Donatorski bazar hrane zaposlenih hotela Regent održaće se 13. septrembra od 16:30 – 19 sati u bašti kod ulaza hotela Regent. Hranu će pripremiti zaposleni hotela Regent te porcije prodavati po cijeni od 5 i 10 eura.
Sav prikupljeni novac biće doniran Jedriličarskom klubu „Delfin“ iz Tivta za kupovinu jedrilice tipa „Laser“.
„Želimo dodati vjetar u jedra ovog sjajnog lokalnog kluba koji već njedri šampione. Zaposleni Regenta koji dolaze iz Crne Gore i još 18 zemalja svijeta u koje ubrajamo neke daleke poput Indije, Indonezije, Kirgistana, Tajlanda i Pakistana pripremaće omiljena jela svojih nacionalnih kuhinja. Tokom bazara, imaće priliku bolje upoznati stanovnike Boke Kotorske i njihov način života. Pozivamo sve da nam se pridruže u zabavnom druženju koji će u sinergiji generisati makar učešće za kupovinu jedrilice čime ćemo dati doprinos jedriličarskim ambasadorima Crne Gore.“ Izjavila je ovom prilikom Elena Ljiljanić, Senior PR & marketing menadžer hotela Regent.
Laser – regata
Inicijativa je jedna od aktivnosti koje hotel Regent planira u okviru „Mjeseca dobrih djela“ koji peti put za redom realizuje sa kolegama iz skoro 6, 000 hotela IHG hotelijerskog lanca kojem pripada. Prošlogodišnji projekat „Mjesec dobrih djela“ hotelu Regent donio je nagradu kao najbolji u okviru IHG lanca.
Hotel Regent trenutno zapošljava 270 ljudi od kojih većina iz Crne Gore dok 68 zaposlenih dolazi iz 18 država svijeta a Tivat i hotel Regent su birali za svoj novi dom.
Trka u veslanju na dasci, za profesionalce i amatere, kao i djecu, organizuje se u subotu 10. septembra u akvatorijumu zaliva Trašte
Novi sportski događaj u Luštici Bay zakazan je za subotu, 10. septembar, kada će se na Marina plaži Luštice Bay okupiti ljubitelji veslanja na dasci, sve popularnijeg sporta na vodi.
Druga trka “Luštica Bay Stand Up Paddle Race“, Paddle Race“, nakon priprema i sastanka skipera, počinje u 10.30 nadmetanjem za žene, odnosno u 10.45 časova takmičenjem za muškarce. Dužina obje trke je po 12 kilometara a mogu učestvovati i amateri za koje će dužina staze biti šest kilometara.
Zabavna, ali i zahtjevna, trka na SUP-ovima u muškoj i ženskoj kategoriji, za profesionalce i amatere, ali i djecu, donosi i izuzetan fond novčanih nagrada, po kategoriji: za osvojeno prvo mjesto 700€, drugo mjesto 400€ , i treće 150€. Posebno će biti zanimljiva dječija trka zakazana u 13 časova na marina plaži gdje će najmlađi biti u prilici da pokažu vještine veslanja ili se prvi put oprobaju u ovom sportu.
„Luštica Bay Stand Up Paddle Race“ se održava drugu godinu za redom, u saradnji s Euro Tour organizacijom. Više informacija o samom događaju, kao i mapa staze su na LINKU dok je registracija za odrasle moguća OVDJE
Luštica Bay
„Sportsko ljeto u Luštici Bay je zaista u znaku popularnih sportova na kopnu i na vodi i pruža mogućnosti zabave i rekreacije za sve koji vole sportski stil života ili tek planiraju da se bave sportovima. Ove godine nam je želja da što više mališana učestvuje u takmičenju i oproba se u ovom zabavnom sportu“, rekla je Sonja Banićević, supervizorka događaja u Luštici Bay.
Velika sportska uzbuđenja u Luštici Bay očekuju se do kraja mjeseca, tokom kojeg će se u još dva velika nadmetanja birati najbolji. Pored sportskih dešavanja, gledaoci i publika će prije, tokom i poslije trka imati priliku za uživanje na plaži, šetnji promenadom te izboru delicija iz bogate gastronomske ponude u Luštici Bay.
Odbor direktora preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ (VIK) Tivat nastavio je polemiku sa potpredsjednikom te Opštine Vladimirom Arsićem, koga su juče članovi tog tijela optužili da drzak prema ne samo njima, već i da prijeti Odboru povjerenika Opštine Tivat koji u tom gradu do vanrednih lokalnih izbora 23.oktobra, vrši funkciju raspuštenog lokalnog parlementa.
„Ne iznenađuje nas Vaša drskost prema Odboru povjerenika, jer od kako ste postavljeni za potpredsjednika to je prosto sinonim za Vaš način rada i ponašanja. Prijetnja Odboru direktora VIK Tivat da će biti smjenjeni, u stvari je prijetnja Odboru povjerenika da moraju postupiti, u ovom slučaju, onako kako im Vi kažete. Zaista drsko, ali u skladu sa Vašim poimanjem demokratije.“- saopštili su juče članovi Odbora direktora VIK-a Tonino Fantić (SDP), Karolina Vučinović (SDP), Frano Bošković (SDP( Slobodan Bulajić (Arsenal za Tivat) i Rato Brajković (Nova).
Oni već nekoliko dana javno polemišu sa vrhom izvršne vlasti u Tivtu koju čini koalicija građanskih listi NP, BF i GB, a posebno sa potpredsjednikom Opštine Vladimirom Arsićem (NP) koji je resorno zadužen za investicije i rad opštinskih justanova i preduzeća kakav je i VIK. Arsić je poručio da će aktuelni Odbor direktora VIK-a sigurno biti smijenjen jer kako je kazao, postoji više razloga za to, a ne samo odbijanje članova tog tijela da prihvate Ugovor o prenosu investitorskih prava između Opštine i VIK-a. Tim ugovorom VIK bi postao formalni nosilac predstojeće višemilionske investicije u V fazu izgradnje lokalne vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Tivtu, iako bi i taj kredit njemačkoj KfW banci kao i sve dosadašnje, vraćala Opština Tivat.
U Odboru direktora VIK-a inače, većinu svojih predstavnika ima sada u Tivtu opoziciona SDP koja je u septembru prošle godine bez obrazloženja, povukla podršku koju je do tada u SO Tivat SDP davala manjinskoj vlasti koalicije građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i “Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat”. Arsić je odbijanje većine članova Odbora direktora da prihvate Ugovor o prenosu investitorskih prava, ocijenio pogrešnim i naglasio da se iza svega zapravo krije politika, odnosno namjera opozicione SDP da iz političkih razloga pokušava da blokira početak nove velike investicije u gradsku vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu. Stoga je lokalna izvršrna vlast i pokrenula smjenu aktuelnog Odbora direktora VIK-a i imenovanje novog. Ipak, Odbor povjerenika Opštine Tivat na svojoj posljednjoj sjednici je bez obrazloženja odbio da takav predlog administracije gradonačelnika Željka Komnenovića (NP), uvrsti u dnveni red.
Regaujući na stavove Arsića, članovi aktuelnog Odbora direktora VIK-a su juče poručili da se on „pogubio u svemu ovome“.
„O tome najbolje svjedoči činjenica da ste prije nekoliko dana pozivali člana tog istog Odbora direktora da bude u novom sazivu, iako ste znali da je kadar upravo SDP-a i da ima uzdržan stav po pitanju ugovora i posebnog sporazuma kojim ste pokušali investitorsku ulogu prebaciti sa Opštine Tivat na DOO Vik Tivat. Danas pak kažete za njega i ostale da su nestručni i da je u pitanju hir SDP-a da nanese štetu Društvu i Opštini Tivat. Potcjenjujete građane Tivta ako mislite da Vam neko u to vjeruje.“- poručili su oni potpredsjeddiku Opštine.
Ističu da su se kao „odgovorni javni funkcioneri trudili da svoj posao vršimo pošteno i krajnje profesionalno.“
„Iako različitih političkih opredjeljenja, sve razlike smo ostavili sa strane i odgovorno pristupili donošenju odluka koje su bile u najboljem interesu Društva i zaposlenih. Niko od nas ni po jednom pitanju nije glasao partijski niti politički“- naveli su Fantić, Vučinović, Bošković, Bulajić i Brajković poručivši Arsiću da mu „neće poći za rukom da nas uvučete u političku priču na kojoj insistirate, zato što ne možete argumentima da se suprostavite činjenicama koje smo iznijeli.“
„Očigledno je da bježite od odgovornosti, nemajući hrabrosti niti i znanja da vodite jednu ovakvu investiciju, iako ste zakonski i organizacijski na to obavezni. Zato ste pokušali da teret odgovornosti svalite na DOO Vododvod i kanalizacija Tivat koje nema resurse niti kadrove, a ni zakonsku obavezu da vodi ovakvu investiciju.“- ističu članovi Odbora direktora VIK-a i naglašavaju da su „ubijeđeni da će Odbor povjerenika Opštine Tivat sagledati sve argumente i postupiti u skladu sa zakonom i svojim ovlašćenjima… iskreno vjerujući da je, kako građanima, tako i onima koji treba da odluče o našoj sudbini, sve jasno i da imaju sve informacije kako bi donijeli sopstveni sud.“
Njegoš je najuniverzalnija ličnost koja krasi istoriju Crne Gore, proslavio je Crnu Goru a njegova besmrtnost se proširila na globalnu zajednicu.
Kazao je to predsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović, zvanično otvarajući preksinoć u Tivtu, deveti po redu slavistički naučni skup “Njegoševi dani” u organizaciji Filološkog fakulteta Univerzioteta Crne Gore i Centra za kulturu Tivat.
Simpozijum koji je priredio Odjske za crnogorski jezik Filološkog fakulteta iz Nikšća, okupio je 59 naučnika iz 13 država, a koji dolaze sa 35 različitih naučno-straživačkih i obrazovnih stanova. U fokusu pažnje ovih domaćih i slavista iz inostranstva, ove će godine u svjetlu dešavanja u Ukrajini, biti antiratna književnost i lingvistički aktivizam, uz sekciju koja je, kao i svake godine, posvećena Njegošu i njegovom stvaralaštvu, a bičle riječi i o komunikaciji koju savremena književnost ostvaruje sa Njegoševim tekstovima.
Pozdravljajući učesnike simpozijuma, predsjednik Vlade Dritan Abazović je na ceremoniji svečanog otvaranja “Njegioševih dana” koja je održana u atrijumu srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtz kazao da su se oni okupili „oko onoga što nikad ne umire, a nikad ne umire ni lijepa riječ, nikada ne umire filozofija života i nikada ne umire ono što je univerzalna književnost.”
“Njegoš je najuniverzalnija ličnost koja krasi istoriju Crne Gore. Njegoš je proslavio Crnu Goru. Njegova besmrtnost koja se proširila na globalnu zajednicu proslavila je i našu malu i lijepu državu.”- kazao je Abazović istakavši da prisustvo brojnih gostiju, posebno sa prestižnih univerziteta, “govori da Crna Gra razvija kosmopolitski duh, da je spremna da čuje drugačija mišljenja, drugačije vizije i da u jednoj kulturi dijaloga dolazi do zaključaka koji mogu pomoći svima i biti od koristi.”
Njegoševi dani u Tivtu
“Siguran sam da će kroz “Njegoševe dane” koji su već tradicionalni, učesnici uživati u dobrim debatama, dobroj književnoj kritici, da će podjeliti svoja iskustva i za Njegoševa djela, ali generalno i za svjetsku književnost. I da će iz Crne Gore poslati dobre poruke i dobre vibracije kako u region tako i u Evropu.”-zaključio je Abazović dodajući da Vlada podržava sve projekte edukativnog karaktera jer joj je cilj “da kroz eduakciju promovišemo jednu drugu kulturu opšte komunikacije pa i o onim temama oko kojih nemamo jedinstveno mišljenje i da uz pozitivne vibracije i dobar duh promovišemo jednu drugačiju budućnost.”
Ambasador Sjeverne Makedonije, koja je na skupu ove godine počasni gost, Rami Redžepi je kazao da je „crnogotski vijenac jezični i duhovni ulog u konstituisanju crnogorskog kulturnog identiteta koji, suprostavljajući se vanjskim kolonizatorima suprostavio i unutrašnjem koji je podrivao tradicionalne, kulturne, religijske i etničke parametre“.
Pozdravljajući učesnike i goste “Njegoševih dana”, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović je podsjetio da je od smrti najvećeg poete ovog govornog područja protekla 171, a od objavljivanja njegovog najznačajnijeg djela 175. godina.
„Nakon ove vremenske distance, u kojoj su se dešavale nebrojene društvene promjene, nestajale carevine, kneževine i kraljevine, a na njihovm pepelu nastajale nove države, pa i one na kraju nestale- čini se da smo od Njegoševog zavještanja izvukli pogrešne pouke. Svih ovih decenija smo mu sudili i presuđivali, u skladu sa političkim obrtima i veleobrtioma, izvrtali i pogrešno tumačili njegove stihove, pravili od njega ono što nije bio, nanovo tumačili i analizirali jezik kojim je pisao, promijenili mu i grobno mjesto koje je sebi namijenio. Kada se sve to sagleda, ispada da smo u duhu trivijalnog materijalizma gigantsku Njegoševu pojavu sveli s pram sebe na onu veličinu koja nam je lakša za konzumaciju“.- istakao je on.
Komnenović je citirajuči što su o Njegođu napisali Isidora Sekulić i francuski pjesnik Šarl Pegi, naglasio da je vladika Petar II Petriović Njegoš “birao slobodu i po cenu nepravde za sebe i svoj narod“.
“Pojam slobode je ključ za razumijevanje Njegoševog djela o kome Milovan Đilas u svojoj studiji, zaključuje da poezija zna više od istorije. Šta smetena sadašnjica u vremenu post- istine, hroničnog odsustva duhovnosti, društvenih mreža i rijalitija može naučiti od Njegoša? Zaista malo ili nimalo. Možda je dovoljno da se sjetimo da je 1832. godine iz Beča pored bilijara i ‘eletrične mašine’ (Faradejev električni generator) kojom je u Biljardi eletrizirao senatore i druge glavare- „da okuša ko je od koga jači i da se on ima čemu nasmijati“ donio naročitu mašinu za pravljenje srebrnih i zlatnih Obilića medalja koje je sam dizajnirao, ali i svrdla „kojima se traži po sušnim mjestima voda za piće i kojim je našo i učinio tri bunara najbolje vode za sebe i narod, koji živi na Cetinje!- pišu ondašnji hroničari o pjesniku “Luče” koji je znao prodavati svoje medalje da bi svom narodu obezbijedio brašno i džebanu.Al’ na sudbu vikati ne smijem- Nadežda mi voljom Tvorca blista.”- istakao je Komnenović zaključujući da “Njegoša treba nanovo čitati pa ćemo ga možda svi tako tako bolje razumjeti.”
ekan Filološkog fakzulteta prof.dr. Igor lakić je naglasio da su “Njegoševi dani” “prepoznatljiv brend u oblasti književnosti i lingivistike”.
“Njegoš se sa pravom može smatrati ocem crnogorskog jezika, isto kao što se Šekspir smatra ocem engleskog jezika.”- smatra Lakić.
Predsjednica Upravnog odbora Univerzioteta C rne Gore prof.dr. Ranka Glušiuca podsjetila je na istorijat ovog naulnog simpozijuma naglasivši da je kroz osam do sada održanih manifestacija “Njegopevi dani” prošplo vipe od 170 naučnika iz zemlje i inostrantva a to je rezultitralo impozantnim opusom od 237 naučnih radova na 4.000 strana, objavljenim u osam do sada publikovanih zbornika naučnih radova predstavljenih na tim simpozijumima. Naglasila je da je počasni gost ovogodišnjih “Njgoševih dana” Sjeverna Makedonija, i to povodom 100 godina od rođenja Blaža Koneskog, najpoznatijeg makedonskog književnika i utemeljivača i reformatora makedonskog jezika.
Na ceremoniji su govorili i akademik Robert Holdel u ime Naučnog savjeta “Njegoševih dana” i prof.dr Tatjana Đurišić, predsjednica Organizacionog odbora.
Pored naučnog dijela “Njegoševi dani” imaće i bogat prateći kulturni program u kojme se ističu tri književne večeri: sprskog pisca Aleksandra Gatalice, hrvatskjg knjievnika i publiciste Renata Baretića i makedonskog spisatelja Tomislava Osmanlija.
Najveći brod- knjižara a na svijetu, „Logos Hope“ koji vije maltešku zastavu, uskoro dolazi u Crnu Goru gdje će će provesti mjesec dana.
Potvrđeno je to na sajtu vlasnika ovog nesvakidašnjeg broda – međunarodne organizacije Gute Bücher für Alle -Good Books for All (GBA), čije je sjedište u Njemačkoj.
„Logos Hope“ na kome se nalazi nekoliko stotina hiljada knjiga, odnosno preko 5.000 naslova iz raznih oblasti, trenutno se nalazi u luci Valona u Albaniji, nakon čega će posjetiti i Drač, a 20.oktobra će ovaj brod-knjižara uploviti u crnogorsku luku Bar. Ovdje će „Logos Hope“ ostati do 8.novembra, kada će se, kako je najavljeno na sajtu organizacije GBA, brod premjestiti u marinu Portonovi kod Herceg Novog gdje će se zadržati do 21.novembra. Nakon Crne Gore, „Logos Hope“ odlazi u Grčku, u luku Solun, a onda će uslijediti i posjete ovog broda lukama Bejrut u Libanonu, Port Said u Egiptu i Akaba u Jordanu.
U literarnom fondu najvećeg broda-lnjižare na svijetu su mahom knjige na engleskom jeziku, a pored beletristike i stručnih naslova iz više oblasti poput raznih grana nauke, istorije, umjetnosti, gastrononije, sporta, hobija i religije, na njemu se nalazi i zavidna kolekcija udžbenika za koledže za učenje stranih jezika, matematike, geografije i istorije.
Na ovom 132,5 metara dugom i 21 metar širokom brodu od 12.519 brutro-tona je posada koju čini oko 300 ljudi koji dolaze iz 60 država svijeta. Svi oni – od zapovjednika do posljednjeg mornara i kuvara, su volonteri i nisu plaćeni za svoj rad. Većina njih i živi na brodu koji krstari svijetom promovišući snagu knjige, obrazovanja i znanja. Posada „Logos Hopea“ tokom njegovog boravka u raznim lukama, organizuje razne kurseve za lokalno stanovništvo, ili mu pomaže kroz razne volonterske i akcije saradnje sa lokalnim NVO. Cilj posade ovog neobičnog, kosmopolitskog broda je da u praksi pokaže kako ljudi koji dolaze iz različiih zajednica, kultura i religija, mogu veoma dobro i lijepo da zajedno žive i funkcionišu. Brod se finansira najvećim dijelom od dobrovoljnih priloga donatora, odnosno same prodaje knjiga koje GBA nabavlja od donatora-izdavača po djeliću njihove prave, tržišne cijene. Takođe, naplaćuje se ui ulaz na brod za posjetioce koji žele da ga obiđu i kupe neku od knjiga iz ponude ove jedinstvene ploveće knjižare.
Posada – Brod knjižara LOGOS HOPE
Inače, „Logos Hope“ je svoj život započeo još daleke 1973. godine u njemačkom Rendsburgu gdje je tada izgrađen kao feribot pod imenom „Gustav Vasa“, za liniju preko Baltičkog mora na relaciji od Malmea u Švedskoj do Travemindea u Njemačkoj. Kasnije je kao „Norrona“, ovaj trajekt plovio po Sjevernom moru i Atlantiku između Danske, Norveške, Farskih ostrva i Islanda, a GBA ga je kupiola u martu 2004. i naredne skoro tri godine u brodogradilištu u Trogiru u Hrvatskoj,rekonstruisala i prilagodila njegovoj novoj namjeni največeg broda-knjižare na svijetu. Nakon dodatnih i završnih radova koji su na brodu sprovedeni u Njemačkoj, Švedskoj i Danskoj, brod je pod novim imenom „Logos Hope“ i u novoj ulozi širenja misije znanja, knjige i kosmpolitizma u svijetu, zaplovio u februaru 2009. Od tada do danas „Logos Hope“ je preplovio skoro 110 hiljada nautičkih milja svjetskim morima i okeanima, posjetio 118 luka u 70 zemalja svijeta, te ugostio skoro 7,9 miliona posjetilaca koji su prošli preko njegobvih paluba i salona sa knjigama. Ukupno je do sada na tom brodu prodato preko 8,1 miliona knjiga.
Predstojeći dolazak „Logos Hopea“ inače, nije prvi prvi put da brodovi organizacije GBA posjećuju u Crnu Goru. Prije tačno 18 godina, C rnu Goru je posjetio prethodnih „Logos Hopea“ – oldajmer brod knjižarra „Doulos“ koji je u novembru 2004. boravio petnaestak dana u Kotoru, a potom se zadržao i na kraćem remontu u tadašnjem Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj. „Doulos“ je osim, bogate ponude knjiga koje je nosio, bio interesantna i zato što je u to vrijeme, kao nekadašnji putnički parobrod „Medina“ izgrađen još daleke 1914.godine (samo dvije godine nakon čuvenog britanskog transatlantika „Titanic“), „Doulos“ bio najstariji putnički brod u aktivnoj upotrebi u svijetu. Za GBA je „Doulos“ plovio do 2010. kada je prodat, da bi 2016. bio izvuče iz mora na obalu u Indoneziji, gdje je nakon rekonstrukcije i prilagođavanja novoj namjeni, 2019. otvoren kao luksuzni hotel pod imenom „Doulos Phos“.
Evropska komisija (EK) je u srijedu predložila obvezujuće smanjenje potrošnje električne energije za vrijeme vršnih opterećenja i preusmjeravanje ektraprofita energetskih tvrtki najugroženijim građanima i poduzetnicima zbog golemog rasta cijena energije.
– Ono što je Komisija danas predložila, ne tajeći da se cijela Europa nalazi u jednoj izvanrednoj, energetskoj situaciji kojom za sada uspješno manipulira, je pet mjera koje bi države mogle zajedno uskladiti i provesti. Znamo da energetska politika nije u nadležnosti Bruxellesa, već država članica, ali kao i svakoj krizi, važno je koordinirati mjere, pogotovo među državama koje su povezane zajedničkim tržištem, javila je Jasna Paro iz Bruxellesa za Dnevnik HTV-a.
Paro je rekla da će o mjerama za dva dana razgovarati ministri energetike u Bruxellesu, ako se postigne politički konsenzus oko toga, Komisija će izaći s konkretnim zakonodavnim prijedlozima.
– Predložit ćemo obvezujući cilj smanjenja potrošnje u vrijeme vršnih opterećenja i tijesno ćemo surađivati s državama članicama kako bismo to postigli, izjavila je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen, predstavljajući prijedloge mjera za zaustavljanje vrtoglavog rasta cijena energije.
– Suočavamo se s ekstremnom situacijom, ne samo jer je Rusija nepouzdan opskrbljivač, u što smo se uvjerili posljednjih dana, tjedana i mjeseci, već i zato što Rusija aktivno manipulira trižištem plina. Duboko sam uvjerena da ćemo to prevladati zajedništvom, odlučnošću i solidarnošću kao što smo to činili i proreklih mjeseci smanjujući ovisnost naše ekonomije o Rusiji. Nije nam iznenađenje da Putin prijeti potpunom obustavom opskrbe plinom jer je u međuvremenu u 13 zemalja članica već djelomično ili čak potpuno obustavio dobavu. Bilo je samo pitanje vremena kada će to učiniti i zato smo smanjivali ovisnost o ruskom plinu, dodala je.
– Mjerama se želi pomoći najranjivijim građanima i poduzećima. Štogod učinili, morat ćemo štedjeti, ali štedjeti na pametan način. Struja koja se troši u vršnim razdobljima je najskuplja i stoga je potrebna strategija za izjednačavanje potrošnje tijekom dana, rekla je von der Leyen.
Drugi prijedlog uključuje ograničavanje prihoda kompanijama koje struju proizvode uz niske troškove, poput onih koji struju dobivaju iz obnovljivih izvora, te preusmjeravanje ekstraprofita ranjivim skupinama građana i poduzeća.
Ideja je da se ograničenje prihoda uvede i za tvrtke koje struju proizvode iz fosilnih goriva. Naftne i plinske tvrtke također su imale goleme prihode, stoga predlažemo njihov solidarni doprinos, kaže von der Leyen.
Države članice trebale bi te prihode ulagati u obnovljive izvore energije kako bi pomogli ranjivim kućanstvima.
Četvrta mjera koju EK predlaže je potpora energetskim tvrtkama kako bi se mogle nositi s nestabilnošću tržišta.
– Predložene mjere uključuju i ograničenje cijene plina koji se uvozi iz Rusije. Cilj je vrlo jasan, moramo smanjiti ruske prihode koje ruski predsjednik Vladimir Putin koristi za financiranje groznog rata protiv Ukrajine, rekla je von der Leyen.
Europska unija već je drastično smanjila uvoz ruskog plina. Na početku rata protiv Ukrajine, EU je uvozio 40 posto plina iz Rusije, a danas devet posto.
Plavi rak je čest specijalitet i poslastica restorana na obalama zapadnog Atlantika, a kod nas na Jadranu predstavlja invazivnu štetočinu koja je dostigla veliku brojnost. Na ovaj problem ukazuju jedinice Univerziteta Crne Gore – Institut za biologiju mora i Prirodno-matematički fakultet, koje trenutno realizuju međunarodni projekat RiskMan u čijem fokusu su strane i invazivne vrste u vodenim ekosistemima.
Dr Ana Pešić, sa Instituta za biologiju mora,navodi da se plavi rak na području njegovog prirodnog staništa suzbija lovom, ali da se kod nas, praksa njegovog korišćenja u ishrani još uvijek nije odomaćila.
„Korišćenjem ovakvih vrsta kao resursa dobija se dvostruka dobit, i to direktnim smanjenjem njihove brojnosti u našim vodama i kroz smanjenje pritiska na domaće vrste koje su često već u stadijumu prelova. Tako kroz jednostavno biranje jela, svako može direktno doprinijeti očuvanju našeg mora“, objašnjava Pešić.
Projekat RiskMan finansira Evropska unija kroz Erasmus + poziv, a uključuje saradnju Univerziteta sa institucijama iz više zemalja, među kojima su zemlje Balkana, Turska i Italija. Fokus ovog projekta je na popisivanju invazivnih vrsta u vodenim ekosistemima i jačanju kapaciteta stručnog kadra po pitanju rješavanja ovog problema.
Dr Pešić objašnjava da ekologija prepoznaje egzotične i invazivne strane, odnosno alohtone vrste, od kojih samo invazivne imaju uticaj na ekosistem kojem ne pripadaju.
“Problem invazivnih vrsta postaje značajniji iz godine u godinu, a uslijed uticaja klimatskih promjena, velikog inteziteta pomorskog i rječnog saobraćaja, trgovine kućnim ljubimcima i drugim faktorima. U Jadranskom moru je zabilježeno više invazivnih vrsta riba i rakova. Neke najpoznatije jesu napuhače (porodica Tetraodontidae), mramornice (vrste roda Siganus), plavi rak (Callinectes sapidus) i riba truba (Fistularia commersonii). Strane vrste u Jadran i Mediteransko more dospijevaju uglavnom iz regiona Crvenog mora, kroz Suecki kanal (lesepsijski migranti) ili iz Atlantskog okeana“, kaže dr Pešić.
Za stanje ekosistema našeg mora, smatra ona, kao i svakog drugog, od najvećeg je značaja umanjivanje uticaja invazivnih vrsta i sprečavanje procesa uspostavljanja populacije, zauzimanja prostora i/ili resursa hrane domaćim vrstama.
„Svi trenutni poremećaji u ekosistemu se mogu pozitivno odraziti na uspjeh invazije neke strane vrste. Klasičan primjer zauzimanja resursa jesu ranije spomenute mramornice, koje zauzimaju sličnu ekološku nišu kao i domaća salpa (Sarpa salpa) i predstavljaju joj direktnu konkurenciju“, navodi dr Pešić.
Ranjivost ekosistema Jadrana, smatra ona, povećana je kroz višedecenijsku intenzivnu eksploataciju većih predatorskih vrsta riba, ali i drugih organizama čije jedinke imaju potencijal da određene invazivne vrste koriste u svojoj ishrani.
„Ribe kakve su kernje ili manje pridnene vrste ajkula mogle bi postati prirodan predator vrstama kakav je plavi rak, međutim, njihova niska brojnost se negativno odražava na uspješnost pomenute predacije“, kaže dr Pešić.
U zavisnosti od karakteristika, dodaje, neke strane vrste mogu biti čak i korisne sa određene tačke gledišta.
„Ako se pogleda socio-ekonomski aspekt morskog ribarstva, vrste kakve su mramornice nemaju nikakav značaj već prave štetu potiskivanjem salpe koja se plasira na tržište. Međutim, vrste kakva je takođe invazivna bijela kernja (Epinephelus aeneus) su jako cijenjene u ishrani i njihov ulov pozitivno utiče na ekonomsku dobit ribara“, smatra dr Pešić.
ONLAJN UPITNIK ZA GRAĐANE: PRIJAVA INVAZIVNIH VRSTA
RiskMan projekat uključuje i razvijanje onlajn upitnika kojim se može prijaviti svaki ulov ili viđenje neke nepoznate vrste.
„Upitnik je dostupan na veb sajtu i stranici Instituta za Biologiju Mora, ali i ostalih partnerskih institucija. Ovim se teži ranom otkriću stranih vrsta koje još uvijek nisu registrovane u našim vodama, ali i bilježenju novih nalaza onih koje to već jesu. Svi zainteresovani građani mogu popuniti upitnik ukoliko naiđu na invazivnu vrstu na bilo koji način, a putem upitnika je moguće dodati i fotografiju jedinke.
Predstavnici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA Zadar) sudjelovali su u 14-dnevnoj međunarodnoj arheološkoj misiji istraživanja nalazišta Skerki Bank u Sredozemnom moru.
Međunaroda arheološka misija realirana je pod pokroviteljstvom UNESCO-a, a hrvatski predstavnici bili su dr.sc. Mladen Pešić, ravnatelj MCPA Zadar te Roko Surić, podvodni arheolog, Odjel prezentacije podvodne baštine MCPA Zadar, piše Novi Radio.
Republika Hrvatska (MCPA Zadar) zajedno s još sedam mediteranskih zemalja i država stranka UNESCO-ve 2001. Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine (Tunis, Alžir, Egipat, Maroko, Španjolska, Francuska, Italija) sudjeluje u međunarodnoj inicijativi zaštite ovog vrijednog arheološkog lokaliteta.
Početkom 2018. godine Italija je obavijestila UNESCO o podvodnom arheološkom otkriću na lokalitetu Skerki Bank na tromeđi Italije, Tunisa i Sicilije. Riječ je o značajnom arheološkom nalazištu na kojem se nalaze ostaci nekoliko brodoloma iz više povijesnih razdoblja (od početka nove ere do Drugog svjetskog rata). Smješteno je na vrlo posjećenoj pomorskoj ruti koja se koristila još od antike i bila je mjesto poznatih pomorskih bitaka i u Drugom svjetskom ratu. Ovo iznimno dragocjeno nalazište, kako zbog arheološke tako i zbog kulturne i biološke raznolikosti, danas je nažalost ugroženo iz više razloga – od nekontroliranog ribolova, nereguliranog prolaska tankera, podvodnih pljačkaša itd. Kako bi se osigurala zaštita podvodne arheološke baštine u međunarodnim vodama, UNESCO-vom Konvencijom iz 2001. godine predviđen je sustav međunarodne suradnje na otvorenom moru. Tunis, kao država koordinatorica u suradnji s Tajništvom UNESCO-a, organizirala je prvi sastanak međunarodnih konzultacija o zaštiti Skerki Bank u 2019. godini. Službeno priopćenje UNESCO-a prenosimo u cijelosti:
Arheološka misija pod pokroviteljstvom UNESCO-a u subotu 3. rujna 2022. godine završila je svoje 14-dnevno istraživanje nalazišta Skerki Bank (Tunis) i Sicilijanskog kanala (Italija) u Sredozemnom moru. Međunarodni znanstvenici iz osam država članica UNESCO-a po prvi su put izradili modele olupina brodova i poboljšali mapiranje područja u svrhu očuvanja vrijedne podvodne kulturne baštine.
Glavna ravnateljica UNESCO-a Audrey Azoulay izjavila je kako je ,,Misija rezultat međunarodne suradnje bez presedana”. Zahvalila se mediteranskim državama članicama koje su zajedno radile na organizaciji i provedbi znanstvenog istraživanja pod koordinacijom UNESCO-a te u okviru 2001. Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine.”
Foto: Novi Radio
U misiji su surađivali istraživači iz Alžira, Hrvatske, Egipta, Francuske, Italije, Maroka, Španjolske i Tunisa. Rad na projektu trajao je 14 dana u međunarodnim vodama na francuskom istraživačkom brodu Alfred Merlin, zatim pod koordinacijom Italije u talijanskom epikontinentalnom pojasu, a potom na tuniškom epikontinentalnom pojasu pod koordinacijom Tunisa.
Glavna ravnateljica UNESCO-a Audrey Azoulay dodala je kako će misija ,, završiti značajnim napretkom, posebno dokumentacijom o brodolomima visoke rezolucije od rimskog razdoblja do 19. stoljeća, što potvrđuje da je Skerki Bank od najvećeg interesa za podvodnu kulturnu baštinu u svijetu”.
Prvi put je izvršeno je mapiranje visoke rezolucije
Arheolozi su pri istraživanju koristili dva različita robota (daljinski upravljana podvodna vozila tkz. ROV) prilagođavajući se geografskim i morfološkim podvodnim područjima. Dizajniran posebno za arheološka istraživanja u dubokim vodama, robot Arthur korišten je za dokumentiranje brodoloma na talijanskom kontinentalnom pojasu.
Arthur je dokumentirao 3 rimska brodoloma otkrivena od strane američke ekspedicije (Ballard-McCann) 1990-ih godina. Posebno se ističe da je stanje očuvanosti brodoloma i artefakata gotovo isto kao i prije skoro 30 godina, brodolomi nisu bili pod utjecajem sedimentacije, bio-erozije ili ljudskih aktivnosti (ribarskih mreža, itd.).
Novi prikupljeni podaci omogućuju fotografije i videozapise veće rezolucije koji pomažu u karakterizaciji i datiranju brodskih tereta. Dokumentiranjem ovih mjesta otkriveni su iznimno važni novi dokazi.
Dokumentirana su 3 nova brodoloma
Na tuniškom kontinentalnom pojasu arheolozi su koristili robota Hilariona za provjeru i dokumentiranje ciljeva novog mapiranog područja. Višesnopni dubinomjer (multibeam sonar) koristio se za istraživanje morskog dna kako bi se osiguralo više informacija o ovom nepoznatom i za plovidbu opasnom području te o eventualnim lokacijama drugih arheoloških ostataka.
Područje oko grebena Keith prvi put je skenirano kako bi se izradila detaljna karta koja prikazuje tragove podvodne kulturne baštine. To je omogućilo znanstvenom i tehničkom timu da dokumentira 3 nova brodoloma koja datiraju (ili koji potječu) od antičkog do modernog razdoblja (19. stoljeće), kao i nekoliko drugih područja od arheološkog interesa.
Foto: Novi Radio
Što je sljedeće?
Nakon sastanka u središnjem uredu UNESCO-a u Parizu koji bi se trebao održati ove jeseni, arheolozi će predstaviti cjelovito i detaljno izvješće. Koristeći video koji su snimili roboti arheolozi planiraju obraditi fotogrametrijski materijal istraženih olupina koje se nalaze na talijanskom kontinentalnom pojasu. Preporuka je i nastavak mapiranja Skerki Bank nalazišta na tuniškom kontinentalnom pojasu. Također planiraju organizirati nekoliko aktivnosti poput znanstvene konferencije, follow-up misija te studija o zaštiti ovih područja.
Ova multilateralna misija je primjer koji treba podijeliti s drugim zemljama kao najbolju praksu za proučavanje, zaštitu i promicanje podvodne kulturne baštine u međunarodnim vodama.
Groblje brodova
Skerki Bank nalazi se u Sicilijskom tjesnacu (Canal du Cap-Bon) duž jedne od najprometnijih pomorskih ruta na Sredozemlju, no također je i jedna od najopasnijih. Plitke vode i stjenovito morsko dno koje se skriva na dubini nižim od metra ispod površine, uzrok su brodoloma tisućama godina, od antičkih trgovačkih brodova do brodova iz Drugog svjetskog rata. Tijekom proteklih desetljeća neke od ovih brodoloma opljačkali su ronioci amateri, ugrožavajući ovaj dragocjeni povijesni resurs.
Arheološka misija
Brod Alfred Merlin, kojeg je osigurala Francuska, vrhunski je arheološki istraživački brod opremljen tehnologijom podvodnog mapiranja i snimanja. Istraživanje samih brodskih olupina provode dva daljinski upravljana podvodna vozila (ROV), dubokomorski roboti koji mogu doseći područja koja su prije bila nedostupna roniocima. Na brodu je više od 20 znanstvenika, istraživača i predstavnika svake od 8 država članica, kao i stručnjak iz UNESCO-a.
Ključni podaci
• 8 zemalja
• 14 dana misije
• 20 arheologa
• Robot Arthur: 21h09 pod vodom (dubine 700-900m)
• Robot Hilarion: 18h11 pod vodom
• 400 sati video snimki
• preko 20 000 fotografija
• 10 km2 površine pokrivene višesnopnim sonarom na Skerki Bank-u, višesnopni sonar ponudio je snimanje visoke razlučivosti u daljinskom intervalu od svakih 25 metara na području od 2 km2.
Feelsgood, prvi hrvatski fond rizičnog kapitala za investiranje s društvenim učinkom, sklopio je ugovor o ulaganju u Juicefast – novoosnovani hrvatsko-slovenski foodtech startup specijaliziran za tehnološki naprednu proizvodnju 100% prirodnih detoksikacijskih sokova i zdravih obroka te na njima temeljenih programa za podizanje razine fizičkog i mentalnog zdravlja.
Radi se o investiciji vrijednoj 500.000 eura ili gotovo 3,8 milijuna kuna koje će Juicefastu pomoći unaprijediti proizvodnju visokokvalitetnih sokova za post od voća i povrća te zdravih obroka, ali i da oni budu dostupni što većem broju korisnika koji žele regulirati svoju tjelesnu težinu te tako unaprijediti svoje zdravstveno stanje.
Pozitivni utjecaj na društvo jedan je od glavnih kriterija kojim se Feelsgood vodi pri odabiru projekata u koja će uložiti. Bez obzira radi li se o nekom okolišnom, ekonomskom ili socijalnom izazovu, financirani startup treba svojim djelovanjem doprinijeti njegovom rješavanju i to na mjerljiv način.
Suosnivači Juicefasta su braća David i Marko Dravinec koji su svoja dva već postojeća, zasebna poslovna poduhvata (Detox.hr i pilot projekt Zdravi obroci) uz pomoć Feelsgooda spojili u novu tvrtku registriranu u Sloveniji. Ona objedinjuje njihova individualna znanja, poduzetničko iskustvo te zajedničku snažnu usmjerenost na uravnoteženu prehranu, zdrav način života te kružno gospodarstvo.
Juicefastov tim od desetak mladih stručnjaka najkvalitetnije prirodne namirice, voće i povrće pretvara u zdrave obroke i sokove procesom obrade visokim hidrostatskim tlakom (HPP). Riječ je o revolucionarnoj metodi koja, za razliku od klasične pasterizacije, sačuva okus, boju, teksturu, enzime i nutrijente u najvećoj mogućoj mjeri. Mogu ponuditi i cjelovite planove za fasting procese u trajanju 2 ili 4 tjedna.
„Ovo veliko ulaganje shvatili smo kao priznanje za dosad ostvarene individualne rezultate, ali i poticaj da pod novim brendom Juicefast nastavimo graditi ono u čemu smo najbolji. Želja nam je našim kvalitetnim proizvodima te edukacijom pomoći ljudima da se riješe sve izraženijeg problema pretilosti. Istovremeno, podupiremo lokalna obiteljska gospodarstva od kojih nabavljamo većinu sirovina, a u konačnici brinemo o prirodi kompostiranjem nusprodukata proizvodnje“, istaknuo je David Dravinec, direktor Juicefasta.
Osnovna misija fonda Feelsgood upravo je ulaganje u mlade i perspektivne tvrtke u Hrvatskoj i Sloveniji koje svojim poslovanjem donose pozitivnu promjenu u društvu zadovoljavajući barem neki od globalnih ciljeva UN-a za održivi razvoj. Fond je u cijelosti razvijen u Hrvatskoj, a i sav investicijski kapital od otprilike 30 milijuna eura nalazi se našoj zemlji.
Suosnivač fonda Feelsgood, Dinko Novoselec, komentirao je posljednju u nizu investicija fonda:
„Veseli nas što smo, bez obzira na globalnu neizvjesnost i nesigurnost, uspjeli pronaći novog i perspektivnog člana našeg rastućeg portfelja, prvog u Sloveniji. Njihov naizgled jednostavan proizvod itekako može doprinijeti suzbijanju epidemije modernog doba – pretilosti, a koja je još dodatno pogoršana kao posljedica pandemije koronavirusa. Jako nam se svidio entuzijazam braće Dravinec da na mjerljiv način pomognu ljudima, lokalnom gospodarstvu i okolišu. Sve ta tri područja u Feelsgoodu su nam iznimno važna te vjerujemo da će Juicefast uistinu postati poznati foodtech brend u cijeloj Hrvatskoj, Sloveniji i šire.“
Ukupna nedavna investicijska runda u Juicefast iznosila je 750.000 eura, pri čemu je Feelsgood kao vodeći investitor izdvojio spomenuti iznos od pola milijuna eura.
Na budvanskoj rivijeri trenutno boravi 22.480 registrovanih gostiju, što je za 17% više u odnosu na prošlu godinu.
U hotelima odmara 11.770 turista, među kojima su najbrojniji gosti iz Srbije, Izraela, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Kazahstana, Velike Britanije, Češke, Poljske i Egipta. U odnosu na 2021. godinu, turista u hotelima je više za 30%.
U privatnom smještaju je 10.230 registrovanih gostiju, među kojima su najbrojniji gosti iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Njemačke i Poljske.
U ostalim vidovima smještaja je registrovano 480 gostiju.
Prema podacima Turističke organizacije opštine Budva i procjeni broja gostiju u privatnom smještaju na osnovu parametra iznesenog komunalnog otpada sa područja opštine Budva, u Budvi ukupno boravi oko 32.000 gostiju, odnosno 23% više nego u istom periodu prošle godine.
Prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku – MONSTAT, tokom prvih sedam mjeseci u Budvi je ostvareno 234.984 dolazaka i 945.815 noćenja u kolektivnom smještaju. Od tog broja, 207.956 odnosi se na dolazak inostranih, a 27.028 na dolazak domaćih gostiju. Najveći udio u ukupnom broju dolazaka za prvih sedam mjeseci u hotelima, ostvarili su gosti iz Srbije, Albanije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Turske, Poljske, Rusije i Hrvatske. Kada su u pitanju vanevropske zemlje, najveći broj dolazaka ostvaren je sa tržišta Izraela, Sjedinjenih Američkih Država, Kine i ostalih i azijskih zemalja.
