Deseci miliona turista još uvijek se odmaraju na mediteranskim obalama, ali domaćini već uvelike svode prve rezultate ovogodišnje sezone.
Praktički za sve vrijedi što i za Hrvatsku, svi su na inflaciju odgovorili dizanjem cijena, a gostiju je nešto manje nego što se činilo nakon optimističnih najava s početka godine.
Jadranski susjedi Talijani, recimo, računaju da će ljetno tromjesečje zaključiti s manjkom od 1,4 posto noćenja u odnosu na lani. Stranci su u plusu od 3,6 posto unatoč minusima iz Rusije, Ukrajine i Njemačke. Za razliku, Amerikanci nisu iznevjerili, ali zato je manjak domaćih gostiju vidljiv duž obale.
Sve popularnija Albanija pak vjerojatno je jedina zemlja koja ima rast talijanskih turista. Inače, ta je zemlja rekordne 2019. imala 6,4 miliona stranih gostiju, a već lani 5,7 miliona i tamošnji domaćini očekuju novi rekord.
Susjedna Crna Gora, u kojoj su goste dočekale deset do 15 posto više cijene od lanjskih, nije te sreće. I tamo se proljetos očekivala rekordna godina s barem 2,6 miliona turista iz 2019.
Crna Gora nije jedina kojoj izmiče rekordan broj gostiju. Ali uz više cijene neke će zemlje ipak upisati rekordne prihode. Među njima je i Hrvatska, koja bi ovu godinu, s brojem gostiju i noćenja približnim 2019., trebala završiti s dvije milijarde eura više nego te godine, kada je od stranih turista uprihođeno 10,5 milijardi. Slično računaju i Francuzi.
Grčka ima druge brige. Nakon vrlo dobre predsezone i velikih nada u rekordnu 2023. tamošnje je domaćine obeshrabrio već jun s padom rezervacija iz Njemačke i sve ih manje vjeruje da ova godina Grčkoj može donijeti više od 31 milion dolazaka i 18,2 milijarde eura prihoda iz nikad bolje 2019.
Turska je u sedam mjeseci ugostila oko 27 miliona stranih turista i 16 posto više nego lani (prihodi su za šest mjeseci rasli 27 posto), ali branša je svjesna da dizanje cijene, kao odgovor na eskalaciju troškova, odvraća dio potencijalnih gostiju, piše novinarka Večernjeg lista Radmila Kovačević.
Omladinski tim Tivat i NVO Naša akcija danas su obilježili Svjetski dan čišćenja akcijom uređenja prostora na lokaciji starog puta ka Đuraševićima u opštini Tivat.
Akcija je bila još i uspešnija pridruživanjem jake ekipe volontera iz hotela Regent.
Pokupljeno je 7m³ otpada. Akciju su podržali Komunalno Tivat d.o.o i Opština Tivat, uz sponzorstvo TO Tivat. Ovo je prva aktivnost sa kojom je ova ekipa doprinjela obilježavanjem Dana evropske mobilnosti u opštini Tivat.
Nakon akcije volonteri su imali priliku da probaju SUB/paddle bordove koje do sada nisu koristili. Sve u svemu jedna divna akcija.
Foto Naša akcija
Hvala svim volonterima i sponzorima #Worldcleanupday2023. – poručuju iz Naše akcije i Omladinski tim Tivat.
Na stadionu Arsenala u Tivtu večeras u 19.30 sati će biti odigran prijateljski meč ragbi reprezenacija Crne Gore i Malte.
Antoni Mikalef trener reprezentacije Malte istakao je da mu je jako drago što su u Tivtu i da vole da gostuju ovdje.
„Trenutno smo u najuspješnijem periodu reprezentacije u poslednjih deset godina i imamo jako puno domaćih igrača sa kojima radimo. Zahvalan sam na gostoprimstvu i očekujem fer i borben meč i utakmicu međusobnog poštovanja“
Ragbi meč CG – Malta
I kapiten ragbi reprezentacije Malte Karl Kaser zahvalan je na gostoprimstvu na koje su naišli u Tivtu. On naglašava da se njihova ragbi liga naglo razvila u poslednje dvije godine.
„Drago nam je što se ragbi razvija i što se sve više zemalja ozbiljnije uključuje na ozbiljnom nivou. U malteškom ragbi timu trenutno dolaze neki novi mladi igrači što je dobro za razvoj ragbija“
Ijan Gidins trener reprezentacije Crne Gore kazao je da Crna Gora za razliku od Malte u svojim redovima ima isključivo domaće igrače te da su ovakvi mečevi značajni za razvoj ragbija u Crnoj Gori.
Ragbi meč CG – Malta
“Drago nam je da možemo ugostiti naše kolege iz Malte i uzvratiti im gostoprimstvo. Ovo je revanš meč, jer je naša reprezentacija gostovala na Malti i domaćin je tada slavio. Oni su favoriti i u Tivtu jer imaju veći broj profesionalnih igrača koji sa uspjehom igraju u Engleskoj i Novom Zelandu. Za nas je ovo odlična priprema za narednu godinu kada ćemo po prvi put učestvovati u kvalifikacijama za Prvenstvo Evrope. Pozivam ljubitelje ragbija da u subotu dođu na utakmicu i uživaju u dobrom ragbiju” kazao je Igor Adžaip, predsjednik Crnogorske ragbi lige.
Utakmica, koja je zakazana za 19.30 sati odigrava se i uz svesrdnu podršku Opštine Tivat koja će po riječima sekretarke Sekretarijata za društvene djelatnosti Olivere Mišković Vidojević nastaviti da podržava ovakve aktivnosti.
Dubine/Depths naziv je izložbe slika umjetnice Ivane Bjelice koju je u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u petak Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” otvorila mr Lucija Đurašković, direktorica ove ustanove.
-Čas miruje u morskim „bonacama”, čas se uzdiže do najvećih okeanskih, nazarenskih visina, čas se razbija o stijene u svoj razarajućoj žestini, čas se povlači osekom ili sve nadvladava plimom, čas svjetluca u najčarobnijim srebrnastim ili zlatkastim odsjajima prenoseći nam kosmička ogledanja neba, zvijezda, Sunca i Mjeseca… – poručuje Đurašković.
“Povučena inspirativnom snagom istinske kreacije koja kao da je utkana u svaki atom njenog bića, Ivana Bjelica rijetkim talentom materijalizuje ideju (od prepoznatljive figuracije u ciklusu „Mediterraneo” do apstrakcije) uspijevajući da postigne skoro renesansno skladan odnos linije i boje, prostora i kompozicije, valerske dinamike najčešće monohromnih odnosa boje, svjetlosti i sjenke… Njene slike dišu lirskom emotivnom snagom, kroz usklađen, precizan, potez, pokatkad preplavljen snažnom unutarnjom ekspresijom, a katkad harmoničnim meditativnim mirom kojim dotiče frekvencu tajnovite metafizičke dubine srca. I, upravo ta i takva dubina, oplemenjena duhom ljubavi i dobrote, širinom i visinom dodiruje umom skoro nepojmljivu estetiku ljepote, kao skrivene datosti koja najčvršće uliva nadu u svjetlošću prožeto humano izbavljenje i duhovno ozdravljenje” – kazala je Đurašković.
Kustos izložbe je Tanja Jovetić, viši kustos.
Kako je bilo na otvaranju pogledajte u video prilogu Boka News-a.
Dubine/Depths Ivana Bjelica – foto Boka News
Ivana Bjelica je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Završila je Srednju umjetničku „Bogdan Šuput” u Novom Sadu, na odsjeku grafički dizajn. Diplomirala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, na odsjeku slikarstvo, u klasi profesora Milana Blanuše. Članica je SULUV-a (Saveza udruženja likovnih umjetnika Vojvodine), ULUPUDS-a (Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Srbije) i Likovnog kruga (Udruženja umjetnika Petrovaradinske tvrđave).
Imala je dvadeset samostalnih izložbi i izlagala je na preko sto kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Grčka, Rumunija, Španija, Velika Britanija, Francuska, Holandija, Argentina, Meksiko, Kanada, Japan, Indija).
Dobitnica je nekoliko nagrada iz oblasti likovne umjetnosti (crtež, slikarstvo, kolaž).
Učesnica je mnogobrojnih likovnih kolonija, Art expoa, i drugih umjetničkih manifestacija.
Njeni umjetnički radovi nalaze se u brojnim privatnim, galerijskim i muzejskim kolekcijama u Srbiji i svijetu. Neki od značajnijih ciklusa crteža i slika su: Kavezi; Terra; Lunarne senke; Svetlopisi; Illuminations, Mediterraneo; Visine Širine Dubine; Cities; Krugovi; Pergamenti; Libertango; Polja; Tri boje: zlato, srebro, bronza.
Dubine/Depths Ivana Bjelica – foto Boka News
Bavi se fotografijom, grafičkim dizajnom i dizajnom enterijera, prvenstveno opremanjem turističko-ugostiteljskih, poslovnih i stambenih prostora umjetničkim radovima. U posljednje vrijeme proširuje svoju djelatnost i na oblast modnog dizajna.
Neki od značajnijih javnih objekata u kojima se nalaze njeni radovi su: Hotel Splendid Conference & Spa Resort, Bečići; Hotel Avala Resort & Villas, Budva; Hotel TQ Plaza; Hotel Bianca Resort & Spa, Kolašin; Hotel Leopold I, Petrovaradinska tvrđava, Novi Sad; Hotel Park, Novi Sad; Privredna komora Vojvodine, Novi Sad; Tradeunique holding, Beograd; Energotehnika Južna Bačka, Novi Sad; Energy Net, Novi Sad; Opština Budva; Advokatska kancelarija Kovačević & partners, Novi Sad. Koordinirala je projektom Svetlost i forme, gdje je realizovano više serija svjetlosnih objekata (skulpture-lampe ) u saradnji sa drugim umjetnicima.
Dubine/Depths Ivana Bjelica – foto Boka News
Više godina bila je urednica likovnog programa galerije Mali likovni salon, Kulturnog centra Novog Sada (2003–2007), realizovala je značajan broj izložbi eminentnih likovnih umjetnika iz zemlje i inostranstva i ostvarila uspješnu saradnju sa mnogim kulturnim institucijama.
Bila je selektor Međunarodnog Lions Art konkursa za djecu „Peace Poster” i organizator likovne radionice nekoliko godina. Osnivač je umjetničke asocijacije Lumens (2013) čiji je osnovni cilj razvoj i promocija savremene likovne umjetnosti i kulture, međunarodna saradnja i edukacija.
Živi i stvara kao samostalni umjetnik u Novom Sadu i Budvi.
Nastavlja se trend dobre posjete i u postsezoni. Polovina je septembra, a u Herceg Novom odmara 13.205 prijavljenih gostiju, što je 2.394 više u odnosu na isti period prošle godine.
Prema podacima gradske Turističke organizacije, gostiju iz inostranstva je 12.580, dok je domaćih 625.
Smještaj u domaćinstvima je odabralo 7.979 turista, među kojima je samo pet iz Crne Gore. U hotelima su odsjela 5.203 gosta, od kojih su 4.583 inostrana, a 620 domaćih.
U auto-kampovima na teritoriji opštine Herceg Novi su registrovana 23 gosta iz inostranstva, dok u hostelima i dalje nema prijavljenih turista.
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve, u galeriji „Marko K.Gregovic“ pri Spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovacu u subotu 16. septembra će sa početkom u 20 sati biti otvorena grupna izložba fotografija 24 umjetnika iz Austrije, pod nazivom „photo Graz“.
Kako su organizatori najavili, na izložbi će biti predstavljeno 80 fotografija.
Umjetnici koji će predstaviti izložbu su: Martin Bilinovac, Brisilda Bufi, Lena Feitl, g.r.a.m., Alexandra Gschiel, Paul Hartmann, Eva Hölbling, Marita Janka, Bernhard Kipperer, Sandra Kosel, Gerhard Krois, Branko Lenart, Alois Loidl, Marlene Mautner, Martin Osterider, Heinz Pöschko, Jörg Rath, Alina Reimelt, Gerlinde Schaffer, Eva Schlögl, Reinhard Sock, Teresa Thomaschütz, Lena Trichtel, Stephan Weixler, Elisa Wüntscher, Karl Zen.
Kustos izložbe je Milijana Istijanović, a otvoriće je prof. Baša Gobović.
“U Gracu, drugom po veličini austrijskom gradu i prestonici Štajerske, fotografska scena pojavila se već tokom pedesetih godina 20.vijeka, predstavljajući izuzetno “moderan” pristup za to vrijeme. Centralna ličnost u tom razvojnom procesu bio je Erich Kees, fotograf-pionir iz Štajerske, čiji je rad u polju fotografije i komunikacijskih aktivnosti duboko uticao na krug fotografa. Njihovi kreativni poduhvati i inicijative postavili su osnovu za fotografsku scenu koja je i danas vibrantna i raznovrsna, baš kao što je predstavljeno na Štajerskom Bijenalu Fotografije “photo graz”. Peto izdanje ove selekcije predstavilo je 26 fotografa rođenih između 1948. i 1997. godine a koji su učestvovali na Štajerskom Bijenalu Fotografije 2022. godine. Selekcija je naglasila višeznačnost pristupa koji je uključio renomirane i međunarodno priznate ličnosti, uz fotografe koji dolaze iz akademija, škola fotografije, amatera i predstavnika starije generacije. Više od 80 slika otkrivaju trenutne tendencije u istraživanju i kreću se od pitanja opšte relevantnosti do veoma ličnih tema, detaljno izvedeno ili sa asocijativnim prostorom ostavljenim za interpretaciju. Uloga fotografije u reprezentaciji stvarnosti je proučavana i eksperimentalno proširivana. Naglašavajući percepciju i otjelovljenje vremena, izložba takođe vizualizuje identitetska, kulturalna i filozofska traganja. Postavka izložbe je u organizaciji Kulturvermittlung Steiermark-a”, navodi se u tekstu autora Gerhard Grossa – Kulturvermittlung Steiermark.
Izgradnja nove autobuske stanice odvija se prema utvrđenom dinamičkom planu, saopšteno je potpredsjedniku Opštine Herceg Novi Mirku Musturu i sekretaru za komunalne djelatnosti Vasiliju Seferoviću tokom obilaska gradilišta.
Kako je ranije istaknuto, završeni su iskopi, a nakon dobijanja geološkog izvještaja o stabilnosti tla biće započeta konstrukcija objekta. U narednih petnaestak dana očekuju početak izlivanja temeljne ploče.
Buduća Autobuska stanica Herceg_Novi
Podsjećamo, izvođač radova „Entext inžinjering” će, uz gradnju objekta autobuske, biti angažovan i za izgradnju pristupne saobraćajnice. Time će biti zaokružen višemilionski projekat koji će Herceg Novom konačno donijeti benefite na koje čeka godinama.
Kim Jong Un u ruskoj tvornici borbenih zrakoplova Foto: – / KCNA via REUTERS
Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un tijekom jučerašnjeg posjeta ruskoj tvornici borbenih aviona izrazio je divljenje ruskoj zrakoplovnoj tehnologiji koja prolazi brz razvoj nadmašujući vanjske potencijalne prijetnje, izvijestila je u subotu KCNA.
Kim je u petak pregledao rusku tvornicu borbenih aviona, koja je pod zapadnim sankcijama.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i Kim razgovarali su o vojnim pitanjima, ratu u Ukrajini i produbljivanju suradnje tijekom sastanka u srijedu.
Kim se susreo s probnim pilotima u radionici za sklapanje trupa borbenog zrakoplova te ušao u Su-57 kako bi detaljno čuo o tehničkim specifikacijama i performansama leta borbenog aviona pete generacije.
Popeo se i na putnički avion koji je proizvela tvornica kako bi se upoznao s njegovim performansama i promatrao probni let borbenog zrakoplova Su-35.
Očekuje se da će sjevernokorejski čelnik u subotu posjetiti grad Vladivostok i pomorsku bazu.
Kremlj je u petak saopštio da Rusija i Sjeverna Koreja nisu potpisale nikakve sporazume o vojnim pitanjima ni o bilo kojem drugom području tijekom Kimova posjeta Rusiji ovog tjedna.
Južna Koreja i Sjedinjene Države saopštile su u petak da vojna suradnja Sjeverne Koreje i Rusije predstavlja kršenje sankcija UN-a protiv Pjongjanga te da postoji cijena za to.
Otkad je Rusija krajem veljače 2022. godine napala Ukrajinu, grčki brodarski sektor nastavio je zarađivati na prevoženju ruske nafte. Međutim, Grci su pronašli još unosniji biznis – prodavanje brodova tajanstvenim kupcima koji su povezani s Rusijom.
Novinski portal TradeWinds objavio je sredinom veljače ove godine da se događa “velika rasprodaja grčkih tankera” te da kupci ne pitaju za cijene. Umjesto plavima, ti bivši grčki brodovi sada plove “sivim” morima i oceanima, piše Foreign Policy, a prenosi Jutarnji.
Grčke tvrtke nisu glavni igrači u mnogim sektorima globalizirane ekonomije, međutim još su uvijek dominantna sila u brodarskom sektoru. Gleda li se nosivost brodova, Helenska je republika prošle godine ponovno bila vlasnik najveće svjetske flote. Onda je Rusija napala Ukrajinu i Zapad joj je uzvratio sankcijama. Grčkim se brodovlasnicima to nije svidjelo. “Sankcije nikada nisu upalile”, rekao je grčki brodarski magnat George Prokopiou prošle godine u lipnju.
Međutim, sankcije su bolje od sjedenja na rukama. Članice skupine G7, Europska unija i Australija uvele su ograničenje cijene koja je tvrtkama iz sankcioniranih nacija zabranila trgovanje ruskom sirovom po cijeni većoj od 60 američkih dolara po barelu. Potražnja za naftom ostala je visoka, međutim ruski tankeri koji su prevažali velike količine iste bili pod sankcija i nisu je mogli transportirati. U pomoć su im pritekli grčki brodari.
Nepoznati kupci
Prema Robinu Brooksu, glavnom ekonomistu Instituta za međunarodne financije, gotovo 50 posto tankera koji izlaze iz ruskih luka otpada na grčke brodove. Taj je postotak prije invazije bio na 33 posto. Tvrtke iz zemalja koje su uvele ograničenje cijene na rusku naftu mogu je prevažati ako poštuju ograničenje. The Wall Street Journal napisao je početkom svibnja da je sedam grčkih tvrtki iz ruskih luka u Baltičkom i Crnom moru prevezlo 50 posto više ruske nafte od najveće ruske brodarske tvrtke Sovcomflota.
Međutim, mnogi su grčki brodovlasnici odlučili da mogu ubrati još veće profite ako prodaju svoje brodove. Prodaja grčkih brodova počela je rasti u veljači 2022. godine, a portal TradeWinds piše da diljem svijeta, a pogotovo u zemljama koje nisu opterećenja sankcijama koje su nametnute Rusiji vlada velika potražnja za tankerima i starim tankerima. U periodu između veljače 2022. i veljače 2023. godine, grčki su brodovlasnici prodali otprilike 125 transportnih brodova i zaradili četiri milijarde dolara. Novinski portal Hellenic Shipping News objavio je u lipnju da su grčke tvrtke tijekom prvih šest mjeseci 2023. godine prodale 97 tankera, 25 posto od ukupnog broja tankera u svijetu.
Prema podacima konzultantske tvrtke VesselsValue koja prati prodaju brodova u svijetu, grčke su tvrtke od početka rata u Ukrajini prodale 290 plovila, najviše od svih zemalja u svijetu. Kina je druga s 221 prodanim plovilom, a Rusija treća s 57, s tim da ih je ona uglavnom prodala drugim ruskim tvrtkama i nepoznatim kupcima.
Vlasnici bez adresa
Prošle je godine 103 tankera klase Suezmax (najveći brod koji može proći kroz Sueski kanal) promijenilo vlasnika, što je dvostruko više nego 2021. godine. Uz to, prošle je godine prodan 121 tanker Aframax (tankeri su to koji mogu nositi između 80 i 120 tisuća metričkih tona tereta), što predstavlja porast od 30 posto. Jedan je direktor iz brodarskog sektora analitičarskoj tvrtki S&P Global Commodity Insights rekao da su to brodovi kojima se prevozi ruski teret te da ne mogu sve ruske luke primiti veće brodove (Suezmax i Aframax treći su i četvrti najveći brodovi za prijevoz nafte).
Unatoč tome što su tvrtke koje su prodale tankere na njima jako dobro zaradile, ne zna tko ih je kupio. Kupci koji se sada žure kupiti rabljene tankere ulažu velike napore da sakriju svoje identitete. Tvrtke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kupili su najviše grčkih tankera. Njih slijede Kina, Turska i Indija. Analitičarska tvrtka S&P Global Market Intelligence objavila je da su 2022. godine pokrenute 864 brodarske tvrtke koje se na neki način mogu povezati s Rusijom. Foreign Policy piše da je više od 24 tvrtki koje su nekoć bile u grčkom vlasništvu sada u vlasništvu osoba koje nemaju čak ni adresu za primanje pošte.
Iako nisu poznati kao sila u svijetu morske i oceanske plovidbe, činjenica da su Ujedinjeni Arapski Emirati kupili značajan broj tankera nikoga ne čudi. Otkad je Rusija napala Ukrajinu, Dubai se pozicionirao kao “nova Ženeva” – sjedište tvrtki koje kupuju i prodaju rusku naftu. Kina je nakon izbijanja rata u Ukrajini povećala uvoz ruske nafte, a Hong Kong je pridružio Ujedinjenim Arapskim Emiratima te postao čvorište za kupovinu i prodaju nafte. Turska je također povećala uvoz ruske nafte, a turska je tvrtka BEKS Ship Management & Trading kupila grčke tankere. Njezini su tankeri potom viđeni u ruskim lukama Visocku, Kavkazu i Novorosijsku, alžirskoj luci Arzewu i turskoj luci Tuzli. Indija je također značajno povećala uvoz ruske nafte, a u Indiji djeluje tvrtka Gatik Ship Management, tvrtka koja je naglo povećala poslovanje s tvrtkama koje se povezuju s trgovinom ruskom naftom. Gatik je od početka rata u Ukrajini kupila 60 brodova te ih potom “proslijedila” mreži povezanih tvrtki. Novinski portal Indian Express piše da je to pokušaj Gatikovih dobročinitelja da otežaju praćenje cijele operacije i svoju aktivnost zadrže netransparentnom. Foreign Policy navodi da je nemoguće utvrditi tko su vlasnici nekih od tih brodova.
‘Grčka tragedija‘
Budući da se Rusiju zbog napada na Ukrajinu polako izbacuje iz svjetske ekonomije, što znači da više ne može tako lako pristupiti kapitalu i osiguranju, Moskva mora uložiti dodatne napore kako bi izvozila svoju naftu. Nekadašnji grčki tankeri sada su dio mutne flote rabljenih brodova koja bez standardnog osiguranja prevozi rusku robu i radi sve kako je nitko ne bi razotkrio.
Što će se dogoditi ako iz jednog od tih tankera počne curiti nafta? Ili ako se sudari s drugim brodom? Ili ako se član posade ozlijedi? U svibnju se jedan tanker iz te tajnovite flote zapalio kod Malezije. Nekoliko je članova posade ozlijeđeno, a trojici se izgubio svaki trag. Tanker je bio vlasništvo tvrtke iz Maršalovih otoka koja u svome inventaru nije imala niti jedan drugi tanker i nije bio osiguran.
“Grčki su brodovlasnici mogli pomoći Ukrajini time što će ograničiti trgovanje ruskom naftom. Umjesto toga, odlučili zaraditi prodavanjem nafte i brodova. To nije ilegalno, ali brodarski moguli time ugrožavaju pomorce, oceane i morske životinje. O Ukrajini da ne pričamo. To je grčka tragedija”, zaključila je kolumnistica Foreign Policyja Elisabeth Braw.
U porti Crkve Sv. Jovana na Kamenom, u nedelju 17. septembra održaće se prva “Krtolijada” u Crnoj Gori u organizaciji Agencije za razvoj i zaštitu Orjena uz podršku MZ Kameno – Žlijebi, Turističke organizacije Herceg Novi i Opštine Herceg Novi.
Na ovom sajmu domaće krtole i ostalih plodova jeseni posjetioci će biti u prilici da degustiraju razna jela od krompira, od onih tradicionalnih, karakterističnih za hercegnovsko zaleđe, pa sve do onih, neobičnih i savremenih, koje će pripremiti naši izlagači. U izboru će biti slatke i slane delicije od krompira. Valja naglasiti da uz poljoprivredne proizvođače iz hercegnovskog zaleđa, svoje proizvode na našem sajmu će izložiti i proizvođači i gazdinstva iz Nikšića i Trebinja.
Krtolijada
U okviru manifestacije biće upriličen i kulturno- umjetnički program sa nastupom KUD Sloga iz Đenovića i ženska klapa “Lira” iz Herceg Novog, kao i izložba prigodnih fotografija hercegnovskog zaleđa.
Kameno – Krtolijada
Takođe će biti organizovan i kutak za djecu sa tematskom radionicom i animacijom.
