Rat u Ukrajini nastavlja se nesmiljenom žestinom

0
Rat u Ukrajini nastavlja se nesmiljenom žestinom
Ukrajina

Rat u Ukrajini nastavlja se nesmiljenom žestinom. Borbe se vode diljem Donbasa, ali i na sjeveroistoku zemlje. Duž bojišnica s obje strane padaju tone granata, a Rusi u Doneckoj regiji dalekometnim projektilima ponovno gađaju gradove i naselja koji su još pod ukrajinskim nadzorom.

Nema mira ni na južnoj bojišnici. U protuofenzivi, južno i jugoistočno od Mikolajiva, Ukrajinci i dalje pokušavaju potisnuti Ruse prema crnomorskoj obali. Vlasti u Kijevu još su jednom pozvale Ukrajince da napuste okupirani Herson. Oni najhrabriji, odlučili su pak dočekati osloboditelje.

– Čekam protunapad ukrajinskih snaga. Samo da počne. Izbacite Ruse iz Donecke oblasti, samo ih već jednom izbacite, rekla je Viktoria.

Ukrajinska vojska objavila je da je preciznim topničkim pogotkom uništila bazu ruske paravojne skupine Wagner u gradu Popasni u Luhanskoj oblasti. Wagnerovci se povezuju s ratnim zločinima u Ukrajini, a bili su angažirani i na Krimu 2014. Rusko pak, ministarstvo obrane tvrdi da su njihove zračne snage na području Harkiva ubile više od stotinu stranih plaćenika.

– Život je izgubilo oko stotinu plaćenika iz Poljske i Njemačke i 50-ak ih je ranjeno, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov.

U međuvremenu, Ukrajina i Rusija i dalje se optužuju za napade na nuklearnu elektranu Zaporižja, najveću u Europi, koju je okupirala ruska vojska i koja je više od tjedan dana meta napada. Obje strane tvrde da su projektili pali na obale Dnjepra blizu elektrane, ali i unutar nje. Istodobno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još jednom pozvao je članice Europske unije da zabrane vize za državljane Rusije. Ruse je, pak, pozvao da se ograde od zločinačkih nakana predsjednika Putina.

– Rasprava o viznim ograničenjima u Europi za vlasnike ruskih putovnica širi se svakim danom, priključuju joj se nove države i novi političari. Moramo zapamtiti – kada zlo poprimi takve razmjere, šutnja čovjeka čini sudionikom toga zla. Stoga, ako imate rusko državljanstvo i šutite, znači da se ne borite, nego to zlo podupirete, rekao je Zelenski.

Hrvat Vjekoslav Prebeg – kojeg su ruske snage uhapsile početkom maja u Ukrajini na području Mariupolja – izveden je pred sud takozvane Narodne Republike Doneck, na istoku Ukrajine. Prebega i još četvoricu stranih državljana – sud tereti da su se kao plaćenici borili na ukrajinskoj strani.

– Jesu li vam poznati ovi ljudi koji su sada ovdje s vama?, upitali su ga.

– Ne. Ne, odgovorio je Prebeg.

– Služio sam u Prvom bataljunu mornaričkog pješaštva 36. brigade. Ja sam mornar, rekao je.

Trojici – Prebegu, Šveđaninu Gustavssonu i Britancu Hardingu – prijeti smrtna kazna. Hrvatska je odbacila optužnicu jer smatra da je neutemeljena, ilegalna te u suprotnosti s međunarodnim pravom i konvencijama o postupanju s ratnim zarobljenicima.

– Mi smo reagirali neki dan, kao što ste vidjeli, Ministarstvo vanjskih poslova odmah je reagiralo, više puta su poslane poruke. Dakle, mi smatramo da su takva vrsta suđenja apsolutno neprihvatljiva, međutim, on se našao u toj situaciji u kojoj se našao i dalje ćemo pratiti i boriti se za njega, rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Zbog rata u Ukrajini i straha od zavrtanja ruske plinske pipe, sve se više zaoštrava energetska kriza u Europi. Kako bi pomogla uvoznicima koji su pogođeni dodatnim troškovima zbog sve manjih zaliha ruskog plina, Njemačka je najavila za jesen uvođenje pristojbe od 2,4 centa po kilovat satu plina. Namet će službeno stupiti na snagu 1. listopada, ali ne očekuje se da će utjecati na račune za plin do studenog ili prosinca zbog propisa koji štite potrošače od promjena cijena.

Katić: Ljetnja sezona prevazišla očekivanja

0
Katić: Ljetnja sezona prevazišla očekivanja
Herceg Novi – Foto konobakruso.me

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić ocijenio je da je ovogodišnja ljetnja turistička sezona prevazišla njihova očekivanja, te da će, sudeći po najavama, i postsezona biti dobra.

On je u emisiji Dobro jutro Crna Goro na TVCG rekao da s obzirom na okolnosti, kovid i rat u Ukrajini ne mogu biti nezadovoljni ovogodišnjoj ljetnjom turističkom sezonom.

Katić kaže da je sezona dobra i kvalitetna, uprkos komentarima na početak jula koji je, kako je rekao, uvijek problematičan.

“Generalno, u razgovoru sa hotelijerima i ugostiteljima do 31. oktobra su im najave dobre. Ako se sve bude to i desilo, očekujem uspješnu postsezonu, pa ćemo u novembru podvući crtu”, rekao je Katić, navodeći da je sezona bolja nego što su očekivali.

Problema, kako je rekao, uvijek imaju kad su u pitanju saobraćajne gužve, te da se mora ući u rješavanje pitanja obilaznica, ne samo oko Herceg Novog, već cijelog primorja.

Govoreći o problemu s bolnicom Meljine, on je rekao da bi trebalo sjesti i dogovoriti kako tu zdravstvenu ustanovu vratiti u državno vlasništvo, da bi ona ponovo bila Opšta bolnica.

“Herceg Novi bez bolnice Meljine ne može da funkcioniše, ne može Institut u Igalu bez nje da funkcioniše”, kazao je Katić, navodeći da se najviše plaši da će ostati bez medicinskog kadra.

U manastiru Savina obilježena slava osnivača Herceg Novog

0
U manastiru Savina obilježena slava osnivača Herceg Novog
U manastiru Savina obilježena slava osnivača Herceg Novog

U manastiru Savina juče je služena liturgija povodom slave osnivača grada Herceg Novog, praznika Prenos moštiju Svetog arhiđakona Stefana.

U toku liturgije pomenuti su i nesrećno nastradali u tragediji na Cetinju, u molitvi za pokoj njihovih duša.
Uz veliki broj vjernika, jutrošnjoj liturgiji prisustvovali su predsjednik i potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i Mirko Mustur, te odbornici lokalnog parlamenta i rukovodioci opštinskih službi i preduzeća.

Herceg Novi je počastvovan da kao slavu osnivača grada obilježava Svetog arhiđakona Stefana, “apostola ljubavi kao što je Sveti Jovan Bogoslov, jer samo čovjek ispunjen ljubavlju može da oprosti onima koji ga ubijaju i ponižavaju, onima koji ga kamenuju”, istakao je protojerej Nikola Pejović.

Iguman manastira Savina, Makarije podsjetio je ovom prilikom na riječi blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, koji je svojevremeno govorio da ovaj grad tek treba da napreduje i ima perspektivu: “On je tada vidio da će ovaj grad polako zasijati, i zaista, ovih dana i narednih, ispunjavaju se ta duhovna vizija i proročke riječi tog trenutka. Daće Bog da Herceg Novi još više napreduje”.

Tivat – Dnevni centar za djecu u mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju dobija…

0
Tivat – Dnevni centar za djecu u mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju dobija…
Opština Tivat – foto Boka News

JU Dnevni centar za djecu u mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju iz Tivta, uskoro će dobiti polovni kombi za prevoz svojih štićenika, vrijedan 16.940 eura sa PDV-om.

Kombi je preko tendera kupila Opština Tivat kao osnivač ove JU, a kao najpovoljnija, izabrana je ponuda kompanije „Ben-kov“ iz Podgorice koja će Dnevnom centru isporučiti kombi marke „fiat ducato 3.0 JTD“ iz 2010.godine sa 12 putničkih sjedišta.

U toku je još jedan tender koji je Opština Tivat raspisala za nabavku još jednog, ali ovog puta potpuno novog kombija za potrebe Dnevnog centra, kapaciteta 8+1 sjedišta. Procijenjena vrijednost ovog vozila je 36.000 eura sa PDV-om.

Dnevni centar koji se nalazi u naselju Seljanovo ima 15-tak korisnika uluga sa područja cijele Opštine Tivat, a koji svakodnevno dolaze u tu JU i ovdje provode veći dio dana u druženju, rehabilitaciji i radu sa stručnim osobljem. Ova JU koja je sa radim započela prije dvije godine, do sada nije raspolagala adekvatnim vozilom za prevoz svjih štićenika.

Na otoku Gospe od Škrpjela proslavljena Velika Gospa

0

Tradicionalno obilježavanje Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, još u ranim jutarnji satima najavila su zvona brojnih crkava u Boki Kotorskoj.

U prisustvu mještana, hodočasnika i turista najsvečanije je bilo na otoku Gospe od Škrpjela.

Centralnu svetu misu služio je don Pavao Medač. Za potpuni ugođaj potrudio se zbor Svetog Matije iz Dobrote.

Velika Gospa – obilježavanje na Gospi od Škrpjela

„Velika Gospa posebno se slavi ovdje na otoku, Gospa od Škrpjela koje je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana. To je biser Boke Kotorske, „ploveća“, jedinstvena pinakoteka na Jadranu koja šalje jednu divnu poruku.

Naime, braća Martešići još 1452. godine, su na hridi našli sliku Bogorodice. Više od dvjesto godina se na tom mjestu potapaju stari brodovi i kamenje. Koliko je bilo potrebno vjere, truda, nade, i to je poruka nama. Naši preci su imali čvrstu nadu da će na tom njihovom trudu, na nasutom otočiću nakon dvjesto godina izrasti jedna predivna crkva koja će povezivati i ujediniti ljude iz svih krajeva svijeta… “ – kazao za naš portal upravitelj Gospe od Škrpjela don Srećko Majić.

Velika Gospa 2022. don Srećko Majić

Katolički vjernici u Crnoj Gori danas su proslavili blagdan Velike Gospe svetim misama na otoku Gospe od Milosti, u tivatskom zalivu i u Baru, u benediktinskom samostanu Gospe Ratačke.

Filmovi sa prestižnih evropskih festivala na tvrđavi Forte Mare

0
Filmovi sa prestižnih evropskih festivala na tvrđavi Forte Mare
FORTE MARE

Tvrđava Forte Mare biće i ovog avgusta mjesto za susrete sa najuspješnijim filmovima u protekloj sezoni prestižnih evropskih festivala, koji će biti prikazani na 35. Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro film festivalu, u okviru selekcija Adriatic Audience Award i Kino Evropa.

Uz to, selekcija Kino Evropa nam ove godine donosi nacionalnu premijeru novog filma Rubena Ostlunda Trougao tuge, dobitnika Zlatne palme na festivalu u Kanu, koja je rezervisana za poslednje veče festivala, 27. avgusta na Kanli Kuli.

Već drugu godinu za redom, nastavlja se uspješna saradnja u okviru Mreže festivala Jadranske regije, pa će ove godine, odmah nakon festivala u Sarajevu, novska publika imati priliku da u selekciji Adriatic Audience Award pogleda četiri ekskluzivna naslova.

U pitanju su portugalski Alma Viva premijerno prikazan na ovogodišnjem festivalu u Kanu, rumunski Intregalde sa prošlogodišnjeg festivala u Kanu, holandski Rozi mjesec koji je premijeru imao prije par mjeseci na festivalu Tribeca, te gruzijski Mokri pijesak premijerno prikazan na prošlogodišnjem festivalu u Lokarnu.

Fokus selektora udruženih festivala iz Sarajeva, Herceg Novog, Beograda i Zagreba opet su bile zemlje manjih produkcija, filmovi specifičnih filmskih izraza i emotivnih priča koje pozivaju prije svega na razumijevanje posebnih pojedinaca, ali i na međusobno razumijevanje među ljudima i pomirenje, ističe koselektor programa Mreže festivala Jadranske regije, reditelj Ivan Bakrač.

Publika na tvrđavi Forte Mare, kao i online, širom čitave Crne Gore, imaće priliku da ocijeni ova ostvarenja i učestvuje u odluci o dobitniku nagrade Adriatic Audience Award. Odluka o nagradi biće donijeta sabiranjem glasova publike iz sve četiri zemlje čiji festivali su članovi Mreže festivala Jadranske regije: Sarajevo film festival, Zagreb film festival i Festival autorskog filma u Beogradu i Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival. Ova selekcija nastavak je saradnje najvećih regionalnih festivala filma, koja je započeta 2021. godine, a podržana kroz program Kreativna Evropa.

Kino Evropa je prepoznatljiv kao izuzetno posjećen revijalni program najuspješnijih filmova u protekloj sezoni prestižnih evropskih festivala.

Osim dobitnika Zlatne palme, Trougao tuge, koji će biti prikazan na Kanli kuli, ostali kanski naslovi očekuju nas u ljetnjem kinu tvrđave Forte Mare. Biće prikazani Zvijezde u podne Kler Deni, koji je dobitnik Gran Prija, kao i južnokorejski Odluka o odlasku, Parka Čan-Vuka, nagrađenog za režiju. Pored kanskih nagrada, u ovoj selekciji je i Alkaras Karle Simon, špansko-italijanska koprodukcija nagrađena Zlatnim medvjedom na Berlinaleu.

Selektorka, producentkinja Jelena Mišeljić je u program uvrstila i nove filmove nekih od vodećih evropskih autora današnjice, i to: Nemiri na ostrvima katalonskog reditelja Alberta Sere, austrijski Rimini Urliha Zajdla i rumunski Magnetna rezonanca Kristijana Munđiua.

35. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival biće održan od 22. do 28. avgusta 2022. godine, pod sloganom „Mi smo djeca filma“. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.

Od posljedica korone preminule četiri osobe, 344 nova slučaja, H. Novi 15, Kotor 9, Tivat 9

0
Od posljedica korone preminule četiri osobe, 344 nova slučaja, H. Novi 15, Kotor 9, Tivat 9
kovid – korona virus

U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule su četiri osobe, a registrovana su 344 nova slučaja korone, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavilo se još 465 pacijenata, dok je 4458 trenutno oboljelih.

Za vikend 51 nezgoda, uhapšena 21 osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola

0
Za vikend 51 nezgoda, uhapšena 21 osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola
Tunel Kotor – gužve

Tokom prethodnog vikenda na crnogorskim putevima evidentirana je 51 saobraćajna nezgoda, u kojima nije bilo stradalih. Pet osoba je zadobilo teške, a 22 lake tjelesne povrede.

U istom periodu pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 89 prekršajnih prijava, izdali 755 prekršajnih naloga, oduzeli devet pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.

Uhapšen je 21 vozač zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.

– Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju – poručuju u UP.

Moric: Izostaje sistemska podrška crnogorskom maslinarstvu

0
Dr Ilija Moric – foto Total Montenegro

Lokalna akciona grupa Luštica (LAG), koja je formirana u aprilu, ne odustaje od afirmisanja, kako posebno ističu, LEADER pristupa u sferi ruralnog razvoja poluostrva na ulazu u Boku, ali i njenom održivom bitisanju.

Dr Ilija Moric, potpredsjednik Lokalne akcione grupe Luštica, ističe da je to prvi LAG osnovan u Crnoj Gori, te dse radi o LEADER pristupu, koji je dio politike ruralnog razvoja EU i sa osnivanjem ovog LAG-a mi počinjemo priču, koja predstavlja jedan dug i složen proces.

Potpisali su i Deklaraciju o održivom razvoju Luštice kojom članovi LAG-a iskazuju zabrinutost za trenutnu situaciju u smislu očuvanja prirodnih i kulturnih resursa.

Suština djelovanja LAG Luštica je izanalaženje mjere između očuvanja prirode, agraranih potencijala i agrarnog turizma, naspram sve većeg zamaha urbanizacije poluostrva.

Dr Moric smatra da razvoj ruralnih područja koja u sebi nose raznovrsne potencijale uz agroturizam, predstavljaju jedan od preduslova valorizacije poluostrva Luštica.

Luštica – Maslinjak-Morica

– Prije petnaestak godina pokrenuli smo porodični biznis i odlučili da kvalitetnije radimo u smislu razvoja agroturizma i organske proizvodnje.

Obnovili smo maslinjak, zasadili nove masline, organski se sertifikovali, nabavili mlin za preradu i drugu opremu-objašnjava Moric.

Ipak, konstatuje da potencijali agroturizma nisu iskorišteni u dovoljnom kapacitetu, te da se sve svodi na individualni napor čovjeka.

 – Imamo ogroman potencijal kroz oleo i druge grane turizma na Luštici.

Kao zajednica nedovoljno smo učinili da ruralni turizam bude na višem nivou, u smislu kvantiteta i kvaliteta-smatra Moric.

On smatra da se organska proizvodnja sira, vina, maslinovog ulja i drugih poljoprivrednih kultura, može pokrenuti bez većih investicija, koje su dugo najavljivane na Luštici.

Domaćinstva, koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom i turističkom ponudom kraja, idu ispred cjelokupnog plana razvoja.

Moric: Izostaje sistemska podrška crnogorskom maslinarstvu
Luštica

– Suština je da postoji radna kultura. Moramo iskreno reći da na Luštici postoje i druge familije, koje rade kvalitetno i to je pokazatelj da potencijal na Luštici ne treba prepustiti ljudima sa strane.

Osnovna maksima je da niko drugi nam neće riješiti egzistenciju, naše probleme.

Luštica je uvijek imala i imaće dovoljno dobrih primjera, a bilo bi bolje da se svi aktiviramo, posebno u dijelu zapuštenih maslinjaka, ili nekih drugih privrednih kultura, kako bi obezbijedili bolji život.

Ipak, na Luštici ukupna situacija je bolja, nego što je bila prije deceniju-ocijenio je dr Moric.

Poluostrvo Luštica broji 300 do 350 žitelja i nešto ispod 100 domaćinstava.

Riječ je o stalno nastanjenom stanovništvu, a postoji i značajan broj stranaca, koji su vezali život i posao za Lušticu.

Riječ je o porodicama iz različitih dijelova Istočne i Zapadne Evrope. Moric je i aktivni član Maslinarskog društva Boka, pa ga raduje što broj maslinjaka raste.

Obnova starih maslinovih stabala i maslinika

Napušteni stari maslinjaci

– Maslinarsko društvo nabavlja sadnice za svoje članove, promovišići ovu tradicionalnu djelatnost.

Po mojoj procjeni u maslinjacima na području Boke godišnje je za oko 4.000 sadnica više. U Crnoj Gori ima 2.000 registrovanih maslinara, preko pola miliona stabala maslina.

U prošlosti na području Boke je bilo preko 300.000 stabala maslina, i sada postoji veliki broj ali se od tog broja koristi nešto više od jedne trećine.

Prisutan je i trend nove sadnja i novih maslinjaka. Dosta je i zapuštenih imanja, posebno pored saobraćajnica. Negativno je što su napušteni stari maslinjaci na Luštici i drugim dijelovima Boke i zato nema opravdanja da se taj dio ne može privesti namjeni, ocijenjuje dr Ilija Moric.Ono što nedostaje crnogorskom maslinarstvu jeste investicioni bum, odnosno, kako ističe, moglo bi da bude zasađeno još pola pa i više miliona stabala maslina, koje bi bile namijenjene za ekonomski održiv biznis, industriju.

/K.Matović/

Dijalozi\Dialogues umjetnice Cvetke Hojnik

0
Dijalozi\Dialogues umjetnice Cvetke Hojnik
Tamna strana, kombinovana tehnika,

U utorak, 16. avgusta 2022. godine, u 21 sat u Spomen-domu „Crvena komuna” u Petrovcu biti otvorena izložba Dijalozi\Dialogues umjetnice Cvetke Hojnik. Izložbu će otvoriti mr Dušan Medin, arheolog i menadžer kulture. Kustoskinja izložbe je Jasmina Lazović.

„Permanentno i od pamtivijeka osnova za lično ekspresivno stvaranje je materija, različiti materijali i strukture, povezivanje i integracija u nove međusobne odnose u kontekstu ambijentalnog korporativnog identiteta.

U vremenima kada doživljavamo prezasićenost prostora koji nas okružuje i često se osjećamo skučeno, minimalistička rješenja djeluju kao protivteža, kao dragocjena prilika da usmjerimo pažnju, dobijemo vrijeme za kontemplaciju i znamo da zavirimo u dubinu. Duboko u sebi, Cvetka Hojnik nosi svoj svijet i lično iskustvo života, koju preko svojih umjetničkih radova hrabro dijeli s nama već decenijama, pronalazeći nove izazove i likovne platforme. S najnovijim likovnim opusom iz razdoblja posljednjih godina, Cvetka Hojnik povezuje i sistematično gradi drugačiju priču drugačijeg izraza, kao „lajtmotiv”, pa ekstrahuje odnos između osnovnih geometrijskih oblika kruga i kvadrata, koji se nakon slikarkinog ličnog iskustva, znanja i svjesnosti, metaforično transformišu u zagonetne odnose, prelaze u traženje paralela između brojnih raznolikih međusobnih odnosa na cesti života od rođenja do smrti. Kao povezujući moment, na crnom polju se pojavljuje crvena boja, kao protivelement crnoj i istodobno kao interpretacija simbola ljubavi i erotike…, koja se kao nova dimenzija slobodno nastavlja u iduću sliku, priču i sudbinu, te glatko teče svoj put naprijed…, preko svih okvira, postojećih pravila i zapisanih zakona. Umjetnički radovi Cvetke Hojnik su minimalističke forme, ali su iznenađujuće složeni i višestruki u smislu izraza i poruke. Pažljiviji pogled na platna kvadratnog ili pravougaonog oblika otkriva gledaocu bogatu strukturu slikovnog polja, koju čine plastični slojevi boje. Slojevi boje se razlikuju od slike do slike, ali i na samim slikama. Tako su slike povezane različitim nijansama crne boje kao procesom tkanja površine. Iza takve odluke interpretacije stoji duboko lično iskustvo, intimna spoznaja kobne razdvojenosti koja je temeljni pokret našeg postojanja, takođe shvaćena u pesimističkoj verziji kao putovanje niotkuda u nigdje.

Na pojedinim umjetničkim radovima pojavljaju se dva slikarska platna. Jedno je stijena, koja crne radove dopunjuje svojom bjelinom, a drugo je slikarsko platno sa različitim teksturama i kolažirano materijalima. Mnogo puta materijali su ponovo upotrijebljeni i umjetnica ih nalazi na raznim otpadima. Preovlađujućoj racionalnoj zamisli materijalni površinski zahvati utiskuju organski dah i bitno obogaćuju izražajnost slika. Umjetnica stvaralački istražuje prostornu raširenost, svaka slika živi iznova svoju specifičnu dimenziju. Uprkos oskudnom broju prikazanih likovnih elemenata, umjetnica zna utisnuti žar razodijevanja duhovnog, pa bismo tako mogli gledati slike i u tišini strasti. Svjetlost i tama, red i nered, vidljivo i nevidljivo, i još neprobojnije mnoštvo drugih suprotnosti su parovi sa kojima se suočavamo na ovom putu, pokušavamo da ih prevaziđemo ili bar uravnotežimo, kako u svakodnevnom životu, tako i u umjetničkim formulacijama.

Cvetka Hojnik u gradnji svojih slika pristupa krajnje minimalnim sredstvima, i primitivnim geometrijskim formama i samo ovim elementima pokušava da izrazi svoje razumijevanje dilema kojima se čovjek iznova vraća. Slikarikin analitički način rada sa ovim redukcionizmom dosljedno sprovodi princip „manje je više” i dokazuje koliko je realnost svake slike zapravo trostruka, pored predmeta kao takvog, formira se i procesom slikanja i stavom onoga ko ga posmatra. Posmatrač je uvijek taj koji to tumači, pita se šta to znači, šta saopštava. Odgovor nikada nije konačan, mjerljiv, svaki pojedinac ga nalazi samo za sebe” – navodi se u tekstu za katalog Cvetke Hojnik.

Cvetka Hojnik je rođena u Murskoj Soboti, Slovenija. Nakon završene gimnazije u Murskoj Soboti, diplomirala je na Prirodno-tehnološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, odsjek tekstil, studijski program dizajn tekstila i odjeće. Studira i na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Zadatkom En Soph – Sklopovi i teksturiranje kroz fraktale Kabale stekla je zvanje magistra likovnih umjetnosti u Školi za slikanje i crtanje.

Svoje radove predstavlja na samostalnim i grupnim izložbama u Sloveniji i inostranstvu. Za svoj rad dobila je više nagrada i priznanja. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Maribor, Saveza udruženja slovenačkih likovnih umjetnika, Austrijskog udruženja likovnih umjetnika i Udruženja međunarodnih slobodnih umjetnika. Aktivno sarađuje sa Eine art galerie iz Bad Emsa, Njemačka i kustosom Peterom Hofmanom. Godine 2013. imala je sveobuhvatnu izložbu svojih radova u Galeriji – Muzej Lendava. Ovom prilikom objavljena je njena monografija i dobija priznanje od gradonačelnika za kulturna dostignuća u zemlji i inostranstvu. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Maribor, Saveza udruženja slovenačkih likovnih umjetnika, Austrijskog udruženja likovnih umjetnika i Udruženja međunarodnih slobodnih umjetnika. Živi i stvara u Lendavi, Slovenija.

Izložba će biti otvorena do 28. avgusta 2022. godine.