koliki je apsurd da neko ko se deset godina bori za ustanovu mora da konkuriše za radno mjesto za koje se borio.

– Želimo odgovor zbog čega tim konkursom nije obuhvaćeno 59 radnika koji 1. februara u ovoj ustanovi nemaju posao. Nemamo posao vjerovatno svi jer ugovor koji su nam ponudili traje do 31. januara. Niko od nas od 1.  februara nema trajnije rješenje. I dalje se vrti priča oko zarade bolnice, nismo dobili platu iz decembra i ne znamo kada ćemo je i hoćemo li je dobiti. Postavljam pitanje svim odgovornim naročito Ministarstvu zdravlja zašto su objavili konkurs, a nisu obavijestili radnike bolnice. Svi radnici su se usaglasili da na taj konkurs niko neće konkurisati, kazala je Drobnjak.

Da li se ovim pripajanjem bolnice Meljine bolnici Kotor briše bolnica Meljine, briše se ime bolnice i možda na takav način prividno gasi, zapitala se Drobnjak.

Drobnjak je podsjetila da su bili na mnogim sastancima gdje im je obećano da će bolnica sa svim odeljenjima biti preuzeta i svi radnici. Zašto sada imamo 59 ljudi, koji nisu na spisku. Šta će oni da rade? Po konkursu, kako je objasnila porodilište u jednom momentu neće moći da radi, hirurgija će biti hitna služba i oba odjeljenja su pod znakom pitanja.

Problem bolnice Meljine je problem bolnice Kotor i jedno bez drugog ne može, kazao je vd direktor Instituta Dr Simo Milošević, dr Savo Marić, koji je podržao protest.

– Herceg Novi mora imati bolnicu koja će morati da ispoštuje svoje građane i turiste koji dolaze. Institut Igalo ne može da funkcioniše ako nemamo bolnicu u blizini, odnosno u svom gradu. Ova tema problema zdravstva pokrenuta je u poslednjih nekoliko mjeseci i sporo ide rješavanje. Poslednje odluke, koje dolaze iz Podgorice, ne idu na ruku nama u Herceg Novom i nažalost moram reći da smo opet optimisti, ali sve više gubimo nadu da idemo u tom pravcu. Ne znači da treba da se predajemo i moramo zajedno rješavati probleme. Nadam se da će se dozvati pameti ljudi koji odlučujum, dali su obećanja i da će ih ispuniti – istakao je on.

Maćehinski odnos prema Herceg Novom je nastavljen, smatra dr Marić, i iz dana u dan pokazuje se da ne postoji želja ili pravo rješenje problema ove dvije ustanove.

– Kad već govore da imaju način, neka to bude transprentno, kako bi i mi bili spokojni i mirni da znamo da ćemo uploviti u mirnije vode i da ćemo imati zdravstvo u Herceg Novom, ali da živimo u neizvjesnosti nema smisla – poručio je dr Marić.

Radnici su se uputili prema zgradi Opštine.