Nakon 40 godina godina postojanja, velika želja svih članova Teatra 303 od prvog dana pa do dan danas je bila da iz štampe 2021. godine izađe Monografija i to kao kruna velikog jubileja ” 40 godina sa vama” ali se ta želja nije ostvarila.
Zato je Skupština Teatra 303 početkom decembra odlučila da se kao nekad krene samostalno u ostvarivanje svojih želja, tj u saradnji sa vjernom publikom: Kotora, Tivta i Hercegnovog, kao i pojedincima dobre volje dođe do željene Monografije, jer ono što nije zapisano kao i da se nikad nije ni desilo”-saopštili su iz Teatra 303.
U projektu pod imenom “Čarolija 303” Teatar 303 je ponudio tri predstave za jednu monografiju.
Edukativna bajka “Princeza i žaba” za najmlađe, biće odigrana 16.01. u 17 h, dok će u 20h biti odigrana hit komedija “Crnogorac u tranziciji”.
“Sljedećeg dana 17.01. u 20h bit će odigrana komedija “Hotel Promaja”, tako da pozorišna publika ima mogućnost da bira svoju predstavu i time doprinese ovoj akciji. Predstave će biti odigrane u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, a cijena ulaznice za komedije je 5€, a za bajku 3 €”- stoji u najavi Teatra 303.
Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori – foto Boka News
Hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori danas obilježava Dan hrvatskoga naroda.
Program obilježavanja Dana hrvatskoga naroda u Crnoj Gori započeo je svetom Misom za hrvatski narod u Crnoj Gori i Domovinu u katedrali svetoga Tripuna u Kotoru. Svečanoj misi nazočio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman koji se potom u kotorskoj biskupiji susreo s kotorskim biskupom Ivanom Štironjom.
„Ovaj dan predstavlja važan povjesni događaj za hrvatski kulturni identitet Hrvata u Boki Kotorskoj, kada su u IX stoljeću prenešene moći Svetoga Tripuna u Kotoru. Zapravo od tada se i bilježi taj kulturološki i nacionalni identitet Hrvata na ovim prostorima. Ovde smo došli kako bi smo podržali Hrvate da ostaju u Crnoj Gori da žive u svojim domovima i budu ravnopravni građani. Mi podržavamo Crnu Goru koja želi ostvariti svoju evropsku perspektivu i u tome imaju punu podršku Republike Hrvatske. Cijenimo multikulturalni karakter Crne Gore i želimo svojim aktivnim djelovanjem i dijalogom doprinjeti još boljem položaju Hrvata u Crnoj Gori. Hrvatska želi pomoći ovdje, Crna Gora će na tom evropskom putu imati našu potporu i pomoć. Danas tu sa nama članica Europskog parlamenta Sunčana Glavak, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zrinska garada, sjećamo se Petra Zrinskog čiji se mač čuva u Perastu, dakle poveznica kulturološka hrvata sjevera i juga, predstavnici lokalnih uprava Dubrovnika, Konavala…“ – kazao je Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman – Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori – foto Boka News
On je poručio da Hrvatska treba stabilnog susjeda a to je Crna Gora.
„Ako susjedstvo nije stabilno onda je to veliki problem. Zapadni Balkan postao poligon za geostrateška nadmetanja, ali mi želimo da to bude na temelju prava vrijednosti, ne želimo ovdje vidjeti prelijevanje kriznih situacija.“ – poručio je između ostalog Grlić Radman.
Centralna proslava održaće se večeras u Sportskoj dvorani ,“Župa” u Tivtu, uz Svečanu akademiju i koncert Tomislava Bralića i klape Intrade.
Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori – foto Boka News
“Danas 13. januara obilježavamo po treći puta ovaj veliki dan za Hrvate u Crnoj Gori. Dan hrvatskoga naroda, prilika je da se prisjetimo svih dostignuća u unaprjeđivanju položaja Hrvata u Crnoj Gori i postojnosti kao autohtonog naroda na ovim prostorima, kao i u izgradnji samostalne i građanske Crne Gore te očuvanju vrijednosti multikulturalizma našeg društva, čemu su Hrvati u Crnoj Gori dali svoj nemjerljiv doprinos“, poručio je predsjednik HNV Crne Gore Zvonimir Deković.
Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori – foto Boka News
Hrvatske zastave su povodom praznika istaknute na zgradi Opštine Tivat i Opštine Kotor. Tijekom cijele godine zastava je istaknuta na pročelju Doma kulture ‘Josip Marković’ u Donjoj Lastvi, gdje se nalazi sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Prema Zakonu o isticanju i upotrebi nacionalnih simbola, na zgradama općina u kojima po posljednjem popisu stanovništva ima više od 5 posto Hrvata, a to su općine Tivat i Kotor, na dan 13. januara mora se vijoriti hrvatska zastava.
Današnji dan utvrđen je za nacionalni praznik jer je 13. januar poznat kao Dan prijenosa moći svetoga Tripuna u Kotor 809. godine, poznatom kao Karike.
Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori – foto Boka News
Hrvatska autohtona zajednica u Crnoj Gori čuva svoj identitet, povijest i tradiciju o čemu govori bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština. Prema popisu stanovništva u Crnoj Gori iz 2011. kao Hrvati izjasnilo se 6.021 ili 0,97% građana.
Hrvatska manjina u novom sazivu crnogorskog parlamenta nakon izbora 2020. po prvi put nakon 18 godina nema svog zastupnika. Za zastupničko mjesto Hrvata u Skupštini Crne Gore prvi put su se natjecale dvije političke stranke, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), koja je dosad bila glavna stranka tamošnjih Hrvata, te Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS), koje nisu uspjele osvojiti dovoljan broj glasova za zajamčeni mandat. Na tim izborima HGI je osvojio 1.106 glasova ili 0,27 posto, a HRS 496 glasova ili 0,12 posto. Za zajamčeno zastupničko mjesto bilo je potrebno osvojiti oko 1.500 glasova.
Hrvati u lokalnom parlamentu opštine Tivat imaju tri zastupnika, dok u opštini Kotor na proteklim lokalnim izborima nisu uspjeli osvojiti niti jedan mandat.
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić priredio je prijem za zvaničnike hrvatskih udruženja i HGI, sspšteno je iz kabineta predsjednika Opštine.
Čestitajući Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori 13. januar, predsjednik Jokić je istakao značaj i bogatstvo multietičnosti i multikulturalnosti Kotora i Boke uopšte, još jednom naglašivši da hrvatski narod predstavlja konstutitivni narod, stub razvoja i postojanja društva grada Kotora i Crne Gore.
Predstavnici hrvatskih udruga su se zahvalili na prijemu i istakli dobru saradnju koju imaju sa lokalnom upravom izrazivši zadovoljstvo planiranim budućim zajedničkim projektima sa lokalnom upravom i sa obostranom željom da ovak prijem postane tradicija.
Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori, ustanovljen 2020. godine obilježava se 13. januara, na dan kada su mošti Svetog Tripuna, zaštitnika grada donešene u Kotor.
Na zgradi Opštine Kotor uz zastavu Crne Gore danas je istaknuta i zastava Republike Hrvatske.
Prijemu su prisustvovali Ljiljana Velić predsjednica opštinskog odbora Hrvatske građanske inicijative, Rafaela Pina Lazarević predsjednica Hrvatskog građanskog društva, Tripo Schubert prvi predsjednik Hrvatskog građanskog društva, Marija Mihaliček, predsjednica Matice hrvatske – ogranak Boka Kotorska i Zrinka Velić predsjednica Hrvatskog kulturnog društva „Tomislav“.
Vlada Crne Gore je izdala urbanističko-tehničke uslove (UTU) za izgradnju tri solarne elektrane. Juče je to urađeno za podgoričku kompaniju Sun Horizon, koja gradi solarnu elektranu na Čevu. Ranije su UTU dobile kotorska Sunrise Europa i podgorički Obnovljivi izvori energije, koji će graditi fotonaponska postrojenja u Šavniku i na Cetinju.
SUN HORIZON
Na jučerašnoj sjednici Vlade ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović je saopštila da su, nakon pribavljenih mišljenja nadležnih institucija, a u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, dali urbanističko-tehničke uslove Sun Horizonu. – U pitanju je izgradnja solarne elektrane ukupne instalisane snage do 400 megavata (MW) na Čevu – kazala je Novaković-Đurović.
Lokacija za izgradnju ovog energetskog objekta se nalazi u zahvatu katastarskih opština KO Lastva, KO Čevo i Prentin do, Prijestonica Cetinje, na ukupnoj površini od 5,2 miliona kvadrata.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović ocijenio je da je ovo ,,vrlo lijepa informacija“. – Ovo je samo kontinuitet energetskih projekata koji bi trebalo da se realizuju u Crnoj Gori. Svaka investicija je dobrodošla, a način na koji Ministarstvo prostornog planiranja posljednjih mjeseci daje dozvole je vrlo učinkovit – rekao je Abazović.
Firma Sun Horizon osnovana je u julu prošle godine i još nije uradila finansijske pokazatelje. Izvršna direktorica je Darija Gazivoda, a ovlašćeni zastupnik je Ljubiša Mučibabić.
Osnivač Sun Horizona je kompanija CWP Europe S.A.R.L. čije je sjedište u Luksemburgu. Posluje i bavi se izgradnjom obnovljivih izvora energije u
Bugarskoj, Rumuniji, Ukrajini i Srbiji. Između ostalog, ova kompanija je u Srbiji, u Zaječaru, izgradila solarnu elektranu od 150 MW.
SUNRISE EUROPE
Kompanija Sunrise Europe iz Kotora planira izgradnju solarne elektrane u Šavniku, na katastarskim opštinama Dubrovsko i Duži. Prema prethodno sprovedenim analizama maksimalni mogući kapacitet te elektrane je 220 MW. UTU su izdati na zahtjev advokata Miloša Komnenića iz advokatske kancelarije Komnenić & Associates, ovlašćenog punomoćnika firme Sunrise Europe.
Kotorska kompanija je registrovana 10. novembra prošle godine. Izvršni direktor i osnivač firme je Radoica Vuković. On je, prema podacima iz Registra firmi, bio vlasnik i suvlasnik u 11 kompanija, koje se bave različitim djelatnostima, od kojih su četiri likvidirane. U ovim kompanijama on je imao vlasnički udio od 10, 20, 33, 50, 80 i 100 posto.
Vuković je direktor i u kompaniji Sunny Palace iz Kotora, koja je od podgoričke kompanije Rokšped kupila atraktivno zemljište iznad poluostrva Suka u Ulcinju i preuzela obavezu gradnje novog hotela „Galeb“. To je posebno obradovalo premijera Abazovića, koji je na svom Fejsbuk profilu objavio 3. januara ove godine objavio render budućeg hotela i naveo da će imati pet zvjezdica. – Dobili smo idejno rješenje koje se potpuno uklapa u ambijent borove šume koji okružuje hotel, manju spratnost od prethodnih projekcija i visok nivo zaštite prostora – naveo je Abazović. On je kazao da vjeruje da će se i sve ostale procedure ići planiranom dinamikom i da će ,,naš ꞌGalebꞌ uskoro ponovo raširiti svoja krila“.
Ta kompanija, inače, zapošljava jednu osobu, a u 2021. godini prijavila je ukupan prihod od 9,4 hiljade eura i neto gubitak od 2,2 hiljade eura.
OBNOVLJIVI IZVORI
Firma Obnovljivi izvori energije planira izgradnju solarne elektrane na Cetinju, u KO Prediš, čija je površina 440 hektara. Prema analizama, elektrana ukupne instalisane snage 225 megavata godišnje može proizvesti maksimalno 306,2 gigavatsata struje. Ovo preduzeće je registrovano u septembru 2021. godine, a osnivači su kompanije Simes inženjering i Simes MNE. Izvršni direktor je Rusmin Mulić, a ovlašćeni zastupnik je Dejan Milić. Vlasnik Simes inženjeringa je Slaven Milić, a izvršni direktor Dejan Milić. Slaven Milić je vlasnik u šest kompanija od kojih je jedna likvidirana. U svakoj ima 50 odsto vlasništva. I uglavnom se radi o kompanijama koje se bave izgradnjom obnovljivih izvora energije. Kompanija zapošljava 49 ljudi, a 2021. godine je prijavila ukupan prihod od 8,7 miliona eura i profit od 267 hiljada eura. Firma Simes MNE ima deset zaposlenih, a osnovana je prije deset godina.
Vlasnica ovog preduzeća je Jasna Radović, dok je direktor Ljubiša Bošković. Ta je firma 2021. godine imala ukupan prihod od milion eura i prijavila profit od hiljadu eura.
U Crnoj Gori je trenutno 39 privatnih elektrana koje koriste obnovljive izvore i to dvije vjetroelektrane – Krnovo i Možura, 32 mHE i pet solarnih, ukupne instalisane snage 167 megavata, što je, primjera radi, više od polovine HE Perućica, čija je instalisana snaga 307 megavata.
Vanredni profesor drVuk Vukovićdobitnik jepriznanja za poseban doprinos razvoju umjetničko-istraživačkog rada i međunarodnom poziciniranju Univerziteta Cme Gore (UCG), na predlog Vijeća Fakulteta dramskih umjetnosti UCG. Vukoviću je priznanjeuručio rektor UCG prof. dr Vladimir Božović, na svečanoj sjednici Senata UCG.
Pored Fakulteta dramskih umjetnosti, matične institucije, profesor Vuković predaje na Fakultetu likovnih umjetnosti UCG, Fakultetu političkih nauka UCG i na Univerzitetu umjetnosti u Beogradu. Njegova oblast interesovanja su medijska produkcija i digitalna kultura, a posebno digitalna transformacija medija.
Potpisuje, kao koautor, poglavlja u međunarodnim zbornicima, časopisima i monografijama na temu filma, književnosti, medija, ali i kao samostalan autor poglavlja u nacionalnim zbornicima, časopisima i monografijama. U 2022. godini seposebno izdvaja poglavlje Egalitarian or Stereotypical? Gender Representation in Disney Feature Fairy Tales of the Twenty- First Century u studiji Interpreting and Experiencing Disney: Mediating the Mouse (ur. Priscilla Hobbs) čije izdanje potpisuju britanska izdavačka kuća Intellect i renomirani međunarodni izdavač The University of Chicago Press.
Kreativni je producent animirane radio drame Kralj i kamenorezac, u produkciji Hercegnovskog pozorišta i Radio-televizije Herceg Novi, čija je premijera je bila krajem 2021. godine, i ko-producent druge sezone podkasta Iza tvog ekrana.
Autor je i producent niza radijskih projekata realizovanih u okviru manifestacije UNESCO World Radio Day, kao i producent mnogobrojnih događaja i aktivnosti u funkciji promocije radija kao medija. Bio je, između ostalog,programski producent manifestacije Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti koja je,dvije godine zaredom, održavana kao revija radio-dramskog stvaralaštva.
Vuk Vuković je autor monografije Društveni mediji i upravljanje komunikacijama (2019), ekspert IREX-a za oblast medijske pismenosti, kao i evaluator/recenzent mnogobrojnih studija i međunarodnih izvještaja u oblasti medijskih sloboda, bezbjednosti novinara, pluralizma medija.
Proslava Dana hrvatskog naroda biće priređena u petak, 13. januara, u spomen na dan kada su moći Sv. Tripuna 809. godine prenesene iz Carigrada u Kotor.
Program će početi svetom misom za domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, u 10 sati u Katedrali Sv. Tripuna. Potom će u 19 sati, u Sportskoj dvorani Župa u Tivtu, biti održana svečana akademija i koncert Tomislava Bralića i Klape Intrade. Podršku hrvatskoj zajednici će svojim dolaskom dati zvanice iz Crne Gore, Republike Hrvatske, kao i Evropskog parlamenta.
– Drage Hrvatice i Hrvati, dragi prijatelji hrvatskog naroda u Crnoj Gori, srdačno vas pozivamo da zajedno obilježimo važan datum za hrvatski narod u Crnoj Gori – navodi se u najavi Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Konferencija za štampu Centra za kulturu Tivat povodom uklanjanja male scene iz atriujuma srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković
Uklanjanje male scene „Atriujum“ je velika opstrukcija razvoju kulture grada, turističke ponude Tivta i rušenje jedne internacionalne institucije koja se gradila godinama u jednom malom mjestu kraj mora koje se uspjelo uz rad i rud razviti do ovako velikih visina da smo prepoznati gdje god se nađemo u bilo kojoj kulturnoj sredini Evrope a možda i dalje.
Ocijena je to direktorice Centra za kulturu Tivat (CZK) Dijane Sindik na danas održanoj pres konferenciji u toj JU, posvećenoj problemu koji već danima okupira tivatsku, ali i širu javnost – uklanjanju male otvorene scvene CZK iz atrijuma srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u tom gradu. Ljetnjikovcem gazduje druga lokalna JU – Muzej i galerija (MIG) a koja je počela sa konzervatorsko-restauratorskim radovima u tom kompleksu čiji najstariji djelovi datiraju iz 14.vijeka. Zbog toga je MIG, pozivajući se na „Elaborat o revalorizacji nepokretnog kulturnog dobra-kompleksa ljetnjikovca Buća-Luković iz 2013.” krajem prošle godine od CZK zatražila da ova JU ukloni svoju scenu koja je u atrujumu postavljena 1999. kada je CZK bio jedinstvena ustanova koja je gazdovala ovim kompleksom.
Iz MIG-a kojeg je u ovim nastojanjima podržao i osnivač ove ustanove – Opština Tivat, su CZK-.u 19.decembra uputili dopis da je uklanjanje scene neophodno “u cilju očuvanja kulturno-istorijskih vrijednosti zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra Buća-Luković, planirane sanacije kapele Svetog Mihovila, kultivisanja atrijuma autohtonim zasadima i planiranja postavke u dijelu atrijuma.” Budćči da CZK u ostavljenom roku od 7 dana nije sam uklonio scenu, to su 4. januara uradili radnici firme koja u komplesku Buća-.Luković obavlja restauratorsko-konzervatirske radove na njegovoj kuli koja ima status zaštićenog kulturnog dobra od nacionalnog značaja II kategorije. Od tada do danas traje pravi rat saopštenjima, protestima i aktivnostima politilčkih stranaka koje “simpatišu” jednu ili drugu stranu u sukobu,a CZK na društvebim mrežama i u javnosti vodi kampanju pod nazivom “Buća naša kuća” čiji je cilj da vrati izmještenu malu scenu u atrijum ljetnkjikovca što je odlukom Opštine, povjeren MIG-u sa namjerom da Buća-Luković bude gradski muzej, galerija i lapidariujum.
Na danas održanom presu nastojanjima CZK pružio je podršku i glumac Momčilo Otašević koji igra u više predstava u produkcije te kuće, a koje se izvode upravo na toj sceni.
“Ovo je bilo jedno od top tri otvorene scene u regionu i njeno uklanjanje je bukvalno grijeh. Nadam se da će se uspstaviti dijalog koji je na žalost, do sada potpuno izostao između aktera ove priče i da će se scena vratiti u taj prostor jer je upravio prostor najvažnija karakteristika ambijentalnog pozorišta koje se proteklih godina posebno dobro etabliralo i gajilo u CZK Tivat.”- istakao je Otašević.
Producent u CZK Dragan Laković podsjetio je na genezu pozorišne produkcije u toj kući koja traje već 22 godine i Festivala mediteranskog teatra “Purgatorje” podvlačeći značaj scene “Atrijum” za obje te dimezije rada CZK. Naglasio je da je na ovoj sceni postavljeno čak 10 predstava za odrasle i djecu iz produkcije CZK među kojima su i neki izuzetno popularni i nagrađivani komadi poput predstava “Filomena Marturano” i “Hasanaginica” za koje se uvijek traži karta više iako su one na repertoaru već deset godina. Laković je pročitao poruke podrške CZK-u i njegovim nastojanjima da vrate scenu “Atrijum” a koje su uputili poznata glumica Jelisaveta Seka Sabljić i reditelj Jagoš Marković, a emitovana je i video potruka podrške koju je uputila glumica Anita Mančić.
Da u svojim nastojanjima imaju podršku svih kolega iz drugih pozorišta regiona koja su gostovala u Tivtu i brojnih glumaca i reditelja koji su radili na sceni “Atrijum” podvukla je i direktorica CZK Dijana Sindik koja je kazala da je “upitno ima li kompleksu Buća-Luković uopšte validan status zaštićenog kulturnog dobra” i naglasila da “preporuke koje su u Elaboratu iz 2013. date za uklanjanje scene su upravo to – preporuke, a ne moranje”. Iznijela je niz primjedbi na rad rukovodilaca MIG-a i način na koji se prethodnih godina održavala kula ljetnjikovca i ukazala da “nismo našli potvrdu da je Elabotrat iz 2013. prošao procedure u Skupštini optine Tivat, a i da jeste, od njegovog donošenje je prošlo 10 giodina i morao bi se aktuelizovati”, te da za to treba angažovati “nezavisnog konzervatora”.
Sinidk, ali i njen prethodnik na toj funkciji, penzionisani direktor CZK Neven Staničić su veći dio svog izlaganja posvetili tekstu koji su objavile “Vijesti” o problemu sa izmještanjem scene i podjelama u javnosti koje je to izazvalo, ocjenjujući ga kao “neobjektovan”, “spinovanje”, “materijalne greške” i “pisanje kako je neko naredio da se kaže”.
Na konkretna pitanja novinara “Vijesti” međutim, priznali su da je scena “Atrijum” 1999. postavljena bez traženih, ni dobijenih konzervatorskih uslove, bez formalne saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i bez dozvole Opštine Tivat da se scena postavi kao zvanično, privremeni objekat. Sindik je potvrdila i da njeno imenovanje za drugi v.d. mandat na metu direktorice CZK nikada nije prošlo zakonom protrebno dobijanje saglasnosti od SO Tivat ili Odbora povjerenika koji je mijenjao jedno vrijeme raspušteni lokalni parlament.
Staničić nije dao suvislo objašnjenje zašto već pet godina nije ispoštovana odluka SO Tivat iz 2019. koja je kompleks Buća-Luković povjerila na gazdovanje i upravljanje MIG-u, ali je i obavezala tu i JU CZK da postignu i potpišu sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji kojim bi definisao način korišenja male scene i ona upodobila zahtjevima konzervatora.
HASANAGINICA
On je potvrdio da su na kuli iz 14.vijeka CZK svojevremeno vršio intervencije bušeći kamen da bi na njoj zakačili reflektore i drugu opremu za rad scene “Atriujum”, ali je negirao da je na tom zaštićenom kulturnom dobru bilo ikakvih pregrađivanja. Naglasio je da je CZK dok je bio jedinstvena ustanova koja se bavila i muzejskom djelatnošću i tom aspektu poklanjao veliku pažnju o čemu svjedoče brojne relevnatne muzejske izložbe i negirao da je scena “Atriujum” svojim funkcionisanjem ograničavala u radu muzej ili posjetiocima činila nedostuponim njegove kolekcije.
“Jednostavno smo 1999. iskoristili ovaj jedinstveni ambijent, napravili scenu koja je u međuvremenu stekla kultni status i sa nekim od naših predstava, postala prepoznatljiv brend Tivta i Crne Gore. Niko nas ništa tada nije pitao niti se ko bunio što postavljamo scenu u atrijumu koji nije dio zaštićenog kulturnog dobra, niti smo mi osjetili potrebu da nekoga nešto o tome pitamo jer je CZK tada gazdovao ovim kompleksom. Prolaz do zapadnog krila muzeja ili zbirke koja je svojevremenio bila ju kuli, posjetiocima zbog predstava na sceni “Atrijum” možda nije bio moguć maksimalno 5-6 dana godišnje, a to je zanemarljivo jer se muzejske izložbe ne rade da traju po nekoliko dana, već najmanje šest mjeseci.”- kazao je Staničić ukazujući da se kulturni spomenici i stare ambijentalne cjeline vrlo efektno koriste za kulturna zbivanja svuda u svijetu a da je naprimjer, festival “Grad teatar” u Budvi značajno izgubio na kvalitetu od kada mu je postala nedostupna scena na budvanskoj Citadeli.
I on i Sindik su negorali da protesti povodom uklanjanja scene imaju politički karakter iako je dramski pisac Stevan Koprivica koji je bio govornik na prvom protest u organizaciji CZK 6.januara tada održao jasno politički obojen govor označujući gradske čelnike Tivta kao “jajare” i konstatujući da je “ovo agresija na nešto što se zove kulturni identitet Tivta, Boke i Crne Gore“ i „dio jednog šireg plana uništavanja svega onoga kulturološki vrijednog, jednog velikog zamaha kulturološkog koji se dešavao i u Tivtu i Boki, a što se poklopilo sa dolaskom nekih „novih“ ljudi koji nisu ponikli iz ovog kulturnog miljea, niti imaju ni načina ni snage da ga podrže .”
Sindik i Staničić su se danas distancirali od Koprivičinog istupa nazivajući ga njegovim ličnim viđenjem situacije. Drektorica CZK je naglasila da se sve protestne aktivnosti u vezi sa scenom “Atrijum” “tiču isključivo kulture i politika sa njima nema veze”.
“Dokaz za to je i činjenica da se, iako se vladajuća politička partija u Tivtu (Narod Pobjeđuje – prim.aut.) oglasila saopštenjem koje su, što bi se reklo bljuvotine što su nas malo šokirale na što su oni spremni da utroše vrijeme pišući takve tekstove, mi jednostavno nećemo skloniti sa našeg puta niti odgovarati na poruke i prozivke bilo koje partije. Ovo je nešto što se isključivo tiče kulture, kultuerne politike ovog grada i direktog dijaloga CZK, MIG i Opštine kao našeg osnivača.”- zaključlila je Sindik dok je Staničić izrazio nadu da će se rješenje naći nakon što je “gradonačelnik Željko Komnenović u posljednjem nastupu, glasom razuma pozvao na kompromis”.
Španjolski Vrhovni sud smanjio je moguću kaznu zatvora katalonskom separatističkom čelniku Carlesu Puidgemenotu s maksimalnih 15 godina zatvora na najviše četiri.
No Puigdemont vjerojatno neće odslužiti niti dan zatvora jer živi u egzilu u Belgiji i ne kani se vratiti kući.
Vrhovni sud u četvrtak odbacio je optužbu protiv njega za pobunu u vezi s pokušajem secesije Katalonije 2017. godine.
To je učinjeno nakon što je kazneno djelo, koje je po zakonu pratila kazna zatvora od 15 godina, ukinuto kako bi se smirila situacija u Kataloniji.
Puigdemont, tada predsjednik regionalne vlade, održao je 2017. referendum o neovisnosti koji je Vrhovni sud proglasilo ilegalnim nakon čega su uslijedili nasilni sukobi glasača i policije.
Pošto je Katalonija nakratko proglasila neovisnost, regija je privremeno stavljena pod upravu Madrida, a Puigdemont je pobjegao u inozemstvo. Drugi čelnici osuđeni su na do 13 godina zatvora, među ostalim zbog pobune, no u međuvremenu su dobili oprost.
Puigdemont je uhićen na proputovanju kroz Njemačku, no Španjolska nije uspjela dobiti njegovo izručenje 2018. jer pobuna nije kažnjiva u Njemačkoj.
Vrhovni sud podržao je u četvrtak europski uhidbeni nalog za Puigdemontom koji je optužen za pronevjeru novca i neposluh. No on ima imunitet kao član Europskog parlamenta u koji je izabran 2019. godine. Parlament mu je ukinuo imunitet, no sud mu ga je privremeno vratio.
U susret novogodišnjim i božićnim praznicima, Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Herceg Novi je pokrenuo akciju nabavke poklon-paketa u vidu osnovnih životnih namirnica, kako bi pomogao novskim porodicama koje se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji. U akciju su se, na poziv lokalne uprave, uključili i privrednici, pa su tokom prazničnih dana uručene donacije za 400 porodica.
„Pored sredstava koje je Opština Herceg Novi usmjerila u ovu akciju, obratili smo se i novskim privrednicima, kao i određenim kompanijama koje imaju poslovnice u našem gradu. Uputili smo im apel da uzmu učešće u ovoj akciji i da, u granicama svojih mogućnosti, doniraju novčana sredstva ili obezbjede donacije u osnovnim životnim namirnicama“, objašnjava sekretarka za lokalnu samoupravu, Vesna Samardžić.
Zahvaljujući dobrom odzivu privrednika, obezbijeđene su dovoljne količine hrane, suhomesnatih proizvoda i sredstava za higijenu za 400 paketa, umjesto prvobitno planiranih oko 300.
Vesna Ssmardžić
“Sa uplatama i donacijama je završeno, tako da ovim putem koristim priliku da se javno zahvalimo svim privrednicima i organizacijama na nesebičnoj pomoći i predusretljivosti sa njihove strane. Ovo je pravi primjer zajedništva i humanosti usmjerenih u pravom smjeru – kako bi pomoć dobili oni kojima je najpotrebnija. Hvala našim privrednicima sto su prepoznali značaj ove akcije i što su tu kad je najpotrebnije“, poručuje Samardžić.
Donacije za stanovnike Herceg Novog koji su u teškoj materijalnoj situaciji, ukupne vrijednosti preko 10.000€, opredijelili su: „Implemenia“ doo Herceg Novi, „Glotec“ doo Herceg Novi, „Carine“ doo Podgorica, „Azmont investment“ doo Herceg Novi, „Elektroprivreda CG“ AD Nikšić, „Blue line“ doo, „Sava osiguranje“ Podgorica, „Okov“ doo Podgorica, „Krušo“ doo, „Palikuća company“, Fakultet za menadžment Herceg Novi, „MIMA CO“ doo Herceg Novi, PZU apoteka “Mira”, „DCM“ doo Kumbor, „Hefesta“ doo Herceg Novi, „Čistoća“ doo Herceg Novi, „Pomorski saobraćaj“ doo, „Krsto“ doo Herceg Novi, „Coning“ Herceg Novi, „Grifone International“ doo Herceg Novi, „Peter boats“ doo Herceg Novi, NVU Udruženje boraca NOR-a Herceg Novi, „Vend“ laboratorija Herceg Novi, „Cungu and co“ doo Ulcinj, „Nautilus“ restoran Herceg Novi, „Zožeta“ doo Herceg Novi, „Bokić“ doo Herceg Novi, „Škorpion“ doo i marketi „Franca“.
