U stampedu u Seulu poginulo 146 ljudi, 150 ozlijeđeno

Boka News
-
0
U stampedu u Seulu poginulo 146 ljudi, 150 ozlijeđeno
U stampedu u Seulu poginulo 146 ljudi, 150 ozlijeđeno
U stampedu u Seulu poginulo 59 ljudi, 150 ozlijeđeno
Foto: Kim Hong-ji / REUTERS

Prema posljednjim podacima 146 ljudi je poginulo u stampedu na proslavi Noći vještica u Itaewonu, popularnoj četvrti za zabavu u Seulu. Ozlijeđeno je 150 osoba. Svjedoci kažu da je do nesreće došlo na uzbrdici kada su ljudi na vrhu počeli padati, zbog čega je došlo do stampeda.

– Mnogi od ozlijeđenih su u ozbiljnom stanju i primaju liječničku pomoć, rekao je Choi Sung-beom, šef vatrogasne postaje Yongsan, na brifingu za novinare.

– Incident se dogodio oko 13,20 sati po GMT, odnosno u subotu navečer po lokalnom vremenu. Mnogi su ljudi pali na tlo u uskoj ulici, rekao je Choi, dodajući da je veliki broj žrtava bio u dobi od dvadesetak godina.

Mnogi od ozlijeđenih su u teškom stanju i primaju hitnu pomoć, rekli su dužnosnici.

Svjedoci su opisali kaotične scene nekoliko trenutaka prije stampeda. Policija je bila raspoređena uoči proslave Noći vještica, a povremeno je imala problema s održavanjem kontrole nad gomilom.

Snimke na društvenim mrežama pokazuju stotine ljudi naguranih u uskoj, kosoj uličici zgnječenih i nepokretnih dok ih djelatnici hitne pomoći i policija pokušavaju izvući.

Druge snimke prikazuju kaotične scene u kojima vatrogasci i obični građani pomažu desecima ljudi za koje se čini da su bez svijesti.

Reutersov svjedok rekao je da je improvizirana mrtvačnica postavljena u zgradi u blizini mjesta događaja. Dvadesetak tijela kasnije je izneseno na nosilima, prema riječima svjedoka.

Predsjednik Yon Suk-yeol predsjedavao je hitnim sastankom s višim suradnicima.

Vlasti su priopćile da istražuju tačan uzrok incidenta.

Žižula: Od Azije do Mediterana

Boka News
-
0
Žižula: Od Azije do Mediterana
Žižula: Od Azije do Mediterana
Žižula – foto Slobodna Dalmacija

U bokeškim đardinima još se može naći poneki plod na stablima žižule (čičimak), jer je vrijeme njenog branja uglavnom prošlo.  Danas je žižula relativno zaboravljena i zanemarena vrsta, ali izvori navode podatke da je u prošlosti svaki jadranski ljetnikovac imao zbog njegove dekorativnosti u vrtu vlastito drvo žižule.

Žižula (Ziziphus zizyphus), i žižola, ćićindula, čičimak i cicindra , poznata i kao kineska datulja, sazrijeva u septembru I oktobru.  Uzgaja se na Mediteranu, širom Azije, kao i u SAD-u u novije vrijeme. Kod nas je prisutna uglavnom na primorju. Žižula raste u toplim krajevima, a odlikuje se velikom otpornošću na temperaturne promjene, tako ljeti može izdržati i preko 40°C i sušu, a kada odbaci svoje grančice, postaje vrlo otporna i na hladnoću, u razdoblju mirovanja podnosi temperaturu i do -25°C.

Žižula – foto S.Kosić

Iako je do nedavno važilo uvjerenje da je žižula otporna i na bolesti i štetočine, to se promijenilo “ Kao I citruse I drugo voće, mediteranska voćna mušica u posljednje vrijeme  napada I žižule. A zaštita mora biti sveobuhvatna”, ističe  stručna savjetnica u oblasti zaštite bilja Mileva Marić.

Žižula je porijeklom iz istočne Azije gdje se s uzgojem krenulo 9.000 godina prije nove ere. U tradicionalnoj kineskoj medicini plod, sjemenke i kora žižule koristili su se za liječenje anksioznosti i nesanice te kako bi se potaknuli apetit ili probava.

Naročito je interesantna kao voćka za ekološki uzgoj kao i za uzgoj u konsocijaciji ( udruživanju)  s drugim mediteranskom voćnim vrstama poput masline.

Žižula – foto S.Kosić

Žižula je grmolika biljka ili manje stablo visine do 5 metara sa gustom krošnjom i povijenim granama. Na granama se nalazi veliki broj oštrog trnja i manje grančice duge do 25 cm, na kojima rastu sjajni i blago nazubljeni listovi. Cvjetovi su maleni, dvospolni i privlačni pčelama. Na istim grančicama rastu cvjetovi i plodovi, a one otpadaju po završetku vegetacije. Plodovi su jajasti i oblika masline, kao nedozreli su svijetle zelene boje. U septembra počinju mijenjati boju, od žute do jarko crveno-narančasto-smeđe boje.

Plod se preporučuje za jačanje imunološkog sustava, zaštitu jetre, pomoć u gubitku tjelesne težine zaštitu stanica od oksidativnog stresa, a ima I  antikancerogena svojstva I sedativno djelovanje.

Konzumiraju se svježi plodovi, prerađuju se u džemove, marmelade i rakije, ili se suše čime plod postane mekan i ukusan nalik na datulje

Džem od žižula

1 kilogram žižula

500 grama šećera

limunov sok i korica

cimet i klinčići (po želji)

Očistite voće pa ga stavite u posudu za kuvanje debljeg dna. Prekrijte vodom i skuvajte. Kad uzavre, dodajte limunov sok i koricu. Kad omekša, usitnite gnječilicom za krompir ili blenderom, a dobivenu kašu stavite kuvati sa šećerom i ostalim sastojcima.

Kuvajte na laganoj vatri dok se ne zgusne. Ne brinite ako je džem pomalo rijedak, stisnut će se kad se ohladi. Prebacite u sterilizirane tegle i pažljivo zatvorite.

Liker od žižula

Žižula    1kg.

šećera  1/2

rakije    1l.

Sve sastojke staviti u teglu i ostaviti da stoji na hladnom mjestu jedno šest meseci.Procijediti i usuti u boce.

Aerodromi CG: Nova pravila u vezi sa tečnostima u ručnom prtljagu

Boka News
-
0
Aerodromi CG: Nova pravila u vezi sa tečnostima u ručnom prtljagu
Aerodromi CG: Nova pravila u vezi sa tečnostima u ručnom prtljagu
Aerodrom Tivat – foto S.L

Aerodromi Crne Gore obavještavaju putnike da od 1. novembra 2022. godine stupaju na snagu nova pravila u vezi sa dozvoljenom zapreminom tečnosti u ručnom prtljagu.

– Maksimalna zapremina tečnosti, gelova i aerosola po putniku koja može da bude spakovana u ručnom prtljagu je do dva litra koja moraju da budu razdvojena na sljedeći način: sve tečnosti do 100 mililitara, a čija ukupna zapremina ne prelazi jedan litar, treba da budu zajedno spakovane u jednu providnu, plastičnu zip kesu i sve tečnosti čija je pojedinačna zapremina preko 100 mililitara, a maksimalno do jednog litra, moraju da budu u maloprodajnom pakovanju – pojasnili su iz Aerodroma.

Napominju, međutim, da nije moguće da putnik unutar ručnog prtljaga spakuje jednu ambalažu zapremine od dva litra niti dvije od po jedan litar ucijelo, već one moraju da budu razdvojene po prethodno navedenom uputstvu.

Inače, pod tečnostima, gelovima i aerosolima se podrazumijevaju: voda i druge vrste pića, supe i sirupi; parfemi; gelovi, uključujući i gelove za kosu i tuširanje; paste, uključujući pastu za zube; maskare, sprejevi, kreme, losioni i ulja; svi artikli koji su u bočicama pod pritiskom, uključujući kreme za brijanje, ostale pjene i dezodoranse; smjesa čvrstih supstanci i tečnosti i svi drugi artikli sličnih svojstava.

U Aerodromima napominju da postoje izuzeci na koje se ne odnose ograničenja u vezi sa maksimalnom zapreminom tečnosti, a to su hrana za bebe i ljekovi koji su neophodni tokom putovanja.

– Naglašavamo i to da ova pravila važe za direktne odlazne letove iz Podgorice i Tivta. Ukoliko, međutim, u putu imate presijedanje, preporučujemo da se o uslovima u vezi sa dozvoljenom zapreminom tečnosti u ručnom prtljagu informišete na internet stranicama tih aerodroma – poručili su iz Aerodroma.

CDPR obilježava 55 godina od osnivanja

Boka News
-
0
CDPR obilježava 55 godina od osnivanja
CDPR

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) ove godine obilježava 55. godina od nastanka Društva Crne Gore za borbu protiv raka koje je osnovano u Titogradu, današnjoj Podgorici 1967. godine, što znači naravno i pedeset pet godina od prvih aktivnosti u borbi protiv raka kod nas.

Glavni događaj kojim je to obilježeno je izložba „55. godina Društva Crne Gore za borbu protiv raka” koja  je otvorena u izložbenom prostoru Tvrđave – Besac Heritage retreat na Virpazaru u prisustvu Domagoja Žarkovića sekretara CDPR-a i Petra Kovačevića predstavnika pokrovitelja Ministarstva kulture i medija.

CDPR obilježava 55 godina od osnivanja
CDPR

Na izložbi su prikazani posteri koje je CDPR uradilo od osnivanja tokom svog rada počev od prvog postera sa Osnivačke skupštine 05. novembra 2001. godine pa je istovremeno izložbom obilježena i dvadeset jedna godina rada CDPR-a.

Za goste i posjetioce izložbe su tako predstavljeni svi posteri sa do sada održanih devetnaest Crnogorskih konferencija o kontroli pušenja, a istovremeno su prikazani i posteri koji podsjećaju na „male” jubileje dvadeset i dvadeset pet godina rada CDPR-a i „velike” jubileje pedeset i pedeset pet godina aktivnosti u borbi protiv raka u Crnoj Gori, tj toliko godina od nastanka starog Društva Crne Gore za borbu protiv raka. Normalno, sastavni dio izložbe su i posteri koji se odnose na prvi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je stupio na snagu prije više od osamnaest godina, davnog 10. avgusta 2004. godine, kao i postojeći od 15. avgusta 2019. godine. Takođe izloženi su i posteri Lige za nepušenje osnovane davne 2004. godine kao i ostali koji su izrađeni prethodnih godina u borbi protiv pušenja i naravno oni u borbi protiv raka. Napominjemo da izložbu prati bogat kolorni katalog sa svim izloženim posterima.

Počinje zimsko računanje vremena

Boka News
-
0
Počinje zimsko računanje vremena
Počinje zimsko računanje vremena
Sat računanje vremena – ljeto – zima

Ljetnje računanje vremena završava se u nedjelju, 30. oktobra u 3 sata, pomjeranjem časovnika jedan sat unazad.

U noći između subote i nedjelje treba vratiti časovnike jedan sat unazad.

Ljetnje računanje vremena završava se svake godine poslednje nedjelje u oktobru.

Još nije postignuta saglasnost o prijedlogu Evropske komisije od prije četiri godine da se ukine sezonsko pomjeranje sata posljednje nedjelje u martu, odnosno u oktobru. Prijedlog je 2019. podržao Evoropski parlament, ali treba da ga usvoje države članice.

Uspješno realizovana prva Kotorska školska olimpijada

Boka News
-
0
Uspješno realizovana prva Kotorska školska olimpijada

Na punom stadionu “Nikša Bućin” juče je održana prva Kotorska školska olimpijada. Olimpijada je okupila po 77 učesnika iz svih osnovnih škola sa teritorije opštine Kotor.

Nakon što se atmosfera podigla zajedničkim zagrijavanjem svih učesnika koje je vodila direktorica OŠ “Ivo Visin” Petra Ćetković, prisutnima se na samom otvaranju, ispred Ministarstva sporta i mladih obratila Jovana Vujošević riječima podrške i hvale za samu ideju i organizaciju ovakvog događaja.

Ovaj projekat je prijavljen kao jedan od događaja u okviru obilježavanja Evropske nedjelje sporta, te je od strane Ministarstva pružena značajna podrška, pa su, između ostalog, i sve školske sale u Kotoru opremljene setovima lopti.

Savjetnik za sport u Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Dejan Ognjanović, pozdravio je prisutne porukom da je sport uvijek bio i biće nešto što na poseban način ljude poveže i pokrene, uz savjet da će bavljenjem sportom stvoriti najbolju verziju sebe, a i svog društva, nakon čega je i svečano proglasio prvu Kotorsku školsku olimpijadu otvorenom!

Kotorska školska olimpijada

U neizvjesnim trkama, poligonima, kvizu znanja, nadvlačenju konopa svoje snage su odmjerili predstavnici svih razreda svake škole, dok su ih navijači bodrili i iščekivali pobjedu.

Program je upotpunjen nastupom hora, recitacijama, plesnim i gimnastičkim tačkama.

Apsolutni pobjednik i nosilac pehara sa prve Kotorske školske olimpijade je OŠ “Njegoš”.

Posebnu zahvalnost dugujemo FK “Bokelj” koji je preuzeo ulogu domaćina ovog sportskog susreta, judo i ju-jitsu klubu “Champion” za nesebičnu podršku i pomoć tokom priprema i realizacije događaja, triatloncu Milošu Vojvodiću koji je današnje trkače pratio od svakog starta do cilja, kao i VPK “Primorac i Školici sporta” Sport za sve”, saop[teno je danas iz opštine Kotor.

Akcija “Ponta” – preuzimanje plažnog mobilijara uz plaćanje kazne od 500 eura

Boka News
-
0
Akcija “Ponta” – preuzimanje plažnog mobilijara uz plaćanje kazne od 500 eura
Akcija “Ponta” – preuzimanje plažnog mobilijara uz plaćanje kazne od 500 eura
Plažni mobilijar – foto Komunalna policija Kotor

Od Kostanjice do Stoliva evidentirana je 181 ponta, od kojih su 17 privatna svojina, a 18 je u zakupu kod JP za upravljanje morskim dobrom od strane fizičkih i pravnih lica, kaže menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj

Opština Kotor će i 2023. godine sprovoditi akciju “Ponta” koja podrazumijeva uklanjanje nelegalno postavljenog plažnog mobilijara na javnim površinama i omogućavanje slobodnog pristupa pontama svim građanima i turistima, najavio je za “Dan” menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj.

Podsjećamo, akcija predstavnika Javnog preduzeća Morsko dobro, Komunalne policije i Službe za inspekcijske poslove, u okviru koje su ove godine obilažene javne površine – ponte, podrazumijava da se, tamo gdje ne postoje ugovori sa Morskim dobrom ili dokaz o vlasništvu nad pontama, uklanja plažni mobilijar, tzv. žabice za parking automobila, te kapije koje fizički brane slobodan pristup pontama.

Po riječima Mikijelja, od Kostanjice do Stoliva evidentirana je 181 ponta, od kojih su 17 privatna svojina stečena do 1992. godine, do izglasavanja prvog Zakona o morskom dobru, a 18 je u zakupu kod Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom od strane fizičkih i pravnih lica.

-Nadležni inspektori Službe za inspekcijske poslove su u sklopu akcije “Ponta” od 1. jula izdali 294 pisana upozorenja i obavještenja korisnicima morskog dobra, 144 rješenja o otklanjanju predmetne nepravilnosti, 79 rješenja o administrativnom izvršenju, 20 prekršajnih naloga, za sedam je pokrenuto sudsko odlučivanje, četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka u produženom trajanju (za lica koja su više puta kažnjavana), na oko 43 lokacije preuzete su izvršne mjere i radnje sa DOO Komunalno Kotor, saopštio je Mikijelj.

Dodaje da je takođe od 1. jula, nakon sprovedenog postupka, izvršeno 27 obilazaka kompletne obale, kao i teritorijalni potez Ljuta-Dobrota 70 puta, Muo-Prčanj-Stoliv 31 obilazak, potez Kostanjica-Risan 11 obilazaka, potez Orahovac – Perast osam obilazaka.

-Što se tiče ponti koje su uzurpirane od strane pojedinaca iste smo oslobodili mobilijara i svih prepreka koje su bile postavljene kako bi se omogućio prilaz do njih građanima i turistima. Osnov leži u Zakonu o morskom dobru, Zakonu o planiranju i uređenju prostora i opštinskom Odlukom o komunalnom redu. Mobilijar sa ponti je uklanjan jer se po Zakonu o planiranju i uređenju prostora isti tretira kao privremeni objekat, a Opština nigdje nije našla podatak da je neko od tih lica koji su ponte uzurpirali nekada podnio zahtjev našem urbanizmu za postavljanje mobilijara.

Mobilijar koji se uklanjao sa tih ponti skladišten je na imanju preduzeća “Komunalno Kotor” i tamo se nalazi oko 120 primjeraka raznog mobilijara koji je dostupan vlasnicima da ga preuzmu, ali kada se plati novčana kazna u iznosu od 500 eura koja je nalogom izrečena, pojasnio je Mikijelj.

Tenderi Morskog dobra

– U toku je priprema za raspisivanje javnih tendera JP Morsko dobro, koji se tiču svih primorskih opština, za hitne sanacije obale u svim primorskim opštinama, rekonstrukcija objekta obalne infrastrukture od javnog interesa, to jest ponti, nabavka i postavljanje javne rasvjete – duž šetališta u zoni morskog dobra, nabavka i postavljanje parkovskog mobilijara (klupe i kante), ugovorene hitne sanacije obale u svim primorskim opštinama, najvljuje Ivan Mikijelj.

/Biljana Marković/

U Tivtu boravi 2.700 turista

Boka News
-
0
U Tivtu boravi 2.700 turista
U Tivtu boravi 2.700 turista
Tivat

U svim vidovima registrovanog smještaja, na području Tivatske rivijere trenutno boravi 2.700 zvanično prijavljenih gostiju, što je 35 posto bolje posjeta nego u isto vrijeme prošle godine- saopšteno je iz Turistička organizacija Tivat.

Najviše postilaca  – njih 2.294, koriste usluge izdavalaca privatnog smještaja, dok u tivatskim hotelima trenutno odmara 451 gost.

Izložba slika Milovana Radulovića u Portonovom

Boka News
-
0
Izložba slika Milovana Radulovića u Portonovom
Izložba slika Milovana Radulovića u Portonovom
milovan-radulovic

Izložba slika Milovana Mikija Radulovića biće otvorena u subotu 29.10 u galeriji-antikvarnici „Popović“ u Portonovom u 20 sati.

Radulović je rođen 1947. godine u Nikšiću. Završio je Pedagošku akademiju, grupa likovno vaspitanje, a diplomirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1977. godine. Na istom fakultetu tri godine kasnije je i magistrirao.

Priredio je više od četrdeset samostalnih i učestvovao na preko 200 grupnih izložbi u Crnoj Gori, regionu i inostranstvu. Za svoje likovno stvaralaštvo više puta je nagrađivan, a član je ULUCG od 1987. godine.

O Radulovićevim slikama uz mnoge istoričare umjetnosti pisao je svojevremeno i profesor Ratko Božović:

– Boje su bljesnule svojom svježinom i sugestivnošću. Kao da ih je obasjalo jutarnje svjetlo i probudilo i nebo i goru. I sve se otvara i budi u bijelom, kao da je prosuto mlijeko, kao da je cik zore, kao da je prostrto rublje oprano na izvoru… I u toj bjelini, kao u snoviđenju, izranjaju praslike, pomjerene u novi likovni horizont…

Po mnogo čemu, prije svega po prepoznatljivoj poetici, koloritu i činjenici da pred njegovim slikama niko ne ostaje ravnodušan, i novi radovi se naslanjaju na ranije Radulovićeve cikluse, ali su ipak drugačiji. Treba ih neizostavno pogledati jer osvjetljavaju često zaboravljene predjele koji čuvaju čistotu i magičnu ljepotu prirode i u njoj – čovjeka.

Postavku u antikvarnici-galeriji „Popović“ publika može pogledati do 9. novembra.

Finska i Švedska obećale u paketu ući u NATO

Boka News
-
0
Finska i Švedska obećale u paketu ući u NATO
Finska i Švedska obećale u paketu ući u NATO
Helsinki

Finska i Švedska zajedno će se pridružiti NATO-u, izjavili su u petak njihovi premijeri, čime su pokazali ujedinjenu frontu Turskoj koja se usprotivila njihovim kandidaturama.

Nordijski susjedi podnijeli su zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ali su naišli na prigovore Turske koja ih je optužila za pružanje utočišta “terorističkim skupinama”.

Finska premijerka Sanna Marin rekla je u petak da joj je turski predsjednik rekao da ima više pitanja za Švedsku nego Finsku. No naglasila je da neće ostaviti za sobom Švedsku u tom procesu.

– Naravno, vrlo nam je važno da se Finska i Švedska pridruže NATO-u ruku pod ruku, rekla je Marin novinarima na zajedničkoj konferenciji za medije sa svojim švedskim kolegom u Helsinkiju.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je 6. listopada da se njegova zemlja još uvijek protivi kandidaturi Švedske.

– Svaki korak do sada poduzimali smo ruku pod ruku i nitko od nas nema drugih ambicija, rekao je novi švedski premijer Ulf Kristersson.

Kristersson je rekao da će se uskoro sastati s Erdoganom.

– Potpuno je legitimno da Turska dobije potvrdu da Švedska poduzima ono na što se obvezala u okviru sporazuma, dodao je.

Švedski dnevni list Aftonbladet u petak je citirao izvore koji govore da je Turska pozvala Kristerssona na bilateralni sastanak u Ankari, koji će vjerojatno održati 8. studenog.

Kristerssonov glasnogovornik nije odmah odgovorio na zahtjeve za komentarom.

1...1.4031.4041.405...4.624Stranica 1.404 od ukupno 4.624