Piranski zaliv – Nema više kazni, ali je ribarenje i dalje zabranjeno

0
Piranski zaliv – Nema više kazni, ali je ribarenje i dalje zabranjeno
Piran – public domen

Ulaskom Hrvatske u Schengen, hrvatski i slovenski ribari više neće biti procesuirani i kažnjavani zbog ilegalnog prelaska granice u Piranskom zalivu, ali će slovenskim ribarima, a tako i hrvatskima, i dalje ostati zabranjen izlova ribe u područjima gdje se dvije države ne slažu oko granične crte, piše u utorak Večernji list.

Ulaskom Hrvatske u Schengen i uklanjanjem graničnih kontrola prestaje praksa ispisivanja kazna za ilegalni prijelaz granice. No kako slovenski ribari nemaju dopuštenje i povlastice ribariti u hrvatskim vodama, izlov i dalje ostaje zabranjen.

Isto, pretpostavlja se, vrijedi i za hrvatske ribare, gledano iz slovenskog rakursa. Na terenu će eventualno doći do malih promjena ili prilagodbi postupanja, no neće se dogoditi ništa spektakularno. Hrvatske ribarice i dalje bi najvjerojatnije trebala pratiti policija, koja je cijelo vrijeme uz njih, kako bi ih i dalje čuvala i štitila, a ne zbog toga što je Hrvatska i dosad smatrala, a smatra i dalje, da ilegalno prelaze granicu.

Prestankom procesuiranja za ilegalni prelazak granice barem će se malo ublažiti apsurdna situacija u kojoj najviše – i jedino – zarađuju odvjetnici. Dosad nije naplaćena ni jedna jedina kazna. Ribare se uznemirava, ali nemaju financijsku štetu jer je postupak i kazne na sebe preuzela država, kako Hrvatska, tako i Slovenija. Nakon svake kazne, odvjetnici koje su angažirale države podnose žalbe. I dok dosad nije naplaćena ni jedna jedina kazna, honorar odvjetnicima se redovito isplaćuje i sada se akumulirao već pozamašan iznos.

Što se tiče samog izlova, tu je situacija drukčija jer je režim ribarenja prethodno dogovoren. No to ne znači da nema privremenog izlaska iz te situacije u kojoj Slovenija inzistira na primjeni granične crte određene arbitražom, dok hrvatska tu odluku, i odlukom Sabora, zbog kontaminacije procesa smatra ništavnom.

Hrvatska, doznajemo, i dalje poziva Sloveniju da se sjedne i dogovori zajedničko postupanje u kojem bi prestali s tim besmislenim postupanjima od kojih koristi nema nitko, a štete imaju obje države. Zasad sa slovenske strane nema signala da su zainteresirani za takvo što, piše novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković.

Tivat dobija sopstveni “Gradski saobraćaj”?

0
Tivat dobija sopstveni “Gradski saobraćaj”?
Blue Linje sada obavlja gardski saobraćaj u Tivtu

Lokalna uprava Tivta kreće u redefinisanje sistema javnog prevoza u tom gradu


Opština Tivat raspisala je tender za izradu Studije javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika, procijenjene vrijednost 42.500 eura sa PDV-om.

Tender traje do 26.januara kada će se i otvoriti ponude, a izabrani ponuđač koji mora imati dobre reference u izradi sličnih studija i rješenja u javnom saobraćaju, te odgovrajući stručni tim saobračajnih inženjera, imaće rok od 180 dana od dana potpisivanja ugovora da završi ovaj kompleksan dokumnet.

Njega je inače, potrebno izraditi u skladu sa Projektnim zadatkom za izradu Studije javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika na teritoriji Opštine Tivat koji je je pripremila lokalna administracija gradonačelnika Željka Komnenovića (NP), te odgovarajućom metodologijom planiranja saobraćaja i propisima koji regulišu drumski prevoz.

U projektnom zadatku stioji da treba izvršiti “reinženjering i unapređenje projektne strukture i definisnaje potrebnih kapaciteta u sistemu javnog prevoza putnika u opštini Tivat”.

To podrazumijeva da obrađivač Studije obavi analizu i procjenu postojećeg stanja urbane mobilnosti na području najmanje opštine u Boki, dubinsku tehničko-tehnološku analizu stanja postojećeg autobuskog podsistema, analizu transportnih potreba i zahtjeva, kao i da obavi potrebne javne ankete i relevanna sistemska istraživanja te obavi brojanje putnika na svim linijama u postojećem sistemu. Očekuje se i da obrađivač Studije odradi kompletan reinženjering postojeće strukture mreže linija, tarifnog sitema, sistema karata i naplate, definiše model za proračun troškova i prihoda u sistemu javnog prevoza putnika u Tivtu, tipove i modele integracije tog sa ostalim sistemima javne mobilnosti, da rješenje za monitoring i kontrolu rada autobuskog podsistema, te da definiše dinamiku implementacije projekta.

Trenutno djelatnost javnog prevoza putnika na području Tivta obavlja autobuska kompanija Blue Line iz Herceg Novog. Ova firma gradski, prigradski i đački prevoz na teritoriji Tivta obavlja još od 2008.a posljednji ugovor sa Opštinom Tivat je za obavljanje tog posla potpisala u februaru 2019. na period od pet godina. Po opštinskoj  Odluci o linijskom gradskom i prigradskom prevozu putnika koja sadrži i Plan linija na području Tivta, na teritoriji najmanje bokeljske opštine trenutno funkcioniše ukupno šest gradskih i prigradskih linija, pa kombiji, minibusi i midibusi Blue Linea saobraćaju na linijama Tivat centar – Lepetane – Tivat, Tivat centar – Gradiošnica – Tivat, Tivat centar – Radovići – Tivat, Tivat – Ostrvo cvijeća – Tivat, Tivat – Laštica Bay – Tivat i Tivat – Krašići – Tivat.

Korisnici usluga javnog prevoza do sada su se u više navrata žalili na način na koji on fiunkcioniše, posebno u periodu van gklavne lhjetnje turističke sezone kada je Blue Line zbog nerentabilnosti i malogh broja putnika, ukidao polaske na pojedninim linijama, prije svega prema Krtolima, u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima. Isto tako, bilo je i primjedbi korisnika na način na koji u Tivtu funkcioniše đački prevoz koji takođe mahom obnavlja Blue Line, pa je lokalna admonistracija gradonačelnika Komnenovića odlučlila da pokuša sistemski da redefiniše problematiku javnmog gradskog i prigradskmog saobraćaja u tom gradu. Pri tome se, nuduči da je u pitanju djelatnost od javnog interesa a ukoliko to kao ekonomski isprava model pokažu analize na koje će odgovor dati Stidija čija izrada predstoji, ne isključuje ni mogućnost da Opština Tivat sama kupi potrebne autobuse i minibuse te da te da onda lokalna uprava sama organizuje funkcionisanje sistema javnog gradskog, prigradskog i đačkog previza u Tivtu. Pri tome bi postojala i mogućnost da grad Tivat za nabavku nekih vozila za svoj javni gradski prevoz a koja su na električni, hibridni i pogon na CNG gas, dobije i finansijku podršku iz IPA fodova.

Kao mogući obrađivač Studije inače, ranije je pominjan renomirani Saobraćajni fakultet iz Beograda čiji su stručnjaci već preliminarno sagledali opštu problematiku drumske infrastrukture i organizacije saobraćaja na području Tivta.

TO Tivat će dodjeliti sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija

0
TO Tivat će dodjeliti sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija
Tivat – mikophotography

Turistička organizacija opštine Tivat poziva zainteresovane organizatore manifestacija da se prijave za sredstva za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija, koje će se organizovati na području opštine Tivat. Sredstva planirana budžetom TO Tivat dodjeljuju se bespovratno na osnovu Zahtjeva za dodjelu sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija i druge prateće dokumentacije, a mogu se dodijeliti isključivo za manifestacije koje se održavaju u 2023. godini.

Dodijeljena sredstva se mogu koristiti za organizovanje manifestacija od međunarodnog, nacionalnog ili regionalnog značaja kao glavnog motiva dolaska turista u destinaciju, sa ciljem promocije Tivta kao turističke destinacije, podizanja marketinške vrijednosti destinacije i razvoja sadržaja koji utiču na produženje turističke sezone te povećanja turističkog prometa, posebno u periodu predsezone i postsezone.

Korisnici podrške mogu biti svi organizatori manifestacija. Broj manifestacija i događanja koja će se finansirati, kao i iznosi odobrene podrške, zavise od raspoloživog budžeta kao i od broja pristiglih prijava. Odluku o iznosu podrške za svaku pojedinačnu manifestaciju donosi Izvršni odbor TO Tivat.

Bespovratna sredstva će se odobravati za organizaciju i realizaciju zabavnih, sportskih, kulturnih, eno-gastronomskih, tradicionalnih, umjetničkih manifestacija i sl. Program ne uključuje podršku za organizaciju stručno tematskih skupova, kao i skupova koji imaju vjerski i politički karakter.

Javni poziv otvoren je do 15. februara 2023. godine. Zahtjev sa pratećom dokumentacijom se dostavlja na adresu: Turistička organizacija Opštine Tivat, ul. Palih boraca 19, 85320 Tivat, na arhivi sa oznakom: „Zahtjev za dodjelu sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacije“.

Detaljnije informacije o Programu, uslovima, potrebnoj dokumentaciji i načinu prijave nalaze se na linku:

https://tivat.travel/ostalo/pozivi-programi-i-obavjestenja/.

 Krajnji rok za podnošenje prijava/zahtjeva je 15.02.2023. godine. Kontakt osoba: Milorad Karadžić, milorad.karadzic@tivat.travel, broj telefona: +382 67 344 429.

Đurović: U Aerodrome potrebno uložiti stotine miliona eura, ne treba bježati od koncesije

0
Đurović: U Aerodrome potrebno uložiti stotine miliona eura, ne treba bježati od koncesije
Aerodromi CG

Crna Gora je avio destinacija i moramo obezbijediti više avio-linija. Ove godine treba što prije riješiti da li ćemo aerodrome dati pod koncesiju, jer oni servisom ne odgovaraju broju turista koji dolaze, poručio je ministar ekonomije i turizma Goran Đurović.

On tvrdi da aerodromi ni u Podgorici, ni u Tivtu ne mogu primiti putnike ako istovremeno sleti više aviona.

– Ako odlučimo da aerodromi ostanu državni, moramo naći nekoliko stotina miliona da investiramo, a nijesam siguran da imamo taj novac. Smatram da naši aerodromi mogu da budu kvalitetniji uz bolje ulaganje i menadžment koji će znati da to sprovede – poručio je Đurović u razgovoru za Pobjedu.

Istakao je da ne treba bježati od koncesije sa kvalitetnim i ozbiljnim operaterom, koji bi dao garanciju da to uradi na dobar način i da omogući bolju povezanost sa Evropom i svijetom. Tim prije što je saobraćajna povezanost od ključne važnosti za turizam, koji najviše učestvuje u BDP-u. Najavio je nove avio-linije, koje su potrebne za popunjavanje naših turističkih kapaciteta.

– Na sajmu u Londonu dogovoreni su letovi sa kompanijom Jet Holiday iz Mančestera za Tivat dva puta nedjeljno tokom ljetnjih mjeseci. Nadamo se da će letjeti i sa drugih destinacija iz Britanije, jer je Crna Gora ušla u najjuži izbor za najomiljeniju skrivenu destinaciju, pa odatle očekujemo veliki broj turista – kazao je Đurović.

Naveo je da već sada nema nijednog slobodnog mjesta u avionima koji će letjeti iz Poljske prema Crnoj Gori u toku sezone od maja do oktobra kompanijom Lot.

– Veliko je interesovanja iz zemalja kojima smo ukinuli vize na 90 dana ove godine, a to su Saudijska Arabija, Egipat i druge zemlje Bliskog istoka – rekao je Đurović dodajući da su tu imali problem sa Evropskom komisijom.

Naglasio je da je potrebno privući i visokoplatežne turiste iz SAD.

– Veliki je problem nedostatak direktnih avio-linija, ali ima dosta letova iz SAD na aerodrom Dubrovnik. Imao sam priliku da obavijestim američku ambasadorku Džudi Rajzing Rajnke na problem graničnog prelaza Debeli brijeg, gdje se gosti zadržavaju i po pet sati. Ambasadorka je sa kolegom u Hrvatskoj obećala da se nađe model brže evidencije američkih turista – kazao je Đurović.

Što se tiče zimske sezone, naveo je da je snijeg problem kao i svake godine.

Kazao je i da je otvaranjem auto-puta Podgorica postala zimska destinacija, a da će Kolašin uskoro postati prestižna ski-destinacija, jer se gradi dosta hotela.

– Na Žabljaku, međutim, nema pomaka i mislim da lokalna samouprava mora biti agilnija i osluškivati šta investitori žele, a ne protiviti se svakoj investiciji – tvrdi Đurović, koji smatra da je sjever razvojna šansa i da razvijanjem etno sela možemo povezati jug i sjever.

Goran Đurović

Dozvola za rad uslov za Booking i Airbnb?

Đurović najavljuje da je jedan od planova za suzbijanje sive zone i mogućnost dogovora sa Bookingom i Airbnbom da se na njihovim platformama ne reklamiraju oni koji nemaju zvaničnu dozvolu za rad.

– Hrvati su to riješili na ovaj način. Razgovaraćemo direktno sa kompanijama i to pravno i formalno riješiti – poručio je Đurović i najavio uvođenje sistema evidentiranja turista slično e-visistoru u Hrvatskoj.

– To zahtijeva dosta novca i vremena, ali se nadam da ćemo to realizovati ove godine – ističe Đurović.

Raspoloženi za kompromis oko Svetog Stefana

Ministar Đurović je istakao da u slučaju Sveti Stefan nemaju nikakvih novosti, ali da i ovom prilikom poručuje zakupcu da Vlada želi da mu izađe u susret i da ispuni sve što je zakonom dozvoljeno kako bi ove godine otvorio vrata turistima.

– Slučaj je na sudu, arbitraža je u toku. Ukoliko investitor želi da sve vezano za prolaz i plaže riješimo u granicama zakona i Ustava, raspoloženi smo da to uradimo – kazao je Đurović apelujući na investitora da zajedno nađu kompromisno rješenje.

Istakao je da uvijek treba imati sluha za investitore i izaći im u susret.

Praznična euforija se stišava, a poskupljenja ne jenjavaju

0
Praznična euforija se stišava, a poskupljenja ne jenjavaju
Samoposluga – foto pixabay

Građani negoduju zbog poskupljenja koja su uslijedila u prvim danima 2023. I to osnovnih životnih namirnica, goriva i pojedinih vrsta cigareta. Ekonomski analitičar, Predrag Drecun, poziva državu da, kako kaže, stane na kraj trgovcima koji koriste rast cijena i inflaciju za veću zaradu.

I dok se praznična euforija stišava, poskupljenja ne jenjavaju. I ovaj januar počeli smo s novogodišnjim zeljama, ali i višim cijenama osnovnih životnih namirnica.

Litar ulja, uoči praznika, na akciji mogli ste kupiti za euro i po. Danas ga na rafovima ne može naći ispod 2 eura. Osim ulja u prodavnicama su od 5 do 15 centi skuplji i brašno, hljeb i so. Razlog je što od 1. januara ne važi nulta stopa PDV-a na ove proizvode, pa će se ubuduće oporezivati 7 odsto. Od početka godine poskupjelo je i gorivo od 3 do 10 centi, a uvećane su i akcize na cigarete pa su pojedine vrste skuplje za 10 centi po paklici.

Nova poskupljenja nijesu iznenadila građane jer su kažu postala skoro svakodnevna ali i gotovo neizdržljiva:

– Ovo postaje lagano neizdržljivo za nas koji živimo od svoga rada i imamao neka normalna primanja.

– Penziju su nam, eto, nešto malo povećali, pa nešto malo bolje mogu. Ne može da se prehrani tročlana porodica. To je užas.

– Ima ljudi koji ne mogu platežno po ovim cijenam nekih mjesec dana da prežive.

– Malo trpimo, ali tako je to promijeniti ne možemo i tako.

– Na promjenu stope PDV-a na osnovne namirnice Vlada se odlučila, nakon što je ocijenjeno da ukidanje poreza od maja prošle godine nije značajnije uticalo na pad cijena tih proizvoda.

Preciznu analizu Ministarstvo finasija trebalo bi da uradi do proljećnog zasijedanja Skupštine, kada će odlučiti hoće li ponovo ukinuti PDV na ove proizvode.

Institutu prijeti stečaj, vremena sve manje

0
Institutu prijeti stečaj, vremena sve manje
Institut Igalo Ljilja Nikezić

Račun Instituta „Dr Simo Milošević“ i dalje je u blokadi, uprkos dogovoru rukovodstva sa premijerom Dritanom Abazovićem, sa sastanka održanog 28. decembra, da će avansom Fonda zdravstva u iznosu od 1,2 miliona eura privremeno rješiti problem ove zdravstvene ustanove.

Kako je za RTHN kazao v.d. direktor dr Savo Marić, krajnji rok za uplatu avansa je petak 13. januar, u suprotnom Institutu naredne sedmice prijeti stečaj, ako blokada računa potraje 60 dana u kontinuitetu.

– Rok za stečaj je početkom sledeće sedmice, ako želimo da pomognemo Institutu i makar kratkoročno izađemo iz problema koji imamo, a to je odblokiranje računa, ta uplata mora da legne do petka, u vrijeme koje omogućuje našem finansijskom direktoru, odnosno finansijama Instituta, da završe posao i preusmjere sredstva tamo gdje je potrebno – objašnjava on.

Marić smatra da je sastanak sa Abazovićem morao biti upriličen ranije, zbog komplikovane procedure prenosa sredstava od Vlade, preko Fonda zdravstva, do računa Instituta Igalo.

Savo Marić

– Razgovarao sam 28. decembra i sa direktorom Fonda zdravstva, dr Vukom Kadićem, koji shvata probleme Instituta i želi da pomogne, ali to ne zavisi od njega, već od premijera i Vlade, jer potrebna je odluka Vlade da odobri uplatu preko Fonda od 1,2 miliona eura. Jutros sam se čuo sa savjetnicom premijera Abazovića, Marijom Krgović. Obećala je da će ga danas podsjetiti, jer ova nam je sedmica ključna – navodi Marić.

Zaposleni u Institutu su novogodišnje i božićne praznike dočekali bez novembarskih zarada.

– Među zaposlenima ima samohranih majki sa po troje, četvoro djece. Veoma je teška situacija i žao mi je što nismo uspjeli to da ispunimo. Tu sam očekivao veći senzibilitet ljudi iz Podgorice, da uspijemo to da završimo na neki način. Na žalost, do sada nismo, ali nadam se da ćemo uspjeti to ove sedmice da uradimo i da će novac konačno leći na račun Instituta – kazao je Marić.

Akumulirani dug Instituta iznosi oko 30 miliona eura, od čega je devet miliona eura sa kamatama dug prema Jugobanci Beograd u stečaju. Radnici po pravosnažnim presudama za neadekvatno obračunate koeficijente potražuju oko šest miliona eura.

Kružnih putovanja stranih brodova 12% manje nego 2019.

0
Kružnih putovanja stranih brodova 12% manje nego 2019.
Dubrovnik – foto Boka News

Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu u 11 mjeseci 2022. bilo je 627, s ukupno 625 tisuća putnika, što je tri puta više nego u istom razdoblju 2021., dok u odnosu na 2019. bilo oko 12 posto putovanja manje, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Kružna putovanja u prvih jedanaest mjeseci 2022. ostvarila su 82 strana broda-kruzera, koji su doplovili u Jadran pod zastavama 15 zemalja, među kojima je uobičajeno najviše putovanja bilo pod zastavom Bahama, 163.

Slijede kruzeri pod zastavom Malte, koji su ostvarili 146 putovanja, te Italije sa 70 putovanja i Paname sa 65.

Strani kruzeri i u 2022. su kao i ranijih godina najviše putnike na kružnim putovanjima dovodili na područje Dubrovačko-neretvanske županije, u čijem je akvatoriju ostvareno 44,3 posto od ukupnih kružnih putovanja u 11 mjeseci, a druga je Splitsko-dalmatinska županija s 32 posto.

Ostala su ostvarena u Zadarskoj županiji, zatim Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Šibensko-kninskoj, dok su među lukama strani kruzeri najviše uplovljavali u Dubrovnik, s 408 posjeta.

Slijede luke Split, Zadar, Hvar, Korčula, Rovinj i Šibenik.

Samo u novembru 2022., u hrvatskom Jadranu ostvareno je 29 putovanja stranih kruzera ili osam više nego u istom mjesecu 2021., a na tim brodovima u Hrvatsku je došlo nešto više od 29,4 tisuće putnika.

Nevjerovatna životna priča markirane ptice

0
Nevjerovatna životna priča markirane ptice
Zlatovrana-©-Michael-Tiefenbach-1-scaled

Zlatovrana „Nela″ je 22. augusta 2021.godine napustila okolinu svog gnijezdilišta u Ulcinju. Nakon što je preletjela Sredozemno more kod Sicilije i odmarala duže vremena iznad i kod Sahare, 15. novembra došla je na područje zimovanja. Ono leži na graničnom području između Konga i Angole, južno od kišnih tropskih šuma.

Sa proljećnom seobom, zlatovrana je počela 14. aprila. Nakon preleta Sahare, duže vremena je odmarala u sjevernom Egiptu, te preletjela Sredozemno more kroz Grčku, i vratila se na svoje gnijezdilište 24. aprila 2022. godine.

Ne samo što je njena proljećna ruta seobe bila dugačka oko 5.700 kilometara, zlatovrana je uspješno u Solani Ulcinj odgojila 5 mladunaca. Tu je, na kraju sezone gnijezđenja, „Neli″ bio skinut loger koji je kao mini ruksak nosila jednu godinu. Ptica je bila u izvrsnoj kondiciji, prstenovana prstenom Prirodnjačkog Muzeja Crne Gore u Podgorici, sa kojim se nadamo da će se vratiti i ove godine u svoju domovinu.

Karta-seobe-©-Joanna-Wong-Swiss-Ornithological-Institute-Sempach-CH

Istraživanje zlatovrane u Solani Ulcinj je plod saradnje Nacionalnih parkova Crne Gore (Nela Vešović Dubak), Prirodnjačkog muzeja (Andrej Vizi), Švajcarskog ornitološkog instituta (dr. Steffen Hahn, Joanna Wong) i Ciconia Slovenia (Borut Stumberger).

Nacionalni parkovi Crne Gore već godinama sa međunarodnim stručnjacima i naučnicaima putem posebnog programa čuvaju pupulaciju zlatovrane u Crnoj Gori putem specijalnih boksova za gniježđenje. Ove aktivnosti u cilju njene zaštite su uspješne.

Borut Stumberger, ornitolog (Slovenija)

Đukić: Ili Muzej ili predstave za Purgatorije u kompleksu ljetnjikovca Buća-Luković!?

0

“Quot capita, tot sententiae kaže latinska izreka”- kaže u saopštenju povodom uklanjanja Male scene, direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić.

“Dolaskom na mjesto direktorice JU Muzej i galerija Tivat, komisija je sačinila zapisnik o zatečenom stanju, gdje fotografije Atrijuma i unutrašnjosti Kule ne prikazuju sliku muzeja, kakva treba da se vidi u javnosti, a pogotovo ne posjetioci muzeja.

Kontinuirano devalviranje kulturno istorijske cjeline i unutrašnjosti Kule usporava, ugrožava i devastira Muzej i muzejske zbirke.

CZK – Mala scena

Slike govore više od riječi!

Odluku o uklanjanju metalno-drvene konstrukcije (koja je zabetonirana u zemlju) vodili smo se isključivo smjernicama iz Elaborata o revalorizacji nepokretnog kulturnog dobra-kompleksa ljetnjikovca Buća-Luković iz 2013 utemeljen u Zakonu o zaštiti kulturnih dobata. Predstave se igraju i u drugim gradovima, pa se ne prenosi Atrijum.

Sa početkom sanacije srednjevjekovne Kule, otpočelo se sa uklanjanjem elemenata koji joj ne pripadaju odnosno tehničke opreme za potrebe predstava.

Neugledno dvorište predstavljaju i pobacani djelovi stubova, koje je potrebno konzervatorski tretirati i uz pomoć stručnih lica pokušati spojiti elemente djelova stubova. (Elaborat iz 2013.)

Intervencije na vijencu prozora četvorolisnog oblika bez dobijenih konzervatorskih uslova!? (bušenje rupa za tiple, provlačenje PVC narandžastog crijeva i dr.)

Moramo da prekinemo dugogodišnju i kontinuiranu nebrigu.

JU Muzej i galerija Tivat za uklanjanje konstrukcije ima podršku Muzejskog društva Crne Gore, JU Muzeji i galerije Budva, JU Muzeji Kotor, Srđana Marlovića, arhitekte-konzervatora, Savjeta JU Muzej i galerija Tivat, Veska Ražnatovića, konzervatora-restauratora, Gordane Ražnatović, arhitektice, Saše Srećkovića, etnologa-antropologa, AMMM-Udruženja Mediteranskih Pomorskih Muzeja, pojedinaca i Opštine Tivat.

CZK – Mala scena

U elaboratu o revalorizaciji nepokretnog kulturnog dobra – kompleks ljetnjikovca Buća-Luković kroz prijedlog mjera piše: iznalaženje druge lokacije za održavanje predstava male scene; uklanjanje metalnih i drvenih konstrukcija za potrebe pozorišne produkcije iz dvorišnog prostora; izrada projekta uređenja dvorišnog prostora, sa namjenom izlaganja skulptura, lapidarijuma i sl.; Dvorište kompleksa je devastirano metalnim konstrukcijama za reflektore, plastičnim sjedištima i drvenim scenskim podijumima, za potrebe pozorišne produkcije. Izvršiti demontažu rigips ploča, koje su montirane za potrebe privremene postavke u kapelici;

Posjetiocima nije siguran obilazak Atrijuma.

Javna ustanova Muzej i galerija Tivat obavijestila je Upravu za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore da planira uklanjanje drveno-metalne konstrukcije.

Foto iz Elaborata o revalorizaciji nepokretnog kulturnog dobra – kompleksa ljetnjikovca Buća-Luković iz 2013.

CZK – Mala scena

Pismo podrške

Poštovani,

Izražavam potpunu podršku nastojanjima uprave JU Muzej i galerija Tivat da se kompleks Buća, koji predstavlja urbanistički nukleus današnjeg Tivta, očuva i prezentuje na dostojan način koji uvažava sve njegove arhitektonske, urbanističke, kulturne, istorijske i obrazovne vrijednosti.

Od izuzetne važnosti je obezbjediti i očuvati adekvatnu namjenu unutar kompleksa te u tom cilju odstraniti sve naknadno postavljene elemente koji remete čitljivost arhitektonskih i imabijentalnih vrijednosti, kao i elemente koji sputavaju nastavak istraživanja na predmetnoj lokaciji. Unutrašnjost kompleksa treba se koristiti u muzejske svrhe, odnosno kao dopuna postojećim muzejskim aktivnostima, te kao takva trebala bi biti lišena svega što prostor opterećuje elementima iz kategorije“ vizuelnog zagađenja“.

U tom cilju izražavam punu podršku direktorici Danijeli Đukić na nastojanjima da se mala scena demontira i premjesti na drugu lokaciju.

Srdačno,

Srđan Marlović, arhitekta, arhitekta-konzervator”-  ističe u saopštenju direktorica JU MiG, Danijela Đukić.

Foto JU Muzej i galerija Tivat

Protest zaposlenih u Hitnoj u podne

0
Protest zaposlenih u Hitnoj u podne
Hitna pomoć

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore saopštio je da će se danas u 12 sati u svim jedinicama Hitne medicinske pomoći u Crnoj Gori zaposleni okupiti na trideset minuta i na trideset sekundi i simbolično upaliti zvučnu signalizaciju, ne kako bi zaustavili proces rada, jer Hitna pomoć ne može obustaviti proces rada, već kako bi na taj način uputili jasnu poruku javnosti da se maltretiranje i ponižavanje zdravstvenih radnika mora zaustaviti.

“Suočeni sa konstantnim pritiscima na zdravstvene radnike i nemilim događajima kojima su izloženi ljekari, medicinski tehničari i zdravstveno osoblje, a koje je kulminiralo fizičkim napadom na ljekara Hitne pomoći – prinuđeni smo da uputimo apel javnosti kako bi se zaustavilo maltretiranje zdravstvenih radnika koji su posvećeni spašavanju života u svakom trenutku i na svakom mjestu”, navode u saopštenju.

Pozivaju na razumijevanje najodgovornijeg posla i prestanak linča zaposlenih Hitne pomoći koji su 24 sata dnevno 365 dana u godini na usluzi svim građanima kojima je medicinska pomoć potrebna.

“Mi nijesmo heroji, već u svim uslovima i okolnostima samo obavljamo svoj posao. Ovim putem i na ovaj način želimo da podignemo glas jer minut znači spašen život i svaki atak znači ugrožavanje kako naših, tako i ugrožavanje života naših pacijenata”, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da bavljenje najodgovornijom profesijom u najmanju ruku zaslužuje makar minimum uvažavanja od strane građana, a ne maltretiranja i poniženja.

“U Hitnoj pomoći nema odlaganja i zaustavljanja procesa rada jer vrijeme ne čeka. I sada smo na svojim radnim mjestima i tražimo jedino da nam se omogući da radimo svoj posao s punom sviješću o odgovornosti koju imamo prema pacijentima”, zaključili su u saopštenju.