Serija “Boka pomorska“ premijerno na TV CG 2

0

Jedanaest epizoda dokumentarne TV serije „Boka pomorska“ o slavnoj pomorskoj istoriji Boke Kotorske premijerno na TV CG 2 od nedjelje 6. novembra 2022. u 22 sata


Dokumentarna TV serija “Boka pomorska“ u produkciji NVO Matica Boke iz Tivta i Udruženja „Šta hoćeš“ iz Beograda, započinje svoje premijerno prikazivanje na nacionalnom Javnom servisu Radio-televizija Crne Gore u nedjelju 6. novembra 2022. godine u 21 sat. Serija čiji su autori i scenaristi novinar i publicista Siniša Luković i reditelj Rastko Šejić, sadrži jedanaest 45-minutnih epizoda posvećenih nekim od najznamenitijih pomoraca, brodovlasnika, pomorskih ratnika ili pomorskih preduzetnika, rodom ili djelom iz Boke.

Serija “Boka pomorska“ premijerno na TV CG 2
Ekipa snimanje Boke Pomorske

„Boka Pomorska“ gledaoca vodi na uzbudljiv, dinamičan i interesantnan put kroz bokeške muzeje, arhive, mjesta istorijskih dešavanja, kroz duhovnu i prirodnu zaostavštinu Boke Kotorske. Putem sačuvanih starih dokumenata, slika, karti, fotografija i raznih artefakata, serija priča o dijelu prebogate pomorske baštine jedinog fjorda na Mediteranu. O istoriji svjedoči više od 50 relevantnih sagovornika – od istoričara, arheologa, muzejskih eksperata, književnika, istoričara umjetnosti, sveštenika, etnologa, samih pomoraca ili potomaka nekih od slavnih bokeljskih kapetana. Sve to bilježi i spektakularno kadriranje kinematografskog snimateljskog tria pod palicom veterana Časlava Petrovića. U modernom dizajnerskom ruhu, djelu akademskog slikara Zorana Mujbegovića sa Bjelila, uz animiranu kompjuterski generisanu info-grafiku, obilje arhivske građe i ilustracija iz prošlih vremena dobija pitkost i simbolizam svojstvenu internet generaciji.

Autorska posebno komponovana muzika Vladimira Lešića cjelokupnom djelu zadaje ritam. U izradi serije ostvarena je saradnja sa brojnim institucijama koje se bave čuvanjem baštine pomorske istorije u zemlji i svijetu, uključujući Pomorski muzej Argentine, Istorijski arhiv Trsta, Pomorski muzej „Sergej Mašera“ Piran i mnogim drugima. Serija donosi do sada neviđen prikaz nekih od najupečatljivih i naznačajnijih ličnosti iz istorije pomorstva Boke u periodu od sredine 17. do kraja 20.vijeka.

Znameniti ljudi poput malteškog viteza- kapetana Petra Želalića, ruskih carskih admirala Marka Vojnovića i Matije Zmajevića, prvih južnoslovenskih cirkumnavigatiora Stevana Vukotića i Iva Visina, velikog pedagoga kapetana Marka Martinovića, najjačih brodovlasnika-tajkuna svog vremena Spiridona Gopčevića i Bogdana Tripkovića, te konstruktora brodova Miloša Vukasovića, pomorskog inovatora Miroslava Štumbergera ili vještih i hrabrih morepolovaca kakvi su bili kapetani Ilija Damjanovića i Vlado Ivelić, oživjeće u ovom serijalu. Impresioniraće nas onim što su postigli i svjetskom slavom kojom su se okitili, ali i natjerati da razmislimo i preispitamo sebe, današnje, jesmo li mi dostojni njih, nekadašnjih.

Sinisa Luković

„Ponosan sam na „Boku pomorsku“. Ovaj projekat započet je pre četiri godine i sada je konačno pred gledaocima, posle bure koju nam je svima u živote donijela pandemija. Vrhunska kinematografska ekipa „Šta hoćeš“ s kojom kvalitetno kreativno sarađujemo već dugo godina osvjetlala je obraz. Tematika serije je suštinski važna za trajno razumijevanje i poštovanje vrijednosti Boke kotorske. Istorija kao učiteljica života u svom savremenom izdanju“ – naglasio je Željko Komnenović, izvršni producent serijala ispred Matice Boke.

„Bila mi je zuzetna čast i zadovoljstvo da kao koscenarista i voditelj, učestvujem u stvaranju ove serije. Izazovan i nimalo lak osjećaj dužnosti da kao Bokelj, ispričam dio uzbudljivih, ponekad i gotovo nevjetrovatnih životnih priča i podviga ovih ljudi, može se mjeriti samo sa ogromnim ponosom koji nosim kao skromni baštinik onoga što su ti i njima mnogi slični drugi pomorci iz Boke, tokom vjekova utkali u ovdašnju kulturnu baštinu, materijalna bogatstva i specifični identitet mog zavičaja.“-  ističe Siniša Luković“, jedan od autora serije „Boka Pomorska“.

Rastko Šejić – sa snimanja

„Veliki je izazov ispričati kinematografskim jezikom prećutanu slavnu istoriju Boke kroz važne ličnosti, nosioce i krojitelje svetskih istorijskih tokova. Sama je Boka uvek ćudljiva, kao skok u zatalasano more, ali mislim da smo uspeli da preplivamo ovaj divni zaliv zajedno sa svim brodovima, brodicama, čamcima, zahvaljujući današnjim umnim Bokeljima, ali i duhovima velikih kapetana i admirala čije su životne priče beskrajno uzbudljive, važne i poučne.“ – naglasio je autor koncepta i reditelj serije Rastko Šejić.

Epizode serije “Boka pomorska“ će biti emitovane jednom nedjeljno, svake nedjelje sa početkom u 22 sata na Drugom programu RTCG, kao i na Satelitskom kanalu RTCG-a.

Boka Pomorska

Autor koncepta, reditelj: Rastko Šejić; scenarista, novinar: Siniša Luković; izvršni producent: Željko Komnenović; kinematografi: Časlav Petrović, Aleksandar Kalezić, Marko Ristić; dizajner: Zoran Mujbegović.

Produkcija: Matica Boke i Šta hoćeš, 2022.

Grad “položio oružje” pred “crvenim surlašem”

0
Grad “položio oružje” pred “crvenim surlašem”
Herceg Novi – foto Boka News

Radnici Sektora za održavanje zelenila Komunalno-stambenog preduzeća Herceg Novi prošle sedmice su uklonili još dvije kanarske palme iz parka “Boka” koje je uništio “crveni palmin surlaš”. Od nekada gotovo 50 palmi koje su krasile Park “Boka”, sada već sasvim bivši amblem grada, ostalo je svega nekoliko primjeraka. I pored primjene fitosanitarnih metoda prskanjem, dendrohirurgijom i injektiranjem, u cilju suzbijanja štetočine “crvenog surlaša”, koji je gotovo uništio palme na primorju, grad je definitivno ostao bez prepoznatljive vizure.

Za nešto više od godinu u Herceg Novom uklonjeno je preko 200 stabala kanarskih palmi. Iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti kažu da je, prema njihovoj evidenciji, u minule četiri godine samo sa javnih površina uklonjeno 360 palmi koje je napao “crveni palmin surlaš”.

– U ovih 360 palmi podrazumijevaju se sve vrste (phoenix canariensis, washingtonia robusta, chamaerops humilis), a phoenix canariensis je bilo oko 150 stabala. U protekle četiri godine usled napada “surlaša” 95 odsto palmi je uklonjeno po nalogu Fitosanitarne inspekcije – saopštavaju iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti i dodaju da je na privatnim površinama najviše uklonjenih palmi, pa je tu šteta i najvidljivija.

– Najveći broj palmi nalazio se u dvorištu Opšte bolnice Meljine, vlasništvo Atlas grupe, Instituta Dr “Simo Milošević”, te u Parku “Boka” koji pripada preduzeću Vektra “Boka” – navode iz pomenutog opštinskog resora.

Palme su krasile i osam kilometara dugo Šetalište pet Danica, baš kao i rivijeru. Danas, ne zna se šta teže pada oku, panjevi koji su ostali nakon sječe, duga crna stabla bez krošnji ostala nakon neuspjelih tretmana ili naprosto puste površine na kojima nije zasađeno ništa po uklanjanju palmi. Svega nekoliko skupina palmi ostalo je još u Meljinama, Igalu i Zelenici, no i to je pitanje do kada.

Podsjećamo, cijela zelena površina Parka “Boka” zaštićena je još 1965. godine rješenjem tadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Za izradu katastra zelenih površina, za koji je svojevremeno pokrenuta inicijativa, bila je predviđena i taksacija, kolekcija vrsta čije je stanište Park “Boka”, no to je ostalo mrtvo slovo na papiru, a papir trpi sve.

Park “Boka” je zarastao, oprhvan invazivnim divljim vrstama, među kojima se, osim biljaka, ističu i “svadbarska kola”, koja zelenu površinu parka koriste kao parking.

Park Boka

Park “Boka” bio poznat u svijetu po biljnim vrstama

– Park “Boka” bio je poznat u svijetu, čemu u prilog ide činjenica da je u “Šumarskoj enciklopediji” iz 1989. godine u Zagrebu, između ostalog, navedeno da je u ovom parku, grupacija “Kausarina”, tzv. gvozdeno drvo, jedinstvena, kao i brojne druge vrste – kaže Milica Berberović, inženjerka pejzažne hortikulture i vrsni poznavalac vrsta i fonda zelenila grada.
Riječ je o grupaciji biljaka koje su tridesetih godina prošlog vijeka zasađene, a u parku su se nalazile i rijetke vrste drveća na našim prostorima, poput libanskih kedrova, palme iz roda “brahea armata” i “butie capitate”, visoke palme, čiji su plodovi jestivi, mesnati i mirišljavi. Osim toga, park su krasile sadnice kamelija i brojne magnolije.

/Ksenija Matović/

Produžen rok za prijavu za učešće na Hercegnovskoj likovnoj sceni

0
Produžen rok za prijavu za učešće na Hercegnovskoj likovnoj sceni
Galerija Josip Bepo Benković

Iz Gradskog muzeja Mirko Komnenović i galerije Josip Bepo Benković obavještavaju zainteresovane umjetnike iz Herceg Novog, i one vezane za grad, da je poziv za učešće na 24. Hercegnovskoj likovnoj sceni produžen još 15 dana.

Opremljeni radovi akademskih i umjetnika-autodidakta treba da su dimenzija 1,5 x1,5 m, ili manji ako je reč o diptihu, triptihu, treba da su prilagođeni kolektivnoj izložbi i galerijskog formata. Prihvaćene tehnike su akvarel, monotipija, tempere, akril, ulje i crtež, a rad može biti i skulptura različitih materijala, instalacija, koncept.

Poziv za učešće je produžen do 15.novembra, a poželjno je da se umjetnici prije predaje rada jave kustosu Muzeja i Galerije na telefon: 067 992 112.

Kapetan nasukanog broda uhapšen pod optužbom da je bio pod uticajem alkohola

0
Kapetan nasukanog broda uhapšen pod optužbom da je bio pod uticajem alkohola
Nasukani brod

Stanovnici istočnog danskog grada Fredericia hrlili su na obalu kako bi vidjeli neobičan prizor nasukanog malog kontejnerskog broda, dok policija izvješćuje da je kapetan Ragne od 5200 dwt zadržan pod sumnjom da je “vozio” pijan. Plovilo od 101 metar ostaje zaglavljeno na pješčanom dnu, a lokalne vlasti izvješćuju da nadziru brod, ali odgovornost za oslobađanje broda je na njegovom njemačkom vlasniku i operateru koji je navodno Unifeeder.

“Postojala je sumnja da bi, na temelju plovidbe, moglo biti riječ o alkoholizmu”, kazali su medijima iz lokalne policije. Policija je obaviještena o situaciji i izvijestila da je izvršila istragu nakon što su ih pomorske vlasti upozorile da brod plovi nepravilno te da je isprva krenuo u pogrešnom smjeru nakon isplovljavanja iz luke. Procijenili smo da je kapetan bio pod utjecajem alkohola, pa je trenutno uhićen, piše The Maritime Executive.

Brod star 24 godine, koji ima kapacitet od 508 TEU, isplovio je iz Fredericie oko 01:00 u petak, 28. listopada nakon što je ukrcao i iskrcao kontejnere. Prema signalu AIS-a, išao je prema Bremerhavenu.

Nešto prije 02:00, brod se nasukao 200 metara sjeveroistočno od Striba na plovnom putu poznatom kao Mali pojas, uobičajenom pomorskom putu koji prolazi između danskih otoka. Danske vlasti izvijestile su da brod nije imao obvezu imati pilota, dok su lokalni stanovnici izjavili za TV postaju da su mogli čuti brod kako se “nasilno pokušava osloboditi”, tj. odsukati.

Iz Defense Maritime Assistance Service javljaju da su na mjesto događaja poslali peljarski brod koji je pregledao brod zbog oštećenja i potencijalnog onečišćenja. Izvješćuju da nema znakova ozljeda ili zagađenja uljem. Iz izvješća nije jasno koliko je članova posade bilo na brodu.

Izvještava se da je 33-godišnji njemački kapetan Ragne u policijskom pritvoru i čeka saslušanje. U međuvremenu, znatiželjni promatrači nastavljaju se probijati do obale kako bi vidjeli njegovo plovilo.

Burger King najavio dolazak u Crnu Goru

0
Burger King najavio dolazak u Crnu Goru

Burger King

Svjetski poznati brend Burger King uskoro započinje svoje poslovanje u Crnoj Gori. Tačnu lokaciju i vrijeme otvaranja još nisu objavili.

Crna Gora je, kako je saopšteno, najnoviji dodatak na širokoj mapi zemalja u kojima gosti mogu da iskuse sjajnu degustaciju hrane u primamljivim restoranima ovog američkog brenda.

– Osnovan 1954. godine, Burger King brend je globalni lanac fast-food hamburgera poznat po kvalitetu i vrijednosti hrane i kao jedino mjesto gdje gosti mogu da dobiju čuveni klasik – Whopper sendvič, grilovan na žaru, navodi se u promo saopštenju objavljenom u crnogorskim medijima.

Restoran Home of the Whopper će, kako se precizira, uskoro otvoriti svoja vrata, “omogućavajući gostima u Crnoj Gori da probaju čuveni ukus brenda – grilovanje na žaru kao i kvalitetne proizvode poslužene sa ljubavlju i brigom u prijatnom i modernom ambijentu restorana dizajniranih kombinujući savremeni i minimalistički komfor otvorenih prostora u kojima se svi osjećaju dobrodošli”.

Tradicionalni sajam Najbolje iz Crne Gore 4. i 5. novembra

0
Soapy by Nina

Tradicionalni deveti sajam, Najbolje iz Crne Gore, biće održan u petak i subotu, 4. i 5.novembar u BIG fashion šoping molu u Podgorici.

Ponudu domaćih proizvoda predstaviće izlagači iz Podgorice, Kotora, Bara, Ulcinja, Danilovgrada, Bijelog Polja, kao i iz drugih gradova Crne Gore.

– Izlagači će se predstaviti sa domaćim proizvodima – medom, pčelarskim proizvodima, maslinama, maslinovim uljem, ribljim prerađevinama, voćem i povrćem, domaćim suhomesnatim proizvodima, vinom, sokovima, organskom hranom, sirevima i mliječnim proizvodima, čajevima i ljekovitim biljem, navodi se u saopštenju organizatora.

Posjetioci će na sajmu, koji će biti otvoren od deset do 20 sati, moći na štandovima da besplatno degustiraju proizvode.

– Budući da sajam okuplja proizvođače iz svih krajeva Crne Gore na jednom mjestu, ovo je odlična prilika da izlagači u međusobnoj komunikaciji ukažu na probleme sa kojima se susreću u proizvodnji i distribuciji svojih proizvoda, naročito u toku trajanja ekonomske krize izazvane ratom u Ukrajini, dodaje se u saopštenju.

Tradicionalni sajam Najbolje iz Crne Gore 4. i 5. novembra
Sajam – foto Boka News

Takođe, kako se navodi, sajam je idealna prilika da se potrošači na licu mjesta upoznaju sa domaćim proizvođačima čiji proizvodi predstavljaju sinonim za kvalitet i bogat ukus.

Sajam svake godine posjeti oko 20 hiljada posjetilaca i ljubitelja gastronomije, koji na jednom mjestu imaju priliku da degustiraju najbolje što Crna Gora nudi.

– Cilj sajma je da što više utičemo na svijest potrošača da kupuju domaće proizvode i na taj način podrže male proizvođače, ali i da crnogorski proizvodi postanu prepoznatljivi i rado viđeni u svakoj potrošačkoj korpi, zaključuje se u saopštenju.

Sjećanje, svijeće i cvijeće – Svi sveti i Dan mrtvih

0
Sjećanje, svijeće i cvijeće – Svi sveti i Dan mrtvih
Svi Sveti

Misnim slavljima širom Boke Kotorske danas će se u crkvama obilježiti spomen na svete mučenike, blagdan Svih Svetih, a građani će posjetiti grobove najmilijih, zapaliti svijeće i zajedno se pomoliti za pokojnike.

U srijedu, 2. novembra, je dan sjećanja, Mrtvi dan, koji se obilježava od početka XI. stoljeća na poticaj sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Po kršćanskoj tradiciji, koju su prihvatili i mnogi nekršćani, ta dva dana u godini vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima, a time jačaju i svoju vjeru u zagrobni život i Božju nagradu.

– U tim svetim danima oči svih vjernika uprte su u razmatranje nebeskog blaženstva svih naših predaka u vjeri, koji su po zaslugama svog krjeposnog kršćanskog života zaslužili ući zajedništvo nebeske Crkve, u vječnu radost svetaca Božjih. Također se sjećamo i svih dragih pokojnika, za koje na poseban način prikazujemo sv. mise i molitve, poručuju iz kotorske biskupije.

Svi sveti

Pod izrazom “svi sveti” ne misli se samo na one koje je Katolička Crkva službeno proglasila svetima, nego i na sve one koji nisu stavljeni na oltar ili u kalendar, a ostvarili su velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu.

Jokić o ploči u Morinju: Uložene žalbe na sva rješenja inspekcije, formiran predmet protiv Krivokapića i Konjevića

0
Jokić o ploči u Morinju: Uložene žalbe na sva rješenja inspekcije, formiran predmet protiv Krivokapića i Konjevića
Vladimir Jokić

Uklanjanje predmetne ploče može se naložiti samo i isključivo Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu odbrane, odnosno institucijama koje su tu ploču i postavile. Ukoliko one ne bi postupile po rješenju, Uprava za inspekcijske poslove mora angažovati izvršnu službu i sama ukloniti ploču, naglasio je Jokić


Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić oglasio se povodom dešavanja u vezi postavljanja spomen-ploče u Morinju.

Naglasio je da se Opština ne protivi postavljanju zakonitog spomen obilježja na objektu u Morinju, u skladu sa zakonskom procedurom i na osnovu pravosnažne presude Višeg suda, te da očekuju da Vlada donese prethodnu odluku kojom će dati saglasnost na postavljanje spomen obilježja za događaj koji se desio prije manje od 50 godina. To bi, kako je naveo, bio prvi neophodan korak u procesu određivanja izgleda i sadržaja spomen obilježja.

Jokić je saopštio je da su uložili žalbe na sva rješenja Uprave za inspekcijske poslove, kao i zahtjev da se izvrši nadzor i donesu rješenja adresirana nadležnim ministarstvima.

Naveo je i da je protiv doskorašnjih ministara vanjskih poslova i odbrane, Ranka Krivokapića i Raška Konjevića, formiran predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, pa je pozvao nadležno tužilaštvo da bez odlaganja utvrdi činjenice i postupi prema zakonu.

“Zbog svakodnevnog interesovanja medija i javnosti za dešavanja u vezi postavljanja ploče u Morinju, smatram potrebnim da se javno oglasim i predočim činjenice povodom ovog događaja koji je izazvao regionalnu pažnju. Posebno napominjem da sam se uzdržavao od komentara po ovom pitanju do sada kako isti ne bi bili zloupotrebljavani u političke svrhe, a ujedno kako bih ostavio dovoljno prostora državnim organima da ovu temu iskomuniciraju sa Republikom Hrvatskom u pokušaju da spriječe narušavanje odnosa dvije prijateljske zemlje koje bi bilo uzrokovano nezakonitim i neodgovornim postupanjem dva bivša ministra u Vladi Crne Gore”, saopštio je Jokić.

Oktobarska inflacija u evrozoni na rekordnih 10,7 odsto

0
Oktobarska inflacija u evrozoni na rekordnih 10,7 odsto
Energija – inflacija Evropa Foto: Jens Büttner/dpa

Inflacija je ostala usijana u eurozoni i mesec za mjesecom postavlja rekorde. U oktobru, međugodišnja stopa poskupljenja u maloprodaji je prema preliminarnoj procjeni dostigla 10,7 odsto, saopštio je Eurostat u ponedeljak.

To je za 0,4 odsto premašilo očekivanja ekonomista. Septembarska stopa rasta potrošačkih cijena u maloprodaji bila je na 9,9 odsto, u tom trenutku najviše od uvođenja evura 1999.

Inflaciju najviše ubrzava cijena energenata, koji su u 12 meseci do oktobra poskupeli za 41,9 odsto. Snažno je, za 13,1 odsto, naviše otišla i hrana.

Najveću inflaciju u eurozoni imala je Estonija, sa 22,4 odsto, a najnižu Francuska, sa 7,1. U Njemačkoj, stopa inflacije je, prema evropskom računanju, bila 11,6 odsto.

Privreda 19 članica evrozone je u oktobru prošla bolje nego što se očekivalo i u trećem kvartalu je uvećala bruto domaći proizvod za 0,2 odsto, odnosno za 2,1 odsto godinu-na-godinu, saopštio je Eurostat.

Park prirode „Vrmac“ – zašto su građani izrazili nezadovoljstvo (ANKETA)?

Park prirode „Vrmac“ – zašto su građani izrazili nezadovoljstvo (ANKETA)?
Boka Kotorska panorama

Vrmac je brdo, ali istovremeno i poluostrvo u srcu Boke koje Kotorski zaliv dijeli od Tivatskog  i uskoro bi trebalo da bude proglašen Parkom prirode.

Svojim izvanrednim geografskim i prirodnjačkim karakteristikama, te do sada prilično dobro očuvanom prirodom, Vrmac je sa svojih 31,5 kilometara kvadratnih površine, omiljeno izletište Bokelja. Idealan je prostor za rekreaciju, razvoj specifičnih vrsta turističke ponude povezanih sa zaštitom prirode i očuvanjem kulturnog nasljeđa, ali i izvanredna „zelena oaza“ nadomak preglomazne gradnje već dobrano devastiranih obala ovog dijela zaliva Boke Kotorske. Administrativno, Vrmac je podijeljen između opština Kotor i Tivat i u tome trenutno leži glavni razlog zašto ovaj biser prirode još uvijek nije adekvatno zaštićen, uprkos dobroj volji najvećeg dijela javnosti.

Studijom i odlukom o proglašavanju Parka prirode “Vrmac” treba konačno da se završi proces koji traje već nekoliko godina, da se Vrmac zaštiti i postane prirodno dobro.

Vrmac – foto Martin Kmet

Zbog velikog interesovanja i negodovanja Kotorana i Tivćana, Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor obavijestio je javnost i vlasnike nepokretnosti na području budućeg zaštićenog područja – Park prirode “Vrmac”, da se javna rasprava produžava do 11. novembra 2022. godine.

Područje Vrmca predstavlja prostranu cjelinu koju karakteriše veliko prirodno i kulturno-istorijsko bogatstvo sa izraženim biodiverzitetskim, pejzažnim i kulturnim vrijednostima i obilježjima od nacionalnog i međunarodnog značaja.  Sjeverni dio Vrmca koji pripada opštini Kotor nalazi se na listi Svjetske baštine UNESCO-a, a južni dio Vrmca koji pripada opštini Tivat ima status njegove „buffer“ zone. Osnovni razlozi i odlike zbog kojih se prostor Vrmca stavlja pod zaštitu su zato što je ona definisana kao obavezujuća prostorno-planskim i strateškim dokumentima; područje karakteriše autentičnost i autohtonost, izvornost, reprezentativnost, prisustvo endemičnih taksona, raznolikost, bogatstvo prirodnih pojava, fenomena i procesa, integralnost, odnosno funkcionalno jedinstvo, pejzažna atraktivnost, starost, očuvanost područja, zatim ekološki, kulturno-istorijski, obrazovni, naučno-istraživački i razvojni značaj, i njegova ugroženost- ističe se u nacrtu Odluke.

Kotorani i Tivćani, najvećim dijelom strosjedioci čijim porodicama vjekovima pripadaju imanja na Vrmcu, izrazili su na javnim raspravama veliko nepovjerenje i rezervu prema namjeri opština Kotor i Tivat da to brdo proglase zaštićenim Parkom prirode, smatrajući da se iza cijele priče krije novi pokušaj otimanja imovine starosjediocima i ograničavanja njihovih vlasničkih prava, kao i spriječavanje lokalnog stanovništva da adekvatno valorizuje svoje nasljeđe. Najviše primjedbi građani su imali na, po njihovom mišljenju, preširoko i nekritički određene granice zaštićenog područja, posebno za najprostraniju zonu III koja obuhvata i pojedina već postojeća naselja. Oni smaaatraju da granice treba preispitati i da u njima ima nelogičnosti.

Vrmac – foto Martin Kmet

Građani su istakli da u Nacrtu nisu precizirane granice područja parka prirode, takođe su izrazili zabrinutost da se vlasnicima imanja na tom području neće dozvoliti gradnja, a prema njihovim riječima uslijediće i brojna druga ograničenja. Porez na zemlju će im biti skuplji, a imanja će zadržati samo poljoprivrednu namjenu.

Nezadovoljni su i predstavnici Lovačkog udruženja, jer bi se usvajanjem Odluke o proglašenju parka prirode zabranio lov, a bio bi dozvoljen samo u slučaju neke zarazne bolesti životinja ili pojave invazivnih vrsta.  Mještani naselja podno Vrmca kažu da je problem sa divljim svinjama i govedima prisutan godinama i da ove divlje životinje ulaze u imanja i prave veliku štetu.

Šetne staze i putevi na Vrmcu su potpuno zarasli, stabla kestenja su oboljela i prijeti opasnost da kestenova šuma bude potpuno uništena.

Prema ocjeni mještana nejasan je metod kojim su uspostavljene granice područja parka prirode, a postavljeno je i pitanje kako u područje nije ušla šuma, a jeste građevinsko zemljište.