Kanabis najkorištenija droga među mladima

0
Kanabis najkorištenija droga među mladima
Foto AP

Najviše mladih na Zapadnom Balkanu koristi kanabis, navodi se u izvještaju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, koji je objavljen krajem 2022. godine.

Ističe se i kako je Zapadni Balkan postao ključan akter na regionalnom i europskom tržištu drogom.

Razlog za to je, dijelom, u geografskom položaju na raskrižju glavnih ruta krijumčarenja droga, ponajviše balkanske rute heroina, kanabisa, ali sve više i ruta kokaina i sintetičkih droga.

Iako dostupni podaci pokazuju da je ukupna upotreba droga u zemljama Zapadnog Balkana niska u usporedbi s međunarodnim standardima, mogu se uočiti značajne razlike u obrascima korištenja, različitim dobnim skupinama i vrsti opojnih droga.

Glavne rute krijumčarenja droge na Zapadnom Balkanu.

Izvještaj je pokazao da je moguće da su brojevi niži od stvarnih, jer je za sve zemlje regije utvrđena manja spremnost da se prijavi korištenje droge, između ostalog, zbog društvene stigme.

Kriminalne mreže na Zapadnom Balkanu, navodi se u izvještaju, usvojile su šifriranu komunikaciju i koriste online tržišta i kriptovalute kako bi pokušali zametnuti novčani trag.

To sugerira da tržište droge u regiji postaje sve više digitalno omogućeno, a ta tehnologija i druge povezane operativne inovacije donose prednosti kriminalnim mrežama uključenim u proizvodnju droge, trgovine i pranja novca.

Još jedan problem regije jeste i korupcija, koja, navodi se, djeluje kao posrednik za učvršćivanje i širenje zapadnobalkanske kriminalne mreže.

Percipirana dostupnost opojnih droga

Stručnjaci su izvijestili da se većina nedopuštenih droga doživljava kao lako dostupna u regiji, posebno u velikim gradovima.

Dostupni su neki kvantitativni podaci u vezi s percepcijom o dostupnosti tvari iz 2019. godine među učenicima od 15 do 16 godina u četiri zapadnobalkanske zemlje.

U usporedbi s prosjekom prijavljenim u svim zemljama koje sudjeluju u istraživanju, veći udio učenika u Crnoj Gori i Srbiji izvijestio je da su kokain i sintetski stimulansi prilično ili vrlo lako dostupni.

Slično nalazima iz EU, čini se da je utjecaj pandemije COVID-a 19 na korištenje droga povezan s drogama koje se obično kupuju i koriste u kontekstu “noćnog života”, koje nisu bile dostupne tokom razdoblja fizičkog distanciranja i karantina.

Stručno mišljenje je sugeriralo i relativnu stabilnost dijelova tržišta lijekova tokom pandemije, što se može objasniti postojanjem kratkih puteva za kanabis i potencijalno velike zalihe kokaina i heroina.

Internetska tržišta, također, su postala važniji izvor opskrbe tokom pandemije COVID-a 19.

Uloga i utjecaj kriminalnih mreža Zapadnog Balkana na tržište droge u EU

Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana su aktivne u EU, koja predstavlja unosno tržište u neposrednoj geografskoj blizini. Aktivnosti u EU, navodi se u izvještaju, potpomognute su prisutnošću dijaspora iz regije.

Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana postale su aktivne u EU 1990-ih, zbog rata i nestabilnosti u regiji.

Izvještaj navodi da kriminalci iz Zapadnog Balkana gravitiraju mjestima gdje postoji značajna dijaspora.

Primjerice, sjevernomakedonska mreža poznata je kao “Frankfurt mafija” i umiješana je u trgovinu heroina iz Zapadnog Balkana u Frankfurt, ali i Beč.

Dostupnost droga, ispitivanje iz 2019. godine

Kanabis – droga koja se najviše konzumira

Kanabis je najčešće korištena nedopuštena droga u regiji Zapadnog Balkana.

Među mladima u dobi od 15 do 34 godine, procjene godišnjeg broja svih slučajeva pojedinih bolesti kod određenog stanovništva u određenom periodu, kreću se između 1,9 posto za Bosnu i Hercegovinu (2018.), do 12,5 posto u Sjevernoj Makedoniji (2017.). To je niže od procijenjenog EU prosjeka – 15,5 posto mladih u 2020. godini.

Kao što je ranije najavljeno, ovi podaci bi mogli biti drukčiji zbog nedovoljne spremnosti da se govori o upotrebi kanabisa na Balkanu.

Biljni kanabis je najčešći oblik kanabisa koji se koristi u regiji.

Na to ukazuju rezultati iz europskog istraživanja o drogama iz 2021. u pet zemalja regije.

Izvještaj je pokazao da je prosjek od 87 posto onih koji su koristili kanabis u posljednjih 12 mjeseci koristilo biljni kanabis, a 24 posto je izjavilo da je koristilo smolu kanabisa.

Među tim ispitanicima, pronađene su najviše razine prijavljene upotrebe smole kanabisa u Albaniji (54 posto) i na Kosovu (34 posto), dok su najniže bile u Srbiji (7 posto) i Crnoj Gori (9 posto). Ulje ili ekstrakt bili su najpopularniji u Sjevernoj Makedoniji (27 posto).

Razdoblje 2017. – 2020. karakterizira opadajući trend u količinama biljnog kanabisa zaplijenjenog u regiji.

Dok je više od 84 tone bilo zaplijenjeno na regionalnoj razini 2017., uglavnom u Albaniji, količina se značajno smanjila na oko 19,5 tona u 2019. i 14 tona u 2020. godini.

Pregled podataka o zabilježenim zapljenama kokaina u regiji između 2017. i 2020. pokazuje dramatičan porast na gotovo 700 kilograma u 2018.

Usporedbe radi, to predstavlja manje od jedan posto kokaina zaplijenjenog u EU u istoj godini, ali ovaj obim zapljena i dalje je izniman za regiju, navodi se u izvještaju.

Heroin i drugi opioidi i dalje su glavni uzrok štete povezane s drogama u regiji, dok problemi upotreba opioida su glavni razlog zbog kojeg ljudi ulaze u programe odvikavanja.

Predoziranja povezana s heroinom ili drugim opioidima prijavljeni su iz četiri zemlje za koje su dostupni podaci o smrtnosti.

Ovi podaci sugeriraju da je heroin glavni nedopušteni opioid koji se koristi u cijeloj regiji, osim Kosova, gdje većina ljudi koji ulaze u tretman prijavljuje korištenje metadona, te Sjeverna Makedonija gdje se metadon smatra drogom koja se najčešće ubrizgava i također je povezan s većinom prijavljenih smrtonosnih predoziranja drogama, često u kombinaciji s benzodiazepinima.

Heroin se obično ubrizgava, ponekad zajedno s drugim tvarima uključujući kokain.

Zapljene sintetičkih droga

Amfetamin je bio najviše zaplijenjena sintetička droga u Hrvatskoj između 2017. i 2020., nakon čega slijedi MDMA ili ecstasy.

Zapljene amfetamina u ovom razdoblju bile su, uglavnom, u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Podaci o upotrebi novih psihoaktivnih tvari na Zapadnom Balkanu su, navodi se, ipak iznimno ograničeni.

Neki pokazatelj prisutnosti na regionalnom tržištu lijekova može biti izvještaj Europskog internet istraživanja o drogama (EWSD) iz 2021., prema kojem je između devet posto ispitanika u Crnoj Gori i 23 posto u Sjevernoj Makedoniji prijavilo korištenje neke od ovih tvari tokom 2020. godine.

/Adnan Čomor – Meliha Kešmer – Slobodna Evropa/

Očekuju rekordnu posjetu – Praznik mimoze od 17. februara do 4. marta

0
Očekuju rekordnu posjetu – Praznik mimoze od 17. februara do 4. marta
Praznik mimoze – foto Boka News

Praznik mimoze, koji će se u Herceg Novom održati od 17. februara do 4. marta, okupiće rekordan broj posjetilaca, saglasni su predstavnici hercegnovske Turističke organizacije i Direkcije festivala.

“Prema interesovanju agencija i gostiju iz regiona, neke procjene su da na koncertima na otvaranju i zatvaranju možemo očekivati više od deset hiljada ljudi, na Berbi mimoze oko 20 hiljada posjetilaca, a kada je u pitanju velika karnavelska povorka 4. marta učešće je najavilo više od 800 karnevalista iz 20-ak evropskih i gradova regiona”, saopštili su predstavnici Direkcije 54. Praznika mimoze za Radio Crne Gore.

U slavu mimoze organizovaće se 50 događaja tokom 16 dana.

Festival će upotpuniti muzički koncerti Marije Šerifović, Konstrakte, DJ Claptone-a, Tonija Cetinskog, Đorđa Davida i Ivane Peters, Galije, Zvonka Bogdana, kao i Nikole Rokvića i Nede Ukraden.

Predstavnica Turističke organizacije, Natalija Terzić, kazala je da je novost događaj Winter Flower koji je rađen u saradnji sa Exit festivalom. Tačnije, 25. februara će nastupiti jedan od najpopularnijih svjetskih DJ i producenata, Cleptone, zatim Konstrakta sa Zemljom Gruva, Kejt i predstavnici crnogorske elektronske scene P.S. i Bodzie.

“Takođe novina, a odnosi se na sadržaj za djecu je Park mimoze koji će biti smješten u centru grada, tačnije Parku Boka. Najveća atrakcija parka svakalo će biti klizalište, potom bina za dječje predstave, muzičke koncerte, ugostiteljske kućice koje će u ponudi imati za autentične bokeške gastro proizvode ali i suvenire. U svakom slučaju za najmlađe puno sadržaja i zabavnog programa”, navela je Terzić.

Pored muzičkog programa organizovaće se i Fešta od ribe, mimoze i vina, Riblja večera, Maskenbal za djecu i odrasle, Salon vina, Izložba cvijeća, pozorišne predstave za djecu i odrasle, književne večeri uz Ljubivoja Ršumovića i Vedranu Rudan i Likovni salon.

Praznik mimoze – foto Mediabiro

“U programu su i atraktivna trka karićima kroz centar grada, uvijek zanimljivo takmičenje u piciginu, turnir u briškuli i trešeti, kao i trka najljepšim novskim skalinima do Škvera do tvrđave Španjola, za male i velike učesnike”, rekli su iz Direkcije.

Terzić je saopštila da o novčanim sredstvima koja će biti izdvojena za organizaciju festivala još nije moguće precizno govoriti.

“Sredstva za finansiranje programa predviđena su budžetom Opštine kroz izdatke za kulturne manifestacije, kao i budžetom Turističke organizacije, a za određene programske segmente obezbijeđena je podrška sponzora i partnera festivala”, naveli su iz Direkcije.

Tačan iznos sredstva koja će biti raspodijeljena za tu namjenu biće precizno određen do početka festivala, imajući u vidu da on zavisi od logističkih i ostalih segmenata neophodnih za uspješnu realizaciju programa, čije ugovaranje je u toku.

U okviru pripreme festivala kreiran je i sajt Praznika mimoze na kojem se može naći kompletan program i zanimljivosti o jednoj od najstarijih zimskih turističko-propagandnih manifestacija na našim prostorima.

“Kada su u pitanju povoljnosti za strane turiste, poseban fokus ove godine je stavljen na bolje povezivanje Herceg Novog sa najznačajnijim emitivnim tržištima. S tim u vezi, Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine dogovorio je sa crnogorskom nacionalnom avio kompanijom organizaciju većeg broj letova iz Beograda za Tivat u toku praznika”, saopšteno je iz Direkcije festivala.

Narednih dana obilne padavine i jak južni vjetar

0
Narednih dana obilne padavine i jak južni vjetar
Vrijeme Boka Kotorska foto Boka News

U Crnoj Gori se od ponedjeljka do subote očekuje uticaj serije ciklona, što će usloviti obilnu količinu kiše, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS).

Iz ZHMS su kazali da se posebno obilna količina kiše očekuje u centralnim i južnim predjelima i prema sjeveru i sjeveroistoku.

Kako su naveli, posebno jaka kiša i vrlo jak južni vjetar očekuju se u utorak i srijedu.

Iz ZHMS su rekli da će se u planinama smjenjivati kiša, susnježica i snijeg, i da se u petak i subotu očekuje zahlađenje, pa će kiša preći u snijeg.

„Zbog uticaja ciklona i jakog južnog-jugozapadnog strujanja vazduha, u južnom Jadranu, očekuje se značajno podizanje nivoa mora, jaki talasi, uzburkano more i lokalni problemi sa vodom duž obale“, kaže se u saopštenju.

Iz ZHMS naveli su da su zbog očekivane meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu.

„Zbog intenzivne kiše i naglog priliva obilne količine vode, u centralnim i južnim predjelima i na sjeveroistoku, potencijalno su mogući bujični problemi, prvenstveno na bujičnim tokovima, u urbanim sredinama“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su na saobraćajnicama i potencijalno ranjivim mjestima moguća lokalna klizišta ili odroni, posebno gdje su vršeni ozbiljni građevinski zahvati i gdje je narušena prirodna povezanost tla.

„Ova meteorološka situacija potencijalno može da utiče na normalno funkcionisanje infrastrukturnih sistema“, rekli su iz Zavoda.

Zoro Martinetti: Priča o jednoj ljubavi – Blago domu…

0

Predstavljamo vam novu pjesmu “Blago domu”, Novljanina Zorana Zora Martinetti koji je više od pola vijeka član grupe „Exodusi“, a desetak godina svirao je i u Gradskoj muzici Herceg Novi.

Priča o jednoj ljubavi i kako je nastala ova kompozicija je nesvakidašnja, a donosi nam je novski „oriđinal“ Zoro Martinetti.

„Inspirisana Mirinom i mojom ljubavnom pričom, našim gnijezdom koje traje preko 53 godine, jedne junske noći prošlog ljeta, pjesmom nas je iznenadila naša draga prijateljica, tekstopisac, Natalija Preočanin Samardžić, koja je iznjedrila ove dirljive i božanstvene stihove u kojima opisuje život, ljubav, dom i stavlja krunu na našu životnu priču.

Riječi su satkane od najdirljivijih emocija i mislim da je ovo svojevrsni nastavak i odgovor na pjesmu “Koga to volim u Herceg Novom”.

Suprug Natalije Preočanin, kompozitor Branislav Samardžić uradio je muziku, a aranžman naš sin Ivo Martinetti na Tajlandu (Thailand). Spot za ovu odu ljubavi takođe je uradila naša druga sreća u životu – sin Ivo, koji nam je za ovu priču bezrezervna podrška i njegov prijatelj koproducent spota Philippe Klose Guitar Man.

Zoro Martinetti: Priča o jednoj ljubavi – Blago domu…
Zoro Matinetti

Zahvaljujem se našoj dragoj Nataliji, koja mi je natjerala suze na oči kada sam prvi put čuo pjesmu, njenom suprugu Branislavu i našem Ivu. Posebna zahvalnost ide vječitoj inspiraciji, mojoj saputnici, zlatnoj ženi Miri kojoj je i posvjećena pjesma.

“Najbolji brakovi su oni koji su izgrađeni pomoću timskog rada”- Fon Viver je rekao, a ja dodajem da je ova pjesma dokaz za to!” – poručio je Martinetti.

Poslušajte kako je to poslije više od 50 godina reći “Blago domu” tekst Natalija Preočanin Samardžić, muzika Branislav Samardžić, aranžman Ivan Ivo Martinetti, izvođač Zoran Zoro Martinetti, video produkcija Philippe Klose (Joe Bonamassa Guitar Man) i Ivan Ivo Martinetti, PR projekta Viktorija Samardžić.

U Herceg Novom 2,4 hiljade turista

0
U Herceg Novom 2,4 hiljade turista
Ribarsko selo – Foto: @anamarija.bulajic – TO HN

U Herceg Novom trenutno boravi 2,4 hiljade turista, što je 176 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO) od četvrtka, od ukupnog broja gostiju stranih je oko 2,39 hiljada, a domaćih 22.

U hotelima boravi 269 gostiju, a u domaćinstvima 2,14 hiljade. U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih gostiju.

Najava: Praznik mimoze od 17. februara do 4. marta 2023. godine

Mimoza 1
Mimoza 1
Praznik mimoze – festival koji je više od pola vijeka brend Herceg Novog, biće održan od 17. februara do 4. marta 2023. godine. Očekuju nas dani vrhunske zabave, muzičkih, gastro, kulturnih, dječijih i sportskih programa, koncerti regionalnih zvijezda, kao i jedan novitet – saradnja sa Exit festivalom i gostovanje svjetski poznatog DJ Claptone-a i Konstrakte.

Zvanično otvaranje 54. Praznika mimoze zakazano je za 17. februar, kada će u Igalu nastupiti Marija Šerifović. Prije njenog koncerta, Novljane i goste će defileom i nastupom pozdraviti i zabaviti Gradska muzika Herceg Novi, Mjesna muzika Đenovići, mažoretke i Kulturno-sportski centar „Diano“.

Potraga za istinom

0
Potraga za istinom
Opšta bolnica Kotor – foto Boka News

NN  je u četrdesetim godinama otkrila da  otac i majka nisu njeni biološki roditelji i da je prilikom rođenja zamijenjena u porodilištu Bolnice Kotor


Učimo da je porodica  temelj svakog društva, osjećamo, u zdravim porodicama, da je tu naše uporište, od prvog udaha, prvih koraka i riječi, tokom odrastanja i spoznavanja malih i velikih lekcija o životu i svijetu. Tu osjećamo ljubav, pažnju, podršku, tu nalazimo inspiraciju, odatle krećemo u svijet, u ostvarivanje svojih snova. A šta kada dijete u takvoj porodici, u ranim četrdesetim sazna da ljudi koje je smatralo roditeljima nisu njegovi biološki otac i majka, a nije ni usvojeno već nečijim propustom zamijenjeno još u porodilištu? Na sreću, u priči koju donosimo, odnosi u porodici se nisu promijenili postali su jači, ali je nemjerljivo snažna postala i želja da se sazna istina.

“Kada sam bila trudna sa mojim prvim djetetom radila sam razne analize. Između ostalih i analize krvi. Začudilo me je što se moja krvna grupa ne “poklapa”  sa krvnom grupom mojih roditelja. O tome sam razgovarala sa doktorom koji mi je, zbog sumnji koje su se tada pojavile, savjetovao da uradim DNK analizu i tako otklonim sve nedoumice”, navodi naša sagovornica NN kojoj je teško da priča o njenom iskustvu pa zato želi da za širu javnost ostane anonimna.

Da bi, kako kaže, pronašla mir, NN je nekoliko godina nakon rođenja drugog djeteta uradila  DNK analizu u poznatoj laboratoriji u Švajcarskoj gdje sada živi.

“Rezultat je bio neopisiv šok za mene, moje roditelje i sestru, traumatično saznanje i ne bez poslijedica. Moji roditelji i danas se teško nose sa tim saznanjem, a pitanje gdje je njihovo biološko dijete stalno je prisutno”,  ističe NN.

Analiza DNK je potvrdila sumnje da NN nije biološko dijete njenih roditelja. Kako je došlo do toga? Majka se nikada nije odvajala od svoje kćerke, pa je jedino objašnjenje bilo da je dijete zamijenjeno u porodilištu bolnice u Kotoru. NN je u želji da sazna istinu, odnosno ko su joj biološki roditelji, pokrenula sudski postupak.

“Mislim da mojoj djeci dugujem objašnjenje, iako na  neka pitanja možda nikada neću imati odgovore”, objašnjava NN motive zbog kojih je krenula, kako će se kasnije vidjeti, u višegodišnji mukotrpni sudski proces.

“NN nije mogla pokrenuti krivični postupak protiv Bolnice Kotor zbog zastare gonjenja, pa je zato tražila naknadu nematerijalne štete, da bi presudom dokazala da je prilikom rođenja krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka zamijenjena u toj zdravstvenoj ustanovi”, navodi advokat Vukašin Šimrak koji je zastupao interese NN.

Saznao je da je u Francuskoj  vođen istovjetan postupak, i da je sud porodicama odredio nematerijalnu štetu od 1,2 miliona eura.

“Uspio sam doći do francuskog advokata koji mi je, vrlo brzo,  poslao presudu koja mi je bila vodilja za visinu materijalne nadoknade u postuku  u kome sam zastupao NN”, kaže advokat Šimrak.

Zbog opstrukcija zastupnika Bolnice Kotor, zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kao i poznate situacije u crnogorskom sudstvu, postupak je trajao sedam godina.

“Po zahtjevu suda tri puta je rađena DNK analiza, nekoliko puta psihijatrijska vještačenja. Dva ili tri puta su, zastupnici Bolnice pisali prigovor na rješenje suda iako nisu imali pravo na to. Sve  samo da bi odugovlačili postupak”, ističe advokat Šimrak.

U neopravdano dugom postupku odbijen je tužbeni zahtjev protiv Države Crne Gore, a prema presudi  za nematerijalnu odštetu za NN i njenu porodicu mora da isplati Bolnica Kotor. Primjera  radi, odšteta je desetostruka manja od one koja je dosuđena francuskim porodicama za istovjetan slučaj. Ali nepravdi nikada kraja – Viši sud je u žalbenom postupku ukinuo prvostepenu odluku i dodatno za nekoliko puta umanjio odštetu.

Ali za NN tu nije kraj, jer hoće da sazna ko su joj  biološki roditelji, a njeni roditelji gdje je njihovo biološko dijete.

“Hoćemo da saznamo šta se desilo. Često dolazim u Crnu Goru sa svojom djecom, koja bi mogla da uopoznaju svoje bliske krvne srodnike, a da toga nisu ni svjesni”, objašnjava NN.

Ističe da se u emotivnom smislu ništa nije promijenilo u njenom odnosu sa roditeljima i sestrom. „Naš odnos je čak i jači, i još bliskiji sada“.

“Prihvatila sam moju čudnu i neuobičajenu životnu priču, ipak sa pitanjem šta se desilo pri mom rođenju. Preporučujem budućim roditeljima opreznost, i da zahtijevaju da bebe u porodilištu ostanu pored svojih majki. A budućim očevima da budu prisutniji u tim trenucima. Ne gubim nadu da ću pronaći biološke roditelje i osobu rođenu polovinom novembra 1978. godine, kako bi konačno dobila odgovore na moja pitanja. Ispričala sam šta se desilo meni i mojoj porodici u nadi da će se neko javiti sa nekim saznanjima koji će možda osvijetliti događaje vezane za moje rođenje ”, poručuje NN.

Odrastamo na različite načine, ali jedno nam je zajedničko, pamtimo trenutke djetinjstva, roditeljske radosti, brige, tuge, u naborima života čuvamo te, ali i one momente kada smo morali stisnuti zube, sakriti suze, a najradije bismo vrisnuli tražeći istinu. I naša sagovornica, roditelji pored kojih je odrastala i njena djeca traže istinu. Traže jer u njihovim srcima postoje praznine koje valja ispuniti. Otud nada da će uspjeti i vjera da će taj komadić koji nedostaje donijeti nove ljubavi.

/Slavica Kosić/

Avion sa 72 osobe srušio se u Nepalu

0
Avion sa 72 osobe srušio se u Nepalu
NEPAL TRANSPORT ACCIDENT YETI AIR – foto EPA

Najmanje 40 ljudi poginulo je u padu aviona u kojem su bile 72 osobe, među kojima je bilo deset stranih državljana, kod grada Pokhara na zapadu Nepala, rekli su glasnogovornici vojske i zračne luke.

Državna televizija je objavila da su tijela pronađena na mjestu nesreće na zapadu zemlje.

– U zrakoplovu je bilo 68 putnika i četiri člana posade, za sada ne znamo ima li preživjelih, rekao je glasnogovornik zračne luke Sudarshan Bartaula agenciji AFP.

Među putnicima bilo je dvoje male djece i deset stranih državljana, rekao je Bartaula.

– Ne znamo još kojeg su državljanstva i pokušavamo to utvrditi, rekao je.

Najmanje 40 ljudi poginulo je kada se zrakoplov srušio, rekao je glasnogovornik vojske.

– Očekujemo da ćemo izvući još tijela, rekao je za agenciju Reuters Krishna Bhandari.

Stotine ljudi pretražuju obronke na mjestu nesreće.

U avionu ATR 72 kompanije Yeti Airlines na letu iz Kathmandua bile su 72 osobe, rekao je dužnosnik zračne luke.

Televizija te himalajske države prikazala je crni dim kako se nadvija nad mjestom pada zrakoplova i pripadnike spasilačkih ekipa oko olupine.

Avionske nesreće nisu nepoznanica u Nepalu gdje se nalazi osam od 14 najviših planina na svijetu, uključivo Mount Everest, jer se vrijeme u toj zemlji može iznenada promijeniti i stvoriti opasne uvjete za let.

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode, treba da obezbijedi dodatnih 500 l/s vode za Crnogorsko primorje!

0
Izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode, treba da obezbijedi dodatnih 500 l/s vode za Crnogorsko primorje!
Regionalni vodovod

Takva rješenja je ponudila Studija “Monitoring, kontrola i zaštita izvorišta ,,Bolje Sestre“, koja je finansirana  iz pretpristupnih fondova Evropske Unije (IPA).


Po prvi put, nakon 12 godina od početka funkcionisanja RVS, Regionalni vodovod, u postojećim uslovima, ne može garantovati kako za predstojeću ljetnu turističku sezonu tako i za sve naredne ljetnje turističke sezone da će biti u mogućnosti da obezbijedi dovoljne količine vode Crnogorskom primorju.

Dakle, u postojećim uslovima, vode u dovoljnim količinama neće biti, a tendencija je da je i u narednim ljetnjim turističkim sezonama bude sve manje. Razlozi su jednostavni, izdašnost izvorišta sve više pada, a potreba za vodom na Crnogorskom primorju sve više raste. Bolje sestre su na izdisaju, uzrok je (ne)ljudski faktor.

Regionalni vodovod će, kao uvijek do sada, preuzimati sve neophodne mjere i aktivnosti kako bi funkcionisanje RVS bilo u tehničko-tehnološkom smislu besprekorno. Osnovni cilj je zahvatiti sve raspoložve količine vode i obezbijediti, nakon tretmana, njeno dopremanje do potrošača na Crnogorskom primorju. Ali Regionalni vodovod može zahvatiti samo raspoloživu količinu koja je, nažalost, svakim danom sve manja.

Kao odgovorno Društvo, Regionalni vodovod je kroz neposrednu saradnju sa naučnom zajednicom, pored utvrđivanja uzroka trenda pada izdašnosti izvorišta, nastojao i da se pronađu odgovarajuće mjere i aktivnosti kojim bi se zaustavio dalji pad izdašnosti, odnosno povećala izdašnost izvorišta, kao i obezbijedile dodatne količine vode. Takva rješenja je ponudila Studija “Monitoring, kontrola i zaštita izvorišta ,,Bolje Sestre“, koja je finansirana  iz pretpristupnih fondova Evropske Unije (IPA).

Da bi se moglo realizovati bilo koje od Studijom predloženih rješenja, neophodno je, prije svega, zaustaviti dalju nelegalnu eksplotaciju šljunka i pijeska i ukloniti nelegalne objekte iz korita i priobalnog područja rijeke Morače.

U ovom trenutku izdvajaju se dva hitna rješenja koje je neophodno realizovati: Izgradnja pješčanog nasipa u koritu rijeke Morače, koja treba da zaustavi dalji pad izdašnosti izvorišta “Bolje Sestre“ i izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode, koje treba da obezbijedi dodatnih 500 l/s vode za Crnogorsko primorje.

Sprovođenje ovih rješenja zahtijeva odgovoran pristup i blisku i kvalitetnu saradnju svih državnih institucija, koje u svojim nadležnostima imaju dodira sa politikom vodosnabdijevanja na Crnogorskom primorju. Neophodno je u najkraćem roku obezbijediti potrebna finansijska sredstva i obezbijediti sve potrebne dozvole za njihovu realizaciju. Ove aktivnosti se moraju sprovesti do početka ljetnje turističke sezone, jer u suprotnom Crnogorsko primorje će biti “žedno.”

Dodatno plaše najave Britanske meteorološke službe da će ova 2023. godina biti još jedna u nizu najtoplijih godina u proteklom desetogodišnjem periodu. Čini se da i ovom pitanju, odnosno problemima vezanim za klimatske promjene, koji zahtijevaju odgovoran odnos ne posvećujemo dovoljnu pažnju, ni pojedinačno niti na nivou države.

Ova 2023. godina će biti presudna za rješavanje navedenih problema, odnosno za ostvarivanje osnovne funkcije RVS i opstanak Regionalnog vodovoda kao Društva. Samo odgovornim pristupom i bliskom i kvalitetnom saradnjom svih državnih institucija, koje u svojim nadležnostima imaju dodira sa politikom vodosnabdijevanja na Crnogorskom primorju, odnosno kroz koordiniranu saradnju mogu se prevazići nepotrebno nastali problemi urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja kako u narednoj tako i svim drugim godinama.

U slučaju nepreduzmanja mjera na sanaciji korita rijeke Morače, kao i nastavljanja sa nelegalnim aktivnostima eksploatacije pijeska i šljunka u Drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta,uz nastavak trenda sušnih godina, postoji realan izazov da ni struka ne može garantovati da se neće osjetiti problem sa urednim vodosnabdijevanjem na Crnogorskom primorju. Regionalni vodovod čini sve kako ne bi došlo do tog neželjenog ishoda, obezbijeđujući alternativno rješenje i na naučnim osnovama utvrđivanje mjera za sprječavanje daljeg urušavanja izvorišta.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So – Mimoza, izlog,

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, popularne filozofije, istorije, knjiga za tinejdžere i knjiga za djecu.

Zabranjene boje je knjiga u kojoj se autor Jukio Mišima bavi mizoginijom, mladošću i starošću, a osnovna tema djela je sukob suprotnosti. Smatra se da Mišimina priča donekle sadrži autobiografske elemente. Glavni junak romana je pisac Sunsuke, čiji su romani vedri, romantični i iskreni, dok je njegov život potpuno drugačiji. On je ogorčen propalim brakovima i nezadovoljavajućim vezama. Njegovo jedino zadovoljstvo je da prisustvuje patnjama žena. U gracioznom atleti Juićiju vidi savršeno sredstvo za stvaranje beskrajne ženske patnje. Izdavač je IPS Media.

Kradljivica parfema roman je Timoti Šaferta. Klementina je penzionisna prevarantkinja sa sklonošću ka besprekorno krojenim odijelima. Zločinačku karijeru gradila je na Menhetnu, krstarila začinskim pijacama u Marakešu, i konačno se skrasila 1930. godine u Parizu, gdje flašira omiljene ekstrakte mirisa za dame iz kabarea. Sada je 1941. godina i mjesta na kojima se Klementina kreće nisu više tako puna šarlatana, autsajdera i umjetnika već nacista. Instinkt joj govori da što prije ode iz grada. Ipak neće otići jer joj Pokret otpora daje zadatak da ukrade knjigu recepata poznatog parfimera. Izdavač je Laguna.

Pored mora roman je Abdulrazaka Gurne dobitnika Nobelove nagrade za književnost 2021. Saleh Omar slijeće na aerodrom Getvik. U prtljagu, pored nekoliko odjevnih predmeta, nosi samo malu kutiju tamjana. Nekada je bio vlasnik salona namještaja, bio je muž i otac. Sada je azilant koji traži utočište iz raja, a jedino utočište mu je sopstvena tišina. Latif Mahmud je voljno emigrirao. On je pjesnik i profesor koji živi tihim životom u Londonu, sam i ogorčen na sopstvenu porodicu i zemlju u koju se nikad nije vratio. Raj koji su obojica naopustili bio je Zanzibar, ostrvo usred Indijskog okeana. Izdаvač je Čarobna knjiga.

Predatorsko razmišljanje knjiga je Dejva Trota. Na filozofiji kreativnog promišljanja, koje je provokativno nazvao predatorskim, Trot je izgradio karijeru izuzetnog kopirajtera, kreativnog direktora i osnivača vanserijske agencije za oglašavanje i reklamiranje. Anegdotskim pričama iz istorije biiznisa, kulture, umjetnosti, sporta, stvarnosti uopšteno. a prije svega iz svog ličnog i profesionalnog svijeta, on sugeriše kako nadmudriti konkurenciju. Izdavač je Laguna.

Istorija Vizantije čuvena je knjiga Georgija Ostrogorskog. Ovo djelo prevedeno je na sve svjetske jezike i danas se još uvijek smatra jednim od najsveobuhvatnijih jednotomnih pregleda vizantijske istorije. Ostorogorski je proučio gotovo sve vidove života Vizantije: političku istoriju, socijalno-ekonomsku istoriju, istoriju ideja i odnose sa slovenskim svijetom. Knjiga će nas povesti od samih početaka, od nastanka Vizantijskog carstva kao produžetka Rimske imperije i upoznati nas sa svim važnijim periodima, vladarima, crkvama, palatama, pa sve do njegovog opadanja i propasti. Izdavač je Miba books.

Skoro sve što jedna buduća tinejdžerka treba da zna knjiga je koja će čitaocima ovog uzrasta pomoći da ostanu zdravi i srećni tokom puberteta. Stres, hormoni, osjećanja, veze, život na internetu, seks, trudnoća, promjene ne tijelu,  škola. Mnogo je briga za jednu tinejdžerku. Srećom, ovaj vodič pokriva ama baš sve: ono dobro, ono loše i ono pomalo gadnjikavo. Knjigu je napisala dr Šeri Kumz inače dječja, adolescentska i porodična psihoterapeutkinja koja voli da pomoću neurobiologije pomaže ljudima da shvate sami sebe. Izdavač je Laguna.

Dečak koji je uzgajao zmajeve knjiga je za mlađe čitaoce autora Endija Šeperda koju je predivno ilustrovala Sara Ogilvi. Ovo je najzabavnija avantura o zmajevima koju smo ikada imali priliku da pročitamo. Nije teško zamisliti šta se sve počne dešavati kada u bašti umjesto krastavaca greškom počnete uzgajati zmajeve. Kakav li je osjećaj kad se počnu pojavljivati svjetlucava krila, krljušti koje se presijavaju u svim nijansama crvene, oči poput dijamanata, vruć dah pun dima, oštre kandže, a vi sve to marate da čuvate u tajnosti. U svakom slučaju krastavci nam ne bi oprljili obrve, proganjali mačku niti zapalili četkicu zube. Izdavač je Vulkan.

*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Pomorski pilot poginuo u padu s peljarskih ljestvi

0
Pomorski pilot poginuo u padu s peljarskih ljestvi
peljarske-ljestve – Foto: gCaptain

Pomorski pilot poginuo je u nedjelju dok se ukrcavao na trgovački brod na ušću Humber u Ujedinjenom Kraljevstvu, izvijestilo je Udruženju pomorskih peljara Ujedinjenog Kraljevstva.

Nesreća se dogodila 8. januara, a pilot je pao s peljarskih ljestvi dok je prelazio s brodice na veliko plovilo, stoji u izvješću. Za nesretnim peljarom u more je skočio njegov kolega, koji ga je potom hitno odveo na obalu. Peljar je prevezen u obližnju bolnicu, no nažalost nije preživio, prenosi The Maritime Executive.

UK MPA je potvrdio da je riječ o britanskom pomorskom pilotu s više od dva desetljeća iskustva, prenosi gCaptain.

“[Naš kolega] bio je poznat po svojoj strasti prema pomorstvu i predanosti poslu. Uskoro je trebao otići u mirovinu nakon mnogo godina rada u pomorskoj industriji, od kojih je posljednja dva desetljeća radio kao peljar. Iskrena sućut obitelji, prijateljima i kolegama”, stoji u priopćenju britanskog MPA.

Ogranak za istraživanje pomorskih nesreća (MAIB) istražuje incident.

“Tim MAIB inspektora i tehničkog osoblja provodi istragu kako bismo razumjeli okolnosti koje su dovele do ove tragične nesreće. Svrha istrage je poboljšati sigurnost i spriječiti slične nesreće ubuduće”, stoji u priopćenju.

Ova tragedija naglašava rizik s kojim se svakodnevno suočavaju pomorski peljari, kažu iz UK MPA.

“Oni su odgovorni za sigurnu plovidbu brodova u lukama, a često u opasnim uvjetima prelaze s jednog plovila na drugo samo uz pomoć ljestava od užeta. To je uvijek riskantno”, stoji u izvješću. “Pozivamo pomorsku industriju i regulatorna tijela da daju prioritet sigurnosti i obuci oko transfera peljara i posade, te da ulažu u sigurne i pouzdane tehnologije i procedure.”

Penjanje s peljarske brodice uz bok broda u pokretu predstavlja rizik, a nesreće s peljarskim ljestvama nažalost nisu neuobičajene, unatoč SOLAS-u i drugim sigurnosnim regulacijama. Mnogi pomorski peljari izvještavaju da se ta pravila ne poštuju uvijek.