Opština Herceg Novi i Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije donirali su mještanima sela Žvinje 85 sadnica maslina koje će biti zasađene na području zahvaćenom prošlogodišnjim požarima.
Šest porodica koje žive i bave se poljoprivredom u selu Žvinje pokrenulo je inicijativu ka lokalnoj samoupravi kako bi zajedničkim snagama oporavili vegetaciju koja je stradala u požarima prošlog ljeta.
Ilinica – Žvinje – foto Miloš Samardžić
Sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović pozvao je sve hercegnovske poljoprivrednike da iskoriste brojne linije podrške koje nude lokalna samouprava i država.
Namjera lokalne samouprave da intenzivira razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj uopšte, kako kaže Vitomirović, ogleda se u uvećanim sredstvima opredijeljenim ovogodišnjim budžetom.
Čuvena kalafatska radionica Bokovac iz Bara je čvrsto odlučila da naša mladost jedri u kuterima kao nekad, a nadamo se i što prije.
Naime, kao što su lokalni portali ranije upoznali javnost, radovi na obnovi i osposobljavanju kutera Srednje stručne škole u Baru teku predviđenom dinamikom.
Izvršna direktorka radionice Bokovac, Miroslava Lala Bokovac je puna entizijazma i željno iščekuje dan kada će đaci pomenute škole zaveslati i zajedriti kuterima kao nekad- složno, timski i punim plućima.
“Najavljujemo učešće našeg veslačkog tima na regati koju planiramo da organizujemo između 21. i 25.maja u Baru. Takođe, uz podršku škole, želimo da članove našeg tima upoznamo sa jedriličarskim timovima iz okruženja, konkretno ovog proljeća to bi bio tim iz Opuzena. Ulaganjem u našu mladost, stvaranjem mogućnosti da razvijaju zdrav duh i pružanjem sportskog ambijenta za širok spektar zdravih stilova života, zapravo ulažemo u perspektivnu budućnost, širenje vidika, prihvatanje zdravog takmičarskog duha,a istovremeno u djeci ćemo vidjeti odsjaj našeg pozitivnog djelanja, jer samo zajedničkim, timskim radom možemo dokučiti naizgled nedokučivo.
Za takve poduhvate ne žalim niti vrijeme niti finansijska sredstva, ali bih voljela da nam se pridruže privrednici na lokalnom i državnom nivou, da daju podršku i doprinos , sa ciljem da naši veslači budu neprikosnoveni. Ovom prilikom želim da se zahvalim firmi MMS Sailing Team iz Kotora, na čelu sa kapetanom Milošem Radonjićem, koji je u samom začetku podržao našu ideju kroz sponzorstvo.”
Kalafatska radionica Bokovac
Bokovac zatim naglašava da smo na podneblju koje je tradicionalno usmjereno ka aktivnostima na moru i u vezi sa morem, i u biti nam je dužnost da njegujemo duh naših predaka i otimamo od zaborava ono što je krasilo život ljudi priobalnog područja.
“U narednom periodu biće nam neophodna sredstva za izradu novih vesala, zatim reprezentativna oprema, odnosno odjeca i obuća za naš tim, zatim zaštitna sredstva i premazi za kutere, tako da nam je pomoć i podrška više nego dobrodošla. Ono što imamo i osjećamo već u prvim danima rada na kuterima je oduševljenje djece dok prate, gledaju i slušaju o aktivnostima koje se odvijaju u radionici i o događajima koje njih očekuju. Ima li veće satisfakcije od toga?” – kaže nam Lala Bokovac.
Oživljavanjem i njegovanjem aktivnosti koje imaju u planu, reprezentuje se veslanje i jedrenje kao zdrav stil života, naš grad prikazujemo kao odličnu lokaciju za sportove na vodi, baštinimo i promovišemo jedinstvenu drvenu brodogradnju u opštini Bar i u okruženju, a neizostavno će sve navedeno uticati na turističku promociju i atraktivnost naše opštine, zaključuje Bokovac.
Hercegnovska URA u potpunosti podržava potez Vlade Crne Gore, tačnije zahtjev ministarke ekologije, prostornog planiranjaia i urbanizma Ane Novaković Đurović, o vraćanju trajektne linije Kamenari-Lepetani državi.
Pozdravljamo odluku Vlade da stavi van snage zaključak iz 2019. godine kojim je trajekt Kamenari-Lepetani dat na upravljanje kompaniji “Pomorski saobraćaj”.
Ovom odlukom Vlade širom se otvaraju vrata da se transport putnika i vozila preko, kako Bokelji kažu, “Veriga” ponovo, nakon dugog niza godina, vrati svom prirodnom vlasniku a to je država Crna Gora odnosno opštine Herceg Novi i Tivat sa čijih pristaništa se pomenuta usluga odvija.
Kao što je javnosti i poznato, radi se o veoma specifičnoj djelatnosti od opšteg interesa, koja je jedinstvena u našoj zemlji i od koje cijelo društvo mora imati koristi a ne samo pojedinci ma ko oni bili.
Ovo je veoma unosan posao koji je prije privatizacije ovog društva, opštinama Herceg Novi i Tivat donosio značajne prihode pa je sasvim logično da se ta aktivnost kao i ranije, ponovo uspostavi sve do časa stvaranja neke nove mogućnosti za povezivanje ove dvije obale.
Abazović u HN arhiva
Kao najzapadnija opština u državi, Heceg Novi, zbog svoje geografske pozicije i i integralne nepovezanosti sa ostatkom države uvijek je imala problem brze komunikacije što je razlog više da zavrijedi povoljniji status prilikom odlaska i povratka kroz formu regresiranih karata što bi stanovnicima ovog grada puno značilo.
Boka je oduvjek bila riznica pomorstva i pomoraca i kao takva mora i ostati. Zato “Catara” Bokeljima i tačka.
Djelić sjajne atmosfere koja očekuje posjetioce 54. Praznika mimoze danas su imali priliku da osjete građani Trebinja.
Raskošnim žutim cvjetovima, muzikom, plesom i osmjesima Novljani su pozvali sve da od 17. februara do 04. marta budu na velikoj fešti u Herceg Novom.
54. Praznik mimoze – defile u Trebinju
Karavan od preko 80 učesnika prodefilovao je centrom grada, a velike i male mažoretke, Gradsku muziku Herceg Novi, trombonjere i članove novske karnevalske grupe „Maškare“ pratile su stotine građana svih generacija, koji su iskoristili priliku da se upoznaju sa programom festivala, fotografišu sa šarenom povorkom i kućama ponesu poklon u vidu grančice mimoze.
Prošlog vikenda je kiša promijenila planove organizatora “Male fešte od naranče” pa iako su najuporniji na zadovoljstvo Novljana i gostiju izložili svoje rukotvorine i proizvode, danas je fešta ponovljena, te je Izložba rukotvorina i domaćih proizvoda zasijala punim sjajem, kako su navikli učesnici, organizatori i brojni posjetioci.
Maja Erenji Hare Braun u ime Udruženja Ruke kaže da je na fešti čak 45 izlagača iz cijele Crne Gore, a u ponudi su rukotvorine od platnenih lutaka do slika, upotrebnih predmeta i nakita do tradicionalnih domaćih proizvoda i slatkiša od naranče,zatim maslina i maslinovog ulja do mesnih prerađevina, sireva, sokova i prerađevina od drugog voća.
Na pitanje da li bi feštu trebalo organizovati češće s obzirom na očiglednu zainteresovanost izlagača i zadovoljstvo posjetilaca Maja Erenji Hare Braun kaže da ona kao i ostale Stađunske fešte nesumnjivo oživljavaju grad, ali je njihova organizacija sa više programskih segmenata prilično zahtjevna i i podrazumijeva snažniju podršku institucija.
Exif_JPEG_420
Poseban program organizovan je ove subote za djecu i sa djecom. Prisustvovali su učenici trećeg, četvrtog i petog razreda OŠ “Milan Vuković”. Oni su s puno pažnje postavili izložbu likovnih radova svojih drugara inspirisanih narandžom, a zatim saslušali priču o dvije “zagrljene novske pomoranče” koje rastu naspram bifea Beograd i pjesmu koju je ovom slatkom plodu posvetila Bosiljka Pušić.
Podsjetićemo, prije nekoliko godina na fešti su djeca oko stabla pomorandži vezivala platnene trake vjerujući da će ih tako sačuvati od biljne vaši koja je desetkovala stabla pomorandži u gradu. Ova dva stabla su se obnovila, zbog ljekovitih obloga ili čiste dječije ljubavi nije ni važno, tek mališani su danas trake uklonili sa stabala čije su krošnje opet pune narandžastih plodova. U malom performansu učestvovale su likovna umjetnica Ana Bulatović /Lili/ koja je svojevremeno sa djecom održala dvije radionice u zaštitu naranči i autorka priče o divljim narančama Vitka Vujnović.
Mala fešta od naranče – H. Novi
Ovaj program je realizovan u dobroj saradnji sa hercegnovskim osnovnim školama, uz školu “Milan Vuković” radovi su stigli i iz Osnovne škole “Dašo Pavičić”, kaže Milina Kovačević u ime NVU Ruke.
Prema njenim riječima zahvalnost za darivanu ekološku ambalažu duguju Kantini 65 i podgoričkoj firmi Mikromedija, za neophodan mobilijar osim onoga koji imaju u udruženju Opštini Herceg Novi, Turističkoj organizaciji, Gradskoj kafani, Herceg festu I MZ Bijela. Hercegnovska Čistoća pomogla je u organizaciji transporta.
Divan sunčan dan izmamio je u šetnju brojne meštane ali i goste Herceg Novog, pa su rezultatima fešte zadovoljni i izlagači. Jednoglasni su u ocjeni da bi trebalo da bude više ovakvih programa koji su uz sve dobra prilika za promociju zajedničkog rada, najboljih tradicija ovog kraja i kreativnosti koja se kroz kolektivni rad najbolje njeguje.
Čajanka na Lovćenu – manifestacija koja okuplja sve željne znanja o bogatom biljnom svijetu Parka, održana je u petak na Ivanovim koritima. Tradicionalno, najbrojniji su bili najmlađi posjetioci i učenici OŠ „Dašo Pavičić“ iz Herceg Novog.
Mališani su, uz degustaciju čaja i čajnih kolutića, saznali više o ekosistemu Nacionalnog parka Lovćen, prije svega o endemima i ljekovitom bilju. Šef Službe zaštite NP, Đorđe Kaluđerović, pričao im je o aktivnostima koje sprovode, a biolog Ana Uskoković o ljekovitom bilju koje raste u Parku. Doživljaj je upotpunio lijep, sunčan dan.
Nacionalni park Lovćen predstavlja područje koje se odlikuje velikim brojem raznovrsnih i složenih ekosistema, bogatstvom vrsta faune, flore i gljiva. Flora Lovćena broji oko 1.300 vrsta biljaka, među kojima je veliki broj endema i relikta, rijetkih i zaštićenih biljaka, ljekovitog, aromatičnog, medonosnog i dekorativnog bilja.
Čajanka na Lovćenu
Endemične i rijetke vrste Nacionanog parka Lovćen su: lovćenski zvončić, Federikova kamenjarka, Grisebahova lala, modro lasinje, zanovijet, kuglasto devesinje, nježna kockavica i druge.
Lovčen – foto NP Lovćen
Ljekovite, aromatične i medonosne vrste su: pelin, trava iva, matičnjak, vranilova trava, smilje, hajdučka trava, kantarion, tatula, velebilje, kleka, bijeli glog i mnoge druge.
Dvomjesečna beba spašena je nakon što je 128 sati bila zatrpana ispod ruševina u pokrajini Hataj, javlja turska državna novinska agencija Anadolija Beba je izvučena iz ruševina u okrugu İskenderun i prevezena u bolnicu, javlja Anadolija.
Iako je kritično razdoblje od 72 sata za pronalaženje preživjelih od potresa u ponedjeljak odavno prošlo, spasilački timovi i dalje su pokušavali da dođu do bilo koga ko je još živ.
Na društvenim mrežama i televiziji ljudi u pogođenom području molili su za hitnu pomoć, tvrdeći da se glasovi još uvijek čuju u ruševinama.
Foto Anadolija
Spasilački tim je u turskom gradu Antakyji ispod ruševina izvukao petočlanu porodicu. Prvo su spašene majka Havva i kći Fatmagul. Spasioci su zatim došli i do oca Hasana Aslana, ali je on insistirao da se prvo spasi njegova drugu kćer Zeynep i sin Saltik Bugra.
Hasan je posljednji spašen, a na površinu je izvučen dok su ljudi oko njega skandirali: “Bog je velik!”.
Nakon razornih potresa u Turskoj i Siriji broj poginulih dosegnuo je 24.000. U obalnim područjima bore se s poplavama zbog slijeganja tla, a na brdima diljem zemlje velika je opasnost od klizišta. UN-ov Svjetski program za hranu hitno je zatražio 77 miliona dolara kako bi osigurao pomoć za 900.000 najugroženijih u Turskoj i Siriji.
Turski par nakon 129 sati pod ruševinama spašen
Turski par u južnoj pokrajini Adjaman izvučen je na sigurno nakon što je bio zarobljen pod ruševinama srušene kuće više od 129 sati, javlja državna televizija TRT.
TRT je prikazao snimku unošenja žene u vozilo hitne pomoći.
Nekoliko trenutaka kasnije, njezin suprug, kojeg su spasilačke ekipe s mukom izvukle ispod ruševina kroz tunel, stavljen je u drugo vozilo hitne pomoći.
Muškarac je viđen kako maše kamerama.
Međutim, vjeruje se da su njihove tri kćeri umrle, navodi TRT.
Radoslav Tomić promocija knjige u Kotoru – foto Boka News
U organizaciji Kotorske biskupije i Instituta za Povijest umjetnosti, u petak je u katedrali sv. Tripuna u Kotoru predstavljena knjiga akademika Radoslava Tomića „Znakovi identiteta – sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovniku“.
Najnovija knjiga akademika Radoslava Tomića Znakovi identiteta – Sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici pruža monografski pregled likovnih prikaza lokalnih svetaca zaštitnika u primorskoj umjetnosti baroknoga razdoblja i umjetnine tumači u lokalnom, regionalnom i nacionalnom kontekstu.
Sadržaj knjige obuhvaća likovnu kulturu prostora, od Krka do Kotora, odnosno mletačku Dalmaciju i Dubrovačku Republiku, u vremenu nakon Tridentskoga sabora, u kojem se pronalaze začeci novih ili obnova starih pobožnosti prema lokalnim svetim zaštitnicima.
Glavni konzervator u Ministarstvu kulture i medija Hrvatske, Davor Trupković je istakao da ova knjiga predstavlja značajano djelo, kao osnov, koji će u budućnosti omogućiti lakše istraživanje konzervatorima i restauratorima.
Radoslav Tomić promocija knjige u Kotoru – foto Boka News
„Ova knjiga se bavi svojevrsnom integracijom dalmatinske i jadranske baštine. Riječ je o području Dalmacije, Boke Kotorske i Dubrovačke republike, a ono što povezuje tu baštinu je analizirano na jedan izuzetno orginalan način. Pokazalo se da su, upravo, biskupije i njihove katedrale postale pozornice na kojim se gradio identitet preko svetih zaštitnika, lokalnih svetaca i kulta relikvija”- kazala je Katarina Horvat-Levaj iz Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba.
Radoslav Tomić promocija knjige u Kotoru – foto Boka News
Predstavljajući knjigu prof. Sanja Cvetnić sa Odsjeka za povjesti umjetnosti Filozofskog sveučilišta u Zagrebu istakla je da je ovo djelo zapravo spomenik jednom velikom iskustvu koje je dovelo do toga da se jedan veliki prostor od Krka do Kotora od sredine 16. do početka 19. vijeka, ispita kroz fenomen podizanja novih oltara i likovnih dijela.
„Autro je kroz ovo djelo uradio identitetsku analizu za cijelu regiju. Podijeljena na biskupije i regije bez čvrstog političkog središta, Dalmacija je u svetačkim ličnostima tražila i nalazila ne samo zaštitu i pokroviteljstvo nego i neophodan simbolički znak identitetskog lijepila u kojem se odražavala autentičnost sredine tokom stoljeća. Vrijednost knjige je i u činjenici da čitatelj može drugačije gledati svako u svoj kraj u cijelom čarobnom pojasu od Krka do Kotora. Knjiga je organizovana po poglavljima koja kreću od sjevera do juga, nakon Sjevero-jadranskih otoka, slijedi poglavlje Dalmacija od Zadra do Dubrovnika, Dubrovačka republika, Boka Kotorska. Autor u analizi ističe istorijske umjetničke komponente“- kazala je između ostalog prof. Sanja Cvetnić.
Don Robert Tonsati
Don Robert Tonsati govorio je o pojmu sveca zaštitnika i kultu relikvija.
“U dijelu iz knjige Shematizam Kotorske biskupije iz 1907. godine se navodi da je zaštinik katedralne crkve i glavni patron grada i Biskupije Sveti Tripun mučenik, čije su svete relikvije čuvaju u katedralnoj crkvi, zatim, sveukupnog kraljevstva Dalmacije patron, Sveti Jeronim, najuzvišeniji naučitelj crkve, Blaženi Gracija Kotorski iz reda pustinjačkog Svetog Avgustina ukras Kotorske biskupije, čije sveto tijelo se čuva u Mulu na oltaru koji je njemu posvećen u župnoj crkvi i uživa trajno posjećivanje naroda, su tri patrona koji su posebno naglašena u Shematizmu. Kult ili štovanje svetaca je čast ili vjera koju vjerni puk u crkvi iskazuje, onima koje je crkva uzdigla na čast oltara. Svetački kult poznat je još od prvih hrišćanskih vremena, imao je snažnu evoluciju kroz istoriju koja se odrazila ne samo na vjersku praksu, misao i teologiju, već i na cijelu hrišćanski umjetnost, a time i na svijetsku umjetnost”- kazao je don Robert Tonsati.
Radoslav Tomić promocija knjige u Kotoru – foto Boka News
„Ovom knjigom pokušao sam protumačiti ulogu svetačkih likova u umjetničkim djelima. Nisam se bavio životom i tragičnom sudbinom svetog Tripuna i drugih svetaca već kako su prikazani u umjetničkim djelima“ – kazao je autor, Radoslav Tomić.
Tomić je istakao da je u Boki Kotorskoj uvijek bilo svećenika, koji su imali senzibilitet prema likovnim djelima, da se zahvaljujući njima i umjetničkom bogatstvu na područiju Boke koje je istraživao mnogo toga spoznao, što je u značajnoj mjeri uticalo na njegov znanstveni rad i njegovo lično oblikovanje.
„Sjetio bih se biskupa Butorca, don Gracije Ivanovića koji je naručio slike za crkvu Svetog Eustahija, don Gracija Brajkovića koji je uredio muzej na Gospi od Škrpjela, najneobičnijeg među njima- don Branka Sbutege koji se razumio u sve vrste umjetnosti, pa do Don Antona Belana koji je razumnošću i strpljivošću učinio puno. U sadašnjoj generaciju zasigurno ima sveštenika koji će nastaviti u tom smjeru, koji će upravo u likovnim delima nalaziti fenomene preko kojih se mi približavamo Bogu kao i kroz molitvu i ispovjed”- kazao je Tomić.
Advokati koji imaju kancelarije u Herceg Novom obratili su se Sudskom savjetu povodom nezvanične informacije ukidanja Osnovnog suda u tom gradu. Iako je, kažu, riječ o neformalnim saznanjima, nekoliko posljednjih odluka Sudskog savjeta potvrđuju da je zatvaranje tog pravosudnog organa planirano. Ukazuju da će, između ostalog, posljedica takve odluke biti da nadležnost u sporovima preuzme sud u Kotoru.
Nakon što je u decembru Ivan Perović izabran za sudiju Višeg suda u Podgorici, funkciju v. d. predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom obavlja Vesna Gazdić.
KADAR
Advokati u pismu navode da je prema odluci o broju sudija predviđeno da sud u Herceg Novom ima predsjednika i šest sudija.
– Nakon odluke Sudskog savjeta od 29. decembra 2022. godine, Osnovni sud u Herceg Novom je ostao bez predsjednika suda, sa četvoro sudija, od kojih se jedna sutkinja nalazi na porodiljskom odsustvu. Navedeni broj je ispod minimuma za zakonito odlučivanje, jer nijesu ispunjeni uslovi za odlučivanje u vijeću po pravnim ljekovima na odluku sudije pojedinca. Dakle, ne mogu se formirati vijeća shodno Zakoniku o krivičnom postupku, ni Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, što znači da nema minimuma procesa rada u postupcima koji su hitne prirode – navode advokati u dopisu.
Dodatno ih brine odluka koju je Sudski savjet donio 19. januara 2023. godine, da od desetoro novoizabranih sudija nijedno nije raspoređeno u Osnovni sud u Herceg Novom.
– Na istoj sjednici odlučeno je i o raspisivanju internih oglasa za popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta u više osnovnih sudova, ali ne i za Osnovni sud u Herceg Novom. Nije jasno zbog čega kad postoji očita potreba o kojoj je Osnovni sud informisao Sudski savjet 22. februara 2022. godine. U odnosu na tadašnje obavještenje, deficit aktivnih sudija u ovom momentu još je veći – piše u dopisu hercegnovskih advokata.
ISTORIJAT
Autori ukazuju na višedecenijski kontinuitet suda u Herceg Novom, koji smatraju, potvrđuje važnost njegovog postojanja.
– Prije donošenja Zakona o uređenju narodnih sudova iz 1946. godine, Sud u Herceg Novom postojao je i funkcionisao za vrijeme postojanja tri različite države Mletačke Republike, Austro–Ugarske monarhije i Kraljevine Jugoslavije u čemu se ogleda kontinuitet te institucije. U okviru svoje nadležnosti ovaj sud vodio je i zemljišne knjige po Austrijskom zemljišno–knjižnom sistemu i to od 1888. godine do stupanja na snagu Zakona o državnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima, što je praktično značilo sve do 1995. godine s obzirom na prelazne odredbe citiranog zakona – ukazuju advokati.
U obzir, kažu, treba uzeti i činjenicu da 40 advokata ima u Herceg Novom kancelarije, te da su njihove odbrane i zastupanja prevashodno vezana upravo za postupke pred Osnovnim sudom u tom gradu.
– Nadalje, Herceg Novi sastoji se iz 27 katastarskih opština, a u koje se ubrajaju i one se područja poluostrva Luštica, a koji imovinski sporovi su veoma komplikovani i zahtjevni, pri čemu svi ti postupci spadaju u nadležnost Osnovnog suda – ističu advokati u dopisu Sudskom savjetu.
Pobjeda je ovim povodom pokušala da stupi u kontakt sa v.d. predsjednika suda Vesnom Gazdić ali ona nije odgovarala na broj dostupan našoj redakciji.
Raspisati interni konkurs za sudije
Sudskom savjetu predlažu na koji način da se riješi problem nedostatka sudija i stvore uslovi za zakonito odlučivanje.
–Na osnovu Zakona o sudskom savjetu i sudijama raspiše se interni oglas za dobrovoljno premještanje sudije iz jednog osnovnog suda u Osnovni sud u Herceg Novom, odnosno interni oglas za trajno dobrovoljno raspoređivanje u Osnovni sud u Herceg Novom, te ukoliko ima mogućnosti i za raspoređivanje po članu 85 istog propisa — da se usljed reorganizacije i smanjanja broja sudija u nekom drugom sudu, isti rasporedi na rad u Osnovni sud u Herceg Novom, ili da se zbog potrebe ispomoći u ovom momentu, sudija nekog drugog suda rasporedi na rad u navedeni sud – navode advokati u dopisu.
Advokati pisalii Sudskom savjetu
Sud ima četvoro sudija, od kojih se jedna sutkinja nalazi na porodiljskom odsustvu. Sa tim brojem nijesu ispunjeni uslovi za odlučivanje u vijeću po pravnim ljekovima. Ne mogu se formirati vijeća, što znači da nema minimuma procesa rada u hitnim postupcima – navode advokati u dopisu Sudskom savjetu.
