Najveća vjetroturbina na svijetu, s rotorom promjera od 260 metara, počela je proizvoditi struju u Kini. Zove se MySE 16-260, okreće se u Južnom kineskom moru, viša je od Kipa slobode u New Yorku i tijekom godine može napajati strujom čak 80.000 stanovnika
Trenutno najveća vjetroturbina na svijetu, MySE 16-260, koju je razvila kompanija Ming Jang, sredinom mjeseca počela je raditi u Južnom kineskom moru. Prema priopćenju kompanije, promjer rotora ove vjetroturbine iznosi 260 metara, dok su lopatice dugačke 123 metra.
Visoka je 152 metra. Usporedbe radi, Kip slobode u New Yorku visok je “samo” 93 metra. Ali osim veličine, impresivna je i snaga vjetrenjače, koja iznosi 16 MW, piše B92, a prenosi Poslovni.
Svaki put kada napravi pun krug u elektromrežu šalje preko 30 kilovat-sati struje. Procjenjuje se da će godišnja proizvodnja vjetroturbine dostići 67 gigavat-sati što je dovoljno za napajanje strujom 80.000 stanovnika, navodi portal Klima101.
Naravno, ni njen doprinos borbi protiv klimatskih promjena neće biti zanemariv: kako se navodi, u tijeku godine vjetrenjača će uštedjeti oko 56.000 tona ugljikova-dioksida.
Može podnijeti tajfune koji pušu preko 280 kilometara na sat, što je izuzetno bitno imajući u vidu lokaciju vjetroparka u sklopu kojeg se nalazi. Na tom području, navode mediji, preko 200 dana godišnje pušu izuzetno jaki vjetrovi.
Kako bi se pripremila za tajfune i jake vjetrove, vjetroturbina je opremljena s tisuću senzora. Oni će, koristeći tehnologiju digitalnog blizanca, omogućiti da se vjetrenjača prilagodi vremenskim uvjetima, čime se unapređuje njena efikasnost i izdržljivost.
Nova vjetroturbina je status najveće preuzela od vjetrenjače s rotorom od 252 metra.
Međutim, kompanija Ming Jang je početkom ove godine najavila da radi na razvoju još veće vjetroturbine, kapaciteta 18 MW, čiji će rotor biti preko 280 metara, dok će dužina lopatica biti 140 metara.
Posljednjih godina svjedočimo pojavi sve većih i snažnijih vjetrenjača, kako na moru tako i na kopnu.
U svijetlu energetske tranzicije, čovječanstvo sve više struje generira pomoću vjetra. Prošle godine zabilježeno je rekordno povećanje u proizvodnji struje od 265 teravat-sati (14% više u odnosu na godinu ranije). Među obnovljivim izvorima, jedino solari rastu brže.
Zaključno s 2022. godinom, svijet je dobio iz vjetroparkova dobio preko 2100 teravat-sati struje. Ipak, kako bismo dostigli neto nulte emisije do sredine stoljeća, neophodno je da se to poveća na 7400 teravat-sati do kraja desetljeća.
Ovo će zahtijevati da se do 2030. u toku godine instalira 350 GW novih vjetroparkova, što je skok sa 75 GW u godini za nama, proračunala je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).
Na društvenim mrežama su se pojavile nove snimke koje navodno prikazuju brod koji je oštećen tijekom napada na crnomorsku bazu u ruskom Novorosijsku. “Ukrajinski mornarički dronovi su napali i uspjeli oštetiti ruski ratno-desantni brod Olenegorski Gornik koji sada pluta na boku i odvlače ga”, piše NOELREPORTS, stranica koja prati rat u Ukrajini.
Big news coming from port city Novorossiysk, Russia. Ukrainian Naval drones attacked it and managed to damage the Russian Project 775 war/landing ship Olenegorsky Gornyk which is now floating on its side and is towed away. pic.twitter.com/4rwf5UqHUQ
Rusija je ranije jutros priopćila kako je odbila napade ukrajinskih mornaričkih i zračnih bespilotnih letjelica na svoju pomorsku bazu u Novorosijsku na Crnom moru i na anektirani poluotok Krim. “Sinoć su ukrajinske oružane snage, uz pomoć dva bespilotna broda, pokušale napasti pomorsku bazu Novorosijsk”, objavilo je rusko ministarstvo obrane na Telegramu.
“Čamci bez posade otkriveni su i uništeni redovnom paljbom s ruskih brodova koji su štitili pomorsku bazu”, dodali su. U Novorosijsku, velikoj naftnoj luci, završava naftovod dug oko 1500 km od naftnih polja zapadnog Kazahstana i ruskih regija koje se nalaze sjeverno od Kaspijskog jezera. Većina kazahstanske nafte za izvoz prolazi kroz ovaj naftovod.
Stotine vatrogasnih intervencija zabilježeno je u Sloveniji od sinoć zbog bujičnih poplava koje su uzrokovale obilne padaline. Tri kampa su evakuirana, nekoliko mjesta je odsječeno od ostatka zemlje. Crveno upozorenje proglašeno je za sjeverozapadno, sjeveroistočno područje i središnji dio države.
Ministar obrane Marjan Šarec posjetio je stožer Civilne zaštite i kazao da su izvanredne mjere proglašene za mjesto Kamnik. Istaknuo je da je situacija ozbiljna i pozvao je građane da ne otežavaju rad spasilačkim službama.
Najjači pljuskovi bili su na području južnog podnožja Julijskih Alpa te na području između Idrijskog Hribovja prema Gorenjskoj i Koruškoj. Na tim područjima noćas je palo između 100 i 200 litara po četvornom metru, rekao je slovenski meteorolog Brane Gregorčič, prenosi portal Slovenske televizije.
– To je mjesečna količina oborina. Međutim, na moru nije pala ni kap kiše. Razlike u Sloveniji vrlo su velike. Ponekad netko ima velikih problema, a drugi pak smatraju da upozorenje i nije bilo potrebno, izjavio je Gregorčič za Radio Sloveniju.
Istaknuo je i da je danas upozorenje za sjeverno područje podignuto na crveno, i to zbog obilnijih oborina predviđenih za večeras. Glavnina oborine prenijet će se sa zapada na istok.
Poplave su zahvatile Gorenjsku, Korušku i Zgornjesavinjsku kotlinu
U Koruškoj su mnoge ceste zatvorene za promet, rijeke su već prešle korita, poplavljene su mnoge kuće i podrumi, a pokrenula su se i brojna klizišta, rekli su danas za STA iz slovenske Uprave za zaštitu i spašavanje u Sloveniji.
Općina Solčava trenutno je odsječena od svijeta.
Kako su danas za STA rekli u spomenutoj upravi, situacija se mijenja iz minute u minutu, zatvoren je most kod Dravograda, vrlo je otežan prolazak do Prevalja i Črne na Koroškem. Mnogi Korušci zarobljeni su u svojim domovima i zovu pomoć jer ih voda poplavljuje.
U Slovenj Gradcu su već dva puta morali uključiti sirenu zbog izlijevanja rijeke Suhadolnice. U Črnoj na Koroškom vatrogasci pak jako teško dolaze do mještana jer je Meža poplavila središte grada, a vrlo je visok i vodostaj Drave u Dravogradu.
– Svima koji pozivaju broj 112 savjetujemo da ostanu u kućama, da po mogućnosti odu na više katove, kako bi se pobrinuli za vlastitu sigurnost, poručili su iz Regionalnog centra za zaštitu i spašavanje Slovenije.
Zapovjednik Civilne obrane Zapadne Štajerske Janez Melanšek izjavio je danas za STA da je većina cesta u Gornjoj Savinjskoj dolini neprohodna, a do Općine Solčava se uopće ne može doći. Rijeka Savinja izlila se iz korita, a tijekom dana očekuju se problemi s izlijevanjem rijeke na području Laškog, koje je navodno poplavljeno.
Regionalni centar za obavješćivanje Celje uključio je sirene zbog velike opasnosti od poplava.
Obilne oborine izazvale su izlijevanje vodotoka i odrone u mnogim područjima Gorenjske.
Zapovjednik Civilne zaštite za Gorenjsku Klemen Šmid za STA je pojasnio da je trenutačno najteže pogođeno škofjeloško područje sa Selškom i Poljanskom dolinom koje su odsječene zbog zatvorenih prometnica. Problema ima i u tržiškoj općini.
Operskim arijama istaknutih svjetskih kompozitora sinoć je na Kanli kuli obilježen jubilej – deset godina Operosa Montenegro opera festivala u Herceg-Novom. Publika je u dvočasovnom programu uživala u izvanrednom umjeću sopranistkinje Petre Radulović, meco sopranistkinje Slavice Božović, tenora Stevana Karanca, baritona Lazara Parežanina i Operosa orkestra pod dirigentskom palicom Natalije Mićić.
Čast je što Herceg-Novi ima priliku da bude domaćin Operosa festivalu koji je značajna manifestacija visoke kulture, kazao je predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić zahvalivši organizatorima i idejnim tvorcima, a posebno umjetničkoj direktorici Operosa fondacije Ketrin Hataji na uloženom trudu i znanju kako bi značaj i ljepota opere svima bila bliža.
Operosa festival
„Vjerujem da se uloženi trud isplatio. Novska publika, kao i gosti sa svih strana svijeta, sada imaju priliku u našem gradu čuti i vidjeti, ali i osjetiti čar operskih arija svjetskog kvaliteta. To je još jedan segment u kulturnom mozaiku Herceg-Novog koji nam je bio potreban kako bismo svima koji ovdje žive i u naš grad dolaze kao turisti, ponudili nešto novo, a istinski vrijedno. Kao festival jedinstven u Crnoj Gori, Operosa doprinosi da naš grad bude jedinstvena operska scena, na otvorenim mediteranskim pozornicama. Zato i ne čudi najnovija informacija da je Herceg-Novi u vrhu liste najboljih primorskih gradova na svijetu zahvaljujući njegovim kulturnim i prirodnim potencijalima“, kazao je predsjednik Katić.
Operosa festival
Naglasio je da su jubileji vrijedni hvale i pomena, a desetogodišnjica Operose tek početak života ove manifestacije u Herceg-Novom.
Godišnja izložba Udruženja likovnih umjetnika Tivta „Tivatska likovna scena“ biće otvorena u JU Muzej i galerija Tivat u subotu 5. avgusta u 21 sat.
Postavku radova čine umjetnička ostvarenja članova Udruženja koji će se publici predstaviti na dva nivoa izložbenog prostora. Svoje radove će predstaviti: Ivan Knežević, Ljubomir Popadić, Mile Albijanić, Ivica Aranđus, Momčilo Macanović, Biljana Račeta, Dragana Mladenović, Milica Marković Rajčević, Andrijana Ivanda Rocheux, Iva Gopčević Čelanović, Tanja Nikolić, Zoran Kruta, Ana Bulatović Lili, Hana Mirkov, Zvonko Grabić, Vladimir Knežević.
Izložbu će otvoriti direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić, a prisutnima će se obratiti i predsjednik udruženja gospodin Ivica Aranđus.
Posjetioci će ovu izložbu moći da pogledaju do 30. avgusta.
20 odsto popusta na kompletan asortiman u renoviranom Aroma marketu u Igalu
Na dobro poznatoj lokaciji u ulici Sava Ilića br.30 (Mimoza centar) u Igalu, danas u 10 sati otvoren je potpuno renoviran AROMA market.
Tim povodom, danas, sjutra i u ponedjeljak, za sve potrošače obezbijeđen je popust od 20 odsto na cjelokupan asortiman kao i brojni pokloni. Na dan otvaranja za najmlađe je organizovano i druženje sa animatorima. Više informacija o cjenovnim povoljnostima i akcijama možete naći ovdje.
„Kompanija „Domaća trgovina“ nastavlja sa renoviranjem i unaprjeđenjem prodajne mreže AROMA i CITY marketa, prateći potrebe potrošača i njihova očekivanja od savremenog sistema kao što je naš. Okolnosti u Igalu su bile nešto drugačije pa smo pored standardnih procesa renoviranja i ugradnje novih i savremenih sistema za čuvanje i hlađenje svježeg mesa, mlijeka, mesnih i mliječnih prerađevina i uređenja ambijenta, izvršili kompletnu zamjenu infrastruktura/instalacije objekta“ – saopštili su iz kompanije kompanije Domaća trgovina.
Aroma Igalo
„U ovom dijelu Igala, AROMA je dobro poznata mještanima i turistima koji borave u našem gradu, pa smo nastojali da market ima sve one segmente koji su potrebni za obavljanje kupovine na jednom mjestu. Tu je samouslužna AROMA pekara sa raznovrsnim hljebovima i pecivima koji se peku u okviru marketa pa su potrošačima uvijek dostupni svježi hljebovi. Sekcija mesa na mjeru je dopunjena sa desetak vrsta već zapakovanog svježeg mesa iz naše Domaće mesare. Za sve mještane i turiste u ovim toplim ljetnjim danima, pored AROMA pekare, možda je najznačajnija i sekcija gotovih jela sa bogatom ponudom za kompletan obrok, te proširena sekcija svježeg voća i povrća. Proširen je i asortiman naše robne market Montella i italijanskog brenda Conad, koji mogu da se nađu jedino u našim marketima u Crnoj Gori. Pozivamo sve potrošače da posjete naš novo-uređeni market u Igalu i iskoriste akcije i promocije koje smo im obezbijedili“ – dodali su iz ove kompanije.
Posjetite novi AROMA market i uživajte u kupovini uz toplu dobrodošlicu.
Antun Sbutega predstavio svoj slikarski opus - foto M.D.P.
1 od 9
Antun Sbutega predstavio svoj slikarski opus
Prčanj čest motiv na slikama
Atmosfera na otvaranju izložbe
Martinović otvorio izložbu
I jedrenjaci omiljena tema
Djeca među publikom na otvaranju izložbe
Autoportret i portret Jovice Martinovića, Kapa o Krnevala
Atmosfera na otvaranju izložbe
Anđeo nad Bokom
Slikarski talenat profesora dr Antona Sbutege predstavljen izložbom “Itaka” u Galeriji Pomorskog muzeja
Ne živi za slikarstvo niti od slikarstva, jednostavno crta, slika od djetinjstva do danas, te je glavni motiv da se prof. dr Anton Sbutega predstavi izložbom “Itaka” njegova želja da komunicira sa svojim sugrađanima, prijateljima, članovima porodice, rođacima, školskim drugovima/drugaricama. Pritom je svjestan svojih visokih estetskih kriterijuma, bez namjere da gradi umjetničku karijeru i nije mu važno šta će reći umjetnički kritičari. U postavci izložbe otvorene u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore nalazi se izbor od 23 slike rađene tehnikom ulje na platnu, a sve se odnose na Boku, njegovu Itaku- metaforu za mjesto odakle se kreće u životne avanture i u koje se vraća. Nastale su tokom proteklih 35 godina i stilski pripadaju figurativnom slikarstvu, ali Sbutega kroz prikazivanja fizičke dimenzije nastoji da pronikne u metafizički prostor.
-Ovdje ima nešto pejzaža, nekoliko anđela, svetaca, ali to je izbor iz mnogobrojnih slika koje sam radio, a koje nisu vezane samo za Boku kao temu, nisu samo ulja na platnu već i sve druge tehnike, od crteža, do tempera, pastela. Nekad sam crtao i sad ponekad crtam stripove, kaže Sbutega za Boka news.
Smatra da bavljenje profesionalnim slikanjem ne daje potpunu slobodu umjetniku, jer ako se posvetite književnosti, slikarstvu i od toga treba da živite, (ali ne da vam je tata, đede ili stric iz Amerike obezbijedio egzistenciju, pa onda možete slobodno da se bavite slikanjem), morate da radite i kad vas je volja i kad vas nije volja, da te slike prodajete, da izlazite na tržište, da nastojite da se dopadnu publici, kritici. To, pak znači da nemate potpunu slobodu u stvaralaštvu.
I jedrenjaci omiljena tema
-Velikim slikarima nije nužna ova vrsta slobode koju sam izabrao, ali to je moj izbor. Slikanjem, pisanjem se bavim kad je mene volja, koliko me je volja i ne zarađujem od toga, nije mi izvor prihoda. Ne kažem da je to nužno niti da su slikari koji su se posvetili umjetnosti manje slobodni, govorim o svojim kriterijima, svako ima drukčiji pristup, pojašnjava Anton Sbutega i dodaje da umjetnici načelno, a time i slikari danas su u mnogo boljoj poziciji nego što su bili u prošlosti.
-Sve do XIX vijeka slikali su za mecene, manje se slikalo za prodaju, a mecene su bili plemići, kraljevi, carevi, kardinali, pape, patrijarsi…morali su da slikaju ono što im traže, kad im traže, što nije bilo loše, jer slikarstvo upravo u tom period doživljava svoje vrhove. A onda postepeno se prelazi na slikanje za tržište. Prva generacija- impresionisti, postimpresionisti, mnogi od njih su umrli u bijedi jer nisu bili priznati za života (Van Gog, Modiljani…). Danas profesionalni slikari, umjetnici načelno, imaju neuporedivo veće tržište, ono je globalno, prema tome imaju bolje šanse za uspjeh.
Prije nisu postojale ni akademije, u vrijeme renesanse, baroka slikari su imali tretman zanatlije, ko je bio talentovan, već sa 12 godina je ulazio kao kalfa u radionicu, takvi mladi ljudi su bili pomoćnici koji su miješali boje, pa su kasnije oni talentovaniji poslije postajali slikari, bio je to mučan posao. Danas idete na akademije, mnogo je lakše, ali se često misli da je nekada svijet bio bolji- nije tačno, treba imati istorijsku memoriju, objašnjava umjetnik, čiji unuci vole da slikaju od malena, idu i u slikarske škole.
Prvi honorar kaže, zaradio je sa 14 godina, kada je na zahtjev mecene don Nika Lukovića, restaurirao oštećenu sliku jedrenjaka “Libertas” iz XIX vijeka na Prčanju. Kao student ekonomije u Beogradu takođe je zarađivao slikajući na drvenim komadima.
Prisutne je pozdravila direktorica Pomorskog muzeja Maja Uskoković.
Svrstavajući slikarstvo u niz Tonijevih talenata kao što su diplomatija, spisateljski, dramaturški i mnogi drugi, Ratimir Martinović, direktor Međunarodnog festivala KotorArt, vidi ovu izložbu kao potrebu njenog autora za iskazivanjem svoje čežnje i nostalgije.
Martinović otvorio izložbu
-Rekao bih da je ona dio svih nas i ta luka kotorska, Boka, bez obzira da li smo u nju utisnuti cijeloga života ili smo se otisnuli u razne svjetske meridijane, bila je, biće i ostaće životna luka, uključujući i vječni život svih nas koji smo odatle potekli, kazao je Martinović, dodajući da je ova izložba takođe “jedan lijepi trenutak u građanskom životu Kotora”.
– Nemamo baš često priliku da organizujemo muzičke ili likovne događaje ljudi koji nisu profesionalci. Volio bih da je ovakvih događaja i više. Mislim da će nam ovo biti dodatna motivacija da konačno zaokružimo nešto što već imamo konceptualno riješeno – likovni program KotorArta, za koji već postoji ozbiljno interesovanje lokalnih slikara koji kao Toni u zadnjih 30 godina samo u ekskluzivnosti svoga doma taj talenat dijele. Ja vam želim da uronite u ove divne slike sa svim detaljima Boke ili još bolje da uplovite u luku-Boku koju je on tako divno oslikao. Ove slike odišu nečim što nisu kruzeri, turisti, profit, niti suvenirnice, nego je jedno drugo vrijeme, istakao je Martinović.
Izložba je otvorena do 16. avgusta
Stripove crta za svoje zadovoljstvo
-Stripovi su vrlo značajni medij u mom životu još od djetinjstva. Kopirao sam stripove poznatih jugoslovenskih strip-crtača, kao što je Andrija Maurović, koji su uglavnom objavljivali u „Plavom vijesniku“ iz Zagreba, „Kekecu“ i „Politikinom zabavniku“ u Beogradu (čuvao sam ukoričene sve te edicije). Prvi kompletni strip na temu naučne fantastike nacrtao sam sa 14 godina i bio sam ga poslao na konkurs „Plavog vijesnika“ „za nove strip-crtače“- nisam dobio nijednu od prve tri nagrade, bili su to odrasli autori, ali sam dobio pohvale. Onda sam htio da se posvetim profesiionalno crtanju stripova, ali sam odustao od toga, pa sam crtao stripove za moju djecu, moje unuke i sada za svoje zadovoljstvo.
Nemam neki posebni slikarski žanr koji mi je miliji od drugih, radim u svim tehnikama i na svim materijalima, kazao je Sbutega u razgovoru za Boka news.
Predsjednici šest mediteranski država pozvali su na preduzimanje hitnih koraka za rješavanje “klimatske krize” nakon što su veći dio Evrope pogodili veliki toplotni talasi, šumski požari i poplave.
“Ekstremne prirodne pojave uništavaju ekosistem i ugrožavaju naš svakodnevni život, naš način života”, navodi se u saopštenju koje su potpisali predsjednici Italije Serđo Matarela, Grčke Katerina Sakelaropulu, Hrvatske Zoran Milanović, Slovenije Nataša Pirc Musar, Malte Džordž Velja i Portugalije Marselo Rebelo de Souza.
Ističe se da “nema više vremena za gubljenje”, kao ni za “kompromis iz političkih ili ekonomskih razloga”, prenosi Rojters.
U saopštenju se navodi da je posebno mediteranski region izložen rizicima od nestašice vode i dezertifikacije.
“Sve mediteranske zemlje moraju da koordiniraju, reaguju i da se uključe u kolektivne napore da se zaustave i preokrenu efekti klimatska kriza”, dodaje se u saopštenju.
Saopštenje je izdato na inicijativu Matarele i Sakelaropulu nakon njihovog telefonskog razgovora, prenosi Tanjug.
Velika područja Mediterana su prošlog mjeseca bila na udaru intenzivnog toplotnog talasa, a smrtonosni požari buktali su od Alžira do Turske.
Strahuje se da će ovakva ekstremna ljeta u Južnoj Evropi nanijeti štetu turističkoj industriji, ali i žetvi, što su dva glavna oslonca ekonomija tog regiona.
Ističe se da “nema više vremena za gubljenje”, kao ni za “kompromis iz političkih ili ekonomskih razloga”, prenosi Rojters.
U saopštenju se navodi da je posebno mediteranski region izložen rizicima od nestašice vode i dezertifikacije.
“Sve mediteranske zemlje moraju da koordiniraju, reaguju i da se uključe u kolektivne napore da se zaustave i preokrenu efekti klimatska kriza”, dodaje se u saopštenju.
Saopštenje je izdato na inicijativu Matarele i Sakelaropulu nakon njihovog telefonskog razgovora, prenosi Tanjug.
Velika područja Mediterana su prošlog mjeseca bila na udaru intenzivnog toplotnog talasa, a smrtonosni požari buktali su od Alžira do Turske.
Strahuje se da će ovakva ekstremna ljeta u Južnoj Evropi nanijeti štetu turističkoj industriji, ali i žetvi, što su dva glavna oslonca ekonomija tog regiona.
Hrvatska je u četvrtak uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog obilježavanja devedeset godina školskog broda “Jadran”, jedrenjaka koji Hrvatska uporno pokušava vratiti od 1991.
Šezdesetak metara dugačak bijeli jedrenjak izgrađen je 1933. i otad do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka. Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991. tada upisan u matičnoj luci Split i do danas je u toj zemlji.
Crna Gora od prošle sedmice nizom događanja obilježava 90. godišnjicu broda, zbog čega je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova RH u noti izrazio „najoštriji protest”.
“Svojatanje tuđe imovine protivno je uobičajenim uzusima, međunarodnom pravu i europskim vrijednostima za koje se je Crna Gora opredijelila”, stoji u saopštenju ministarstva.
Službeni Zagreb je pozvao Podgoricu da prioritetno pristupi bilateralnom rješavanju sudbine tog broda, „simbola višestoljetne hrvatske pomorske tradicije” te da dotad izbjegava jednostrane aktivnosti koje su suprotne nastojanjima da se u duhu dobrosusjedskih odnosa, načelima poštivanja i međunarodnog prava pronađe trajno rješenje.
Jadran
Zrinjevac podsjeća da Ugovor o pitanjima sukcesije daje pravni okvir i obvezuje države nastale raspadom SFRJ da riješe pitanje vojne imovine, pa očekuje da Crna Gora potvrdi vlasništvo Hrvatske nad tim brodom te joj ga preda.
To će pitanje ostati redovita tema svih bilateralnih sastanaka između dviju susjednih država i Hrvatska će nastaviti ustrajati na povratku jedrenjaka, navodi se u saopštenju.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 25. jula do 01. avgusta ove godine, pokazali su da je na 80,7% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 13,8% lokacija dobrog, na 4,6% lokacija zadovoljavajućeg, dok je na 0,9% lokacija voda bila lošeg kvaliteta kvaliteta.
Ovakvi rezultati pokazuju da je morska voda na većini crnogorskih kupališta sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju. Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.
U opštini Herceg Novi uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 13 ona bila odličnog, na 7 dobrog, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.
U Kotoru na 12 lokacija voda bila odličnog, a na 2 lokacije dobrog kvaliteta.
Na području opštine Tivat, voda je bila odličnog kvaliteta na 6 ispitivanih lokacija, dobrog na 2, a zadovoljavajućeg na 1 lokaciji.
Kada je u pitanju opština Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 15, dobrog na 1, a zadovoljavajućeg na 2 lokacije. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 31, a dobrog na 1 lokaciji u opštini Budva.
Program se realizuje na 15 lokacija u opštini Bar, od kojih je na njih 11 voda bila odličnog kvaliteta, na 2 dobrog, na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta, dok je na lokaciji voda za kupanje “Žukotrlica 02” voda bila lošeg kvaliteta. Na kupalištima u okviru ove vode za kupanje istaknuta je crvena zastavica, kao simbol zabrane kupanja na istima.
Podaci o realizovanim ispitivanjima dostavljeni su i republičkom inspektoru za vode koji će u daljem postupanju preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Institut za biologiju mora nastavlja uzimanje uzoraka morske vode sa ove lokacije, a o dobijenim rezultatima ćemo naknadno obavijestiti javnost.Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na našem i engleskom jeziku.
