Prvih dana 2023. godine u Crnoj Gori ali i Evropi temperature su neobično visoke za ovo doba godine, oboreni su i temperaturni rekordi, kazao je meteorolog Branko Micev. Promjenu vremenskih prilika, Micev najavljuje za sutra veče.
– Neobične vremenske prilike prate nas ovih dana. Imamo relativno visoke temperature za ovo doba godine a u pojedinim mjestima oboreni su temperaturni rekordi od 1. januara. Recimo na području Žabljaka od šest proteklih dana, tokom četiri dana oboreni su temperaturni rekordi. Juče na području Ulcinja imali smo oboren poluvjekovni temperaturni rekord – kazao je Micev u emisiji Dobro jutro Crna Goro na Televiziji Crne Gore.
On je objasnio i da su vremenske prilike uslovile i maglu i taloženje čestica pa, kako je kazao, zato imamo narušen kvalitet vazduha u urbanim sredinama.
Micev je kazao i da su visoke temperature i obaranje rekorda zabilježani ne samo u Crnoj Gori i regionu već i čitavoj Evropi.
– Početak godine je u znaku, rekao bih, afričkog scenarija. Danas i sutra imaćemo lijepo brijeme, sunčano, stabilno, prosječne tremperature danas i sjutrra do 17 stepeni i to je neobično visoka teperatura za ovo doba godine – kazao je Micev.
Za sutra veče najavljuje jače naoblačenje.
– Krajem dana i tokom noći u južnim i jugozapadnim predjelima počinje kiša. U ponedjeljak biće oblačno sa kišom u najvišim planinama na sjeveru susnježica i snijeg. U ponedjeljak, krajem dana i tokom noći kiša će preći u snijeg i u zimskim turističkim centrima – najavio je meteorolog.
U utorak očekuje osjetno svježije vrijeme.
– Slaba kiša u prijepodnevnim satima u centralnim i južnim predjelima, na sjeveru se snijeg očekuje u zimskim turističkim centrima čak i u nižim oblastima. U zimskim centrima očekuje se formiranje sniježnog pokrivača a naročito na području Durmitora, Bjelasice i Prokletija. Intenzivnije padavine imaćemo u širem regionu Prokletija – najavio je Micev.
Prema meteorološkim podacima padavine će, kaže, prestati u utorak do kraja dana a u srijedu, četvrtak i petak uglavnom bez padavina.
– Smjenjivaće se sunce i oblaci, uglavnom bez padavima, tek ponegdje biće uslova za slabu kišu a na sjeveru za slab snijeg. Dakle, očekujemo promjenu vremeskih prilika od nedjelje naveče – zaključio je Micev.
Vjernici Crnogorske (CPC) i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori u petak su tradicionalno na dva različita mjesta u prijestolnici Cetinju obilježili pravoslavni Badnjak, ali ovoga puta nije ih razdvajao kordon policije.
Tradicija tzv. paljenja badnjaka obnovljena je prije tri desetljeća i od tada je odvojeno provode svećenstvo i vjernici CPC-a i SPC-a, a do prošle godine metalne ograde i jake policijske snage razdvajale su okupljene.
Pravoslavni vjernici u subotu slave Božić po julijanskom kalendaru.
Ceremoniju za vjernike CPC-a predvodio je mitropolit Mihailo, a ispred Cetinjskog manastira badnjak su zapaliti predstavnici Srpske pravoslavne crkve. Mitropolit SPC-a Joanikije pozvao je da se među vjernicima premoste raskoli.
“Nije problem što ne mislimo isto, već što se naše međuljudske razlike pretvaraju u svađe, podjele i ponekad u mržnju i sukobe”, rekao je Joanikije istaknuvši da gdje ima “pravih ljudi različita mišljenja su dobar povod za dijalog i bratski razgovor.”
Mitropolit SPC-a je nešto ranije u Božićnoj poslanici pozvao stanovnike Crne Gore da izađu na već izvjesne, ali ne i raspisane izvanredne parlamentarne i predsjedničke izbore i slobodno glasaju.
Srpska pravoslavna crkva imala je veliki utjecaj na ishod prošlih parlamentarnih izbora u kolovozu 2020. godine, kada je prvi puta nakon 30 godina Milo Đukanović poražen.
Pravoslavni vernici koji poštuju julijanski kalendar danas slave Božić – rođenje Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik.
Redakcija Boka News-a čestita praznik, Hristos se rodi.
Osim Srpske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve, Božić se po julijanskom kalendaru slavi i u ruskoj, gruzijskoj i makedonskoj crkvi, Jerusalimskoj patrijaršiji, a obeležavaju ga i Kopti.
Ispred hrama Svetog Save u Tivtu večeras je obavljeno tradicionalno loženje badnjaka.
Više stotina vjernika naložilo je badnjak uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika, Božića. Nalaganju badnjaka prethodila je liturgija u crkvi Svetog Save.
“Sve nas grije vjera, svi idemo putevima koji nam je proputio Sveti Sava, a to je put ljubavi i vjere. Treba sa svima da živimo u ljubavi, da nam to bude putokaz u našim životima. Neka je blagosloveno ovo okupljanje i neka ste svi blagosloveni”- kazao je otac Pavle i poželio svima zdravlja i mira.
Za Portonovi rizort, praznična zimska sezona bila je izuzetno uspješna. Veliki broj posjeta, milionski pregledi na internetu, Praznični bazar sa mnogobrojnim poslasticama, uz organizaciju velikih koncerata i nesvakidašnji Light, Laser & Music Show u kome su posjetioci uživali pet dana, privukle su više hiljada posjetilaca. Praznične čarolije nastavile su se i sinoć, koncertom Amire Medunjanin, na radost mnogobrojne publike i ljubitelja sevdaha i džeza.
Komentarišući posjećenost rizorta, direktorice marketinga i komunikacija Portonovi rizorta, Adriana Husić, istakla je da bilježe i veliku posjećenost turista iz inostranstva upravo zbog programa koji je bio pripremljen, kao i dekoracije koja krasi Portonovi.
“Praznična sezona simbolično je otvorena koncertom grupe Perper, završavamo je koncertima Amire Medunjanin i Petra Graša 7.januara, što je na neki način i kraj ovog dijela sezone, dok je Herceg Novi poznat po prazniku Mimoze, tako da se praznovanje nastavlja u istom duhu”, poručila je ona.
“Oduševljena sam energijom i reakcijom publike, ove trenutke u Portonovom definitivno nikada neću zaboraviti”, kazala je bosanska kantautorka, Amira Medunjanin nakon koncerta.
Koncert – Amira – foto Mediabiro
Ona je istakla da ljubav prema tradiconalnoj sevdah muzici gaji još od malih nogu, te da je džez njena druga ljubav, koju je vremenom uvrstila u svoj repertoar. Poručila je da svima želi dosta ljubavi i zdravlja u narednoj godini, napominjući da je to jedina bitna stvar u životu.
Podsjetimo, praznični program koji je počeo paljenjem najveće jelke u Crnoj Gori počeo je 3.decembra, a završava se 7.januara koncertom Petra Graša odnosno zatvaranjem Portonovi prazničnog bazara sjutradan.
Nekoliko desetina građana okupilo se jutros ispred kompleksa srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu na protestu protiv odluke Opštine Tivat da ukloni malu otvorenu scenu tivatskog Centra za kulturu iz atrijuma ljetnjikovca.
Građane je na protest pozvao menadžment Centra za kulturu.
Ova JU je malu scenu u atrijumu ljetnjikovca koji je zaštićeno kulturno dobro, postavila prije desetak godina, bez dobijenih konzervatorskih uslova i saglasnosti nadležnih organa.
Mala scena je uprkos tome, godinama funkcionisala kao prostor za izvođenje brojih kulturnih programa – prvenstveno pozorišnih predstava i stekla je gotovo kultni status u Tivtu, ali i u regionu.
Podjelom jedinstvenog CZK Tivat na više segmenata prije tri godine, kompleks ljetnjikovca Buća Luković pripao je novoosnovanoj JU Muzej i galerija Tivat koja je inicirala uklanjanje male scene jer je ona do sada skoro u potpunosti onemogućavala održavanje muzejske djelatnosti u tom kompleksu.
Protest – foto S.L.
Ova odluka iza koje je stala i Opština kao osnivač obje javne ustanove, izazvala je nezadovoljstvo dijela javnosti, pogotovo zato što nije obezbijeđena odgovarajuća alternativna lokacija za izmještanje male scene CZK Tivat.
Na jutrošnjem protestu u Tivtu okupili su se i neki kulturni radnici koji su pružili podršku CZK-u u njegovoj inicijativi da mala scena ostane u kompleksu Buća -Luković: glumci Dubravka Drakić i Stevan Radusinović, dramski pisac Stevan Koprivica.
Tu su i predstavnici ili odbornici opozicionih partija u SO Tivat – DPS, Socijaldemokrata, SDP i HGI.
Pozdravljajući okupljene i zahvaljujući im se na solidarnosti i podršci koju na ovaj način iskazuju stavovima menadžmenta CZK Tivat, direktorica te JU Dijana Sindik je kazala da je „ovi skup prijateljstva, skup poštovalaca kulture i pošiovalaca pozorišta, CZK-a i festivala Purgatorije“.
„Mi kao zaposlenici CZK ovdje smo prisutni i zaista nam je puno srce što ste tu sa nama.“- istakla je ona dodajući da je podršku protestu iskazala i bivša direktorica te JU Milena Radojević za vrijeme čijeg mandata je i napravljena mala scena, a CZK Tivat postao jedna od najreferentijih pozorišnih produkcijskih kuća u regionu.
Novinar i piublicista Drgan Popadić kazao je da se u izmještanju male scene iz atrijuma ljetnjikovca Buća-Luković „ne radi o tome što je interes CZK ili interes Muzeja i galerije, već o tome što je interes grada“.
„Da li je interes da izgubimo ovu čudesnu scenu, jednu od najljepših na Jadranu. Ne izmiješta se Mona Liza iz Luvra da bi Luvr dobio malo prostora, ili što bi narod rekao, ne kolje se vo za pola kila mesa. Nisu ovdje padale tone pijeska po kuli ljetnjikovca, već smo gledali sjajna rediteljska rješenja“- istakao je Popadić dodajući da su svi u tom prostoru vidjeli samo ljetnjikovac sa malom crkviciom, dok je bivši producent CZK Neven Staničić tu vidio malu otvorneu scenu koju je „i podario gradu zajedno i sa bivšom direktoricom Centra Milenom Radojević“.
„Kulturu ne čine zgrade, već je čine ljudi i naša vječita težnja da ovako nesavršeni, dostignemo savršenstvo, da dosegnemo zvijezde, da kulturom oplemenimo i sebe i druge oko nas.“- kazao je Popadić, podsječajući na Šekspirove riječi „stide, gdje ti je rumen“.
Uz frenetične aplauze prisutnih i zvišduke i negodovanje upućeno čeklnicima Opštine Tivat, skupu se obratio i dramski pisac Stevan Koprivica čija su brojna djela minulih godina inscenirana u CZK Tivat. On je istakao da je pozorišna produkcija CZK „ključni argument kulturološkog identiteta Boke Kotorske, Crne Giore a i šire“. Koprivica je naglasio da podršku zahtjevima demonstranata da mala otvorena scena CZK ostane u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković pružaju pbrojna istaknuta glumačka i rediteljska imena sa prostora cijele bivše Jugoslavije.
„Tivat je bio prepoznatljiv po autentičnom kulturnom proizvodu kada se niko u to nije nadao. Kada se prvi put pojavio na „Sterijinom pozorju“, Tivat nije postojao na poziorišnoj i kulturološkoj mapi Jugoslavije, a onda se odatle vratio sa četiri Sterijine nagrade.“- istakao je Koprivica dodajući da je iz tog velikog entiuziujazma i energije ljudi u CZK Tivat kasnije proistekao i festival „Purgatorije“ kao jedna od najistaknjutijih manifestacija te vrste u regionu.
Protest – foto S.L.
„Mi smo se u našim dogovaranjima povodom ovoga protesta, libili poliutike i bili smo nepotrebno politički korektni. Politička korektnost je nešto što je pogibeljno. Vidimo da se „druga strana“ služi niskim političkim udarcima i prebacuje ovu autentičnu kulturološku pobunu i podizanje glasa na političku ravan.“- rkao je Koprivica odbacujući stavove rukovodstva Opštine Tivat oko ovog problema kao „politički manir koji ste vi skinuli od nekoga drugoga”.
„To se zove jajarski način razmišljanja i podmetanje kukakvičjeg jajeta. Te priče da će se predstave CZK izmjestiti na pijacu su meni ponižavajuče i ne mogu da shvatim da je takvo nešto nekome palo na pamet.“- istakao je Koprivica dodajući da je CZK ozbiljna institucija koja je dokazala svoje kvalitete „mnogo prije nego što su sticajem nekih okolnosti, neke dahije i kabadahije zajahale na neka mjesta na kojima se odlučuje.“ On je kazao da za ovo što se događa ne treba kriviti zaposlene u JU Muzej i galerija Tivat „jer se ovdje radi o jednom diktatu i ovo je dio jednog šireg plana uništavanja svega onoga kulturološki vrijednog, jednog velikog zamaha kulturološkog koji se dešavao i u Tivtu i Boki, a što se poklopilo sa dolaskom nekih „novih“ ljudi koji nisu ponikli iz ovog kulturnog miljea, niti imaju ni načina ni snage da ga podrže“.
On je kao „smiješne“ nazvao argumente konzervatora, arheologa i Uprave za kulturna dobra o nedopusttivosti postvaljanja čeličnih ankera za scensku konstrukciju na srednjevjekovnoj kuli zaštićenog kulturnog dobra, pozvavši ih da „pođu do Pule, Dubrovnika ili Koloseuma u Rimu pa da vide koliko i kako se tamo interveniše“.
„Pozorište, teatar je nešto što nadgrađuje već postoječe, a ne uništavajući ga. Nisu ovdje zaboga, problem ni ankeri, ni pijesak, ni voda – ne radi se o tome. To je nekakav izgovor za neku njihovu argumnetaciju koja ne stoji. Očigledno se ovdje naime, radi o konceptu poništavanja onoga što je urađeno decenijama, i to na jedan ružan, primitivan i degradirajući način Ovo je agresija na nešto što se zove kulturni identitet Tivta, Boke i Crne Gore i to im neće proći.“- poručio je Koprivica dodajući da će „ovi koji danas brinu o ankerima, ubuduće brinuti o nečem drugom, ali sigurne ne o kulturi.“
Penzionisani direktor CZK Tivat i jedan od kreatora pozorišne produkcije te kuće Neven Staničić je podvukao da muzej i scena mogu zajedno da funcionišu što se po njemu, pokazalo i svih proteklih desetak godina kada su u kompleksu Buća-Luković organizovane brojne muzejske izložbe i paralelno izvodili pozorišni, muzički i knjižebvni programi na otvorenoj sceni u atrijumu.
„Muzej je prošlost, pozorište je živo i sada. Muzej su eskponati, poziorište su ljudi. I nema aplauza do u pozorištu- muzej ga nikada ne može i neće doživjeti. Muzej je prisjećanje, poziorište je osvješćavanje – poziorište je onio što liječi.“- istakao je Staničić dodajući da ovo što se sada događa u Tiuvtu sa malom scenom CZK, nije pitanje same scene, koliko kultutrne politike u gradu i načina na koji se ona vodi.
„Tu je Stevan Koprivica potpuno u pravu.“- poručio je Staničić dodajući da „pozorištu ne treba muzej, ali muzeju treba scena i za neke stvari koje oni rade, a to će i oni sami kasnije uvidjeti.“
„Ne treba međutim Tivtu, ovo blamiranje koje doživljavamo pred ukupnom crnogorskom javnošću a i sami između sebe. Jer, došli smo u situaciju da jednu kultnu scenu na istočnoj obali Jadrana, tretiramo i izmještamo kao da je nelegalno sagrađeni objekat jer, Bože moj, postoje zakonska tumačenja da je to zapravo tako.“- kazao je Staničić.
On je podsjetio da i tada važeći Zakon o kulturi, nije predviđao mogućnost da se jedan lokalni Centar za kulturu bavi pozorišnom produkcijom u vrijeme kada se CZK Tivat odvažio da uđe u tu djelatnost i u njoj tokom godina, izgradi značajan renome i postigne veliki uspjeh.
„Niko nas zbog toga nije tretirao kao ljude koji krše zakon, njiti je zabranjivano izvođenje naših predstava, već su zakoni kansije prilagođeni ovoj stvarnosti“- kazao je Staničić. Istakao je da je upravom rukovodstvo nekadašnjeg jedinstvenog CZK kojem je pripadao, kao i tadašnja opštinska sekretarka za društvene djelatosti Dubravka Nikčević učinili najviše da se Muzej i galerija, odnosno Gradska biblioteka osnuju kao samostalne ustanove i izdvoje iz CZK, te da danas „muzej od pozorošta brane oni koji su čitavi to vrijeme bili i protiv muzeja i biblioteke a koje smo opet mi, osnovali“.
Ukazao je na potrebu sistemskog i planskog rješavanjqa ovog pitanja i pozvao aktuelnu tivatsku vlast da donese novu dugoročnu Strategiju razvoja grada i Strategiju razvoja kulture „i da se odrede prema Tivtu jer mi kada smo se time svojevremeno bavili, mi smo napisali da hoćemo Pozorište u Tivtu, Muzej i galetriju u Tivtu i Biblioteku u Tivtu“.
Novo protestno okupljanje povdom izmještanja male scene CZK Tivat, zakazano je za ponedjeljak u podne.
Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor nije došlo do značajnijih promjena na graničnim prijelazima koji su u nadležnosti PU dubrovačko – neretvanske. Tako tvrde u Policijskoj upravi čije su granične službe, za razliku od kolega iz nekih drugih dijelova Hrvatske, sada dobile i dodatne zadaće vezane uz zaštitu vanjskih granica Europske unije. Naime, jug Hrvatske okružen je granicama i dodatna pozornost se očekuje prilikom ulazaka i izlazaka iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Iz najjužnije hrvatske policijske uprave, podsjećaju kako je granična crta Republike Hrvatske u području nadležnosti PU dubrovačko – neretvanske sada vanjska granica Schengenskog prostora te ističu: „Sudeći prema prvim danima ulaska u taj prostor, na našim granicama nije došlo do značajnijih promjena. – navode iz policije dodajući kako nisu uočene veće gužve na granicama.”
„U ovom dijelu godine gužve na graničnim prijelazima osciliraju u ovisnosti o kretanju putnika koji putuju u ili iz zemalja Europske unije, a porijeklom su iz država južnog Balkana, gdje obično putuju u vrijeme blagdana. Takve migracije su uobičajene u ovo doba godine i tijekom ljetnih praznika.” – navode također iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.
Uvažene Tivćanke i Tivćani, dragi prijatelji kulture, svi vi koji ste godinama upravo kroz festival mediteranskog teatra „Purgatorije“ izgradili ljubav prema pozorištu i koji ste uvijek iznova se radovali i iščekivali novo ljeto uz tivatski teatar, složićete se da je pitanje samo jedno: zar je moralo ovako gospodo iz tivatske vlasti?
Mi tvrdimo da nije. Kultura se ne smije i ne može kidati makazama ili rušiti lopatama, ukidati dekretima, a pod plaštom zaštite kulturne baštine. Sigurni smo da niko u Tivtu nije za razvoj kulture koji bi se gradio na kršenju zakonskih normi i degradiranju kulturnog dobra, ali smo isto tako sigurni da se za nešto što je postalo dio brenda Purgatorija a to je svakako i Mala scena u Atrijumu Buća, moralo pronaći kompromisno rješenje.
Odlukom o ustupanju nepokretnosti na korišćenje i upravljanje JU CZK Tivat i JU Muzej i galerija Tivat iz 2019. godine,(skupštinska odluka), kompleks Buća Luković dat je na upravljanje novoj JU Muzej i galerija Tivat a čl.2 iste odluke navedeno da se način i svrha korišćenja Male scene ima regulisati posebnim sporazumom između dvije ustanove kulture, a koje imaju istog i jedinog osnivača – Opštinu Tivat, primjećujemo.
Nažalost, po našim saznanjima, nikada se formalno nije uradio sporazum ali su ustanove u međusobnoj komunikaciji funkcionisale kako bi se u turističkoj sezoni naša kulturna ponuda približila gostima Tivta. Da li je bilo problema i da li su sadržaji muzejske zbirke i izložbene postavke u Kuli ponekad bile nedostupne posjetiocima dok su se odvijali programi na Maloj sceni – jesu, da li je i nekom ko nije zaposlen u kulturi bilo vidljivo da je neophodno i da muzej bude dostupniji – da, ali sve su to relacije koje je trebalo riješiti na način koji bi omogućio odvijanje djelatnosti obije ustanove.
Odgovornost je na rukovodiocima ustanova i na osnivaču – Opštini Tivat. Zato ih pozivamo da vrate scenu u Atrijum, scenu koja će zadovoljiti potrebe iz određenih segmenata kulture koji zahtijevaju ovakav prostor i daju posebnu draž programima, da obavežu direktore i organe upravljanja ustanova da unaprijed planiranim programima sinhronizovano i u mjeri mogućeg, obezbijede da ovaj prostor živi svoj kulturni život na zadovoljstvo i pozorišne, književne, likovne i nadasve muzejske publike.
Razgovora i dogovora unutar dvije ustanove kulture i Opštine Tivat oko korišćenja ovog prostora, kao što je svima vidljivo, nije bilo, a tako se ne gradi brend Tivta kao turističke i kulturne destinacije. Pričinjena je ogromna šteta kulturnom miljeu Tivta jednostranim potezom u cilju demontaže scene i njenog izmiještanja, po svemu sudeći, na lokaciju gdje joj mjesto nije.
Gdje su u ovoj priči oni koji kulturu konzumiraju, koje je Opština Tivat potcijenila i ovim činom im poručila da će kultura stanovati ovdje onako kako je oni iz vlasti vide…
I kao što reče Ratko Božović, poznati sociolog kulture „kad kultura postane instrument politike, onda je sporna i kultura i politika”.
Opštinski odbor DPS Tivat, predsjednica Dubravka Nikčević
