Pomorsko dobro uzurpacija – foto Dubrovački dnevnik
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver najavio je u četvrtak da će uzurpatori pomorskoga dobra dobiti rok od 18 mjeseci da uklone svoje objekte.
“Ovaj novi zakon (o pomorskom dobru i morskim lukama) daje mogućnost odnosno, propisuje da unutar 18 mjeseci od donošenja ovog zakona jedinice lokalne samouprave moraju jasno definirati, napraviti katalog, prijaviti Lučkoj kapetaniji i građevinskoj inspekciji, sve one koji su uzurpatori na pomorsko dobro. Tada ćemo znati tačno kakvi su prekršaji, koliko je takvih objekata, tko ih je radio i gdje, i unutar 18 mjeseci se oni moraju ukloniti s pomorskog dobra”, izjavio je Bilaver u središnjem Dnevniku HTV-a.
Na novinarsku tvrdnju da je taj rok vrlo ambiciozan, Bilaver je odgovorio da je ova Vlada pokazala da je ambiciozna i da svoje planove ispunjava, tako da, dodao je, sigurno nismo htjeli alibi zakon, nego zakon po kojem ćemo kvalitetno moći djelovati.
“Dakle, svi objekti koji su napravljeni nakon 2011. godine, uključujući nasipe, se moraju ukloniti. Do 2011. godine samo oni koji striktno ispunjavaju kriterije koje su propisane u članku 14. Zakona o pomorskom dobru, ako se takvi objekti stave unutar prostornog plana u roku od četiri godine će moći pod određenim uvjetima ostati u prostoru. Dakle, to su i primjerice objekti za koje bi bila puno veća ekološka šteta ako ih idemo sada uklanjati, nego da se oni zadrže u prostoru ili objekti koji niti na koji način ne ugrožavaju sigurnost plovidbe na moru”, rekao je.
Na pitanje što je s pomorskim redarima, savjetu o pomorskom dobru, novom pravilniku o dodjeljivanju koncesija i podzakonskim aktima koji još uvijek nisu doneseni, Bilaver je odgovorio da je Zakon donesen u Saboru sredinom srpnja, a da se radi na nizu pravilnika i uredbi, da su u kontaktu s jedinicama lokalne samouprave, regionalne samouprave i da će sve “biti na vrijeme”.
“Sljedeći tjedan imamo sastanke s predstavnicima županija, jedinice lokalne samouprave će znati jasno što, kada, u kojem roku trebaju napraviti. Nama je važna provedba ovog zakona koji je dobar, kvalitetan, ali važna je i kvalitetna provedba i stoga smo htjeli imati ljude na terenu, osim Lučke kapetanije i komunalne redare, koji su puno bliži problemima koji se događaju na području određene općine”, dodao je.
Govoreći o pomorskim redarima, Bilaver je rekao da su dali rok jedinicama lokalne samouprave od dva mjeseca da dostave imena, koje će to biti osobe, nakon čega će se za njih organizirati detaljna edukacija kako bi pomorski redari znali što, kako, na koji način raditi po pitanju novog zakona.
UkrajinskaI dronovi ponovno su letjeli prema glavnom gradu Rusije i iznad jugozapadne regije koja graniči s Ukrajinom, rekli su jutros ruski dužnosnici.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da je protuzračna obrana tijekom noći oborila dron koji se približavao glavnom gradu. Nema izvještaja o žrtvama ili šteti, rekao je.
U međuvremenu, u regiji Kursk jedna ukrajinska bespilotna letjelica došla je u ranim jutarnjim satima do grada Kurska, objavio je guverner Roman Starovoit.
Rekao je da su u napadu dronom oštećene upravna zgrada i kuća. Starovoit navodi da je oštećena fasada zgrade koja se nalazi samo nekoliko kilometara od ogromne nuklearne elektrane Kursk, javio je Reuters.
Podsjetimo, napadi ukrajinskih bespilotnih letjelica na Rusiju pojačali su se ovaj tjedan. Rano u srijedu Rusija je doživjela najveći napad bespilotnim letjelicama na svoj teritorij otkada je započela invaziju prošle godine. Bilo je napadnuto šest regija, uključujući Moskvu i Brjansk.
Potraga za podmornicom Titan nekoliko je dana u junu bila jedna od središnjih tema svjetskih medija. Turističko plovilo koje je prevozilo pet putnika do olupine Titanica izgubilo je kontakt s površinom, a spasioci su krenuli u unaprijed izgubljenu utrku s vremenom da spase posadu.
Sada su spasioci koji su pronašli ostatke OceanGateove podmornice Titan za Sky News ispričali kako se potraga odvijala i opisali trenutak u kojem su shvatili da je svaka nada izgubljena.
Brod je nestao 18. lipnja dok je obilazio olupinu Titanica 3800 metara ispod površine Atlantskog oceana. Cijena ekspedicije bila je 250.000 dolara po osobi, a mahnita potraga za znakovima života trajala je četiri dana.
Pronašli polje krhotina
Među putnicima je bio izvršni direktor OceanGatea, Stockton Rush. Uz Rusha bili su tamo i otac i sin Shahzada i Suleman Dawood iz Pakistana, koji žive u Britaniji, britanski milijarder Hamish Harding i francuski pilot podmornice Paul-Henri Nargeolet.
Postojala je nada da je nekim čudom trup podmornice netaknut i da su oni unutra još uvijek živi i čekaju pomoć. No, kada je tim koji je predvodio stručnjak za morske dubine Jesse Doren konačno došao do rezultata, nisu imali dobre vijesti. Polje krhotina s dijelovima Titana pronađeno je oko 500 metara od pramca Titanica.
“Naš je jedini fokus bio u tome da stignemo do njih što je prije moguće. Ništa nije bilo upitno, ako su tamo, skupit ćemo ih. Čitavo smo vrijeme mislili na njih i njihove obitelji. Znali smo da imamo samo jedan pokušaj”, rekao je.
“Utihnuli smo”
Nakon dana potrage i svjetskih napora spašavanja, spasilačka podmornica Odysseus je stigla do morskog dna. Spasilački tim je tada utihnuo jer su znali što su pronašli. “Po dolasku u polje krhotina došlo je do stanke”, prisjeća se Ed Cassano, direktor kompanije za istraživanje morskih dubina, Pelagic Research Services, koja je bila angažirana na spašavanju.
Podmornica je pretrpjela “katastrofalnu imploziju”, odnosno nasilno kolabiranje prema unutra, zaključile su američke vlasti. Svih petero ljudi u brodu bilo bi ubijeno u trenutku.
“To je utjecalo na nas”
“Svatko je profesionalac, ali to je utjecalo na nas. Trebao nam je trenutak da stvarno shvatimo i razmislimo o tome što to znači”, dodao je.
“Proveli smo četiri ili pet dana očekujući da ćemo otići tamo i izvesti čudo”, kaže Doren. “Očito je da je naš osjećaj razočaranja neznatan u usporedbi s ljudima koji su bliski obiteljima poginulih.”
Nekoliko dana kasnije Ed Cassano obratio se medijima kako bi opisao što se dogodilo. Gušeći se u suzama, ispričao se i rekao da se članovi njegova tima nose s “puno emocija”.
Istraga se nastavlja
Prošlo je već gotovo tri mjeseca od katastrofe, ali i dalje ostaju otvorena pitanja o tome što se dogodilo i zašto. Istraga Kanadskog odbora za sigurnost prometa se nastavlja. Obavljeni su preliminarni razgovori s osobama na brodu za podršku OceanGatea Polar Prince, a olupina podmornice je pregledana.
U istrazi se neće propitkivati krivnja ili odgovornost, kaznena ili građanska, ali se provodi u nadi da se ništa slično više nikada ne ponovi.
Obraća se javnosti “zbog budućnosti naše djece, zbog ljudi koji pošteno rade svoj posao i obrazuju njihovu djecu”
Reagujući na napise u domaćim elektronskim medijima, prof. Ratko Petrović, direktor Srednje pomorske škole u Kotoru, obratio se javnosti saopštenjem koje je naslovio: “Puč” u Srednjoj pomorskoj školi.
“Već par dana se po crnogorskim portalima (Analitika, Vijesti, Pobjeda) vodi besomučni i neprimjereni rat saopštenjima protiv mene i moje porodice.
Povod nije bilo potrebno tražiti jer je ovo pripremano pune dvije goodine i odvijalo se periodično različitog intenziteta. Bivša uprava koja je dovela školu do ivice gašenja, puštajući da isteknu svi sertifikati i stvarajući dug od 44.000 eura, udarila je svim silama na mene. Ja, Ratko Petrović, sadašnji direktor, uspio sam uz sve opstrukcije dijela nastavnika, lojalnih bivšoj upravi, da postavim školu na noge, vratim 30.000 eura duga, obnovim sertifikate i u kasi škole u ovom trenutku obezbijedim 27.000 eura. Da li je to ili strah od otkrivanja prethodnog rada i poslovanja razlog za “puč” i napad iz svih “oružja”?
Lažima preko navedenih portala obasipaju javnost, besomučno opanjkavajući i članove moje porodice, a to neka je njima na čast.
Da li ti ljudi imaju savjest? Da li se zastide bar pred ogledalom ili su spremni zarad interesa pojedinaca da gaze sve pred sobom?
Srednja pomorska škola je nažalost prepoznata i kao leglo DPS, SDP i SD kadra, a ja ne pripadam tom miljeu.
Dragi moji sugrađani, zbog budućnosti naše djece, zbog ljudi koji pošteno rade svoj posao i obrazuju Vašu djecu, morao sam Vam se obratiti. Nažalost, takvih ljudi je sve manje, a sve više je marioneta koje se igraju uloge profesionalaca. Na kraju, zbog sebe i svoje porodice, sa vjerom da će istina pobijediti, završiću ovo obraćanje izrekom: Nije Bog u sili, nego u istini, poručio je prof. Petrović.
“Srednja pomorska škola iz Kotora, osnovana još davne 1849. godine, iznjedrila u svojoj prošlosti vrhunske stručne pomorske kadrove. Ovih dana se o toj školi može čuti i pročitati o nezadovoljstvu velike većine nastavnog kadra izazvanog načinom rukovođenja. Rad u takvom ambijentu, u kojem direktor škole, umjesto da stimuliše stručni nastavni kadar, upravo radi suprotno što neminovno utiče i na kvalitet obrazovanja ovih budućih pomoraca koji svoje buduće zaposlenje gotovo isključivo nalaze na konkurentnom i zahtjevnom međunarodnom tržištu”- kaže se u saopštenju UO Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
Kao Udruženje pomorskih kapetana, kojem je jedna od misija očuvanja duge tradicije i unaprijeđenje pomorskog školstva i čiji članovi ali i veliko broj pomorca su emotivno vezani za tu školu, sa zabrinutošću gledamo na njenu daljnju sudbinu. Jer ako 32 od 38 prisutnih nastavnika negoduje i ukazuje na nepravilnosti u rukovođenju, onda se definitivno može zaključiti da direktor škole ne ispunjava svoje obaveze u skladu za zakonskim normama.
U bliskoj prošlosti, kada je trebalo naći dostojnu zamjenu za nastavnike iz uže stručnih predmeta, Udruženje kapetana je dalo svoj veliki doprinos u iznalažanju ljudi iz struke. Takvim ljudima trebalo je više godina da bi sebe obučili za obavljanje posla prosvetnog radnika. Veliki je gubitak kada se nakon više godina rada, samovoljom derektora, olako odričemo takvih kadrova.
Suvišno je naglašavati koliko je obrazovanje budućeg pomorskog kadra, od značaja za opstanak na međunarodnom tržištu, za naše pomorstvo i društvo u cjelini. U ambijentu, koji trenutno postoji unutar škole, teško da može doći do željenih rezultata.
Da li sudbina škole zavisi od čovjeka, čije je rukovođenje predmet kotorskih priča i natpisa na stranicama dnevne štampe i pojedinih portala, je tema kojom se pod hitno mora pozabaviti MINISTARSTVO PROSVETE ali u koje se mora uključiti i MINISTARSTVO KAPITALNIH INVESTICIJA koje je najodgovornije za sprovođenje međunarodnih standarda iz ove oblasti.
S toga je krajnje vrijeme da se preduzmu određene radnje, te da se SREDNJA POMORSKA ŠKOLA vrati na ono mjesto koje joj je decenijama pripadalo – kaže se u sopštenju Upravnog odbora Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
Posljedice požara u Johannesburgu, Foto: Shiraaz Mohamed/Reuters
Tragedija u Južnoafričkoj Republici. Više od 70 ljudi poginulo je u noćašnjem požaru koji je zahvatio peterokatnicu u Johannesburgu. Među preminulima je sedmero djece, a deseci ljudi su ozlijeđeni. Požar je buknuo u siromašnoj četvrti, neki od stanara – u bijegu od vatre – skakali su sa zgrade.
Izgorjelo pročelje zapuštene peterokatnice i deseci pokrivenih tijela na ulici, strašan je ishod požara koji je zarobio i usmrtio desetke siromašnih ljudi u Johannesburgu. Među stradalima je najmanje sedmero djece, jedno od samo godinu dana.
Brojna tijela nađena su upravo kod izlaza za slučaj nužde. Ljudi nisu imali kamo pobjeći od stihije. Dio ih se spašavao skačući kroz prozor.
Neki stanari tvrde da su prije nego što je buknuo požar začuli eksploziju, vjerojatno u prizemlju.
U peterokatnici su živjeli beskućnici, raseljene osobe, uglavnom strani državljani. Zgrada je bila napuštena, bez nadzora.
– U ovom trenutku još se ne zna što je izazvalo požar. Ali s obzirom na to da je riječ o zgradi koju su nastanili beskućnici, bez upravitelja, mogu biti dvije mogućnosti. Ili ilegalno povezivanje na strujnu mrežu ili neki uređaj za grijanje koji je bio uključen. Kako nam je rečeno, u vrijeme izbijanja požara zgrada nije imala struju, što znači da je vjerojatno jedna od ove dvije opcije, rekao je Robert Molaudzi, glasnogovornik hitnih službi Johannesburga.
Vlasti navode da u samom Johannesburgu ima oko stotinu zgrada koje su ostale bez vlasnika i upravitelja, i uglavnom su napučene beskućnicima. Kažu da pokušavaju riješiti taj problem.
Procjenjuje se da u provinciji Gauteng, u kojoj je i Johannesburg, živi više od milijun i 200 tisuća ljudi bez sigurnog krova nad glavom.
Gradski stanovi korišteni u kriminalne svrhe
Vlasti Johannesburga isprva su navodile da su zgradu okupirali skvoteri. No gradonačelnik Kabelo Gwamanda rekao je da je u vlasništvu grada koji ju je ustupio humanitarnoj organizaciji za žene bez doma, no čini se da je “završila u druge svrhe”.
Lebogang Isaac Maile, dužnosnik odjela za Humano stanovanje iz pokrajine Gauteng u kojoj je Johannesburg, rekao je da su neke žrtve vjerojatno unajmljivale sobe od kriminalnih skupina koje su protuzakonito ubirale stanarinu.
– Postoje karteli koji vrebaju ranjive skupine. Neke od ovih zgrada, ako ne i većina njih, u rukama su tih kartela koji ubiru stanarinu od tih ljudi, rekao je novinarima.
Zgrada sjećanja na aparthejd
Ploča na ulazu u blok pokazuje da je riječ o zgradi koja čuva sjećanje na južnoafrički aparthejd jer su u nju crni stanovnici dolaziti podići “dompass” – propusnicu za ulazak u bjelačke četvrti grada gdje su radili.
Johannesburg je jedan od gradova s najvećim nejednakostima u svijetu sa siromaštvom golemih razmjera, nezaposlenošću i krizom stanovanja.
Oko 15.000 je beskućnika, navodi vlada pokrajine Gauteng.
Požari su svakodnevni u Johannesburgu, posebno na siromašnim područjima. Jedan od najsiromašnijih satelitskih gradova je Alexandra u kojem su vatre progutale stotine domova u posljednjih nekoliko godina.
Maile je rekao da požar upozorava na kroničan nedostatak stambenog prostora u pokrajini, u kojoj najmanje 1,2 miliona ljudi treba stan”.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 22. do 28. avgusta ove godine, pokazali su da je na 78% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 12,8% lokacija dobrog, dok je na 9,2% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 9 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 7, dok je na 1 lokaciji ona bila dobrog, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Analize su pokazale da je u Kotoru na 9 lokacija voda bila odličnog, na 3 dobrog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta.
U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 15 ona bila odličnog, na 3 dobrog, a na 3 zadovoljavajućeg kvaliteta.
U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 13, na 3 lokaliteta dobrog, dok je na 2 lokacije ona bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 11 lokacija u opštini Bar, na 2 lokacije dobrog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na njih 30 voda bila odličnog kvaliteta, a na 2 dobrog kvaliteta.
Napominjemo da su poslednje analize sanitarnog kvaliteta morske vode pokazale da je voda, na lokalitetima “Žukotrlica 01” i “Žukotrlica 02”, u Baru, u granicama propisanim Pravilnikom, te da je bezbjedna za kupanje i rekreaciju. Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na našem i engleskom jeziku.
Vlada je predložila da se dug Instituta „Simo Milošević“ iz Igala prema Jugobanci Beograd u stečaju umanji za iznos koji država Srbija duguje po osnovu stare devizne štednje.
„Na taj način bi se umanjile ukupne obaveze Instituta i otklonila najveća prijetnja uvođenja stečaja“, navodi se u informaciji o dugovanju Instituta prema Jugobanci u stečaju sa Predlogom protokola o saradnji koji je Vlada danas usvojila na telefonskoj sjednici.
U informaciji se navodi da država Crna Gora ima obavezu izmirenja duga prema Jugobanci u stečaju na osnovu pravosnažne sudske presude, dok istovremeno postoji i neizmirena obaveza Srbije prema Crnoj Gori za staru deviznu štednju.
„Predlog je da se dugovanje Crne Gore prema Jugobanci umanji za iznos koji Srbija duguje po osnovu stare devizne štednje, kako bi se na taj način umanjile ukupne obaveze Instituta i otklonila najveća prijetnja uvođenja stečaja“, navodi se u saopštenju.
Takođe je razgovarano o mogućnosti dugoročne saradnje Instituta “Simo Milošević” sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje Srbije u smislu korišćenja usluga Instituta od zdravstvenih osiguranika iz te zemlje, imajući u vidu iskustva saradnje iz ranijeg perioda.
„S obzirom na to da se radi o višedecenijskom sporu potrebno je preduzeti aktivnosti u cilju njegovog rješavanja u najkraćem periodu, kao i pronaći trajno rješenje kako bi se očuvala ova važna institucija“, navodi se u Vladinom dokumentu.
Institut Igalo
S tim u vezi, Agencija za osiguranje depozita Srbije dostavila je i Predlog protokola o saradnji koji se odnosi na koordinaciju aktivnosti kojima se regulišu odnosi u vezi sa dugovanjem Instituta „Simo Milošević“ prema Jugobanci i pokretanju postupka izvršenja.
„Navedenim protokolom se utvrđuju okvirna načela i smjernice u cilju uređenja međusobnih prava i obaveza, konstatuje činjenično stanje, utvrđuju iznosi dugovanja Instituta i Crne Gore, kao i dugovanja Srbije po osnovu stare devizne štednje“, navodi se u dokumentu.
Takođe, protokolom je predviđeno da će se posebnim sporazumom precizno definisati svi elementi koji su predmet protokola, prava i obaveze strana potpisnica, kao i način i rokovi za izvršenje obaveza strana potpisnica.
„Nakon razmatranja kompletne, obimne dokumentacije precizno će se utvrditi iznos koji država Crna Gora potražuje od Srbije po osnovu stare devizne štednje, a od čega zavisi i konačni iznos dugovanja Instituta“, navodi se u dokumentu Vlade.
Počinje 17. izdanje jednog od najprestižnijih evropskih festivala devete umjetnosti – Hercegnovskog strip festivala
Devetoj umjetnosti u čast, sutra (1. septembar) u Herceg Novom počinje najveća crnogorska ali i regionalna svetkovina stripa – 17. Hercegnovski strip festival. Uz svjetsku premijeru stripa „Zimska kraljica“ Fernanda Dagnina na otvaranju, organizatori najavljuju bogat i veoma zanimljiv program koji će se do 6. septembra održati na više lokacija u Herceg Novom i Tivtu.
Festival je ove godine okupio 12 specijalnih gostiju, među kojima su Ian Čerčil, Gracia La Padula, Ester Kardela, Marina Ignazi, Dave MekKin, Zore Torogud, Dag Brajtvajt, Zoran Smiljanić, Fransis Portela, Ji Jang, Marko Mastraco i Dana Dimat.
Jedan od organizatora Jovan Subotić na konferenciji za novinare kazao je da je Festival kroz 17 godina uspio da ljudima približi fenomen stripa i naraste do jednog od prestižnih manifestacija devete umjetnosti u Evropi.
17. HSF
„Tako smo došli do spektakularnih gostiju kakve imamo danas. Na tom putu pratila nas je Opština Herceg Novi i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, JUK Herceg fest koji je koproducent ali i brojni sponzori koji nas godinama podržavaju. Ta porodica se širi, što nas obavezuje da ova manifestacija svake godine bude bolja, spektakularnija i da na najbolji način promoviše naš grad, Boku Kotorsku i Crnu Goru. Mislim da smo velikim i predanim radom ove godine odgovorili tom zadatku, napravili smo nešto što se do sada nije gledalo na ovim prostorima“, kazao je Subotić.
Tokom ove godine u Crnoj Gori je održano pet elitnih manifestacija posvećenih stripu – u Herceg Novom, Baru, Nikšiću i Podgorici, istakao je Subotić i dodao da je to dodatni dokaz da na pravi način promovišu strip, grad, regiju i državu.
Podršku Hercegnovskom strip festivalu godinama pruža Opština Herceg Novi – Sekretarijat za kulturu i obrazovanje iz više razloga, kazala je sekretarka Ana Zambelić Pištalo.
„Osnovni je profesionalni pristup organizaciji i realizaciji Festivala, drugi veoma važan razlog je podrška mladim stvaraocima i uključivanje djece i mladih u sve segmente manifestacije i treći, podjednako važan je obogaćivanje kulturne ponude Herceg Novog“, navela je ona.
17. HSF N. Mandić
Pištalo je pohvalila organizatore jer se, kako je kazala, nisu oslonili samo na sredstva lokalne uprave, već su se potrudili da cjelokupnu zajednicu, uz ministarstva kulture i medija, kao i ekonomog razvoja i turizma, Opštinu Tivat, kao i mnogobrojne sponzore uključe u kreiranje kvalitetne manifestacije.
Poznati regionalni strip autor Filip Andronik, iako je godinama gost na festivalu, nije krio oduševljenje lokacijama na kojima se program odvija, ali i respektabilnim spiskom specijalnih gostiju.
„Tu sam dugi niz godina i apsolutno mi je drago da opet budem. Planirane su radionice za djecu, koje ćemo voditi kolege i Srbije i Hrvatske i ja. Te radionice od ove godine imaju i nagrade, tako da je to razlog više da najmlađa publika i ove godine posjeti Hercegnovski strip festival“, poručio je on.
Specijalni gost iz Velike Britanije, novi crtač svjetski poznatog serijala „Konan“ Dag Brajtvaj (Doug Braithwaite) oduševljen je gradom i ljudima. Njegova ilustracija odabrana je za naslovnu stranu ovogodišnjeg kataloga festivala, a kako je kazao, odlučio se za one junake koji su najšareniji i najveseliji, kako bi bilo što privlačniji publici, a posebno djeci.
„U mladosti sam radio brojne festivale, ali sada više ne, ne posjećujem ih. HSF mi je preporučio jedan od mojih dobrih prijatelja, Jeff Chahal. Prvi put sam u ovom dijelu svijeta i srećan sam što ćemo supruga i ja biti na festivalu koji mi je zvučao jako interesantno, što ćemo obići grad koji mi je takođe zvučao veoma interesantno. Iskoristiću priliku da tokom šest dana festivala pričam sa što više ljudi o stripu i načinu života ovdje, kazao je Braithwaite i istakao da mu je čast što je njegova ilustracija na naslovnici.
Odmah po slijetanju ostala je impresionirana prirodom i ljepotama predjela, ali i srdačnošću ljudi koji su je dočekali, kazala je italijanska umjetnica Ester Cardella koja dolazi iz Palerma.
17. HSF
„Uspjela sam, kada je ovako lijep dan, da vidim grad u koji sam se odmah zaljubila. Zbog posla kojim se bavi većinu vremena provodim u kući i zato sam zahvalna za ovakve prilike i poziv da dođem na festival. I klima i ljepote Herceg Novog biće mi dodatni motiv i inspiracija da stvaram i crtam. Veoma mi je drago što sam pozvana na HSF i želim da sa svima provedem lijepe trenutke narednih šest dana“, kazala je Cardella.
Jedan od organizatora Festivala Nebojša Mandić predstavio je šestodnevni program 17. HSF-a koji je, zahvaljujući predanom radu domaćina, izuzetno bogat i besplatan, a sadrži izložbe, crtanje za fanove, radionice za sve uzraste, prezentacije, predavanja, koncerte….
Program 17. HSF-a:
Petak, 01. septembar
20:30 – 22:00 Trg Belavista
– Svečano otvaranje XVII HSF-a
– Galerija „Josip Bepo Benković“ – Izložba radova specijalnih gostiju i izložba „Diplomatija i strip“ u saradnji sa Francuskim institutom u CG
– Galerija „Sue Ryder“ – Izložba „Zimska kraljica“- Fernando Dagnino, svjetska premijera.
22:00 – 03:00 Tvrđava Forte Mare
– Opening party koncert „eDOLL”
– Koncert „Zoster”
Subota, 02. septembar
11:00 – 13:00 Coworking „Kolektiv Novi“
– Škola i radionice crtanja stripova
11:00 – 17:00 Trg Nikole Đurkovića
–17:30 – 20:00 HSF plato: Radio caffe – Pasta di Bocca
– 17:30 Prezentacija – Milko Peko i Nikola Ćurčin – roman „Brat“
– 18:30 Prezentacija – Luka Rakojević – „Strip i more“
