Uspješno je završena akcija pošumljavanja na lokaciji Grabovac, koju je organizovala Opština Tivat u saradnji sa internacionalnom školom „Arcadia Academy“, NVU „Momentum“ i DOO “Komunalno“ Tivat.
U srijedu7. decembra je posađeno je ukupno 120 sadnica, po modelu agrošumarstva, i to vrste maslina, divlji šipak i čičimak, na površini od oko 3000 m2.
Učešće u obezbjeđivanju sredstava za nabavku sadnica uzeli su „Arcadia Academy“ i NVO „Momentum“, a DOO “Komunalno“ Tivat je, kao i svake godine, učestvovalo u pripremi terena, čuvanju i njegovanju biljaka od nabavke do sadnje, te u njihovoj sadnji.
Pošumljavanje Grabovac – foto Opština Tivat
Pored zaposlenih u komunalnom preduzeću i Opštini Tivat, u sadnji je učestvovalo i 20 učenika škole „Arcadia Academy“ sa svojim roditeljima i profesorima, a pridužili su se i najmlađi iz tivatskog vrtića „Bambi“.
Ovakvim akcijama doprinosimo revitalizaciji vegetacije lokacije Grabovac, s obzirom na osjetljivost ekosistema tog područja, kao i smanjenju erozije i negativnog uticaja drugih faktora, te ukazujemo na važnost životne sredine u cjelini.
Tradicionalni Regent-ov Božićni bazar i ove godine se održava dva vikenda za redom (17. i 18. | 24. i 25. decembra) od 12.00 do 16.00 sati pod arkadama restorana Gourmet Corner ili u slučaju nepovoljnog vremena na terasi Murano restorana.
„Ovogodišnji bazar biće najsadržajniji od svih do sada održanih. Izuzetno smo zadovoljni dostavljenim prijavama tako da će se na ovogodišnjem bazaru naći ponuda čak 21 izlagača –lokalnih kreativaca. U ponudi će se naći ukrasi za jelku, unikatni nakit, umjetnička djela, slike i suveniri od drveta te kućna pozamanterija napravljene od epoxy smole i maslinovog drveta. Veliki izbor pletiva, ukrasnih i mirisnih svijeća, prirodnih sapuna i dječijih igrački može biti idealan izbor za praznični poklon. Kreativci ove godine nude čak i porculansko cvijeća ali i torbe i korpe koja naša sugrađanka kreira – od novina. Zaboravljeni ukusi naših predjela poput likera od mirte, džemova od maginja i domaćih čajeva od biljaka ubranih na okolnim planinama dio su domaće ponude hrane i pića a kućice od medenjaka sigurno će oduševiti najmlađe posjetioce Bazara. Sektora hrane i pića hotela Regent predstavlja se priganicama, giricama, kobasicama kuvanim u crnom vinu, kuvanim vinom/rakijom i raznovrsnim kolačima tipično za blage dane koji su pred nama.“ izjavili su iz menadžmenta hotela Regent.
Regentov Božićni bazar – Ivan Milosevic
PRAZNIČNA SEZONA HOTELA REGENT
Spisak izlagača Božićnog bazara 2022.godine:
Nakit:
Anastasia Naidanova, Jana Turova, Dragana Grujičić, Iva Radović
Dekorativne daske i predmeti od drveta i epoksi smole:
Marko Milović, Snežana Radunović
Svijeće i prirodna kozmetika:
Slađana Matković, Dragana Beljić, Julia Mnuhina, Nina Lakićević
Još 18 gradova iz Evrope, Amerike i Azije podržalo kandidaturu Budve
Grad Budva intenzivno radi na kandidaturi “BUDVA-BOKA 2028. Evropska prijestonica kulture” i poslije informacije da je 16 Evropskih prijestonica kulture i kandidata podržalo kandidaturu Budve stižu nove dobre vijesti – još 18 gradova iz Evrope, Amerike i Azije je dalo podršku Budvi za ovaj veliki poduhvat – saopšteno iz kabineta predsjednika Opštine Mila Božovića.
“Gradovi Vest Palm Bič (West Palm Beach) iz Sjedinjenih Američkih Država, Zigong iz Kine, Prag i Valaški Meziriči iz Češke, Rimini i Petaćiato (Petacciato) iz Italije, Jalova (Yalova) iz Turske, Banska Bistrica iz Slovačke, Makarska i Pakrac iz Hrvatske, Beograd, Velika Plana i Vrnjačka Banja iz Srbije, Celje i Kamnik iz Slovenije, Ohrid iz Severne Makedonije, Sarajevo i Laktaši iz Bosne i Hercegovine dali su javnu podršku Budvi.
Sa svih 34 gradova koji su podržali kandidaturu Budve razrađuju se konkretne oblasti i projekti saradnje u sferi kulture, umjetnosti, obrazovanja i kreativnih industrija.
Tim projekta “Budva-Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture” više od dvije godine aktivno radi na kandidaturi u saradnji sa brojnim domaćim i inostranim partnerima, institucijama, nevladinim, kulturno-umjetničkim organizacijama i istaknutim pojedincima.
Konkurencija za dobijanje titule za 2028. godinu je veoma jaka, jer u njoj učestvuju gradovi iz EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU”, saopšteno je iz Opštine.
Očekuje se da će EU panel nezavisnih kulturnih eksperata u decembru razmatrati sve kandidature, a potom i odlučiti koji gradovi ulaze u finale takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture.
Evropa će vjerojatno prebroditi ovu zimu bez redukcija plina unatoč smanjenoj opskrbi iz Rusije, ali čak ni navikavanje na hladnije domove i viši računi za grijanje možda neće biti dovoljni u godinama koje dolaze, smatraju analitičari.
– Kao u stakleniku, moram priznati… Zaista sam trošila puno plina, rekla je Sofie de Rous koja je sve do ove godine grijala svoj dom na belgijskoj obali na ugodnih 21 stupnjeva Celzijevih.
No kao i milijuni drugih Europljana, ta 41-godišnja zaposlenica arhitektonske tvrtke morala je sniziti temperaturu na termostatu pošto su cijene energije skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači ove godine.
Postupno smanjenje dotoka ruskog plina u Europu izazvalo je trgovinski rat za LNG zbog čega su njegove cijene jako porasle.
Premda su neke zemlje poput Francuske i Španjolske zamrznule cijene za potrošače, druge poput Belgije dopustile su da opskrbljivači više ili manje prenesu više troškove na svoje kupce.
– U početku sam se malo uspaničarila, rekla je de Rous, kojoj je račun za plin za kuću od 90 metara četvornih u Oostduinkerkeu skočio s mjesečnih 120 eura na 330 eura.
Spustila je temperaturu na termostatu na 18 stupnjeva i planira postaviti prozore s dvostrukim staklima i solarnu ploču.
Nebriga za potrošnju energije cijele jedne generacije Europljana naglo je prekinuta 2022. i svi sada paze na koliko im je stupnjeva postavljen termostat. Plina je prije bilo u izobilju i bio je jeftin, a sada ga je malo i skup je.
Europska referentna veleprodajna cijena obično je malo fluktuirala, krećući se oko 20 eura po MWh. Ove godine skočila je na čak 300 eura da bi potom pala na oko 100.
– Ovo je najkaotičnije vrijeme koje sam doživio svih ovih godina, rekao je AFP-u Graham Freedman, analitičar europskog tržišta plina pri energentskoj konzultantskoj kući Wood Mackenzie.
Velik pad u potrošnji
Rekordno visoke cijene energije prisilile su mnoge tvornice, osobito u njemačkom kemijskom sektoru koji jako ovisi o jeftinom ruskom plinu, da obustave proizvodnju.
No europske nacije uspjele su napuniti skladišta plina i još nitko nije ostao bez njega.
– Ideja o Europi bez ruske energije do veljače je bila nemoguća, rekao jeSimone Tagliapietra, znanstvenik instituta Bruegel u Bruxellesu.
Topla jesen omogućila je mnogim potrošačima da odgode početak grijanja i pomogla Europi da u boljoj poziciji dočeka zimu.
Europski potrošači i industrija smanjili su potrošnju oko 25 posto u listopadu u odnosu na isti mjesec u razdoblju od 2019. do 2021., po procjenama Bruegela.
U Njemačkoj, gdje se polovica kućanstava grije na plin, podaci pokazuju da je potrošnja pala 20 do 35 posto ovisno o tjednu.
– To je puno više nego li je bilo tko očekivao, rekao je Lion Hirth, profesor energetske politike na Hertie školi u Berlinu.
A to je posve suprotno onome što su govorili proroci smaka svijeta – da ljudi jednostavno ne reagiraju, da se jednostavno nastave grijati, ne mijenjaju ponašanje i ne reagiraju na cijene”.
U roku od nekoliko mjeseci Rusija je izgubila svojeg glavnog kupca plina, Europu, koja je 2019. kupila 191 milijardi metara prostornih ruskog plina, a ove godine 90 milijardi.
Wood Mackenzie prognozira da će isporuke plina iz Rusije iduće godine pasti na 38 milijardi prostornih metara.
EU je uspio uvesti velike količine LNG-a, ali samo tako što je ponudio platiti više od južnoazijskih zemalja kao što su Pakistan i Indija. Te su zemlje zbog toga morale povećati svoju ovisnost o ugljenu, što ima negativne posljedice za globalnu borbu protiv klimatskih promjena.
Što će biti 2023.?
Sposobnost Europe da uvozi LNG ograničava manjak infrastrukture.
Francuska i Španjolska imale su na početku rata u Ukrajini po nekoliko terminala za prihvat LNG tankera, a Njemačka nijedan.
Premda se grade novi LNG terminali, iduće će se godine, suprotno od ove, Europa uglavnom morati snaći bez ruskog plina da bi napunila skladišta.
To bi moglo izazvati još žešći trgovinski rat između europskih i azijskih nacija za plin.
– Ključni faktor zasigurno će biti kakvo će biti vrijeme ove zime, rekla je Laura Page, analitičarka za plin pri analitičkoj tvrtki Kpleru.
Bude li zima u Aziji i Europi hladna… ta će se bitka intenzivirati. Problem je u tome što su zalihe LNG-a ograničene.
– Nema dovoljno plina na svijetu u ovome trenutku da bi se nadoknadio gubitak opskrbe iz Rusije, rekao je Freedman iz Wood Mackenzieja.
Novi LNG terminali neće proraditi prije 2025., što znači da će se Europljani morati naviknuti živjeti u domovima zagrijanima na samo 18 stupnjeva.
Ova godina polako izmiče kraju, a opštine i gradovi širom BiH uveliko prave planove i zadatke za sljedeću. Većini lokalnih zajednica biće prioritet izgradnja ili nastavak radova na objektima infrastrukture, kako bi se na što efikasniji način obavljale svakodnevne aktivnosti građana.
Za najjužniji grad, Trebinje, naredna godina biće i te kako aktivna, pa će mašine i radnici biti angažovani na nekoliko najvažnijih tačaka. Biće to, kako je za eKapiju rekao gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, nastavak već započetih radova na najvažnijim projektima.
– Planiramo nastaviti popločavanje Starog grada, zatim nastaviti ulaganje u putnu infrastrukturu, kao na gradskim tako i prigradskim i seoskim područjima. U saradnji sa Hidroelektranama na Trebisnjici i Putevima RS planiramo nastaviti radove na velikoj obilaznici, kao i radove na Zapadnoj obilaznici – istakao je Ćurić za eKapiju.
Slijedi, kako kaže, i izgradnja jako bitnog objekta – nove bolnice, koju Trebinje, a i okolni hercegovački gradovi čekaju sa nestrpljenjem.
– Ono što je nama takođe jako bitno jeste i nastavak projekta izgradnje aerodroma, zatim sistem vodosnabdijevanja prema Ivanici, u opštini Ravno. Radujemo se i radovima na Slobodnoj i Poslovnoj zoni, kao i otvaranju Hercegovačke kuće u Beogradu.
Ćurić je naveo da će se tokom 2023. izvoditi izgradnja vidikovca u rodnom mjestu Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog, u Mrkonjićima u Popovom polju.
– Sportsku javnost i ljubitelje fudbala će obradovati i novi reflektori na stadionu Police. Najavljujem i da slijedi izgradnja novog sportskog kompleksa u našem gradu, a mi ćemo učestvovati u izgradnji pomoćnog terena – istakao je Ćurić.
On je krajem oktobra već rekao da će za putnu infrastrukturu Grad dao 3 mil KM tokom 2022. godine.
Trebinje – foto Boka News
Urbanističko planiranje
Podsjetimo, Grad Trebinje je nedavno raspisao i tender za izradu Urbanističkog plana kako bi se postigao viši stepen razvoja urbanog područja grada radi obezbjeđivanja uslova za bolji kvalitet života i realizaciju strateških projekata od regionalnog značaja.
Gradska uprava nedavno je uspješno završila proces resertifikacije za BFC sertifikat, što pokazuje da ovaj grad ima povoljno poslovno okruženje za dolazak investitora.
Od velikih investicija koje će biti realizovane na području Trebinja svakako je i izgradnja solarne elektrane, u koju će biti uloženo 84,2 mil KM. Koncesija je dodijeljena Elektroprivredi RS na 50 godina.
Draškovićev grad u gradu
Podsjećamo i da je i najveći investitor u Trebinju, biznismen Rodoljub Drašković, najavio gradnju modernog grada sa 3.500 stambenih jedinica, i to u okviru svog velikog kompleksa – Grada sunca. Kompleks će se prostirati na 30 hektara.
Boka Kotorska – Gospa od Škrpjela – foto Boka News
U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, povremeno kiša, a na primorju ponegdje pljuskovi i grmljavina.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biće uglavnom suvo.
Vjetar će biti slab do umjeren, u sjevernim predjelima i na primorju, povremeno umjeren do pojačan, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura od dva do 12, najviša dnevna od šest do 16 stepeni.
U petak i subotu malo viša temperatura, ali i kiša u većini krajeva, mjestimice i obilnija, ponajprije na Jadranu, gdje su izgledni i lokalno izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Očekuje se jako jugo, koje će u subotu okrenuti na buru najprije na sjevernom dijelu Jadrana.
Početkom sedmice vjerovatno bez kiše, na Jadranu i većinom sunčano, ali i hladnije, osobito ujutro u unutrašnjosti, gdje je povećana vjerojatnost za sunčana razdoblja.
Crnogorski filmski festival o ljudskim pravima UBRZAJ 2022 održaće se 11. i 12. decembra 2022.g. u Kotoru.
Uz moto “Jače od tišine“, XIII izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima biće otvoreno u nedjelju u Kinu “Boka” u 18 sati projekcijom filma KORSET (Corsage), austrijske rediteljke Marie Kreutzer.
U ponedjeljak 12. decembra 2022.g u Kinu “Boka” planirane su projekcija dva filma i to od 18 sati “Do daske”, autora Aleksandra Reljića, a u 20 sati “Za*ebi ovaj posao (F@ck this job).”
Ulaz za sve projekcije je slobodan.
Velika je hrabrost i snaga potrebna da se izađe u javnost i progovori o preživljenom nasilju. Pogledavši bar jedan od ovih filmova pomoći ćemo da se žrtve ne osjećaju usamljeno i iznevjereno od institucija koje treba da ih štite.
Kotor
Prije nego što olako optužimo žrtve da su predugo ćutale potrudimo se da svako od nas podnese odgovornost za ono što smo mogli da uradimo a nismo, i za ono što i dalje možemo da uradimo, a izbjegavamo, misleći da nas se to ne tiče.
Ćutanje je znak odobravanja. Prekinimo ćutnju. Trebamo biti „Jače od tišine“
Ovogodišnje izdanje Festivala podržalo je Ministarstvo ekonomskog razvoja Crne Gore, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, Opština Kotor, Opština Berane, Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Kulturni centar Berane. Partneri su BELDOCS, Sarajevo Film Festival, Human Rights Film Network i Crnogorska kinoteka.
Detaljnije informacije o filmovima mogu se naći na sajtu www.kckotor.me/repertoar.
Turistička organizacija opštine Budva i Hotelska grupa “Budvanska rivijera” sinoć su ogranizovali svečani koktel u restoranu “Salon 1905” u Beogradu i predstavili novogodišnji program na trgu ispred Starog grada I u budvanskim hotelima. Kao destinacija koja već više od 20 godina uspješno organizuje spektakularne dočeke Nove godine, Budva je i ovog puta za sve posjetioce priredila raznovrstan muzički program i nakon dvije godine pauze, usled pandemije koronavirusa, opet okupila poznate regionalne zvijezde.
Tijana Kotarac, predstavnica PR službe TO Budva, tom prilikom je iskazala zadovoljstvo zbog ponovnog vraćanja velikih koncerata ispred zidina Starog grada, gde će, kako je istakla, posjetiocima prirediti nezaboravan provod koji će trajati tri noći i tri dana.
“Imamo utisak da ne postoji veliko muzičko ime na prostoru bivše Jugoslavije koje nije nastupalo u Budvi, a tako će biti i ove godine. Pored budvanskih bendova, poznatih DJ-eva, kao i benda “Dubioza kolektiv” koji će nastupati 30. decembra, uz Konstraktu će u večernjim časovima 31. decembra nastupiti Džiboni, dok su prvog januara sa nama Sara Jo, Senidah i Dino Merlin.”, otkrila je Kotarac i napomenula da su pripremili i bogat dnevni praznični program, kao i program za najmlađe. Pored toga, održaće se i koncerti klasične muzike, uz poznatu Jadranku Jovanović, Marka Kalajanovića, Marijanu Šovran, Emiliju Minić i mnoge druge operske soliste.
Bogat i sadržajan novogodišnji program neće izostati ni u hotelima u Budvi. Dušica Vugdelić, PR Hotelske grupe “Budvanska rivijera”, istakla je da za hotel “Palas” u Petrovcu vlada veliko interesovanje iz cijelog regiona, a da je tome doprinijela činjenica da su ljudi željni dobre atmosfere uz izuzetne izvođače, po čemu je ovaj hotel i prepoznatljiv.
“Ana Bekuta i Goran Karan, spoj neposrednosti, spontanosti i izuzetnih vokalnih sposobnosti učiniće novogodišnju noć zaista nezaboravnom. Prvog januara goste će zabavljati Aco Pejović i Jelena Rozga, takođe jedan poseban duet koji ima brojnu publiku, dok će drugog nastupiti Dženan Lončarević i Milica Pavlović. Tokom sve tri noći, za dobru atmosferu pobrinuće se i bend Huahua, dok će tokom popodnevnih časova nastupati Zlopi.”, istakla je Vugdelić.
Za poseban užitak u hotelu “Palas” neizostavna je i gastronomska ponuda, posebni specijaliteti pripremljeni za što bolji provod tokom novogodišnjih praznika.
Estradnu umjetnicu, Anu Bekutu, za Crnu Goru, a naročito za Budvu, vežu lijepe uspomene, brojna prijateljstva i izuzetna saradnja sa publikom.
“U Budvi pjevam dugi niz godina i ovo nije prvi put da nastupam u hotelu “Palas”. Očekujem jedno divno veče i još bolji provod.”, poručila je Bekuta.
Centar dobre zabave i nezaboravnih trenutaka tokom novogodišnjih praznika svakako je i hotel “Splendid”, prvi i najveći rizort sa pet zvjezdica u Crnoj Gori.
Foto TO Budva
“Ove godine nam je posebno zadovoljstvo i izuzetno smo motivisani jer nema barijera i granica koje je nametnula pandemija, tako da zaista možemo da uživamo u muzici najrazličitije vrste.”, istakla je Maja Vukićević, PR Hotelske grupe “Montengrostars”, i dodala da će goste u Splendidu za doček nove 2023. zabavljati Hari Mata Hari, Petar Grašo, Marina Visković i Katarina Grujić.
“Ono čemu ostajemo vjerni jeste starogradska muzika i orkestar Žutog Serhatlića, a za ljubitelje MTV zvuka tu je i nastup Balkan beat benda.”, poručila je Vukićević.
Muzička zvijezda Marina Visković istakla je da se u Budvi uvijek oseća kao kod kuće, gdje godinama unazad provodi mnogo vremena na nastupima, kao i u privatnim posjetama.
“Često sam u Crnoj Gori, ljeta u Budvi su neizostavna. Publika je fantastična, lijepo se družimo, tako da sam sasvim sigurna u lijep provod tokom novogodišnjih praznika.”, rekla je Marina u prisustvu velikog broja beogradskih medija i javnih ličnosti.
Miljenica mlađe populacije, Sara Jo istakla je da je najljepši nastupi vezuju za Crnu Goru.
“Kada ostavimo po strani taj poslovni dio, obožavam i da odmaram na crnogorskom primorju, i jako sam srećna što ću provesti i započeti novu godinu baš u Budvi.”, poručila je Sara.
Njemacka policija je u velikoj antiteroristickoj akciji uhapsila i Hajnriha XIII, princa Rojsa od Hesena. Princ, koji je posle planiranog puca trebalo da preuzme vodenje države, prebacen je u istražni zatvor. (dpa – standardna prava upotrebe) Foto: Boris Roessler/dpa
Karlsrue (dpa) – U jednoj od najvećih policijskih akcija protiv ekstremista u istoriji SR Njemačke u srijedu je uhapšeno 25 ljudi. Planirali su državni udar terorističkim metodama, saopštilo je tužilaštvo. Uhapšeni su i sudija – bivša poslanica krajnje desnice, jedan podoficir specijalne jedinice vojske i kolovođa, preduzetnik Hajnrih XIII, princ Rojs od Hesena (Heinrich Reuß Hessen).
Princ, koji je posle puča trebalo da preuzme državno kormilo, i drugi osumnjičeni su u međuvremenu smešteni u istražni zatvor, rekao je državni tužilac Peter Frank.
Uhapšeni su iz miljea “građana rajha” – ljudi koji ne priznaju državno uređenje i državne demokratske strukture. Često odbijaju da plaćaju poreze. Često su u sukobu sa vlastima. Veruju da postoji “duboka država.” Njemačka tajna služba računa da ih ima oko 21.000.
Prema njihovom uvjerenju, uskoro predstoji napad tehnološki nadmoćnog tajnog saveza vlada, tajnih službi i vojski različitih zemalja, uključujući i Rusiju i Sjedinjene Države.
Grupa koja je planirala puč je osnovana najkasnije u novembru prošle godine. Njen centralni organ je takozvani savet, u kojem kao i u državnim vladama postoje različiti resori, kao što su pravosuđe, spoljni poslovi i zdravstvo.
Birgit Malzak-Vinkeman (Malsack-Winkemann), bivša poslanica krajnje desne Alternative za Nemačku, sudija, bila je “viđena” za ministarku pravde, rekao je tužilac Frank.
Frank je rekao da su policajci zaplenili obiman materijal u oko 150 pretresa. Prema informacijama dpa, oružje je pronađeno u nekoliko desetina objekata. Neki osumnjičeni imaju dozvolu za oružje, što je jedan od razloga za veliki broj specijalaca uključenih u raciju.
Oružano krilo grupe trebalo je da “ukloni” demokratske strukture u opštinama i okruzima. Teroristička organizacija je bila svesna da bi bilo i mrtvih, ali je bila u najmanju ruku spremna da to prihvati kao nužan korak ka postizanju željene “promene sistema na svim nivoima.”
Pojedinci za koje se sumnja da su članovi grupe bili su aktivni pripadnici vojske, a jedan od ciljeva bio je upravo da se za planirani državni udar regrutuju vojnici i policajci.
Ministar pravde Marko Bušman (Marcio Buschmann) je obimnu policijsku raciju opisao kao “antiterorističku akciju.” “Demokratija je sposobna da se brani: od jutros je u toku velika antiteroristička akcija,” napisao je ministar na Tviteru.
Okidač istrage bile su navodno veze sada razotkrivenog udruženja sa pripadnicima grupe “Ujedinjene patriote,” koji su uhapšeni u aprilu i koji su planirali otmicu ministra zdravstva Karla Lauterbaha (Lauterbach).
Nacionalna turistička organizacija (NTO) podržala je boravak ekipe španske nacionalne televizije TVE 2 u cilju snimanja epizode emisije Stazama svijeta /Senderos del mundo/.
Predstavnici TV ekipe, na čelu sa protagonistom emisije Juanom Frutosom, boravili su u Crnoj Gori od petka do ponedjeljka i snimali na prostoru Kotora, Budve i Bara. Poseban akcenat bio je na prirodnim i kulturnim bogatstvima.
Iz NTO su kazali da su predstavnici ekipe španske nacionalne televizije tokom boravka imali priliku da obiđu Perast, a posebno ih je impresioniralo ostrvo Gospa od Škrpjela za koje kažu da je prava atrakcija u Crnoj Gori. Osim toga, posjetili su stare gradove i pješačku stazu kroz prirodno netaknuto okruženje na ostrvu Sveti Nikola u Budvi.
Frutas, koji je glavni reditelj i protagonista emisije Stazama svijeta, rekao da je već boravio u Bokokotorskom zalivu i želio je da snimi kadrove ovdje jer je ovo mjesto zaista nevjerovatno.
„Veoma se radujem što će gledaoci naše emisije imati priliku da vide ova mjesta i vjerujem da ćemo im približiti ovaj jedinstveni ambijent“, poručio je Frutas.
On je naveo da je panoramska ruta pod nazivom Bar na dvije čarobne obale bajkovita, a da morska i jezerska obala nude živopisan pejzaž koji će biti prikazan u njihovoj epizodi.
Prema njegovim riječima, spoj netaknute prirode i kulturnog nasljeđa omogućava da se doživi autentičnost i raznovrsnost ovog kraja.
Impresionirala ih je kestenova šuma blizu Ostrosa, sela u zaleđu Skadarskog jezera, a posebno su oduševljeni pričama iz istorije. Imali su priliku da razgovaraju sa lokalnim stanovništvom o crnogorskoj tradiciji, istoriji i legendama.
Stazama svijeta /Senderos del mundo/ prikazuje rute pet kontinenata. Kroz više epizoda, troje protagonista putuje po svijetu, upoznavajući se sa prirodnim ljepotama, istorijskim naslijeđenjem, te tradicionanom kuhinjom zemalja koje obilaze.
Novinar i producent, koji uvijek putuje sa svojim psom, Huan Frutos, glavni je protagonista i reditelj ove emisije. Pored brojnih mjesta u Španiji koje su obišli, snimali su emisiju i u zemljama kao što su Kipar, Jordan, Norveška, Grčka, Irska, Njemačka i Izrael, a sada i u Crnoj Gori.
Od prve sezone, emitovane 2019. na TVE 2, serija je imala veliku gledanost. Emisija se može pronaći na platformi RTVE Play, koja je jedna od najposjećenijih u Španiji sa 14 milona korisnika po danu i emituje se u 80 zemalja kroz TVE Internacional, a na kraju serijala biće napravljen i vodič i mobilnu aplikaciju Senderos del Mundo.
Pored NTO, podršku snimanju ove emisije su dale lokalne turističke organizacije Kotora, Budve i Bara, kao i hotelska grupacija Montenegro Stars.
