Ulazak Hrvatske u šengenski prostor snažan je impuls za hrvatski turizam, koji će dati dodatan poticaj rastu turističkog prometa i konkurentnosti sektora jer će sigurno osnažiti interes za hrvatskom turističkom ponudom, ocijenili su u četvrtak iz Hrvatske udruge turizma (HUT).
“Još jača integracija Hrvatske u Evropsku uniju koju donosi ulazak u šengenski prostor izrazito je optimistična vijest za turistički sektor i cijelo gospodarstvo. Jačanje razine sigurnosti zemlje koje donosi ulazak u šengenski prostor, kao i ulazak u eurozonu od 1. januara i usvajanje valute koju koriste naši gosti iz ključnih emitivnih zemalja, dodatno će olakšati dolazak i ojačati interes za Hrvatskom u članicama EU-a, ali i na potražnju iz trećih zemalja”, poručio je direktor HUT-a Veljko Ostojić u izjavi koja se prenosi u saopštenju.
Ključne emitivne zemlje za hrvatski turizam članice su šengenskog prostora, što znači da će ulazak Hrvatske u taj prostor i ukidanje graničnih kontrola na granici sa Slovenijom i Mađarskom turistima iz tih zemalja značiti još brži i jednostavniji dolazak u Hrvatsku, istaknuto je.
Zbog jednostavnijeg dolaska, zajedničke valute i jačanja percepcije sigurnosti u Hrvatsku će sigurno doći i gosti koji do sada nisu birali Hrvatsku kao destinaciju svog odmora, dodali su iz HUT-a u kratkom saopštenju.
Jednoglasnom odlukom na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica u četvrtak u Bruxellesu Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana, od 1. januara 2023., ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće, 26. marta 2023., u zračnim lukama.
“Kad znaš đe zalazi sunce, možeš lako da se orijentišeš”. “I kad znaš đe je Lovćen.” – napisala je u svojoj knjizi “Dijalozi u Crnoj Gori” književnica Tijana Živaljević. Upravo je Lovćen bio njen orijentir u životu, velika ljubav i inspiracija. A iz te ljubavi rodila se i ideja o pokretanju jedinstvene kolekcije nakita – Cvijet Lovćena.
Bilo da ste iz Crne Gore, često je posjećujete ili ste samo kroz nju prošli, niste mogli ostati imuni na njenu ljepotu. Ako ste nogom kročili na bilo koju crnogorsku planinu, nemoguće je da niste ostali fascinirani činjenicom šta sve može da iznikne iz krša. Tako na Lovćenu, kao kontrast stijenama, uspijevaju najljepši cvjetovi živih boja. Snaga tog cvijeta koji kao da niče iz kamena bila je i inspiracija Tijani za izradu najljepših komada nakita.
Kako kaže u razgovoru za eKapiju, upravo je taj, širom svijeta poznat crnogorski krš, okruženje u kojem cvijet posebno dolazi do izražaja.
– Probija se između stijena i ide ka suncu, tako lijep, nježan i istrajan u isto vrijeme. Tu iskru života, tako vedru i elegantnu, u takvom okruženju, sam željela da pretočim u predmet koji će trajati.
Ova rođena Cetinjanka, školovala se u Podgorici, Sloveniji i Nici, živjela u Parizu. Iako po struci magistar makroekonomije, umjetnost joj je u krvi, pa je objavila i dvije knjige.
Cvijet Lovćena
– Ranije sam poeziju arhivirala u vidu kratkih priča i objavila knjige “Dijalozi u Parizu” (2016.) i “Dijalozi u Crnoj Gori” (2020.). Danas se trudim da poeziju činim više vidljivom kroz izradu nakita – kaže nam Tijana.
Ova jedinstvena kolekcija nakita, ističe, nastala je iz ljubavi prema Lovćenu, Mediteranu i fascinantnom dizajnu same prirode.
– Rodila se ideja da bih baš taj cvijet voljela da nosim kao komad nakita. Radost kad sam probala prvi cvijet je bila dovoljna da nastavim sa kolekcijom. Radila sam na njoj polako i pažljivo, fotografisala, birala cvjetove, određivala dimenzije i slično. Nakon godinu i po dana došla sam do kolekcije koju danas imamo. Ti izrađeni komadi primijenjene umjetnosti su mi dali ideju da registrujem preduzeće i polako krenem sa objavljivanjem – navodi.
U kolekciji Cvijet Lovćena u ponudi su lančići i narukvice sa privjecima, minđuše, kao i broševi od srebra, a postoji i mogućnost pozlate. Od cvjetova zastupljeni su kaćun, poljska ljubičica, zvončić, grisebahova lala, nezaboravak, žukva, visibaba, divlji mak i lipa.
– Prije nekoliko dana smo dodali i ružu. To su cvjetovi koji kad se pretoče u srebro sačuvaju svoju ljepotu, svjetlucavost i umjetnički eho. Drugi cvjetovi koje sam pokušala izraditi, kao npr. divlja ciklama, u srebru gube svoju nježnost, pa sam od nje, odnosno njih odustajala – kaže Tijana.
Cvijet Lovćena
Ipak, kako ističe, ovo je samo početak.
– Širiće se polako kolekcija. Nakon ruže, koju smo dodali kao deseti cvijet u kolekciji, izradićemo po prvi put jednu draču. Znam da zvuči grubo, ali drača je važna u pejzažu lovćenskog krasa i mislim da ćemo vas prijatno iznenaditi kako njen oblik u vidu nakita može biti lijep – dodaje.
Izbor srebra kao materijala od kog izrađuju nakit nije slučajan, kaže naša sagovornica, pa će mu ostati vjerni i ubuduće.
– Za sada ćemo raditi samo sa srebrom 925 i pozlatu srebra 925. Srebro ima dugu tradiciju u Crnoj Gori, kako pri izradi ćemera, tako pri izradi zavjetnih pločica na primorju. Danas srebrni Cvijet Lovćena je moderni eho ženske prirodnosti, elegancije i snage – kaže nam Tijana.
Prosto je nevjerovatno to da svaki komad nakita u kolekciji izgleda identično kao cvijet po kome je napravljen. Na pitanje kako je uspjela u tome, Tijana odgovara:
Cvijet Lovćena
– Kad sam fotografisala cvijet na Lovćenu, tražila sam da na fotografiji dobijem baš taj oblik koji ću kasnije pretočiti u nakit. Divlji mak, na primjer, namjerno je fotografisan na vjetru, pa se danas taj vjetar i ležernost prenosi i na nakit.
Interesovanje za kolekciju Cvijet Lovćena je veliko, pa su komadi ovog unikatnog nakita već stigli do mnogih zemalja svijeta.
– Ogromno interesovanje govori nam da je već postojala potreba za estetikom koja je drugačija od masovne proizvodnje. Takođe, simbolika Cvijeta Lovćena u samom imenu je toliko snažna, da je rijetko objašnjenje potrebno – kaže naša sagovornica i ističe da su cvijet Nezaboravka i cvijet Lipe trenutno najtraženiji.
Odluka o pokretanju sopstvenog biznisa sa sobom nosi brojne izazove, pa se sa njima suočila i Tijana.
– Najteže je bilo preći iz ideje u realizaciju. Ne zato što je falilo motivacije, već zato što su prvi odgovori bili “ne može”. Međutim, kako imam iskustva sa stvaralaštvom, znala sam da je jedino važno da u to ne povjerujem i da budem istrajna, baš kao Cvijet Lovćena – zaključuje Tijana u razgovoru za eKapiju.
Kako do nakita Cvijet Lovćena
Nakit iz kolekcije Cvijet Lovćena može se poručiti preko web sajta www.ti-creation.com ili preko instagram stranice Cvijet Lovćena. Nakit se šalje u sve evropske zemlje.
– Takođe, do 15. novembra izlažemo nakit u tržnom centru BIG Fashion (bivša Delta city), zahvaljujući nagradi za inovativnost i kreativno preduzetništvo koju sam dobila od Glavnog grada Podgorice, TC Delta City i marketinške agencije Strategist – kaže Tijana.
Lazure Marina & Hotel u saradnji sa Humanitarnom Omladinskom Organizacijom (H.O.O.) The Faces, tokom decembra – dva puta nedeljno, organizuje kreativne Novogodišnje radionice.
Kompletno ostvareni prihod od radionica biće usmjeren u humanitarne svrhe, odnosno dječijem domu Mladost u Bijeloj, kako bi tamošnji mališani na što ljepši način dočekali Novu godinu.
Na radionici koja traje 90 minuta učesnicima će biti omogućen rad u grupi kao i individualno izražavanje kroz scenski i medijski nastup.
Kreativne radionice su osmišljene tako, da na zabavan način kroz igru, djeca i roditelji iskažu svoje umijeće u izradi novogodišnjih čestitki, ukrasa, kolačića i poklona, ali i da se oprobaju u glumi, plesu i pjevanju.
Osim što će se dobro zabaviti, djeca će na neposredan način razvijati maštu, retoričke i motoričke vještine, kao i iskazivanje emocija.
Cijena ulaznice po radionici iznosi 10€, a svako ima slobodu da donira i za jedan smiješak više. Finalna radionica će biti održana 28.12, a osmišljena je kao izložba radova svih učesnika na radionici i scenskom nastupu.
Ulaznica za tu manifestaciju je jedan slatkiš. Prikupljeni slatkiši i kreativni radovi će biti isporučeni Dječijem domu Mladost u Bijeloj.
Ispred Humanitarne Omladinske Organizacije, radionice vode Milijana Tomašević, grafički dizajner i Bojana Ignjatović Šoć, instruktor za scenski i medijski nastup.
Termini radionica: 12. / 16. / 19. / 23. / 26. / 28. decembra
Vrijeme: 17:00h prva radionica / 19:00h druga radionica
Lokacija: Lazure Hotel & Marina – Meljine – H.Novi
Zimska sezona u Tivtu posljednjih godina postaje sve više interesantna za posjetioce. Praznične radosti na Gradskoj rivi Pine su nešto što nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a glavni Novogodišnji program rezervisan je za koncerte poznatih domaćih i regionalnih izvođača.
Tako će 30. decembra biti organizovan dječiji novogodišnji program, od 11 do 14 sati.
Unovogodišnjoj noći program počinje u 21 sat nastupom Perpetum Mobile benda, dok će u 23 sata nastupiti Indira (ex Colonia).
Tačno u podne 1. januara nastupiće violinistkinja Verica Čuljković – Electric Violin i DJ Danilo Radusinović. Prvi januarski dan rezervisan je i za nastup Željka Bebeka, koji počinje u 23 sata, a prije njega natupiće tamburaški sastav La Banda.
Danijel Alibabić nastupiće 2. januara u 21 sat, a nakon njega goste i građana Tivta zabaviće DJ Buba.
Veliki broj posjetilaca privući će i manifestacije koje se organizuju u gradu.
Luštica Bay Winter Dome trajaće do 15. januara. Svojevrstan zimski festival na promenadi Marina Village-a, uz novogodišnju dekoraciju, štandove i dekorativni iglo, kreiraće zvukom, prizorom, ukusom i mirisom, pravu energiju božićne prijestonice na obali. Tokom svih dana trajanja festivala uživaćete u svojevrsnoj zimskoj bajci, s posebnim akcentom na dječji program, kreativne radionice, edukativne sadržaje, predstave, itd.
Lustica Bay
The Chedi Luštica Bay nudi bogat program dešavanja, poput romantičnih večera, filmskih večeri i svečane novogodišnje večere uz raznovrsnu muziku i šampanjac u ponoć.
Božićni Bazar hotela Regent Porto Montenegro održaće se dva vikenda u decembru i to 17. i 18. decembra kao i 24. i 25. decembra i donosi delicije, božićne i novogodišnje dekoracije lokalnih proizvođača i kreativaca uz mirisno- ukusnu ponudu hotela Regent.
Tradicionalno, božićni ručak biće organizovan 25. decembra i 7. januara.
Božićni bazar 2018.
Sadržajna praznična sezona hotela Regent Porto Montenegro za svoju okosnicu ima u dočeku Nove godine uz Džejlu Ramović u banket sali Teodo. Regionalna zvijezda u usponu će repertoarom svojih, regionalnih i inostranih hitova, uz elegantno posluženje hotela Regent goste uvesti u prvi dan Nove 2023. godine.
Murano restoran je adresa za goste koji su vjerni elegantnoj verziji dočeka uz fine dining večeru i izvođenje muzike uživo na klavijaturama.
Četrdesetogodišnji muškarac, kojega se sumnjiči da je ubio svoju majku prije nego što je uzeo taoce u gradu Dresdenu na istoku Njemačke, umro je od ozljeda zadobivenih u policijskoj operaciji, priopćile su vlasti.
Policija je rekla da je 40-godišnji muškarac ubio 62-godišnju majku u subotu rano ujutro u stambenoj zgradi u četvrti Prohlis u Dresdenu.
Policija je pronašla truplo žene u subotu ujutro.
Policija je objavila da je kasnije u subotu uzeo zaposlenika i dijete kao taoce u trgovačkom centru Altmarkt-Galerie u centru Dresdena. Vlasti su evakuirale trgovački centar i okolna područja. Taoci su oslobođeni i nisu pretrpjeli ozljede.
Prije talačke krize, 40-godišnjak je pucao u urede Radija Dresden i pokušao provaliti kroz vrata.
– Osumnjičenik je pokušao provaliti u urede oko 8,30 u subotu ujutro, ali nije uspio proći kroz vrata, rekao je izvršni direktor Tino Utassy za dpa.
Nakon što nije uspio ući u prostorije radija, osumnjičeni je pucao u vrata. Tamo su bile ekipe jutarnjih emisija Hitradija RTL-a i Radija Dresden.
– Srećom, osoblje je bilo prisebno, istrčalo je kroz drugi izlaz i pobjeglo, rekao je Utassy.
Crnogorski filmski festival o ljudskim pravima UBRZAJ 2022 u Kotoru počinje u nedjelju 11. decembra u 18 sati kada će se u kinu “Boka” održati projekcija filma KORSET (Corsage), austrijske rediteljke Marie Kreutzer.
Ovo je priča o austrijskoj carici Elizabeti koju su voljeli zbog ljepote i koja shvata da nakon 40. rođendana uveliko stara. Zato se bori da zadrži svoj imidž u javnosti tako što sve čvršće steže svoj korset.
Drugog dana, 12. decembra na repertoaru su dva filma i to u 18 sati “Do daske”, autora Aleksandra Reljića, a u 20 sati “Za*ebi ovaj posao (F@ck this job)”.
Aleksandar Reljić je novinar i autor brojnih televizijskih dokumentarnih filmova, koji su se uglavnom bavili temama kulture sjećanja, ratnih zločina, zaštite ljudskih prava, ksenofobije i sl. U filmu DO DASKE govori o vremenu kada su se u medijima najavljivala hapšenja pedofila, političara i drugih javnih ličnosti. Umjesto njih, policija je 28. januara 2020. godine, uhapsila modnog fotografa, stilistu i DJ-a iz Novog Sada, Srđana Švelja. Ovom nevinom čovjeku je uništen život i ugled, a najavljena hapšenja političara pedofila se do danas nisu dogodila.
Poslijednji film festivala UBRZAJ u Kotoru “F@ck this job” govori o tridesetpetogodišnjoj Nataši, bogatašici koja traži slavu, ugled i ostvarenje svojih snova. Ona odlučuje da pokrene nezavisnu TV stanicu u Putinovoj Rusiji i angažuje opozicione novinare.
Ulaz za sve projekcije je slobodan.
Ovogodišnji moto XIII Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima je „Jače od tišine“, a podržalo je Ministarstvo ekonomskog razvoja Crne Gore, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, Opština Kotor, Opština Berane, Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Kulturni centar Berane. Partneri su BELDOCS, Sarajevo Film Festival, Human Rights Film Network i Crnogorska kinoteka.
Priča počinje i završava se u Baošiću, na stalnoj adresi Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore. Kruna izuzetno uspješne godine članova Saveza i klubova je nedavno iz štampe izašle Monografije „50 godina Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore“ (1971 – 2021), u kojoj su sabrani vrijedni sadržaji i istorijat klubova sportskih ribolovaca kroz ilustracije i dokumenta. Promocija Monografije planirana je u utorak, 13. decembra, u foajeu Dvorane Park, sa početkom u 19 sati.
Zahvaljujući aktivnostima Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore, Herceg Novi je bio domaćin i 14. Svjetskog klupskog prvenstva u ribolovu iz broda, gdje je nastavljen kontinuitet vrhunskih rezultata koje klub Igalo postiže posljednjih decenija.
Savez broji 26 klubova od Igala do Ulcinja. Predstavnici klubova u okviru Saveza sportskih ribolovaca na moru, organizuju brojna klupska i druga takmičenja, kupove, događaje kao što je Big game fishing, udičarenje, podvodni ribolov, u kojima ribari iz Herceg Novog i Boke ostvaruju značajne rezultate. Tradicionalan je i Kup Mimoze koji će biti posebno organizovan za Praznik mimoze. Uskoro će se useliti u renovirane prostorije Saveza u Baošiću u čemu im je Opština Herceg Novi dala podršku.
Savez-za-sportski-ribolov-na-morua
Gostujući u emisiji Novsko jutro predsjednik Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore Mladen Rostović i potpredsjednik Saveza Željko Kosić, osvrnuli su se i na potrebu očuvanja Bolnice Meljine, u kojoj su hitnim intervencijama spašeni životi ljudi, koji su se našli u nesretnim okolnostima na moru.
Crna Gora je, prema podacima sa sajta windeurope.org, u petak bila na vrhu liste evropskih zemalja prema procentu dobijene energije iz vjetroelektrana.
Dva crnogorska vjetroparka Možura i Krnovo u petak su zadovoljila 35 odsto ukupnih crnogorskih potreba za električnom energijom, prenosi portal RTCG.
WindEurope je udruženje za energiju vjetra u Evropi, čije članice su nacionalna udruženja za energiju vjetra svih evropskih zemalja. Na sajtu windeurope.org svakodnevno se objavljuju podaci o učešću energije iz vjetra u ukupnoj proizvodnji električne energije u pojedinačnim državama.
Crna Gora trenutno u elektroenergetskom sistemu ima vjetropark Krnovo, instalisane snage 72 MW, i Možura snage 46MW.
Informaciju sa sajta WindEurope prenijela je i Vlada Crne Gore na zvaničnom Tviter nalogu.
U Tivtu obilježena 78.godišnjica najveće pomorske tragedije na južnom Jadranu
Komemorativnim skupom na groblju u Donjoj Lastvi gdje je u kolektivnoj grobnici sahranjena većina žrtava, te polaganjem vijenca u more na mjestu potonuća parobroda „Cetinje“ u Tivatskom zalivu, danas je u Tivtu obilježena 78-godišnjica najveće pomorske tragedije na južnom Jadranu – potonuća parobroda „Cetinje“, 10.decembra 1944.
Uz zvuke „Tišine“ u izvođenju trubača Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat, ispred kolektivne kosturnice žrtava potonulog paribroda „Cetinje“ u Donjoj Lastvi okupilo se kompletno rukovodstvo Opštine Tivat sa gradonačenikom Željkom Komnenovićem i predsjednikom Skupštine Miljanom Markovićem na čelu, ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veseljko Grubišić, hrvatski konzul -savjetnik u Kotoru Zlatko Kožuhar, konzul Republike Srbije u Hereg Novog Mićo Rogovič, komandant Mornarice VCG kapetan fregate Milan Jevtović, čelnici UBNOR-a Tivta Darko Vuković i OBNOR-a Tivta Mato Brguljan, predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender, kao i brojni građani i rodbina dijela stradalih. Katolički i pravoslavni vjerski obred pomena žrtvama, služili su lastovski župnik don Nikola Majić ispred Kotorske biskupije i sveštenik Mitropolije crnogorsko-primorske, otac Pavle Pajić.
Na detalje tragedije parobroda „Cetinje“ 10.decembra 1944. kada je taj mali željezni brod od 100 bruto-tona bio jedino raspoloživo sredstvo transporta između gradova i naslja u ratom razrušenoj i tek oslobođenoj Boki Kotorskoj, podsjetio je predsjednik OBNOR-a Tivta Mato Brguljan.
Komemoracija – foto CG News
Dok je tek drugi put za redom, plovio na liniji od Kotora, preko Tivta do Herceg Novog, nakrcan sa preko 200 ljudi – mahom civila, ali i pripadnika jugoslovenskih partizanskih jeidnicica, italijanske partizanske divizije „Garibaldi“, te zarobljenih njemačkih vojnika, „Cetinje“ pod zapovjendištvom kapetana Boža Paparele iz Dubrovnika, je oko 9 časova u sred Tivatskog zaliva, naišao na magnetnu protivbrodsku minu. Jedna od preko 80 takvih mina koje su u najvećoj tajnosti na dnu zaliva Boke pred svoje povlačenje iz Boke, položili Njemci, a koja je imala eksplozivno punjenje od čak 350 kilograma, bukvalno je razorila maleni parobrod dug tek tridesetak metara. Od siline eksploziuje, „Cetinje“ se prepolovilo i potonulo za manje od tri minuta, odnoseći sa sobom na dno mora preko 200 žrtava, Tačan brogj poginulih nikada nije utvrđen jer se u još uvijek vanrendim prilikama u tek oslobođenoj Boki tada nije vodio precizan spisak putnik što su se ukrcavali i iskrcavali na jedini cvibbilni parobrod što je tada plovio na ruti Kotor-Prčanj-Stoliv-Perast-Risan-Kamenari-Tivat-Đenovići-Herceg Novi. Zvaničan bilans nesreće koji su saopštile partizanske vlasti bio je 87 poginulih, iako je zapravo, stradalo više od 200 ljudi. Bilo je samo 11 preživjelih među kojima je bio i teško ranjeni zapovjednik »Cetinja«, kapetan Božo Paparela.
Parobrod Cetinje u Kotoru
»Umjesto da se ljudi raduju oslobođenju Boke od okupatora u Drugom svjetskom ratu, početkom decembra 1944. zadesila ih je ogromna tragedija – potapanje parobroda »Cetinje« koju nikada ne treba da zaboravimo. Koristim ovaj trenutka da predložim da se napravi novi, spoemnik žrtvama ove nesreće i da se postavi na adekvatno mjesto u Velikom gradskom parku Tivta, da se jedna ulica u gradu nazove Ulicvom žrtava parobroda »Cetinja« i da se preko Ministarstva prosvjete Crne Gore pokrtene inicijativa da se ovaj događaj uvrsti u udžbenike istorije iz kojih naša djeca uče u školama i da se đacima osnovnih i srednjih škola, makar u Boki, održe predavanja o tragediji parobroda »Cetinje«- istakao je Brguljan.
Sa komemoracije
Na 15 italijanskih partizana – pripadnika čuvene divizije »Garibaldi« koji su izgubili živote u potonuću parobroda »Cetinje«, podsjetio je predsjednnk zajednice Italijana Crne Gore, Alekdandar Dender, ističući da su oni bili samo dio od preko 200 žrtava ove tragedije.
»U ovoj spomen kostrrnici počivaju žrtve ove strašne nesreće, među njima i 15 italijanskih vojnika – pripadnika divizije »Garibaldi« koji su naon kapitulacije Italije 8.septembra 1943, prišli jugoslovenskim partizanima i zajedno sa njima se borili protiv Njemaca, sve do oslobođenja ovih krajeva u novembru 1944. Na žalost, sudbina nije dala da se odmah nakon završetka borbi, oni vrate u Italiju. Ostali su zauvijek ovdje, sjedinjeni u smrti sa ostalim žrtvama različlitih vjera, nacionalnosti i ideologija. Smrt je ovdje izjednačila sve njihove razlike za života.« – istakao je Dender podsjećajući na duboke i preko deset vjekova duge istorijske veze Boke sa Italijom, još od vremena starog Rima i Venecijanske Republike, a što je učinilo da je italijanska kultura itekao prisutna na ovim prostorima i predstavlja neodvojivi dio ukupnog bokeškog identiteta i nasljeđa.
»Morska plava grobnica sa ostacima pariobroda »Cetinje« i ova grobnica u kojoj počivaju i italijanski vojnici, ostali su pomalo zabroravljeni u italijanskim analima Drugog svjetskog rata. Zato se u ime Zajednice Italijana Crne Gore zahvaljujem UBNOR-u i OBNOR-u Tivta i Opštini Tivat što svake godine obilježavaju ovaj tužni datum i čuvaju od zaborava uspomenu na žrtve targedije parobroda »Cetinje«- zaključio je Dender.
Izvršni direktor preduzeća Luka Kotor AD Milko Krvavac (SNP) angažovao je kao zvanično, volontera u toj firmi, svoju kćerku Jelisavetu kako bi mu prevodila sa i na engleski jezik u komiunikaciji koju Krvacac ima sa kapetanima stranih kruzera i predstavnicim kompanija koje koriste usluge te luke.
Krvavac je, pokazuje to i dokumentacija dio koje su došle „Vijesti“, kao zaposlene u Luci Kotor, zvanično predstavio i neka lica koja nemaju nikakve veze sa tim preduzećem u većinskom vlasništvu Opštine Kotor, kako bi im izdejstvovao dobijanje dozvole za slobodno kretanje i zadržavanje u zoni međunarodnog graničnog prelaza u kotorskoj luci. Pod njegovim rukovodstvom, ove su godine i enormno porasli računi koje Luka Kotor AD plaća pružaocu ronilačkih usluga, a koji su za devet mjeseci iznosili čak 40.381 euro sa PDV-om i bili skoro dvostruko veći nego što je za usluge ronioca plaćeno u cijeloj, do sada po obimu prometa i broju uplovljavanja brodova i jahti, rekordnoj 2019.godini.
Iz menadžmenta Luke Kotor koju kao izvršni diorektor vodi Krvavac, a Odborom direktora predsjedava Ljiljana Popović-Moškov (URA), „Vijesti“ ni nakon nedjelju dana čekanja, nisu dobile odgovore na pitanja koja smo im ovim povodom poslali.
„Vijesti“ posjeduju kopiju dopisa kojeg je 13.maja ove godine u ime Luke Kotor AD, izvršni direktor Milko Krvavac uputio Upravi policije – Sektoru granične policije Tivat, odnosno Jedinici granične policije Kotor i njenom komandiru Aleksi Praščeviću, u kome traži da se Jelisaveti Krvavac izda dozvole za kretanje i zadržavanje u zoni međunarodnog graničnog prelaza luka Kotor, kako bi onda Krvavčevoj kćerci istoimena državna firma koju on vodi, mogla izdati identifikacionu karticu kojom joj omogučava da ulazi i zadrržava se u zoni graničnog prelaza.
Po članu 22 Zakona o graničnoj kontroli, na području graničnog prelaza “mogu se kretati i zadržavati: službena lica, lica koja namjeravaju da pređu državnu granicu ili su je već prešla i lica zaposlena u privrednom društvu, drugom pravnom licu, odnosno kod preduzetnika koji obavljaju djelatnost na području graničnog prelaza.” Krvavčeva kćerka u vrijeme kada je on od policije tražio da daju saglasnost da se Jelisaveta kreće i zadržava u zoni međunarodnog graničnog prelaza u Kotoru, nije bila zaposlena u državnoj firmi Luka Kotor AD, već je, kako se navodi u obrazlošenju zahtjeva, ona sa Lukom Kotor AD imala “ugovor o volonterskom radu”.
Iz menadžmenta ove državne firme nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” koje konkretno volonterske poslove u Luci Kotor AD je obavljala Jelisaveta Krvavac po ugovoru o volonterskom radu, da bi ta firma za nju 13.maja tražila dozvolu i izdavanje ID oznaka za kretanje i zadržavanje na području međunarodnog graničnog prelaza u kotoskoj luci. Nije odgovoreno ni na pitanje da li je potreba za kretanjem i zadržavanjem Jelisavete Krvavac u zoni graničnog prelaza ima veze sa njenim radnim angažmanom u jednoj od firmi koja pruža usluge turističkih/izletničkih glisera i koja posluje u koncesionom području Luke Kotor AD. Krvavac je ljetos prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“ radila za jednog od operatera glisera što iz koncesionog podrulja Luke Kotor AD voze putnike sa kruzera na izlete po Boki Kotorskoj. Upravo na njenog poslodavca su se tada žalili ostali pružaoci tih usluga, tvrdeći da je njemu menadžment Luke Kotor navodno dozvolio da zadrži povlašćenbu poziciju u marinskom dijelu luke ispred pozorišta u Kotoruk, dok su ostali „gliseraši“ svi preseljeni na udaljeniju i za putnike sa kruzera teže uočljivu poziciju na pontonu postavljenom ispod tzv. Italijanskog parka.
Iz dobro obaviještenih krugova bliskih rukovidstvu Luke Kotor AD, je rečeno da je Krvavac navodno, ugovorom o volonterskom radu između državne firme kojoj je na čelu i svoje kćerke, „pokriuo“ Jelisavetino angažovanje u funkciji ličnog prevodioca i asistenta jer on ne govori englelski koji je službeni jezik u svjetskoj pomorskog industriji, pa se bez pomoći prevodioca, ne može sporazumijevati sa zapovjedncima i oficirima kruzera koji svakodnevnio uplovljavaju u Koto,r niti sa predstavicima kompanija kojima ti brodovi pripadaju a koje su gkavni poslovni partneri Luke Kotor AD.
„Vijesti“ posjeduju i primjerak Rješenja o izdavanju identifikacionih oznaka za kretanje i zadržavanje u zoni međunarodnog granilnog prelaza luka Kotor, a koje je Krvavac donio 16.juna ove godine za četiri lica, od kojih neki uopšte nisu zaposleni u kompaniji kojoj je on na čelu.
Luka Kotor – foto Boka News
„Odobrava se pravnom licu Luka Kotor AD Kotor, za potrebe obavljanja djelatnosti na području međunarodnog graničnog prelaza luka Kotor, kretanje i zadržavanje zaposlenih na području međunarodnog graničnog prelaza luka Kotor. Izdaju se identifikacione kartice zaposlenima u pravnm licu, i to po sljedećem spisku….“- piše u Rješenju broj 0302-1817 koje je Krvavac donio 15.juna, i kojim je odredio da četvorica ljudi, u skladu sa za njih već prethodno dobijenom saglasnosti Uprave policije, dobiju ID kartice za slobodno kretanje i zadržavanje u zoni graničnog prelaza a koje važe za period od 16.juna do 31. decembra ove godine. Prvi na tom spisku je izvjesni Jakša Šćekić koji uopšte nije zaposlen u Luci Kotor AD, već radi kao menadžer ugostiteljskog objekta – restorana „Konoba Akustik“ koji posluje u dijelu zgarde Lučke kapetanije Kotor na Luži, na samom ulazu u tamošnji granični prleaz, ali van zone koja je pod posebnim režimom nadzora i kontrole. Osim Šćekića koji nema nikakve dodirne tačke sa kompanijom Luka Kotor AD, na spisku su i dvojica stručnjaka iz pomorstva koji takođe nisu zaposleni u Luci Kotor AD, ali koji su ljetos bili angažovani po ugovoru o djelu kao konsultanti te državne firme.
Iz menadžmenta te kompanije nisu odgovorili ni na pitanje „Vijesti“ koje konkretno poslove za Luku Kotor AD obavlja Šćekić koju u toj firmi nije zaposlen, niti angažovan ugovorom o djelu, da bi Luka Kotor AD za njega trašila saglasnost Uprave policije i izdala mu ID karticu za kretanje i zadržavanje u zoni graničnog prelaza.
Krvavac, ali ni predsjednica Odbora direktora Luke Kotor AD Ljiljana Popović-Moškov nisu odgovorili ni na naša pitanja u vezi sa enormnim troškovima koje ta kompanija ove godine ima za plaćanje usluga ronioca.
„Na osnovu čega preduzeće Luka Kotor AD i sa konkretno kojim fizičkim licem/ preduzetnikom/ pravnim licem sklapa ugovore o djelu za obavljenje ronilačkih poslova za potrebe Luke Kotor AD, s obzirom da kompanija u sopstvenoj sisitematizaciji ima sistematizovano radno mjesto ronioca ? Zašto to radno mjesto nije popunjueno, već se ovi poslovi preko ugovora o djelu, ustupaju trećem licu ? Na osnovu konkretno koje tenderske procedure za izbor pružalaca ove vrste usluga je taj posao sklopljen sa aktuelnim pružaocem rionilačkih usluga i kada je taj tender sproveden?“- pitanja su na koje su iz menžmenta ove kompanije nisu željeli da odgovore.
Prema podacima do kojih smo došli, kotorska kompanija je trećem licu koje joj pruža ronilačke jusluge, od 1.januara do 1.oktobra platila ukupno čak 40.381 euro. To je značajno više nego što je Luka Kotor AD na ronioca trošila u svim prethodnim godinama, a čak je već sada skorom dvostruko više nego što je za usluge roniocva plaćeno i u, po broju uplovljavanja kruzera iu jahti, do sada rekordnoj 2019. goodini kada je taj izdatak za 12 mjeseci iznosio 22.295 eura. Ovoliki ovogodišnji trošak ne djeluje nimalo logično, posebno kada se ima u vidu da je 2019. ronilac bio vanredno angažovan oko poslova vezanih za pripremu investicionog plana Luke Kotor AD za dobijanje prioriotetne koncesije, a koji su se ticali radova u akvatorijumu na pripremi za postavljenje pilona, novih priveznih pontona u marinskom dijelu, eventualnog produbljivanja dijel akvatorijuma i sličnog. Ničega od toga nije bilo ove godine, osim što je ronilac imao jedino vanredneno angažovanje oko preseljenja dva privezna pontona iz marinskog dijela luke u akvatorijum ispod parka, ali je jednostavka i kratkottrajna operacija privezivanje pontona na sidra na novoj lokaciji, nešto što ni izbliza ne može opravdati ovakio visoke isplaćene iznose za tu vrstu usluga. Tim prije što su pontoni preseljeni početkom godine, kada je po oficijelnim podacima, Luka Kotor roniocu platila tek 1.019 eura u januaru, odnosno 1.987 euta u februaru, da bi trošak po ovom osnovu već u martu „stratosferski“ skočio na čak 7.390 eura.
Od tada do kraja septembra Luka Kotor trećem licu za usluge ronioca mjesečno u prosjeku plaća skoro 5.000 eura, iako u svojoj sistematizaciji ima nepopunjeno radno mjesto ronioca a čija bi redovna plata iznosila nešto preko 800 eura mjesečno.
