Aerodrom Tivat je u aprilu zabilježio promet od ukupno 39,22 hiljade putnika, što je 30,6 odsto bolji rezultat od onoga koji je ostvaren u istom mjesecu prošle godine.
Međutim, to je tek 70,6 odsto od obima prometa rekordne 2019. godine kada je prošlo ukupno 55,54 hiljade putnika, prenose Vijesti.
Tivatska vazdušna luka prošlog mjeseca je imala 546 operacija polijetanja i slijetanja aviona, što je četiri odsto više nego u aprilu prošle godine.
Ukupno je u prva četiri mjeseca ove godine aerodrom Tivat je zabilježio promet od 89,19 hiljada putnika na ukupno 1,42 hiljade operacija vazduhoplova.
Inače, od kraja prošlog mjeseca obim prometa konstantno raste jer saobraćaj sa Tivtom u susret špicu ljetnje sezone, uspostavlja sve veći broj kompanija.
Tako su pored ostalih, za Tivat minulih dana počeli da na redovnim sezonskim linijama lete turski Turkish Airlines, njemačka Lufthansa, francuska Transavia, austrijski Austrian Airlines, letonski Air Baltic, britanski loukoster Jet2.com, litvanski Avion Express, švajcarski Edelweiss Airlines, azerbejdžanska nacionalna kompanija Azerbaijan Airlines, izraelski nacionalni avio-prevoznik El Al preko svog čarter brenda Sundor.
Zaklinjem se da ću dužnost predsjednika vršiti odgovorno, časno, savjesno, pravedno i nepristrasno, po ustavu i zakonu Crne Gore, riječi su prisege kojom je novi crnogorski predsjednik Jakov Milatović u subotu preuzeo dužnost.
Na inauguraciji je bila većina čelnika susjednih zemalja, uključujući predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.
Došao je i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, članovi predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Željko Komšić, predsjednica Kosova Vjosa Osmani i premijer Albanije Bajram Begaj. Na svečanosti je bio i dosadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Milatović je u proeuropskom govoru rekao da dužnost preuzima u povijesnom trenutku, najavivši da će biti generator dijaloga za postizanje konsenzusa i ubrzanja europskog puta Crna Gore.
“Moja misija je Crna Gora jednakih šansi za sve građane, u kojoj su vrijedan rad i obrazovanje glavni faktori za uspjeh u životu… Bit ću kohezivni faktor u zajedničkoj borbi za bolju Crnu Goru. Izgradnja demokratskih institucija zadatk je svih”, rekao je.
Predsjednik CG Jakov Milatović
Milatović je na petogodišnji mandat izabran početkom aprila kada je dominantno pobijedio Đukanovića u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Od obnove neovisnosti 21. maja 2006. funkciju predsjednika Crne Gore obavljao je Filip Vujanović koji je bio izabran 2008. i 2013. te Đukanović koji je mandat osvojio 2018.
Predsjednik CG Jakov Milatović
Milatović je bio ministar gospodrskog razvoja u vladi Zdravka Krivokapića, prvoj vladi formiranoj nakon parlamentarnih izbora 2020. kada je Đukanovićeva Demokratska partija socijalista poražena nakon trideset godina na vlasti.
Nakon što je ta vlada izgubila većinu, Milatović je osnovao stranku Pokret Europa sad, koja prema anketama ima najveću podršku birača i najizgledniji je pobjednik idućih parlamentarnih izbora 11. juna.
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović položio je danas u Skupštini zakletvu, čime je zvanično preuzeo funkciju predsjednika države.
Milatović je zakletvu položio na inauguraciji pred poslanicima i brojnim gostima.
Među zvanicama su i lideri država regiona, predsjednici Srbije Aleksandar Vučić, Kosova Vjosa Osmani, Hrvatske Zoran Milanović, kao i članovi predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i Željko Komšić.
Inauguraciji prisustvuju i predstavnici izvršne i sudske vlasti i diplomatskog kora u Crnoj Gori, kao i nekadašnji predsjednici države, Vlade i Skupštine.
U Skupštini su i specijalni izaslanici Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar i Stjuart Pič.
Sjednica Skupštine počela je intoniranjem himne Crne Gore.
Milatović je na mjestu predsjednika zamijenio Mila Đukanovića, koji je na toj funkciji bio od 2018. godine.
Milatović je pobijedio na predsjedničkim izborima u drugom krugu, održanom 11. aprila, u kojem je osvojio blizu 60 odsto glasova.
Ustavom Crne Gore, usvojenim 22. oktobra 2007. godine, predsjednik države se bira neposrednim izborima na pet godina.
Milatović je četvrti predsjednik Crne Gore od uvođena višestranačja.
Tu funkciju do sada su obavljali Momir Bulatović, Filip Vujanović i Milo Đukanović.
Milatović: Biću istinski predsjednik svih građana
Inauguracija predsjednika Crne Gore – foto Vlada CG
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da će biti istinski predsjednik svih građana, bez obzira na političku, nacionalnu ili vjersku pripadnost.
On je u govoru nakon inauguracije rekao da osjeća čast i ponos što polaganjem zakletve pred poslanicima preuzima dužnost predsjednika Crne Gore.
Milatović je danas u Skupštini položio zakletvu čime je zvanično preuzeo funkciju predsjednika države.
„Smatram privilegijom i najvećom odgovornošću što sam dobio priliku da budem na čelu zemlje u kojoj sam rođen i koju beskrajno volim“, rekao je Milatović.
Kako je kazao, da je mogao da bira rodio bi se u Crnoj Gori, na najljepšem parčetu zemlje protkanom viševjekovnom borbom za opstanak, na raskrsnici između istoka i zapada, sjevera i juga.
„Duboko svjestan odgovornosti koju mi je donijelo ogromno povjerenje na izborima, biću istinski predsjednik svih građana, nezavisno od njihove političke, nacionalne i vjerske pripadnosti ili bilo kog drugog ličnog svojstva“, rekao je Milatović.
Kako je kazao, aktuleni trenutka u kojem se nalazi crnogorsko društvo po mnogo čemu ima karakter istorijskog.
Jakov Milatović
„Smjena političkog establišmenta i konsolidacija naše demokratije budi optimizam da ćemo sa puno više zajedništva i vizije, u slobodnijem ambijentu, rješavati otvorena pitanja, koja su od vitalnog značaj za budućnost Crne Gore“, dodao je Milatović.
On je istakao da će emiliminisanje podjela, afirmacija ljudskih prava, nepristrasna distribucija pravde, društvo jednakih šansi i uspostavljanje održivog ekonomskog modela, zahtijevati punu posvećenost donosioca odluka i onih koji su dužni da te odluke izvršavaju.
„Podjele odvraćaju fokus sa tema koje su krucijalno važne. Nerijetko te podjele izazivane su i bivaju izazivane vještački, često sa namjerom da se prikrije višedecenijsko rastakanje opštih dobara i uvećavanje ličnog bogatstva“, kazao je Milatović.
On je naglasio da je pomirena Crna Gora jedina prava Crna Gora.
Milatović je istakao da se nikada više ne smije dozvoliti da se bilo koji pojedinac u Crnoj Gori osjeti obespravljeno i da neko zbog drugačijeg političkog opredjeljenja bude uskraćen za uspjeh u životu.
„Moja misija je Crna Gora jednakih šansi za sve građane, u kojoj su vrijedan rad i obrazovanje glavni faktori za uspjeh u životu“, naglasio je Milatović.
Prema njegovim riječima, svojom reformskom agendom i pomirljivim tonom, biće kohezivni faktor u borbi za bolju Crnu Goru.
Milatović je kazao da je izgradnja demokratskih institucija zadatak je svih.
„Nažalost institucionalni sistem kreiran po mjeri jedne partije nije izdržao izazove koje je sa sobom donijela promjena izvršne vlasti. Siguran sa da smo izvukli pouke koje će nam omogućiti da stvorimo jake demokratske institucije“, dodao je Milatović.
On je naveo da i pravni sistem takođe zahtijeva unapređenje, jer brojne nejasnoće kojima se, kako je kazao, svjedoči svakodnevno, ugrožavaju stabilnost države.
„U pravno-institucionalnoj reformi koja je pred nama ne treba da jurimo većine, već da tražimo konzenzus u iznalaženju najboljih rješenja, jer jedino tako će cijela Crna Gora biti na dobitku“, rekao je Milatović.
Kako je kazao, spreman je da bude generator sveopšteg političkog i društvenog dijaloga, i stvaranja konsezusa potrebnog za imenovanja u pravosuđu i ubrzanja evropskog puta.
Milatović je naglasio da bez ekonomski nezavisnog građanina nema ni snažne demokratije.
„Dometi ekonomskih reformi uključujući i program Evropa sad promijenile su društveni ambijent, stavljajući ekonomske i socijalne teme u fokus političke borbe“, rekao je Milatović.
Kako je rekao, prvi put nakon mnogo godina je građanima vraćena nada u bolje sjutra.
„Zato u narednom periodu moraju raditi još posvećenije na kreiranju održivog ekonomskog modela, sa fokusom na realizaciji projekata i otvaranju novih radnih mjesta“, dodao je Milatović.
On je istakao da će na svojim međunarodnim aktivnostima usmjeriti posebnu pažnju na ekonomsku promociju Crne Gore.
Kako je rekao, u globalnom kontekstu koji je determinisan napadom Rusije na Ukrajinu, ne smije biti odstupaja od prvca koji podrazumijeva Crnu Gorz kao dio evrooatlantske porodice.
„U civilizacijskoj ravni, za mene ne postoji dvojba oko toga gdje pripadamo, pripadamo Evropi koja je ujedinjena u njenoj različitosti“, rekao je Milatović i poručuo da će Crna Gora nastaviti da odlučno korača ka ispunjenju njenih glavni vanjskopolitičkih opredjeljenja.
Milatović je naveo da je jedan dio ostvaren, jer je Crna Gora kredibilan član NATO-a, dokazujući se kao pouzdan partner.
„Na tom putu će Crna Gora ostati snažan partner, posvećen daljem jačanju Alijanse i ostvarivanju zajedničkih ciljeva, među kojima je ključno pnovno uspostavljanje mira i stabilnosti u Evropi“, kazao je Milatović.
Kako je naveo, prioritet svih prioriteta će biti ubrzanje puta Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji (EU).
„Svjesni da ima puno zadataka koje treba ispuniti. Danas sa sigurnošću mogu reći da Crna Gora ima i političku volju za ostvarenje tog cilja“, naveo je on.
Milatović je kazao da više ne laskaju titule lidera u evropskim integracijama na Zapadnog Balkana.
„Prihvatanjem nove metodologije, punim usklađivanjem sa vanjskom i bezbjednosnom politkom, Crna Gora se pozicionirala kao najnaprednija u tom procesu, ali danas nakon više od decenije pregovora naše oči su uprte ka članstvu kao konačnom cilju“, kazao je Milatović.
On je naveo da su spremni da preuzmu sve aktivnosti kako bi bili završeni svi započeti procesi transformacije crnogorskog društva.
„Osim brojnih domaćih zadataka, smatram da je Crnoj Gori kao i zemljama regiona, potrebna još jasnija podrška u odnosu na našu evropsku perspektivu“, naveo je Milatović.
Kako je kazao, ohrabruju pozitivini pomaci kojima region svjedoči, kao što su otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i odbijanje kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine.
„Zato smatram da će u najskorijoj budućnosti ovaj pozitivni niz nastaviti i produbiti Crna Gora, prvenstveno ostvarivanjem željenog napretka koji u ključnim poglavljima koja se tiču pravosuđa, a potom i punopravnim članstvom“, rekao je on.
Milatović je kazao da je neophodno iskreno nastaviti sa ispunjavanjem potrebnih preduslova.
„U tom smislu svejsni smo da se jedna od najvažnijih stavku odnosu na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Koraci koje smo u to pravcu preduzeli daju nadu da pred našom pravdom nema više nedodirljivih“, istakao je Milatović.
Kako je kazao, pravda je možda i dalje spora, ali je u Crnoj Gori postala dostižna.
Milatović je naglasio da je jedini put do uređene pravne države i evropskog standarda života put evropskih integracija.
On je poručio da će kao predsjednik države doprinositi unapređenju dobrosusjedskih odnosa u regionu.
Kako je rekao, Berlinski proces ostaje glavni most između Zapadnog Balkana i Brisela, čija je revitalizacija od presudnog značaja za potvrdu pristunosti EU u regionu.
„Mislim da i sve postojeće i nove regionalne ekonomske inicijative, koje imaju za cilj uspješniju saradnju, mogu imati dodatnu vrijednost, ukoliko ih uspostavimo kao podršku članstvu u EU, kao zajedničkog cilja“, rekao je Milatović.
On je naglasio da politika mira treba da bude temelj bilateralnih odnosa Crne Gore i zemalja regiona.
Milatović je kazao da svoj petogodišnji mandat započinje sa željom da da puni doprinos demokratskom razvoju Crne Gore, institucionalnoj stabilizaciji i ekonomskom napretku.
„U okviru nadležnosti, kao neko ko predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, nastojaću da budem faktor pomirenja i zajedništva, na korist svakog građanina i društva u cjelini“, poručio je Milatović.
On je rekao da će biti i korektivni faktor, usmjeravajući društvene procese ka daljoj demokratizaciji Crne Gore.
„Građane neću dijeliti na one koji su mi dali glas na izborima i one koji su drugačije mislili“, zaključio je Milatović.
Turistička organizacija Tivat pripredila je sinoć na gradskoj rivi Pine koncert Kikija Lesendrića i Pilota u okviru obilježavanja 21. Maja ali i početka glavne turističke sezone.
Ovaj koncert predstavlja uvod u dešavanja koja će se tokom ljeta realizovati u gradu, istakla je direktorica TO Tivat Nina Lakičević, dodavši da će samo u njihovoj organizaciji biti priređeno pet većih koncerata regionalnih zvijezda.
“U saradni sa Opštinom Tivat, Centrom za kulturu, Portom Montenegrom i Lušticom Bay pripremamo zaista bogat program. Imaćemo brojne gastro manifestacije poput Žućenica festa, ribarskih večeri, Lastovsku feštu. I ove godine biće realizovana Bućarska olimpijada a već desetog juna u Tivatu će biti održan Međunarodni karneval”, podsjeća Lakičević.
Ona je istakla da kada je u pitanju karneval već sada imaju najavu dolaska učesnika iz 13 zemalja što će dodatno povećati posjećenost u gradu koja je ove godine veća u odnosu na prošlu.
Kiki Leseendrić u Tivtu
“Na današnji dan u opštini Tivat boravi 2970 gostiju i ti podaci su ohrabrujući jer posmatrano u odnosu na isti period prošle godine to znači da u gradu boravi 11 odsto više turista. Kada se podaci uporede sa onima iz rekordne 2019. godine onda su oni bolji za čak 42 odsto”, istakla je Lakičević.
Ona kaže da su hoteli i u predsezoni bilježili dobru popunjenost te da je buking veoma dobar i da su svi kapaciteti već rasprodati kada je o glavnoj sezoni riječ.
“Mi smo u predsezoni odradili brojne regionalne promocije i u ovom periodu imamo studiske grupe iz brojnih zemalja. Ovih dana ugostili smo studisku grupu iz Izraela, 27. Maja gosti će nam biti iz Azerjbedžana a očekujemo i grupe iz Regiona. Mislim da smo odradili dobru promotivnu kampanju i očekujemo dobru sezonu” poručila je Lakičević.
Kiki Leseendrić u Tivtu
Kiki i Piloti su redovni gosti u Crnoj Gori od osnivanja ove muzičke postave, a prije šest godina su, između ostalog, hit numeru “Noć kao iz sna” i ekranizovali u Crnoj Gori.
“Crna Gora je za Pilote – druga kuća. Nema mjesta u Crnoj Gori u kom nismo svirali. Ovde ljudi slušaju i pop i rok muziku čini mi se na onaj način kako se to radilo osamdesetih godina. Čini mi se da je ovdje reč uvek bila dominantna, da ljudi slušaju i razumeju tekst”, rekao je Kiki.
On ističe da voli da nastupa u Tivtu i da je često tu te da je svjedok promjene izgleda grada.
“Tivat mog detinstva je potpuno drugačiji od ovoga sad. Tivat je sad jedan pravi mediteranski i Evropski grad i raduje me to što se ovdje čovjek osjeća kao u nekom drugom svetu” rekao je Lesendrić.
Maturanti Gimnazije i Pomorske škole u petak su tačno u podne na trgu ispred katedrale Svetog Tripuna plesali maturski ples tzv. kadril.
Tradicionalno svake godine ovaj ples se izvodi u isto vrijeme u mnogim gradovima Evrope. Ove godine učestvovalo je maturanata iz kotorske Gimnazije i maturanata Srednje pomorske škole.
Prisutnima se obratila predsjednica Skupštine opštine Kotor, Maja Mršulja i poželjela im da u budućnosti nižu samo uspjehe, te poručila da su oni ponos Kotora.
Kotorski maturanti svojim nastupom izazvali su veliku pažnju brojnih turista koji su se zatekli trgu ispred drevne bazilike Svetog Trtipuna.
Rođen iz protunuklearnog, kontrakulturnog pokreta kasnih 1960-ih godina, Greenpeace je jedna od najvećih i najprepoznatljivijih organizacija za zaštitu okoliša u svijetu
Rusija je u petak objavila da je skupina za zaštitu okoliša Greenpeace “nepoželjna organizacija”, čime je toj organizaciji suštinski zabranjeno djelovanje u zemlji.
U priopćenju, glavni tužitelj je rekao da se Greenpeace pokušao “miješati u unutarnje poslove države” i da je bio “uključen u antirusku propagandu” time što je pozivao na sankcije protiv Rusije.
Greenpeace nije bio odmah dostupan za komentar.
Rođen iz protunuklearnog, kontrakulturnog pokreta kasnih 1960-ih godina, Greenpeace je jedna od najvećih i najprepoznatljivijih organizacija za zaštitu okoliša u svijetu, s djelovanjem u više u 50 zemalja, uključujući i Rusiju.
Etiketa “nepoželjan” počela se primjenjivati na desetke stranih skupina u Rusiji otkad je zemlja počela 2015. klasificirati strane entitete čime se neka organizacija zapravo u cijelosti zabranjuje.
Rusija je prethodno pokrenula kazneni postupak protiv aktivista Greenpeacea 2013. godine, kad su se pokušali popeti na naftnu platformu u Arktičkom oceanu koja je pripadala državnom energetskom divu Gazpromu, kako bi prosvjedovali protiv eksploatacije arktičke nafte.
U tom incidentu, ruske sigurnosne snage ukrcale su se na brod Arctic Sunrise koji je plovio pod nizozemskom zastavom i privele 30 članova posade, protiv kojih je pokrenuta istraga za piratstvo.
Promocija knjige VODIČ ZA VODIČE, autora Jovana M. Martinovića, biće održana na Citadeli u Starom gradu u utorak, 23. maja sa početkom u 10 sati, saopšteno je iz Turističke organizacije (TO) Kotor.
“Tekst koji nam je za života ostavio gospodin Martinović je poklon Turističkoj organizaciji opštine Kotor sa idejom da isti pretočimo u edukativno štivo koje će poslužiti našim vodičima da na što bolji način predstave kulturno-istorijsko blago naših prostora.
Knjiga je zamišljena kao kolegij koji, razvrstano po sedmicama, sadrži upoznavanje i predstavljanje cijele Crne Gore. Poseban akcenat je dat Crnogorskom primorju, te Điru ( Điti) po Kotoru.
Naslovnica vodiča oplemenjena je slikom autora Vaska Lipovca koji se izdvojio kvalitetom, količinom radova te zavičajnom pripadnošću koja je obilježila njegov umjetnički izraz.
Vodič krase i fotografije pejzaža, autora Ranka Maraša.
Izdavač VODIČA ZA VODIČE je Turistička organizacija opštine Kotor i namijenjen je turističkim vodičima koje ujedno i ovim putem pozivamo da prisustvuju promociji knjige” – poručuju iz TO Kotor.
Na promociji će govoriti Nada Radović, Miro Đukanović i Jovan Ristić.
pomorska-skrinja- Foto: Hrvatski pomorski muzej Split
Hrvatski pomorski muzej Split, Općina Novigrad i Zavičajni muzej Biograd na Moru organiziraju izložbu “Pomorske škrinje Novigrada dalmatinskog” autora Jadrana Anzulovića. Izložba se otvara u petak, 26. maja u 12 sati u splitskom Pomorskom muzeju.
Postav čini šestnaest pomorskih (mornarskih) škrinja iz Novigrada u sjevernoj Dalmaciji koje se čuvaju u fundusu Etnografske zbirke, a prikupio ih je i stručno valorizirao Anzulović. Cilj je izložbe prikazati neizloženu, dosad nepoznatu, a ujedno i najveću prikupljenu zbirku pomorskih škrinja na istočnoj jadranskoj obali.
Od šestnaest prikupljenih škrinja petnaest je pripadalo austrijskoj odnosno austrougarskoj ratnoj mornarici, a nastajale su od sredine 19. do početka 20. stoljeća. Jedna škrinja (baul) iz početka 30-ih godina 20. st. pripadala je ratnoj mornarici Kraljevine Jugoslavije.
Na izložbi biti će predstavljeni i foto portreti mornara iz Novigrada (rođenih od 1870. godine) koji su služili u austrougarskoj ratnoj mornarici i ratnoj mornarici Kraljevine Jugoslavije s opisom njihove službe te nekoliko sačuvanih upotrebnih predmeta iz mornarske škrinje (fenjeri, bilježnice i dr.). Izložba ostaje otvorena do 25. jula.
Deseci hiljada ljudi u petak su, treći put u dva tjedna, blokirali važne prometnice u središtu Beograda na prosvjedu “Srbija protiv nasilja”, izazvanom nezapamćenim masovnim ubojstvima u zemlji početkom svibnja, a najustrajniji prosvjednici ostali su na autocesti i poslije ponoći.
Građane je na prosvjed pozvala proeuropska oporba, a na popisu njihovih zahtjeva su ostavke visokih policijskih dužnosnika koje drže krivima za posljedice poticanja i toleriranja nasilja u javnosti, te uskraćivanje nacionalne frekvencije privatnim provladinim televizijama koje toleriraju ili promiču nasilje i mržnju u svojim programima.
Srbiju su u samo dva dana, 3. i 4. svibnja, potresle masovne pucnjave u beogradskoj školi i u dva sela kod Mladenovca u kojima je ubijeno 18 i ranjeno 20 ljudi, uglavnom učenika i mladih.
Nakon što su se okupili pred parlamentom, deseci tisuća ljudi su u mirnom mimohodu i s upaljenim svjetlima na mobitelima stigli do mosta Gazela i blokirali autocestu u pravcu Zagreba i Niša.
Policije za razbijanje demonstracija nije bilo tijekom prosvjeda, a prometne patrole blokirale su bočne ulice kako bi osigurale prolaz povorke.
Prosvjed je uglavnom protekao mirno, uz nekoliko sporadičnih incidenata i naguravanja, koje su provladini mediji okarakterizirali kao “sukobe”, “tuču” i “nasilje”.
Na čelu povorke bio je razvijen transparent “Srbija protiv nasilja”, a na začelju zastava Srbije duga nekoliko metara.
Sudionici prosvjeda su se, prešavši Gazelu, razdvojili na dvije skupine – jednu koja je krenula prema centru grada blokirajući promet preko Brankovog mosta i drugu koja je ostala na autocesti, gdje su s nadvožnjaka razvili velike transparente.
Na njima je pisalo je “Mladi ne žele reality Srbiju! Mladi žele promjene” i “Srbija protiv nasilja”.
Najuporniji sudionici prosvjeda, među kojima i aktivisti proeuropskih oporbenih stranaka, zadržali su se na autocesti kod beogradske Arene i poslije ponoći, pozivajući građane da ostanu “do ispunjenja zahtjeva”.
Na autocesti je postavljeno nekoliko šatora, a policija je preusmjeravala vozila okolnim prometnicama.
Promet u centru Beograda i dijelom autoceste ka Nišu normaliziran je poslije 23 sata.
Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, u saradnji sa opštinskim Službama zaštite i spašavanja, svakog maja u svim opštinama u Crnoj Gori organizuje kampanje podizanja svijesti građana o prevenciji i zaštiti od požara.
Ove godine, umjesto po trgovima Tivta, Kotora i Herceg Novog, Područna jedinica Direktorata za zaštitu i spašavanje Herceg Novi, kampanje organizuje po školama i mjesnim zajednicama, pa je tako za opštinu Kotor izbor MZ Stoliv, a za opštinu Tivat MZ Krtoli.
U Kotoru će kampanja biti organizovana u Domu kulture “Niko Bilafer” u Stolivu u četvrtak, 15. maja u 10 sati.
Kampanju, u saradnji sa Službom zastite i spašavanja Tivat, Službom zastite i spašavanja Kotor, Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Krtoli, te MZ Krtoli i MZ Stoliv, organizuje Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a CG čiji službenici će građanima dijeliti flajere “Šumski požari-Bezbjednosna uputstva”.
U susret požarnoj sezoni pozivaju sve zainteresovane građane/ke da im se pridruže u kampanji podizanja svijesti o prevenciji i zaštiti od požara, kaže se u saopštenju – Područna jedinica Herceg Novi i Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore.
