Vlak u Nizozemskoj iskočio iz tračnica, ozlijeđeno 30 ljudi Foto: Kyrlian De Bot / REUTERS
Najmanje je jedna osoba poginula i 30 ozlijeđeno, od kojih su brojni u teškom stanju, kada je putnički vlak s oko 50 ljudi u ranim jutarnjim satima u Nizozemskoj iskočio iz tračnica nakon što je udario u građevinsku dizalicu, saopštili su dužnosnici.
Neki su putnici teško ozlijeđeni, a glasnogovornik vatrogasaca rekao je za nizozemski radio da je 19 ljudi hospitalizirano, dok je drugima pružena pomoć na mjestu nesreće.
Timovi za spašavanje nalaze se na mjestu nesreće u Voorschotenu, selu blizu Den Haaga.
Prednji vagon noćnog vlaka iz Leidena za Den Haag iskočio je iz tračnica te završio u polju, objavila je novinska agencija ANP, a prenosi Reuters.
Drugi je vagon ostao na mjestu, dok je u stražnjem vagonu buknuo požar koji je ugašen.
Prema ranijim izvještajima, putnički se vlak sudario s teretnim.
Dužnosnica Nizozemskih željeznica Carola Belderbosje priopćila da se vlak sudario s kranom te da su među ozlijeđenima strojovođa i dva konduktera.
Putnički vlak se sudario s teretnim
Prema ranijim izvještajima putnički se vlak sudario s teretnim.
Nizozemske željeznice objavile su da je željeznički promet između Leidena i dijelova Den Haaga privremeno obustavljen.
Jeroen Wienen iz tvrtke Prorail za održavanje pruga je rekao da je pokrenuto nekoliko istraga, a osim policije istragu vodi i njegova tvrtka.
Kazao je da je to vrlo neobična, ali i “strašna” nesreća te da će Prorail istražiti zašto i kako se ona dogodila kako bi se u budućnosti izbjegle takve nesreće.
Premijer Mark Rutte i kraljevska obitelj, kralj Willem-Alexander i kraljica Maxima, su izrazili sućut žrtvama.
Brza saobracajnica Crna Gora – Jadransko jonski auto put
Nacrt prostornog plana (PPCG), prema pisanju Pobjede, očekuje se u aprilu, a po postojećem konceptu još nije utvrđeno da li će ucrtati i Jadransko-jonsku cestu i brzu primorsku saobraćajnicu, ili samo jednu od njih. U konceptu nema još detaljne trase, a Vlada još razmatra prioritete.
Projekat Jadransko-jonskog autoputa je ideja Evropske unije o uvezivanju sedam zemalja koje jesu, ili će biti dio evropske porodice. Ukupna dužina saobraćajnice je 1.100 kilometara, a prolazi kroz Italiju (početna tačka), Sloveniju, Hrvatsku i treba da se nastavi kroz BiH, Crnu Goru i Albaniju do grčke luke Igumenica.
Prijedlog koridora saobraćajnica primarne mreže formiran je na osnovu ranijih planskih rješenja, pa je trasa Jadransko-jonskog auto-puta (kontinentalnog), identična sa trasom iz prethodnog plana, prolazi zaleđem primorskog regiona i u području Crne Gore predstavlja konekciju između Hrvatske i Albanije.
U konceptu PPCG postoje dileme u oblasti drumskog saobraćaja u vezi definisanja koridora, odnosno trasa glavnih saobraćajnica u primorskom regionu. U baznoj studiji saobraćaja, nijesu dati inputi za rješavanje dilema u vezi koridora “brze saobraćajnice”, a u skladu sa preporukom Prostornog plana posebne namjene (PPPN) za obalno područje nijesu urađene provjere alternativnih koridora u zoni Luštice i Budve.
Kako piše u konceptu, otvorena su pitanja za koridor brze saobraćajnice duž Primorja.
– Ova dilema postoji 30 godina. U PPCG do 2020. godine je planiran koridor sa prelaskom preko Bokokotorskog zaliva, a u PPPN za obalno područje su predložena alternativna rješenja, koja je trebalo do početka izrade plana tehnički provjeriti i definisati kroz studiju saobraćaja za potrebe izrade PPCG do 2040. godine. Ti inputi nijesu dobijeni i pri izradi plana u ovoj fazi se još ukazuje na dileme u vezi definisanja koridora brze saobraćajnice (Jadransko-jonski primorski koridor). U fazi nacrta plana će se uzeti u obzir i finalni izvještaj studija čija je izrada u toku, a rade se u okviru Tehničke pomoći – Investicioni okvir za Zapadni Balkan – Tehnička pomoć 5 (IPF 5) – piše u konceptu.
Analiziraju se sljedeće varijante: koridor u zoni Boke Kotorske (prelaz Opatovo-Sv. Neđelja, Verige), alternativni koridor na relaciji Zelenika – Luštica podvodnim mostom i dalje preko Luštice do Lastve Grbaljske, koridor brze saobraćajnice u zoni Budve (alternativa u zoni Paštrovića).
U konceptu je i razmatranje alternativne kopnene varijante auto-puta Bar – Boljare, kako bi se izbjeglo područje Skadarskog jezera.
– Intencija ovog plana je da se konačno razriješe otvorene dileme. Da bi planeri mogli predložiti optimalno rješenje, neophodne su dodatne informacije i analize i nakon toga postizanje konsenzusa sa relevantnim institucijama, na osnovu argumenata koji se odnose na prostorne aspekte u dijelu namjene i zaštite prostora sa aspekta prirodnih i kulturnih vrijednosti, tehničke i ekonomske pokazatelje za navedene koridore – piše u konceptu.
Kriterijumi
Koje rješenje će biti prioritet odrediće se prema kriterijumima: troškovi izvođenja i održavanja (ekonomski troškovi) i troškovi dobiti za korisnike (vrijeme putovanja, troškovi vozila, troškovi zaštite životne sredine, troškovi saobraćajnih nezgoda).
U konceptu se navodi da se, prema Studiji IPF5, dolazi do rezultata da je inicijalna trasa saobraćajnice kroz Primorje iz važećeg Prostornog plana najpovoljnija, a to je trasa koja Bokokotorski zaliv prelazi mostom Verige i ne zaobilazi Paštroviće. Međutim, zbog ograničenja sa aspekta zaštite prostora, u fazi koncepta plana se ne može predložiti konačno rješenje.
Za auto-put Bar – Boljare predlaže se trasa: Đurmani – tunel Sozina – Građani – Rijeka Crnojevića – Rvaši – Farmaci – Smokovac – Mateševo – Andrijevica – Berane – Boljare. Ovim prijedlogom je izbjegnuta zona Skadarskog jezera, a u zoni Berane predlaže se varijanta koja ne prolazi kroz grad.
Za brzu cestu na Primorju predlog je: granica sa Hrvatskom, zaleđe Herceg Novog, Kruševice, most Verige, obilaznica Tivta preko Gradiošnice, Kavač, Sutvara, Brtešići, obilaznica Budve do Stanišića, tunel u zoni Kuljača i veza sa auto-putem u zoni Građana. Saobraćajnica za brzi saobraćaj nastavlja dionicom auto-puta od Građana do izlaza iz tunela Sozina i dalje obilaznicom Bara i Ulcinja do granice sa Albanijom.
Kako se navodi u konceptu prostornog plana, putevi visokog ranga su najefikasnije sredstvo za realizaciju razvojnih ciljeva i optimalnu organizaciju prostora.
– Ali, neadekvatni koridori mogu izazivati negativne efekate po regionalni i unutrašnji razvoj i korišćenje prostora. Uz to, putevi visokog ranga su srazmjerno skupe investicije. Izrada PPCG do 2040. godine je prilika i planerska i politička obaveza da se provjere sve mogućnosti i optimalni koridori auto-puta (jadransko- jonska kontinentalna varijanta) i magistrale za brzi saobraćaj (četiri trake) u primorskom regionu – piše u konceptu PPCG.
To podrazumijeva ocjenu potreba i mogućnosti da se grade i auto-put i “brza magistrala” po paralelnom pravcu na relativno maloj udaljenosti u odnosu na očekivane i moguće međunarodne i unutrašnje saobraćajne tokove kao i mogućnost i uslovi finansiranja iz domađih i inostranih izvora; provjeru koridora u odnosu na potrebe efikasnog funkcionisanja međunarodnih i unutardržavnih saobraćajnih tokova i najefikasnije povezivanje centara u smislu integracije prostora Crne Gore; provjeru varijanti trasa po izabranom koridoru (prelaz preko Bokokotorskog zaliva – most ili podvodni most – kaseta u moru), alternativna trasa preko Luštice, visočija ili niža trasa u zoni opštine Budva i ostale moguće varijante.
Studije
Studija IPF5 dolazi do rezultata da je inicijalna trasa iz važećeg PP najpovoljnija, odnosno trasa koja Bokokotorski zaliv prelazi mostom Verige i ne zaobilazi Paštroviće. Zbog ograničenja sa aspekta zaštite prostora u fazi koncepta plana se ne može predložiti konačno rješenje.
Razmatrano je na topografskoj podlozi više varijanti koridora brze saobraćajnice, sa aspekta uticaja na prostor, zaštite prirodnih i kukturnih vrijednosti, tehničkih pogodnosti i ekonomskih efekata.
Na 36. zasijedanju, Komitet za svjetsku baštinu je takođe preporučio da se istraže drugi načini povezivanja zaliva, kao što je tunel. Misija preporučuje da se, uporedo sa radom na projeku tunela, istraže i druge alternative koje nemaju negativan uticaj na vizuelne karakteristike i integritet zaštićenog područja, a koje bi rasteretile vezu između zaliva i poboljšale opštu saobraćajnu mrežu Boke Kotorske, u skladu sa odlukama Komiteta za svjetsku baštinu: poboljšavanje službe trajekta, razvoj javnog saobraćaja, nedrumskog i alternativnog; poboljšanje zaobilaznih puteva u Kotorskom zalivu, prema preporukama u izvještaju misije.
Budvanska policija uhapsila je I.B. zbog sumnje da je primorao ćerku da se uda u Njemačkoj za 30.000 eura i godinama tjera djecu da prosjače.
– I.B. je, kako se sumnja, počinio krivično djelo trgovina ljudima počinio na štetu svoje maloljetne ćerke tako što je, zloupotrebom odnosa povjerenja i zavisnosti, vrbovanjem i dovođenjem u zabludu da će joj se život promijeniti na bolje, primoravao svoju maloljetnu ćerku na sklapanje braka sa nepoznatim licem u Njemačkoj, a sve u cilju pribavljanja imovinske koristi u iznosu od 30.000 eura – saopšteno je iz Uprave policije.
Takođe, sumnja se da je I.B. duži niz godina primoravao svoju djecu da prosjače po ulicama Podgorice i Budve. Sav novac koji bi sakupili prosjačenjem su predavali svome ocu.
Protiv I.B. i njegove supruge je u prethodnom periodu podnijeto 13 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici i ugrožavanja mentalnog zdravlja i spokojstva svoje maloljetne djece jer ih nisu sprečavali u prosjačenju.
Talijanska obalna straža saopštila je juče da je bila prisiljena upotrijebiti helikopter za spašavanje 32 migranta, među kojima je i jedno dijete, koji su od prethodnog dana ostali na pustom otoku u središnjem Sredozemlju.
– Spašavanje migranata nasukanih na otočić Lampione, koji je dio istog arhipelaga kao i otok Lampedusa, pokazalo se nemogućim putem mora zbog “izuzetno nepovoljnih” morskih i vremenskih uvjeta, rekla je obalna straža u saopštenju.
Helikopter je odvezao migrante do Lampeduse, uobičajenog mjesta za iskrcavanje migranata koji su krenuli morem iz Tunisa i Libije, čineći nekoliko putovanja uz vjetrove jačine do 50 čvorova, dodaje se u priopćenju.
Prema novinskoj agenciji ANSA, spašeni migranti su iz Kameruna, Obale Bjelokosti, Gvineje i Malija.
Ranije danas, dobrotvorna udruga Alarm Phone, koja prima pozive s brodova s migrantima u nevolji, rekla je da je brodu s oko 500 ljudi potrebno spašavanje u međunarodnim vodama kod Libije.
U februaru se dogodio smrtonosni brodolom kada talijanski policijski čamci nisu uspjeli sustići čamac s migrantima u nemirnom moru u blizini obale južne regije Kalabrije.
Više od 90 ljudi je poginulo, a dobrotvorne organizacije i oporbeni političari postavljaju pitanje zašto Obalna straža, s plovilima bolje opremljenim za otvoreno more, nije odmah intervenirala.
Obilježavajući „Evropski dan pomorstva u mojoj zemlji“ i „Dana studenata“, Centar za istraživanje, inovacije i preduzetništvo, Pomorskog fakulteta Kotor, u utorak 4. aprila, organizuje “Dan otvorenih vrata” sa početkom u 10 sati.
Građani, studenti i posjetioci će moći da istražuju istorijske olupine brodova u WRECKS4ALL sobi virtuelne realnosti, da se uspoznaju sa radom Laboratorije za arheologiju pomorstva i ostalim laboratorijama i djelatnostima Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo.
“Evropski dan pomorstva u mojoj zemlji” je ključni dio talasa aktivizma za podizanje svijesti o morima, okeanima koji je u stalnom porastu posljednjih godina: događaji pod njegovim brendom postaju sve popularniji, privlačeći više hiljada učesnika svake godine.
Novoizabrani predsjednik i jedan od lidera Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović je, u drugom krugu predsjedničkih izbora, osvojio 58,88 odsto, odnosno 221.592 glasa, pokazuju privremeni rezultati Državne izborne komisije (DIK).
Rezultati, koje je DIK utvrdio na jučerašnjoj sjednici u Podgorici, pokazuju da je predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista Milo Đukanović osvojio 41,12 odsto, odnosno 154.769 glasova.
Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kazao je da je na izborima glasao 380.281 birač, kao i da je važeći bio 376.361 glasački listić.
U birački spisak Crne Gore upisana su 542.154 građana.
Hrvatska proglašena najboljom destinacijom za poslovni turizam foto Šibenikin
Samo u tri sektora, turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu, u ovom su trenutku u potrazi za više od 110.000 radnika.
U turizmu planiraju zaposliti 60.000 sezonskih radnika pa će 35.000 stranih radnika u 2023., premašiti broj domaćih sezonaca koje je sve teže pronaći. Nedostatak radnika već se vidi i na smanjivanju opsega nekih usluga u brojnim djelatnostima pa su, primjerice, veliki trgovački lanci u manjim kvartovskim trgovinama skratili rad na samo jednu smjenu. Potraga za deficitarnim zanimanjima, kao što su mesari u trgovini, postala je stalna. Nedostaje i konobara, kuhara, građevinskih radnika, medicinskih sestara, liječnika, učitelja, IT stručnjaka, vozača kamiona…
Prema podacima DZS-a o kretanju aktivnog stanovništva RH (temeljeni na Anketi o radnoj snazi) u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba zabilježio je rast od 1,5% (+26 tisuća osoba) u odnosu na isto razdoblje 2021. dosegnuvši time gotovo 1,72 milijuna, dok je broj nezaposlenih povećan za 9 tisuća osoba odnosno 7,8% te je iznosio 124 tisuće.
Aktivno stanovništvo je u promatranom razdoblju činilo više od 1,84 milijuna osoba (+1,9% ili +35 tisuća na godišnjoj razini).
Na tromjesečnoj razini, uz skroman rast broja nezaposlenih za tisuću osoba ili 0,8%, ostvaren je i rast broja zaposlenih osoba (+0,5% ili 9 tisuća). Aktivno stanovništvo poraslo je za 10 tisuća osoba odnosno 0,5% u odnosu na razdoblje srpanj-rujan 2022.
Preliminarni podaci također pokazuju da je broj neaktivnog stanovništva u posljednjem tromjesečju 2022. iznosio 1,665 milijuna čime je zabilježen pad na tromjesečnoj (11 tis. ili -0,7%), ali i na godišnjoj razini (35 tis. ili -2,1%). Prema izvješću, radno sposobno stanovništvo (15+) činilo je 3,5 mil. osoba te je ostalo gotovo nepromijenjeno na tromjesečnoj i godišnjoj razini (+0,03% odnosno +0,1%). Ova kategorija nalazi se blizu povijesno niskih razina.
Spomenuta kretanja rezultirala su u promatranom tromjesečju stopom aktivnosti (15-89) od 53% u odnosu na 52,7% koliko je iznosila u tromjesečju ranije. Stopa zaposlenosti (15-89) iznosila je tek 49,4%. Uz pad na godišnjoj razini od 0,4 postotnih bodova, u četvrtom tromjesečju stopa nezaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 74 godine iznosila je 6,8% (+0,1pb u odnosu na prethodno tromjesečje). Stoga je u 2022., prosječna anketna (ILO) stopa nezaposlenosti (od 15 do 74 godine) iznosila 7% (-0,7pb u odnosu na 2021.). Prosječni broj zaposlenih zabilježio je rast od 1,7% u odnosu na 2021. godinu.
Razlika stope nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (6,7% prosječna u četvrtom tromjesečju) i stope anketne nezaposlenosti (ILO) rezultat je većeg prosječnog broja nezaposlenih osoba (+9 tisuća) prema Anketi o radnoj snazi od podataka HZZ-a. Naime, dio anketiranih nezaposlenih osoba (njih 38 tisuća ili 30,9%) nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje. S druge strane, od ukupno 115 tisuća registriranih nezaposlenih pri HZZ-u, njih 29 tisuća ili 25,5% nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti.
Teretni brod nasukao se ovaj vikend u Venecijanskoj laguni u kanalu Marghera. Odsukan je ispuštanjem dijela balasta.
Teretni brod Nordic Kylie nasukao se 1. travnja oko 19 sati, u kanalu Marghera u Venecijanskoj laguni nakon isplovljavanja iz luke Marghera. Brod se uspio odsukati otprilike pola sata kasnije bez asistencije, ispuštanjem dijela balasta, prenosi FleetMon.
Brod je zatim otegljen na sidrište uz pomoć dva tegljača, gdje se nalazi i dalje. Za sada nema informacija o šteti.
Teretni brod Nordic Kylie (IMO: 9357999) od 12.760 dwt. Izgrađen je 2005. godine, a plovi pod zastavom Liberije. Brodom upravlja tvrtka sa sjedištem u Njemačkoj.
Eleonora Apollonio pored slika sa motivima crkve Sv. Klare
Niz kuća, Prčanj
Mandrać Visina (Skladanija)
Niz portreta
Figuracije
Eleonora sa prijateljicama u Gradskoj galeriji Kotora
Susret sa Eleonorom Apollonio, akademskom umjetnicom iz Kotora
Nakon deset godina Eleonora Apolonio se vraća likovnoj publici izložbom koja je otvorena u Gradskoj galeriji Kotora, gdje predstavlja oko 30 radova u tehnici ulja na platnu i tempera na papiru, sa motivima mrtve prirode, bokerških pejzaža i portreta-figura. Posjetioci istančanog ukusa mogu u postavci da prepoznaju vizure kotorskih bedema sa pogledom na kupolu crkve-samostana Svete Klare, niz kuća-palata na Glavatima, mandrać Visin na Prčanju i druge. Puno joj znači da sve te slike za koje je, kaže, jako vezana, vidi na jednom mjestu, sa mnogo boljim osvjetljenjem nego što je u njenoj kući, a takođe joj znači da drugi ljudi to vide, jer umjetnost dobija vrijednost tek u interakciji sa publikom.
-Meni je dat talenat da bih ja to nekome isto dala, da bih dobrobiti umjetnosti podijelila sa drugima, tako da mi izložba poslije deset godina pauze mnogo znači, kaže Apollonio. Najbrojniji su porodični portreti na kojima su njena osmoipogodišnja kćer Aneta i suprug Goran Kocka. „Ima ti impresionizma i ekspresionizma, možda čak i nekog simbolizma, ima svega, a mislim da mene ima najviše“, kaže u šali Eleonora u razgovoru za Boka news.
-Slikam sve ono što me okružuje, sa fokusom na figuraciju. Tu vidim i apstrakciju, jer moje slike nisu realističke, vidi se šta je, ali ne idem toliko u detalje. Ćerka mi je često model, s obzirom da je živahno dijete, hvala joj, ima strpljenja sa mnom. Ona ima potpuno drukčiji senzibilitet od moga, to mi jako prija i srećna sam zbog toga. Ja sam „teška“ priroda, a njena me razigranost uveseljava. Svaki dan crta, slika, puna je ideja, različita je i za mene je velika inspiracija. Ima potpunu slobodu da sebe nađe i ostvari, kaže umjetnica.
Rođena u Kotoru, potomkinja stare plemićke porodice koja je u Boki prisutna već pola milenijuma, Eleonora je djetinjstvo i mladost provela na Prčanju, te je razumljivo što pejzaži „najljepšeg zaliva na svijetu“ zauzimaju značajno mjesto u njenom stvaralaštvu. Diplomirala je slikarstvo na FLU Cetinje u klasi prof. Smaila Karaila, a od 2006. do 2013. godine je imala sedam samostalnih izložbi. Laureatkinja je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru 2010. godine.
Slikajući stare kuće, palate, ponte, bilo vani za štafelajom ili u svom domu, Eleonora, sada majka i supruga, neminovno primjećuje i promjene u bokeškom pejzažu narušenom prekomjernom gradnjom, ali je više sklona da život posmatra sa njegove ljepše strane.
– Promijenila se Boka Kotorska, sad koliko, ne znam da to izmjerim, ali želim da pričam samo o promjenama nabolje – mnoge palate su renovirane, neke stvari su se dovele u red, gledam iz pozitivnog ugla. Činjenica je da je kulturni pejzaž narušen prekomjernom gradnjom, ali moje poimanje života je prihvatanje neminovnosti, jednostavno, stvari su takve kakve jesu i tako mora biti. Dobro je to registrovati, ali da se mi stalno žalimo kako ništa ne valja, to nikud ne vodi- ukoliko možeš nešto da promijeniš, u redu. Meni nije dato da mogu direktno da djelujem i mijenjam, ali indirektno možda mogu- putem slika. Možda ću nekoga da oplemenim svojim slikanjem, da izazovem neke emocije, da probudim nešto dobro kod čovjeka – to je ono što je i mom domenu rada. Dato mi je da slikam i to je moje „oružje“, kaže Eleonora.
Niz kuća, Prčanj
Nije učlanjena u Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, nije ozvaničila status samostalne umjetnice, a finkcioniše najbolje kad je neko od bližnjih „pogura“.
-Zahvaljujem Daliborki Kordić, slikarki-galeristkinji, bez koje ove izložbe ne bi bilo, ona me je pogurala da konačno formiram postavku. Ja sam potpuno u tom svom svijetu i prilično sam inertna, ne primjećujem ni da li je moj položaj dobar ili loš, ja to i ne tražim, a sredstva za rad sama sebi obezbjeđujem. Danas se dosta priča o tome kako je loš položaj umjetnika, ali mislim da se pod umjetnošću često plasira i ono što to nije. I kultura je u haosu, kao što je i u svim društvenim porama, to je lančano povezano – podijelila je Apollonio sa nama svoj stav o statusu umjetnika kod nas.
Nema svoj atelje, slika gdje god i kad god dobije nadahnuće.Voli da šeta u prirodi, rado hoda planinskim stazama, a to je ljubav koju dijeli sa svojim suprugom koji je planinarski vodič.
Ljubitelji slikarstva imaju priliku da djela Eleonore Apollonio pogledaju do 18. aprila.
Eleonora sa prijateljicama u Gradskoj galeriji Kotora
Odraz ljepšeg vremena
-U vremenu opšte smutnje i krize svake vrste koja se odrazila i na polju vizuelnih umjetnosti, postoje i oni koji se drže tradicije. Taj njihov izbor je doskora smatran najvećim nedostatkom, a kako vrijeme odmiče, u okolnostima koje diktira vječita žeđ za novim, postaje oaza u pustinji „ready made“-a…
Da, reći ćete da je ovakav izraz primjereniji nekom drugom vremenu. Upravo je ta izopštenost iz svakodnevnice, ili bolje reći svakodnevnica kroz prizmu impresionista poput Žorža Sera, kod portreta- foviste Anri Matisa, ali to je ipak Eleonora Apollonio. Večeras smo okruženi pejzažima, mrtvom prirodom i portretima koji nose sivo-plavu sjenu Dobruštice i Vrmca, a kroz koje izbija snažan intenzitet boja vodenih odraza Boke.
I Eleonoru možemo shvatiti kao odraz nekog ljepšeg vremena, a svi koji je poznaju, složiće se s ovom konstatacijom, kazao je slikar Milenko Premović otvarajući izložbu.
Ulice Pariza bit će do rujna oslobođene od električnih romobila, barem onih koji se tamo nude građanima i turistima za kratkoročni najam.
Uprkos strogoj regulativi, koja je na snazi u cijeloj Francuskoj, ovaj oblik gradske mobilnosti u prijestolnici je bio, kako je rekla gradonačelnica Anne Hidalgo, “izvor tenzija i zabrinutosti” – bilo ih je, naime, previše, a vozači koji su ih unajmljivali bili su odveć neodgovorni.
Prošle godine u Parizu je tako zabilježeno 459 nezgoda s ozlijeđenim osobama, vozačima električnih romobila, a troje je ljudi i poginulo. Nije bila rijetkost da privremeni romobilisti ne poštuju pravila, primjerice zabranu vožnje pločnikom, ali ni da romobili završe – u rijeci Seini.
Zbog svega toga gradske su vlasti organizirale referendum o zabrani najma električnih romobila, koji je održan ovoga vikenda. Unatoč tomu što je pravo glasa na njemu imalo oko 1,4 milijuna stanovnika Pariza, na glasanje ih je izišlo samo oko 103.000, a od njih oko 90% je glasalo za predloženu zabranu.
