Herceg Novi će od 6. do 8. oktobra biti domaćin prvog turnira nove sezone Regionalne vaterpolo lige, saopštio je Upravni odbor regionalnog takmičenja.
Kalendarom takmičenja predviđeno je da ligaški dio bude odigran kroz nekoliko turnira, na kojem će ekipe biti podjeljene u četiri grupe sa po tri kluba.
Na hercegnovskom turniru, osim domaćeg Jadrana, igraće dubrovački Jug i Primorac Kotor.
Turnir A grupe otvoriće duel Juga i Primorca, dok će u petak igrati Jadran i Jug AO.
Za subotu zakazan je duel Primorca i Jadrana.
Sve utakmice na bazenu Jadrana na Škveru, a počeće u 19 sati.
Jedriličarski klub Delfin u Tivtu od 6. do 9. oktobra organizuje regatu Europa Cup-a za klasu ILCA, treće veliko međunarodno takmičenje kojim tivatski klub nastavlja da pozicionira Crnu Goru na mapi prepoznatljivih evropskih jedriličarskih destinacija.
Vrhunska organizacija Balkanskog prvenstva 2019.godine, te prošlogodišnjeg Evropskog prvenstva za klasu ILCA do 21.godine, preporučili su Tivat i Crnu Goru EurILCA asocijaciji da im povjeri organizaciju predstojećeg takmičenja, koje će okupiti preko 80 takmičara.
EurILCA je evropska organizacija za klasu ILCA, osnovana na Evropskoj godišnjoj generalnoj skupštini 30. novembra 2013. u Ženevi. Koordinira sve 42 evropske zemlje, izdajući smjernice, Obavještenja o regatama i Uputstva za jedrenje, upravlja kalendarom i prijavama svih regata Evropskog prvenstva, Europa kupa i Master serije, pružajući podršku organizacionom odboru svakog pojedinačnog takmičenja.
Izuzetno iskustvo i saradnja sa tivatskim Delfinom u organizaciji Evropskog prvenstva Luštica bay 2021. u zalivu Trašte, dovode u Tivat regatu Europa Cup-a, za koji su se do sad prijavili takmičari u klasama ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4 iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Švajcarske, Kipra, Grčke, Češke, Portugala, Ukrajine, Njemačke, Bahrein i domaćina, Crne Gore.
Laser – regata
Očekuje se da će povodom Europa Cup-a u Tivtu boraviti preko 300 učesnika događaja- takmičara, trenera i drugih članova stručnih timova, kao i porodica učesnika. Pored crnogorske ILCA reprezentacije u sastavu Milivoj Dukić, Ilija Marković i Nikola Golubović, boje naše zemlje braniće još 14 takmičara iz svih bokeljskih jedriličarskih klubova.
Regata Europa Cup Tivat 2022 biće organizovana u akvatorijumu Tivatskog zaliva, sa operativnom obalom na Seljanovu, ispred prostorija JK Delfin. Organizaciju događaja su, pored EurILCA, podržali Opština Tivat, Turistička oganizacija Tivat, lokalna javna preduzeća i kompanije.
U okviru Dječije nedjelje(koja se obilježava svake godine u prvoj sedmici oktobra Narodna biblioteka Budve i NVO Talas, Budva predstaviće zbornik dječijih radova “Ja protiv nasilja” u holu Akademije znanja u petak, 7.oktobra sa početkom u 18 sati. Tom prilikom biće upriličena i izložba dječijih radova na tu temu koji su našli svoje mjesto u Zborniku. Zbornik literarnih i likovnih radova djece uredile su profesorice Zorica Joksimović i Sanja Pantović koje će ga i predstaviti, a o zborniku i temi Ja protiv nasilja govoriće i psihološkinja Nada Božović, dok će promociju voditi Stanka Stanojević iz Narodne biblioteke Budve. Nagrađeni učenici, djeca budvanskih osnovnih škola, pročitaće svoje radove.
U Uvodniku Zbornika nalazi se pjesma dječijeg pjesnika Velimira Ralevića, izbor likovnih radova napravila je Ana Bastać Martinović, a na naslovnoj strani nalazi se likovni rad Leile Šabotić, učenice JU Druga osnovna škola, Budva.
Nagrađeni su poetski i prozni radovi učenika u kategoriji nižih i viših razreda osnovnih škola: Andrej Huter, Staša Jabučanin, Danilo Mijatović, Zoja Zečević, Karolina Kopitović, Anđelina Janković, Anđela Krstajić, Petra Stanjević, Dunja Čarmaković, Julija Kadina,Teodora Matović i Anđela Vučković. Nagrađeni su i likovni radovi učenika u istim kategorijama: Vito Gregović, Đorđe Janković, Petra Radulović, Darija Konkova, Ajla Šabanić i Alisa Miheeva. Takođe, u Zborniku “Ja protiv nasilja” zastupljeni su i pohvaljene pjesme, priče i likovni radovi učenika budvanskih osnovnih škola.
Obilježavanje Međunarodne nedjelje djeteta predstavlja način da se ukaže javnosti na potrebu i obavezu poštovanja djeteta i na zaštitu dječijih prava garantovanih Konvencijom o pravima djeteta koju je 1989. godine usvojila Skupština UN-a. „Dječija nedjelja“ ima cilj da promoviše prava djeteta, utiče na poboljšanje društvene brige za djecu i jačanje odgovornosti svih subjekata zaštite, kao i da upozna širu javnost sa potrebama djece, sa njihovim psihosocijalnim odrastanjem pod jednakim uslovima.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je u srijedu u Europskom parlamentu ograničenje cijene plina za proizvodnju električne energije i zauzela se za zajednički sustav nabave energenata u EU-u.
Šefica EK upozorila je na raspravi o eskalaciji ruske agresije na Ukrajinu da će se nakon zime ponovno morati puniti skladišta plina, istaknuvši da bi EU “trebala imati zajednički sustav nabave energenata”.
Pozdravila je plan REPowerEU kojim “se ubrzava prema energetskoj neovisnosti”.
Europska komisija je još 18. svibnja predstavila plan “REPowerEU”, kao odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu. Taj plan predviđa prestanak ovisnosti o ruskim energentima do 2027. godine.
“EU je spremna razgovarati o ograničenju cijene plina za proizvodnju električne energije”, rekla je eurozastupnicima von der Leyen.
Šefica EK rekla je da bi ograničenje cijene plina za proizvodnju električne energije bilo “privremeno rješenje do novog europskog indeksa cijena”.
Von der Leyen je također upozorila da je potrebno zaštititi europsku energetsku infrastrukturu.
“Sabotaža plinovoda Sjeverni tok pokazala je koliko je ranjiva naša energetska infrastruktura (…) Moramo biti pripravniji, provesti stres testove kritične infrastrukture, koristiti satelite za nadzor i detektiranje potencijalnih prijetnji”, rekla je von der Leyen.
Pregovara se o osmom paketu sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini. Na raspravi je šef europske diplomacije Josep Borrell najavio da bi “Vijeće danas trebalo postići dogovor o novim sankcijama Rusiji”.
Energetska ovisnost utjecala je na europsku vanjsku politiku prema Rusiji, ali to se sad mijenja, rekao je Borrell.
“U kolovozu prošle godine uvezli smo 12 milijardi kubičnih metara plina, ove godine samo četiri – tri puta manje”, naglasio je.
Borrell je pohvalio ukrajinska napredovanja u ratu, ali upozorio da Ukrajina ratuje protiv nuklearne sile “koja sada trpi gubitke i zato prijeti korištenjem nuklearnog oružja”.
Šef europske diplomacije dodao je da treba nastaviti adekvatno podržavati Ukrajinu, izolirati Rusiju i pomoći europskim državama koje osjećaju posljedice tog rata.
“Da bismo postigli mir, Ukrajina mora vratiti teritorijalnu cjelovitost i suverenitet, a Rusija mora preuzeti odgovornost, odgovarati za ratne zločine. Zbog toga šaljemo vojnu pomoć, namećemo sankcije i ulažemo diplomatske napore”, naglasio je Borrell.
U rujnu su održani referendumi o pridruživanju četiriju ukrajinskih regija Rusiji, a Moskva je rezultate glasanja iskoristila kao temelj za pripajanje regija Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja. Zapad i Ukrajina osudili su referendume kao “lažne” i “namještene”.
“Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja su neovisne i suverene ukrajinske regije. Lažni referendumi ne mogu to promijeniti”, rekla je na početku ključne rasprave predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsoli.
Zračna luka Dubrovnik ovog je septembra zabilježila ukupno 336.890 putnika, 130 hiljada putnika više nego u istom mjesecu prošle godine (207.558), no ujedno i 70 hiljada putnika manje u odnosu na septembar 2019. godine.
Na Čilipima je od januara do kraja septembra ove godine prihvaćeno i otpremljeno ukupno 1.881.850 putnika, što je već sada duplo bolji rezultat u odnosu na cijelu 2021. godinu, no u usporedbi s prvih 9 mjeseci 2019. godine, čak 623.096 putnika manje.
Velika prostranstva šume i niskog rastinja na teritoriji opštine Herceg Novi uništena su tokom požara koji su bili svakodnevica ovog ljeta. Manji broj njih uzrokovan je nekom prirodnom pojavom, a za većinu je kriv čovjek, pokazala je policijska istraga. Predviđene kazne su i do pet godina zatvora.
Policija je identifikovala dva lica za koje je istraga pokazala da su počinili krivično djelo izazivanja opšte opasnosti i oni su procesuirani Osnovnom državnom tužiocu u čijoj nadležnosti je dalji rad i procesuiranje prema sudu, kazao načelnik Centra bezbjednosti HN Predrag Žižić.
– U selu Žvinje, u blizini stambenih objekata, 2. jula je registraovan požar koji je usled jačeg inteziteta vjetra stihijski opožario veću površinu niskog i visokog rastinja u navedenom reonu. Nakon kriminalističke obrade PS CB Herceg Novi su identifikovali i nadležnom tužiocu procesuirali lice P.S (1933. godište) za kojeg se istragom i vještačenjem utvrdilo da je izazvao požar nemarom i grubom nepažnjom zbog čega je bila ugrožena imovina veće vrijednosti. Navedeni je uz krivičnu prijavu procesuiran nadležnom ODT u Herceg Novom. Policijski službenici CB HN su 9. avgusta lišili slobode R.L (19) iz Herceg Novog, i protiv njega podnijeli krivičnu prijavu ODT u Herceg Novom zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio 10 krivičnih djela izazivanje opšte opasnosti zbog podmetanja požara u dijelu hercegnovskog zaleđa, uz regionalne puteve paleći nisko i visoko rastinje. Požare je u kontinuitetu izazivao u naselju Njivice, Žvinje, Sutorini, Podima, Kamenom, Mokrinama, Sitnici, Zelenici i Kumboru.
Foto: RTHN/ načelnik CBHN Predrag Žižić
Privođenju okrivljenih prethodila je višednevna istraga pripadnika Uprave policije i Službe zaštite, pojašnjava načelnik Žižić.
– Naime službenici CB HN su nakon višednevnih, intenzivnih, proaktivnih mjera i radnji uspjeli da identifikuju počinioca i rasvijetle podmetanje više požara koji su se desili od 24. jula do 8. avgusta, a koji su prouzrokovali veću materijalnu štetu. Osumnjičenji R.L je u ovom vremenskom periodu je podmetao požare.
Počinjena je velika materijalna šteta, izmjenjena vizura hercegnovske okoline, a sposobnošću Službe zaštite i spasavanja i uz pomoć mještana, sačuvane su kuće i ljudski živote. Ipak, krivični zakon za one koji izazovu ovakvu vrstu opšte opasnosti predviđa zatvorske kazne do pet godina, kazao je Žižić.
– Za krivično djelo iz člana 327 krivičnog zakonika izazivanja opšte opasnosti predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Napominjem da građani za imovinsko pravnu štetu koja je nastala na objektima svoje pravo mogu da ostvare u parničnom postupku pred sudom ili da se u redovnom krivičnom postupku priključe gonjenju počinioca krivičnog djela, kazao je načelnik Žižić.
On je apelovao na građane da svako sumnjivo ponašanje određenih osoba za koje smatraju da mogu izazvati opštu opasnost, prijave pripadnicima Centra bezbjednosti HN.
Hrvatski ronilac Petar Klovar na 6. svjetskom prvenstvu u ronjenju održanom u Antaliji u Turkiye, koje organizira Svjetska konfederacija podvodnih sportova, oborio je rekord u ronjenju, u disciplini slobodnog poniranja (FIM), javlja Anadolu Agency (AA).
Klovar je oborio svjetski rekord tako što je u disciplini slobodnog poniranja, povlačenja po konopcu, zaronio na 132 metra dubine za 4 minute i 1 sekundu.
Klovar je nakon obaranja rekorda kazao da je veoma sretan zbog ovog uspjeha.
“Sve je bilo odlično. More je bilo mračno i voda hladna, ali ronjenje je ipak dobro prošlo. Tada ne razmišljate previše, samo radite ono što morate, zbog velike dubine”, kazao je Klovar.
Naglasio je kako je takmičenje bilo odlično te da je more u turskoj Antaliji prelijepo.
Free Immersion (FIM), slobodno poniranje, je disciplina kada ronioc zaranja bez upotrebe pogonske opreme (peraje), a koristi centralno uže za povlačenje kako bi zaronio i izronio.
FIM je disciplina koja najviše opušta, ronilac potpuno regulira brzinu zarona i izrona, pa je pogodna za učenje tehnika izjednačavanja. Koristi se kao vježba zagrijavanja prije drugih disciplina, kao što su CWT, CWBF i druge.
Službenik Uprave policije Crne Gore, Odeljenja bezbjednosti Tivat, Nenad Dajević juče je u podgoričkom Višem sudu ispričao da mu je komandant školskog broda “Jadran“ kazao da je prilikom obavezne kontrole prije isplovljavanja pronađeno 56 kilograma kokaina.
Zbog optužbi da su pokušali šverc kokaina školskim brodom “Jadran“ iz Tivta u Istanbul sudi se kormilaru Dušku Radenoviću, Dejanu Rovčaninu, Vladimiru Račiću, Radomiru Osmajiću i Vojinu Stuparu. Starijem vodniku Milošu Kuliću je u istrazi dodijeljen status svjedoka saradnika.
Dajević je naveo da je zbog pronalaska droge u Tivat pošao sa načelnikom Odjeljenja za borbu protiv droga Draganom Krivokapićem.
– Kolega je usput zvao i kolegu iz OB Kotor Sloba Vulanovića. Na Pinama kod broda zatekli smo veći broj službenika Vojske i Vojne policije. Tada nam se obratio major Vojne policije i tu je bio tadašnji komandant vojnog broda. Rekli su nam da su se spremali za krstarenje sa posadom i kadetima do Turske i da je prilikom obavezne kontrole prije svakog puta pronađeno pet ili šet crnih torbi u kojima se, prema njihovim sumnjama, nalazio kokain – naveo je Dajević.
On je kazao da nije učestvovao u pretresu iako se njegov potpis nalazi na zapisniku o pretresu.
– Kolega Krivokapić mi je diktirao zapisnik. Greškom sam sebe naveo kao lice koje je učestvovalo i fizički u pretresu. Nijesam učestvovao. Cijeli sadržaj zapisnika mi je diktirao Krivokapić. Nijesam obraćao posebnu pažnju na sadržaj – precizirao je ovaj svjedok.
U nastavku suđenja svjedočio je i stalni član posade broda ,,Jadran“ Željko Španjević navodeći da je pred sami polazak na krstarenje ka Istanbulu zatekao vojnu policiju u prostoriji gdje su se nalazili kreveti i ormari za lične stvari.
Španjević je pojasnio da je na dan kada je brod trebao da isplovi ka Turskoj došao na ,,Jadran“ u sedam sati ujutro.
Kada je ušao u prostor broj 1 gdje se nalazilo 15 kreveta sa ličnim ormarićima kako bi uzeo kafu i šećer zatekao je vojnu policiju. U tom trenutku niko od članova posade se nije nalazio u toj prostoriji.
– Vojni policajac me pitao ko drži ključeve od tri ormara (kasete) koja su jedina bila zaključana, zamolio me da odem po ključeve. Uzeo sam sve ključeve, dao mi ih je zastavnik Rajačić, dao mi je kesu sa ključevima – kazao je svjedok Španjević.
Odgovarajući na pitanja, Španjević je kazao da ormarići u prostoriji broj 1 nijesu bili označeni na šta je prigovorio optuženi Radenović.
– Na svakom ormariću piše ime i prezime. To je potvrdilo više svjedoka u ovom postupku. Ormarići su označeni rukom ili odštampano na papiru. Označen je i taj famozni ormarić koji nijedan od sto ključeva nije mogao da otvori – kazao je Radenović.
Španjević je dodao da mu je službenik Vojne policije rekao da otvori ova tri ormarića koja su zaključana.
– Od tri uspio sam uz pomoć ključeva dva da otvorim. Treći nije mogao da otvori nijedan od ovih sto ključeva. Zastavnik Vračar je bajonetom otvorio i taj ormarić. Nijesam vidio da li su nešto iz njih izvadili. Ključevi nijesu označeni, na nekima od njih ima privjezak. Dok nijesam prvi ormarić otvorio, sigurno sam probao 30 ključeva – ispričao je Španjević.
Naveo je da je kao kormilar imao podatak da idu na put do Istanbula, ali da nije znao kojom rutom jer to znaju samo oficiri. Odgovarajući na pitanje specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kazao je da se ne sjeća da li su tokom plovidbe zastali da sačekaju na prolaz kroz vještački kanal Kortrijk.
Prema navodima optužnice, Nikšićanin Dejan Rovčanin i srpski državljanin Vladimir Račić tokom 2018. godine oformili su kriminalnu organizaciju kojoj su pristupili Vojin Stupar, podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović, Radomir Osmajić i stariji vodnik Miloš Kulić kome je u istrazi dodijeljen status svjedoka saradnika.
Njihov zadatak je bio da na školski brod „Jadran“ sakriju kokain koji je trebalo da se preveze u Tursku. Pošiljka kokaina trebalo je da bude plaćena heroinom koji bi na isti način bio prokrijumčaren u povratku.
Kulić i Radenović su kokain spakovan u rance dovezli do školskog broda “Jadran“ i Radenović je, kako se osnovano sumnja, drogu smjestio u spavaonu, ispod svog kreveta, a dio u vojničke ormariće. Kulić je u istrazi istakao da Osmajić nije znao da je droga unešena na brod.
Sljedeće suđenje zakazano je za 21. oktobar. Proces vodi sudija Zoran Radović.
Izletom i degustacijom lokalnih specijaliteta, TO Tivat obilježila Svjetski dan turizma
Organizovanim izletom i degustacijom lokalnih specijaliteta na području sela Gornja Lastva, Turistička organizacija opštine Tivat (TO Tivat) obilježila je Svjetski dan turizma, i na taj način podstakla razvoj ruralnog zaleđa, koje je prethodne godine ušlo u Program unaprijeđenja prve inicijative “Najljepša turistička sela“, pokrenute pod pokroviteljstvom Svjetske turističke organizacije.
Pr menadžerka TO Tivat Tamara Krstović, osvrnula se na ovogodišnji slogan “Rethinking tourism“, koji za cilj ima osvješćavanje turizmologa i skretanje pažnje mještanima u pravcu održivosti turističkih područja.
TO Tivat – Gornja Lastva
“Svi smo tu da razmislimo o tome kako se ophodimo, doživljavamo i šta preduzimamo da turizam bude bolji i jači. Drago mi je što su sa nama mališani iz OŠ “Drago Milović“, koji su kroz svoje radove na temu “Gornja Lastva, najljepše turističko selo“ prikazali kako gledaju na ovo mjesto i turizam.
Organizovali smo i edukativnu šetnju kroz selo, a nakon toga je uslijedila degustacija tradicionalnih proizvoda koji su se nekada ovdje kuvali. Kada je riječ o muzičkom programu, tu su dvije profesorice, Bruna Matijević i Nevila Klakor, koje su flautom i violinom uljepšale cjelokupni program,“ kazala je Krstović, a ujedno i napomenula da je Tivat prvi grad koji je ušao u program zelenih destinacija.
TO Tivat – Nagrađeni
Nikolina Višić, Andrej Nikolić i Lana Popović, đaci su OŠ “Drago Milović“, koji su osvojili prva tri mjesta na likovnom konkursu i na taj način izrazili svoj doživljaj atraktivnog sela.
“Jako sam srećna i počastvovana što sam imala priliku da učestvujem na ovom konkursu. Za svoj rad koristila sam bojice, a inspirisala me je ljepota Gornje Lastve,“ izjavila je prvoplasirana Nikolina Višić.
TO Tivat – Gornja Lastva – Izložba
Nakon uzbudljive šetnje i upoznavanja sa kućicama specifične arhitekture, ,,Putem od starih teća”, kao i nekadašnjim životom u selu, posjetioci su krunisali avanturu predahom u Domu kulture “Ilija Marković“, gdje su isprobali lokalne specijalitete, poput: sitne ribe u škartocu, bakalara, priganica i domaćeg soka od šipka.
Dočekali smo da se javi lično i tivatski Đurović da drži političko-moralne lekcije. Njegovi politički mentori su izgleda ozbiljno shvatili našu opasku i izvukli iz naftalina tivatskog Džakovića/Đurovića koji iz Podgorice pokušava da vodi politiku u Tivtu. Prvo treba svojim biračima da objasni šta radi u Podgorici i ko ga tamo i zašto finansira, saopšteno je danas iz koalicije NP-DCG-ES-DSS
-Što se tiče njegovih partijskih drugara iz odbora direktora ViK ne samo da su neskrivenom konfliktu interesa i pod direktnom zaštitom režimske ASK već su nastavili štetočinsko djelovanje upereno protiv građana Tivta. Želeći da se dodvore radnicima VIK, suprotstavljajući se mišljenju osnivača podijelili su 13.platu što će se direktno odraziti na povećanje cijene vode, pa će Tivćani sami da se uvjere u njihovu“dobru namjeru“.
Tivatski Đuroviću/Džakoviću pitajte svoje drugare zašto su sa jedne od zadnjih sjednica Odbora povjerenika povukli predlog odluke o davanju saglasnosti na visinu cijene usluga ViK. Zašto neće da potpišu sporazum o prenosu investitorskih prava za izgradnju faze V2 kanalizacione mreže za što se opština kreditno zadužila 11 miliona eura? Da li oni ili opština blokiraju strateški važan projekat za građane Donje Lastve? Što ne pokrenu proceduru utvrđivanja odgovornosti za desetine metara cjevovoda i šahti koje nedostaju u Ruljini?
Što se tiče nekih vaših podataka i informacija koje su inkriminišuće za tivatsku vlast evo sve drhtimo od toga. Do tada vašim DPS tatama prenesite da nam se ukazuje da ovih dana može nešto lijepo da im se desi, kaže se u reagovanju koalicija NP-DCG-ES-DSS.
