Na punom stadionu “Nikša Bućin” juče je održana prva Kotorska školska olimpijada. Olimpijada je okupila po 77 učesnika iz svih osnovnih škola sa teritorije opštine Kotor.
Nakon što se atmosfera podigla zajedničkim zagrijavanjem svih učesnika koje je vodila direktorica OŠ “Ivo Visin” Petra Ćetković, prisutnima se na samom otvaranju, ispred Ministarstva sporta i mladih obratila Jovana Vujošević riječima podrške i hvale za samu ideju i organizaciju ovakvog događaja.
Ovaj projekat je prijavljen kao jedan od događaja u okviru obilježavanja Evropske nedjelje sporta, te je od strane Ministarstva pružena značajna podrška, pa su, između ostalog, i sve školske sale u Kotoru opremljene setovima lopti.
Savjetnik za sport u Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Dejan Ognjanović, pozdravio je prisutne porukom da je sport uvijek bio i biće nešto što na poseban način ljude poveže i pokrene, uz savjet da će bavljenjem sportom stvoriti najbolju verziju sebe, a i svog društva, nakon čega je i svečano proglasio prvu Kotorsku školsku olimpijadu otvorenom!
Kotorska školska olimpijada
U neizvjesnim trkama, poligonima, kvizu znanja, nadvlačenju konopa svoje snage su odmjerili predstavnici svih razreda svake škole, dok su ih navijači bodrili i iščekivali pobjedu.
Program je upotpunjen nastupom hora, recitacijama, plesnim i gimnastičkim tačkama.
Apsolutni pobjednik i nosilac pehara sa prve Kotorske školske olimpijade je OŠ “Njegoš”.
Posebnu zahvalnost dugujemo FK “Bokelj” koji je preuzeo ulogu domaćina ovog sportskog susreta, judo i ju-jitsu klubu “Champion” za nesebičnu podršku i pomoć tokom priprema i realizacije događaja, triatloncu Milošu Vojvodiću koji je današnje trkače pratio od svakog starta do cilja, kao i VPK “Primorac i Školici sporta” Sport za sve”, saop[teno je danas iz opštine Kotor.
Od Kostanjice do Stoliva evidentirana je 181 ponta, od kojih su 17 privatna svojina, a 18 je u zakupu kod JP za upravljanje morskim dobrom od strane fizičkih i pravnih lica, kaže menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj
Opština Kotor će i 2023. godine sprovoditi akciju “Ponta” koja podrazumijeva uklanjanje nelegalno postavljenog plažnog mobilijara na javnim površinama i omogućavanje slobodnog pristupa pontama svim građanima i turistima, najavio je za “Dan” menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj.
Podsjećamo, akcija predstavnika Javnog preduzeća Morsko dobro, Komunalne policije i Službe za inspekcijske poslove, u okviru koje su ove godine obilažene javne površine – ponte, podrazumijava da se, tamo gdje ne postoje ugovori sa Morskim dobrom ili dokaz o vlasništvu nad pontama, uklanja plažni mobilijar, tzv. žabice za parking automobila, te kapije koje fizički brane slobodan pristup pontama.
Po riječima Mikijelja, od Kostanjice do Stoliva evidentirana je 181 ponta, od kojih su 17 privatna svojina stečena do 1992. godine, do izglasavanja prvog Zakona o morskom dobru, a 18 je u zakupu kod Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom od strane fizičkih i pravnih lica.
-Nadležni inspektori Službe za inspekcijske poslove su u sklopu akcije “Ponta” od 1. jula izdali 294 pisana upozorenja i obavještenja korisnicima morskog dobra, 144 rješenja o otklanjanju predmetne nepravilnosti, 79 rješenja o administrativnom izvršenju, 20 prekršajnih naloga, za sedam je pokrenuto sudsko odlučivanje, četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka u produženom trajanju (za lica koja su više puta kažnjavana), na oko 43 lokacije preuzete su izvršne mjere i radnje sa DOO Komunalno Kotor, saopštio je Mikijelj.
Dodaje da je takođe od 1. jula, nakon sprovedenog postupka, izvršeno 27 obilazaka kompletne obale, kao i teritorijalni potez Ljuta-Dobrota 70 puta, Muo-Prčanj-Stoliv 31 obilazak, potez Kostanjica-Risan 11 obilazaka, potez Orahovac – Perast osam obilazaka.
-Što se tiče ponti koje su uzurpirane od strane pojedinaca iste smo oslobodili mobilijara i svih prepreka koje su bile postavljene kako bi se omogućio prilaz do njih građanima i turistima. Osnov leži u Zakonu o morskom dobru, Zakonu o planiranju i uređenju prostora i opštinskom Odlukom o komunalnom redu. Mobilijar sa ponti je uklanjan jer se po Zakonu o planiranju i uređenju prostora isti tretira kao privremeni objekat, a Opština nigdje nije našla podatak da je neko od tih lica koji su ponte uzurpirali nekada podnio zahtjev našem urbanizmu za postavljanje mobilijara.
Mobilijar koji se uklanjao sa tih ponti skladišten je na imanju preduzeća “Komunalno Kotor” i tamo se nalazi oko 120 primjeraka raznog mobilijara koji je dostupan vlasnicima da ga preuzmu, ali kada se plati novčana kazna u iznosu od 500 eura koja je nalogom izrečena, pojasnio je Mikijelj.
Tenderi Morskog dobra
– U toku je priprema za raspisivanje javnih tendera JP Morsko dobro, koji se tiču svih primorskih opština, za hitne sanacije obale u svim primorskim opštinama, rekonstrukcija objekta obalne infrastrukture od javnog interesa, to jest ponti, nabavka i postavljanje javne rasvjete – duž šetališta u zoni morskog dobra, nabavka i postavljanje parkovskog mobilijara (klupe i kante), ugovorene hitne sanacije obale u svim primorskim opštinama, najvljuje Ivan Mikijelj.
U svim vidovima registrovanog smještaja, na području Tivatske rivijere trenutno boravi 2.700 zvanično prijavljenih gostiju, što je 35 posto bolje posjeta nego u isto vrijeme prošle godine- saopšteno je iz Turistička organizacija Tivat.
Najviše postilaca – njih 2.294, koriste usluge izdavalaca privatnog smještaja, dok u tivatskim hotelima trenutno odmara 451 gost.
Izložba slika Milovana Mikija Radulovića biće otvorena u subotu 29.10 u galeriji-antikvarnici „Popović“ u Portonovom u 20 sati.
Radulović je rođen 1947. godine u Nikšiću. Završio je Pedagošku akademiju, grupa likovno vaspitanje, a diplomirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1977. godine. Na istom fakultetu tri godine kasnije je i magistrirao.
Priredio je više od četrdeset samostalnih i učestvovao na preko 200 grupnih izložbi u Crnoj Gori, regionu i inostranstvu. Za svoje likovno stvaralaštvo više puta je nagrađivan, a član je ULUCG od 1987. godine.
O Radulovićevim slikama uz mnoge istoričare umjetnosti pisao je svojevremeno i profesor Ratko Božović:
– Boje su bljesnule svojom svježinom i sugestivnošću. Kao da ih je obasjalo jutarnje svjetlo i probudilo i nebo i goru. I sve se otvara i budi u bijelom, kao da je prosuto mlijeko, kao da je cik zore, kao da je prostrto rublje oprano na izvoru… I u toj bjelini, kao u snoviđenju, izranjaju praslike, pomjerene u novi likovni horizont…
Po mnogo čemu, prije svega po prepoznatljivoj poetici, koloritu i činjenici da pred njegovim slikama niko ne ostaje ravnodušan, i novi radovi se naslanjaju na ranije Radulovićeve cikluse, ali su ipak drugačiji. Treba ih neizostavno pogledati jer osvjetljavaju često zaboravljene predjele koji čuvaju čistotu i magičnu ljepotu prirode i u njoj – čovjeka.
Postavku u antikvarnici-galeriji „Popović“ publika može pogledati do 9. novembra.
Finska i Švedska zajedno će se pridružiti NATO-u, izjavili su u petak njihovi premijeri, čime su pokazali ujedinjenu frontu Turskoj koja se usprotivila njihovim kandidaturama.
Nordijski susjedi podnijeli su zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ali su naišli na prigovore Turske koja ih je optužila za pružanje utočišta “terorističkim skupinama”.
Finska premijerka Sanna Marin rekla je u petak da joj je turski predsjednik rekao da ima više pitanja za Švedsku nego Finsku. No naglasila je da neće ostaviti za sobom Švedsku u tom procesu.
– Naravno, vrlo nam je važno da se Finska i Švedska pridruže NATO-u ruku pod ruku, rekla je Marin novinarima na zajedničkoj konferenciji za medije sa svojim švedskim kolegom u Helsinkiju.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je 6. listopada da se njegova zemlja još uvijek protivi kandidaturi Švedske.
– Svaki korak do sada poduzimali smo ruku pod ruku i nitko od nas nema drugih ambicija, rekao je novi švedski premijer Ulf Kristersson.
Kristersson je rekao da će se uskoro sastati s Erdoganom.
– Potpuno je legitimno da Turska dobije potvrdu da Švedska poduzima ono na što se obvezala u okviru sporazuma, dodao je.
Švedski dnevni list Aftonbladet u petak je citirao izvore koji govore da je Turska pozvala Kristerssona na bilateralni sastanak u Ankari, koji će vjerojatno održati 8. studenog.
Kristerssonov glasnogovornik nije odmah odgovorio na zahtjeve za komentarom.
Nakon što se unutar šest država našeg regiona počne putovati samo s ličnim kartama, što bi se trebalo desiti do kraja ove godine, Savjet za regionalnu saradnju (RCC), kreće u postepeno ukidanje rominga sa Evropskom unijom.
Majlinda Bregu, generalna sekretarka RCC je uvjerena da će se početkom narednog mjeseca potpisati tri važna sporazuma, dogovorena prošle sedmice u glavnom gradu Njemačke, u okviru Berlinskog procesa.
Prema jednom od njih, građani šest država zapadnog Balkana, moći će da putuju regionom samo sa ličnim kartama. Očekuje se da će ta mjera stupiti na funkciju najkasnije do kraja godine.
Iz Savjeta ističu, da su se već fokusirali na naredni korak – smanjenje troškova rominga između zapadnog Balkana i Evropske unije. Naglašavaju da na tome intenzivno rade.
– Izuzetno nam je drago što su tri sporazuma, na kojima je Savjet za regionalnu saradnju naporno radio tokom protekle dvije godine, prošle sedmice odobrili ministri spoljnjih poslova šest zemalja zapadnog Balkana, što će lideri odobriti tokom samita u Berlinu – kazala je Bregu za Politicki.ba.
Objašnjava da su Sporazum o slobodi kretanja sa ličnom kartom na zapadnom Balkanu, kao i Sporazum o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija uz Sporazum o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekte, “na dobrom putu da ih 3. novembra, na samitu u okviru Berlinskog procesa, potpiše svih šest zemalja”.
Ističe da će se ovim, “konačno sa svim građanima zapadnog Balkana postupati jednako odnosno da će imati pravo da putuju sa ličnom kartom na teritorijama regiona”.
Bregu ističe, pošto se radi o međunarodnom ugovoru, da on podliježe postupku ratifikacije u svih šest zemalja i njegova primjena počinje mjesec dana nakon što sve zemlje, Sjevernoj Makedoniji kao povjereniku dostave obavještenje o ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju.
– S obzirom na važnost ovog pitanja, nadamo se da će vlade što prije završiti postupak ratifikacije. RCC će uspostaviti zajedničku komisiju koja će nadgledati sprovođenje sporazuma, pa ćemo se na taj način osigurati da možemo ukloniti sve prepreke njegovoj primjeni – navodi se u saopštenju.
Bregu zadovoljstvo ne krije, ali ističe oprez.
– Svjesni smo da su svi procesi vezani za region komplikovani, da sve traje duže, i da treba uložiti ozbiljne političke i diplomatske napore svih uključenih strana, odnosno vlada zapadnog Balkana, kao i partnera iz Evropske unije. Mi u Savjetu smo ponosni što je dogovor postignut i što će njegova primjena, kao što je to bio slučaj sa zelenim koridorima i sporazuma o smanjenju cijena rominga, uskoro dovesti do konkretnog efekta na terenu.
Naglašava da će Vlade koje su preuzele ovu obavezu uraditi sve što mogu da u najkraćem vremenskom roku, sloboda kretanja postane stvarnost za njihove građane.
Kada su u pitanju naredni koraci, ističe da glavni i veliki cilj smanjivanje cijena rominga između Evropske unije i zapadnog Balkana.
Kako kaže, ništa ne trebamo uzimati zdravo za gotovo i stvari moramo sagledati u pravom svijetlu.
– Kada poredimo drugu polovinu 2021. godine, kada je na zapadnom Balkanu ukinut roming, u prvih šest mjeseci iste godine vidimo povećanje odlaznih poziva od 82% i dolaznih poziva od 53%.
Dodaje da su građani Bosne i Hercegovine poslali 25% više tekstualnih poruka, dok je korišćenje interneta povećano za 169%. Naglašava da su održali nekoliko savjetodavnih sastanaka sa mobilnim operaterima iz Evropske unije i zapadnog Balkana, te da se razgovaralo o daljim koracima.
Kako kaže, riječ je o veoma složenom procesu koji je zasnovan na samouređenju i dobrovoljnim sporazumima između operatera, uz poštovanje sveobuhvatnosti i transparentnosti. Dodaje da podržavaju proces sprovođenja nekoliko reformi u domenu politike kojom će se unaprijediti poslovno okruženje za operatere
Konkretne rezultate očekuje sredinom 2023. godine.
– Kako bismo ostvarili ovaj cilj, u novembru i decembru nastavljamo intenzivne razgovore sa mobilnim operaterima – kazala je Bregu.
Najavila je i niz regionalnih skupova u toku narednih mjeseci, kao što su Investiciona konferencija u saradnji sa Komorskim investicionim forumom šest ekonomija zapadnog Balkana, Poslovni i inovacioni forum u saradnji sa GIZ-om, kao i pripreme za koordinacioni sastanak donatora na temu digitalne transformacije u saradnji sa Evropskom komisijom i međunarodnim finansijskim institucijama.
– Neposredno nakon potpisivanja tri sporazuma, slijedi priprema neophodnih tehničkih koraka kako bi sporazumi stupili na snagu, kao i utvrđivanje pravila saradnje zemalja, radi početka primjene sporazuma – kazala je.
Ističe da su svjesni da je preostalo mnogo posla. Ali naglašava, “velike stvari dolaze napornim radom, borbom i upornošću”.
– Nema izgovora – zaključila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju, Majlinda Bregu u razgovoru za Politicki.ba.
Na Listu razvojnih projekata iz oblasti turizma dodata su još dva projekta. Riječ je o izgradnji hotelsko-apartmanskog kompleksa visoke kategorije u Tivtu, odnosno hotela u Budvi, a ukupna vrijednost obje investicije iznosiće oko 74 mil EUR.
Konzorcijum kompanija ALK Montenegro i Sofir planira da u neposrednoj blizini morske obale i glavne gradske marine, u Tivtu, izgradi hotela kategorije 5 zvjezdica po kondo modelu poslovanja sa 77 smještajnih jedinica, predračunske vrijednosti 22,77 mil EUR. Namjera investitora je da u okviru hotela otvori 82 nova radna mjesta.
– Shodno biznis planu, predviđeno je da na tržištu bude ponuđeno najmanje 46 smještajnih jedinica, po minimalnoj cijeni od 5.289 EUR po m2, zajedno sa pripadajućim garažnim, odnosno parking mjestima – saopšteno je iz Vlade.
Kada je riječ o prihodima od prodaje smještajnih jedinica, projektovani su na 1,75 mil EUR u prvoj, 3,51 miliona u drugoj i trećoj godini realizacije projekta.
Planirano je da se investicija sprovede kroz najduže sedam polugodišta, te da kompletni radovi budu završeni najkasnije do 31. marta, dok je otvaranje planirano za 1. april 2026. godine. Prema projekcijama iz biznis plana, investicija bi trebalo da se otplati u 12 godini projekta.
Budva – foto Mediabiro
Na listu razvojnih projekata iz oblasti turizma uvrštena je i izgradnja hotela Prezident u Budvi. Kako je pojašnjeno, kompanija ALK Nekretnine planira da izgradi hotel u neposrednoj blizini marine i starog grada, imaće takođe pet zvjezdica, a predračunska vrijednost investicije je 51,37 mil EUR.
Hotel će poslovati po mješovitom modelu, imaće 154 smještajne jedinice a namjera investitora je da u okviru hotela otvori 123 nova radna mjesta.
– Shodno Biznis planu, predviđeno je da će investitor biti u mogućnosti da usljed postojanja tržišnih prilika koje to opravdavaju, a u skladu sa zakonom, ponudi na tržištu 77 smještajnih jedinica. Međutim, namjera investitora je da taj broj ne bude veći od 66, te da se u takvoj ponudi nađu isključivo jedinice apartmanskog tipa, zajedno sa pripadajućim parking mjestima, po minimalnoj cijeni od 4.000 EUR po m2 – pojašnjeno je.
Kada je riječ o prihodima od prodaje smještajnih jedinica, predviđeni za period prve četiri godine realizacije projekta, odnosno tokom faze izgradnje i prve godine poslovanja hotela. Prema navodima iz Biznis plana, realizacija projekta ne zahtijeva angažovanje kreditnih sredstava, odnosno biće finansirana sopstvenim sredstvima investitora.
Plan je da se realizacija investicije sprovede kroz najviše osam polugodišta, te da kompletni radovi budu završeni najkasnije do 30. aprila 2026. Otvaranje je planirano za maj iste godine.
U cilju obezbjeđivanja investicija dostavljene su bankarske garancije na iznos od po million eura za oba projekta. Prema navodima iz biznis plana, realizacija projekata ne zahtijeva angažovanje kreditnih sredstava, odnosno biće u potpunosti finansirani sopstvenim sredstvima investitora.
Mjesna muzika Đenović nastupila je u četvrtak u čast 28. oktobra, Dana oslobođenja i Dana opštine Herceg Novi, prvi put u novim uniformama.
Koncertom na platou ispred zgrade Opštine čestitali su praznik gradu u kojem sviraju već 103 godine slaveći, kako je poručeno, njegovu ljepotu i dobru dušu ljudi koji u njemu žive.
Mjesna muzika Đenović je nove uniforme dobila nakon trinaest godina, a njihovu nabavku finansirale su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, kojima su na sinoćnjem koncertu uručene zahvalnice.
Mjesna muzika Đenović
Primajući zahvalnicu u ime lokalne uprave, predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić izrazio je zahvalnost Mjesnoj muzici Đenović što čuva tradiciju dužu od vijeka, posebno ističući značaj činjenice da ovaj orkestar radi sa mladim muzičarima koji će biti garant njegove budućnosti.
Mjesna muzika Đenović
Predsjednica Mjesne muzike Đenović, Milica Matović zahvalila se Novljanima i gostima, kao i pokroviteljima koji su omogućili nabavku novih uniformi za orkestar.
Mjesna muzika Đenović
„Ja se sjećam svoje prve uniforme u Mjesnoj muzici Đenović. Sjećam se radosti i ponosa kada sam prvi put nastupila u njoj. Ista radost se mogla osjetiti kada je ova uniforma stigla u naše prostorije. Nove uniforme su motivacija da nastavimo da radimo na kvalitetu, ali i na našem zajedništvu“, poručila je Matović.
U nekadašnjem brodogradilištu u Bijeloj, danas je zvanično otvoren projekat Adriatic 42 i počeo rad jedinstvenog objekta za popravku i održavanje mega jahti.
Današnjem otvaranju projekta prisustvovali su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, Njegova ekselencija, član odbora i izvršni direktor The Investment Corporation of Dubai Muhamed Al Shaibani, Njegova ekselencija predsjednik i izvršni direktor DP World Sultan Ahmed Bin Sulayem, predsjednik Borda direktora Adriatic 42 kapetan Rado Antolović, izvršni direktor kompanije Adriatic Marinas, Porto Montenegro David Margason, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović te brojne druge zvanice.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je će se, uz Adriatic 42, Crna Gora u svijetu predstaviti kroz zaokruženu ponudu nautičkog turizma.
Adriatic 42
„Adriatic 42 će vlasnicima jahti i njihovim posadama pored veza, nuditi i kvalitetan remont, što ih lišava obaveze da se svake godine privremeno sele iz crnogorskih marina. Sve to kao jedan reprolanac, već je kompletirano u našoj zemlji koja, takoreći do juče nije imala iole ozbiljne marinske kapacitete. I to doprinosi percepciji Crne Gore kao nove turističke destinacije na Mediteranu i u Evropi. Razvojem projekta planirano je otvaranje više stotina radnih mjesta. Pored onih u samom brodogradilištu, stvoriće se i prilike za dopunsko angažovanje brojni malih firmi koje pružaju specijalističke usluge, što predstavlja lijepu priliku ne samo za sadašnju, već i za buduće generacije“, kazao je Đukanović.
Član odbora i izvršni direktor The Investment Corporation of Dubai Njegova ekselencija Muhamed Al Shaibani poručio je da su ponosni što se zajednička investicija njihovog operativnog poslovanja u Crnoj Gori, PM Holdings LLC i lidera u pomorskoj industriji DryDocks World, ostvaruje kroz otvaranje projekta Adriatic 42.
„Zajedno smo dijelili dugogodišnju ambiciju da ponovo aktiviramo nekadašnje crnogorsko brodogradilište Bijela u Bokokotorskom zalivu, a projekat Adriatic 42 za remont i popravku, sa izvanrednom marinom za superjahte Porto Montenegro u blizini, stvoriće jedinstveno i nenadmašno iskustvo – cjelogodišnji centar za jahte na Mediteranu. Ovo je samo početak projekta Adriatic 42 i radujemo se mogućnostima zapošljavanja i prosperiteta koje će donijeti Crnoj Gori”, kazao je Al Shaibani.
Adriatic 42
Predsjednik Borda direktora Adriatic 42, kapetan Rado Antolović rekao je da, današnjim otvaranjem jedinstvenog objekta za popravku i održavanje mega jahti, počinje nova era razvoja pomorske industrije i jahtinga u Crnoj Gori.
„Na temeljima koji ovdje, na ovom po mnogo čemu posebnom mjestu, postoje od 1927. godine danas i zvanično počinje nova, održivija i modernija faza razvoja brodogradnje i remonta u Crnoj Gori. Nabavkom najbolje moguće infrastrukture i realizacijom brojnih drugih investicija, u ovaj projekat dosad je uloženo preko 40 miliona eura. Posvećen rad oko 100 sjajnih ljudi koji čine Adriatic 42 omogućio je da naš prvi klijent bude jedna od najvećih jahti na svijetu – Black Pearl. Svi naši klijenti će biti u prilici da dobiju uslugu najviših svjetskih standarda, zasnovanu na znanju naših brojnih međunarodnih i lokalnih stručnjaka“, poručio je Antolović.
Antolović je posebno naglasio važnost zaštite životne sredine, koja je jedan od ključnih prioriteta kompanije Adriatic 42.
„Znamo koliko je važno da sačuvamo ogromno prirodno bogatstvo jedinstvene Boke Kotorske. Zato je održivi pristup, koji podrazumijeva najviše ekološke i bezbjednosne standarde za sprečavanje zagađenja životne sredine, princip od kojeg ne odstupamo. Upravo nam nova i moderna oprema omogućava energetski efikasan način poslovanja i pametno korišćenje alternativnih izvora energije. Uvjeren sam da će nas, naši budući klijenti, prepoznati kao pouzdanog partnera, a Crnu Goru kao najbolju jahting destinaciju“, zaključio je Antolović koji je najavio da će se projekat i dalje razvijati kroz različite faze.
Vlada Crne Gore dala je koncesiju od 30 godina na nekadašnje Brodogradilište Bijela. Koncesija je data konzorcijumu koji čine The Investment Corporation of Dubai i kompanija Drydocks World Dubai.
Kako tradicija nalaže i po uzoru na prethodne godine, Herceg Novi je i danas, na svojstven način, obilježio Dan opštine i 78 godina oslobođenja grada od okupatora.
U jutarnjim satima, delegacija Opštine Herceg Novi, položila je vijenac kod Sat kule, manastira Savina, a potom na spomenik Bezmetković i na taj način podsjetila i odala počast svim borcima, koji su 28. oktobra 1944. godine, učestvovali u borbi za grad.
Nakon polaganja vijenaca kod spomen-obilježja Bezmetković, u društvu člaova organizacije SUBNOR 1941-1945, okupljenima se obratio predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović.
„Danas smo se ovdje okupili da obilježimo značajan dan, 78 godina od oslobođenja Herceg Novog. Odajemo počast svima onima koji su položili živote za slobodu otadžbine. Zahvaljujući njima, mi danas živimo u slobodi. Bez obzira na trenutni socio-politički kontekst, oni zaslužuju sjećanje i poštovanje. Te 1944. godine, istinski junaci su dali svoje živote i žrtvovali su ono najsvetije. Slava im i njihov spomenik će vječno živjeti“, poručio je Otović.
Program se zatim nastavio u centru grada, gdje su pravcem od Trga Nikole Đurkovića pa sve do parka ,,Boka”, prodefilovali Gradska muzika i mažoretke, čije su poznate koračnice i marševi zabavile mnogobrojne sugrađane.
Dan Opšine HN
U obnovljenoj dvorani ,,Park“, upriličena je svečana sjednica Skupštine opštine Herceg Novi, na kojoj je gradska uprava sumirala rezultate postignute u prethodnom periodu.
Centralni događaj je pred brojnim predstavnicima diplomatskog kora, gostima iz gradova prijatelja i predstavnicima lokalne uprave, preduzeća i vjerskih organizacija, otvorio predsjednik SO Herceg Novi, Ivan Otović.
Osim što je pozvao sve prisutne da minutom ćutanja odaju počast rodoljubima koji su položili svoje živote za slobodu otadžbine, Otović je istakao da Herceg Novi predstavlja slobodan grad u kojem žive slobodni ljudi.
“Naš grad je izdržao, branio se i odbranio. Obaveza svih nas je da nikada ne zaboravimo sve one koji su dali živote za slobodu. Svi mi možemo da budemo ponosni što živimo u našem Novom. Unaprijedili smo komunalnu infrastrukturu, podržali mlade talentovane sugrađane, kulturne manifestacije, jačali veze sa gradovima regiona i investitorima. Ovim ćemo omogućiti da ljudi grade profesionalne karijere u našem gradu,“ kazao je Otović.
Nakon projekcije filma o aktivnostima lokalne samouprave u protekloj godini, u kojem su predstavljeni kapitalni projekti i uspjesi opštinskog rukovodstva, okupljenima se obratio predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Stevan Katić – Dan Opšine HN
Predsjednik Katić podsjetio je da za nama dinamična godina u kojoj su realizovane aktivnosti koje će ubrzati proces napretka Herceg Novog, otvarajući prilike za ekonomski i društveni razvoj u kojem niko neće biti zapostavljen.
“Ove godine smo usvojili rebalans kojim je budžet uvećan za četiri miliona, sa 18 na 22 miliona eura, što je jedan od rekordnih budžeta Opštine u posljednjih petnaestak godina. Zahvaljujući poboljšanju investicionog ambijenta, Herceg Novi je ponovo u fokusu brojnih investitora, a najjasniji pokazatelj za to su hoteli visoke kategorije otvoreni u proteklih pet godina. Posebno raduje činjenica da nam sezona traje sve duže, pa su ovog oktobra i dalje otvoreni svi veći hoteli u gradu, a ukupan broj prijavljenih gostiju prošle sedmice je bio 91% veći nego lani u istom periodu“, izjavio je Katić.
Kako je kazao, adaptirana dvorana „Park“ će u ovoj godini dobiti digitalizovani bioskop, a naredne, 2023. godine, očekuju početak izgradnje autobuske stanice u Igalu i završetak pristupne saobraćajnice, kao i početak radova na uređenju Šetališta pet Danica, koje će, ako sve bude teklo planiranim tokom, biti popločano u kompletnoj dužini od Igala do Meljina.
Mažoretke – Dan Opšine HN
Katić je istakao činjenicu da su naročito ponosni na saradnju koju ostvaruju sa građanima, posebno kada je riječ o projektima sanacije i izgradnje puteva, kanalizacione i vodovodne mreže.
,,Posebno želim da pomenem zaposlene u javnim preduzećima, ustanovama i službama, bez čijeg zalaganja ne bi bilo moguće na pravi način dovesti do kraja brojne investicije. Veliko „hvala“ zaslužuje i Uprava javnih radova, sada Uprava za kapitalne projekte, kao i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom“, izjavio je predsjednik hercegnovske opštine.
Da Herceg Novi mora i treba da ostane centar zdravstvenog turizma Crne Gore, saglasan je i on, te navodi da riješavanje ovog pitanja jeste kompleksno, ali da je Novi ujedinjen u namjeri da utiče na donosioce odluka i stane u odbranu onoga što će odrediti njihove i dječje živote.
,,Nadamo se da će Crna Gora dobiti vladu koja će dugoročno i sa ozbiljnim mandatom riješiti sva ova pitanja, ali još jednom poručujemo, u ime cijelog Herceg Novog – mi ne smijemo i nećemo dopustiti da birokratske procedure i nezainteresovanost onih koji su na pozicijama uticaja budu odlučujući momenat u definisanju sudbine našeg grada. Herceg Novi grabi naprijed krupnim i pametnim koracima. Vjerujemo da će mnogi od vas podržati naše napore da ovaj grad bude i ostane na ponos ne samo Novljanima, već i Crnoj Gori, Balkanu i Evropskoj zajednici,” zaključio je Katić.
Dan Opšine HN
Odluku o dobitnicima Oktobarske nagrade i Povelje Herceg Novog za 2022. godinu, saopštio je predsjednik žirija Jadranko Tomašević.
Oktobarsku nagradu, najveće priznanje koje dodjeljuje Opština Herceg Novi, dobili su: magistar Boro Lučić, zaslužan za doprinos infrastrukurnom razvoju Herceg Novog, Vidosava Vitka Vujnović, zaslužna za značajna dostignuća u oblasti kulture i novinarstva, kao i Patronažna Služba Doma zdravlja Herceg Novi, za posvećenost i brigu o zdravlju građana, a u čije ime je nagradu primio glavni medicinski tehničar Radomir Fulurija.
Doskorašnji Konzul Republike Srbije u Herceg Novom, Zoran Dojčinović i humanitarka iz Novog Mesta iz Slovenije, Branka Bukovec, istakli su se kao ličnosti koje su svojim autoritetom, dobrom voljom i radom uticali na stvaranje mostova između Herceg Novog i svijeta, pa su samim tim odabrani kao ravnopravni zaslužni dobitnici Povelje Herceg Novog.
Umjetnički dio programa su izvanrednim nastupima uljepšali klapa ,,Tora“, orkestar Muzičke škole Herceg Novi, kao i Kulturno-sportski centar ,,Diano“.
