Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore Dragoslav Šćekić i direktor JZU Dom zdravlja Kotor dr Igor Kumburović u petak su svečano otvorili rekonstruisane prostorije Centra za mentalno zdravlje.
Rekonstrukcijom Centra za mentalno zdravlje, koji se nalazi u okviru Doma zdravlja Kotor, zaokruženo je ulaganje u prostornu i tehničko-tehnološku modernizaciju te zdravstvene ustanove, ocijenio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.
Zahvaljujući, prije svega, viziji direktora DZ Kotor Igora Kumburovića, njegovim zavidnim organizacionim i menadžerskim sposobnostima, u Domu zdravlja Kotor stvoren je ambijent u kojem se pruža kvalitetna i efikasna zdravstvena zaštita, zasnovana na savremenim doktrinama medicine- rekao je Šćekić.
Prema njegovim riječima, odgovornim i domaćinskim poslovanjem i pravilnim upravljanjem resursima, Dom zdravlja Kotor je finansiranje najvećeg dijela investicija i radova obezbijedio upravo iz sredstava ustanove.
– Danas Dom zdravlja Kotor po izgledu, opremi, kvalitetu i obimu zdravstvenih usluga stoji rame uz rame sa najsavremenijim zdravstvenim centrima tog nivoa zdravstvene zaštite- ocijenio je ministar.
Ščekić je napomenuo da je na putu razvoja Dom zdravlja Kotro imao i imaće nedvosmislenu podršku Ministarstva zdravlja.
On je poručio da će nastaviti da ulažu u izgradnju kvalitetnog i efikasnog zdravstvenog sistema.
Kako je rekao, konačno su počeli konretni projekti u zdravstvu i trenutno su u fazi izgradnje i rekonstrukcije objekti u vrijednosti više od 20 miliona eura.
Službenici Uprave policije će u nedjelju, u opštinama u kojima se održavaju lokalni izbori, snimati osobe i događaje na javnim mjestima, ukoliko dođe do spontanih javnih okupljanja ili narušavanja javnog reda i mira.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su najavili da će policija snimati javne površine i u slučaju vršenja krivičnih djela kao i drugih dešavanja kojim se ugrožavaju životi i zdravlje ljudi ili imovina.
Lokalni izbori održavaju se u Baru, Bijelom Polju, Podgorici, Pljevljima, Rožajama, Budvi, Danilovgradu, Zeti, Tivtu, Plavu, Kolašinu, na Žabljaku u Plužinama i Šavniku.
U nedelju 23. oktobra, nakon dvije godine pauze, u Beogradu se otvara 65. Međunarodni sajam knjiga pod sloganom: Povratak napisanih.
Tim hercegnovske Knjižare So biće sve vrijeme na toj prestižnoj manifestaciji, tako da sajamske hitove možemo očekivati u najkraćem vremenu.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje čućemo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, geopolitike, bokeljologije, kulinarstva, knjiga za mlade i knjiga za djecu.
Sakupljač svetova knjiga je autora Ilije Trojanova koji je sredinom 19. vijeka krenuo stazama kojim se kretao ser Ričard Frensis Barton, britanski oficir, pustolov i špijun. Iz te avanture nastao je ovaj roman koji je dobio nagradu Lajpciškog sajma knjiga. Da bi ga napisao Trojanov je krenuo u Indiju, Tanzaniju, Arabiju. Proučavaj je islam prije nego što će, baš kao i Barton krenuti na hadžiluk. Kao i on živio je u Bombaju i Barodi. Ginter Gras je ovaj roman nazvao velikim evropskim romanom. Priča je ovo o Britancu koji se svrstava među najneobičnije ljude XIX vijeka, inače bogatog ekscentricima. Izdavač je Zlatni zmaj.
Priručnik za solidan život roman je Olivere Zulović. Priča je ovo o Ljubici i Ljubi, njihovom nježnom prijateljstvu. Njih dvoje hrabro kreću u nezaboravnu avanturu kako bi pokušali ispraviti loše stvari u životu. Kroz roman se isprepliću i njihovi odnosi sa roditeljima koji na život gledaju iz sasvim drugog ugla, ali i u neprestanom preispitivanju da li je ono što čine ispravno ili ne. Priručnik za solidan život knjiga je pisaana kroz prizmu djeteta, a u suštini, namijenjena je odraslima. Izdavač je Lom.
Kineski vek knjiga je Volframa Elznera zahvaljujući kojoj ćemo se upoznati sa rađanjem nove svjetske velesile. Kina je vodeća svjetska sila 21. vijeka, ne samo na ekonomskom, tehnološkom i ekološkom planu nego i na socijalnom. Za vrlo kratko vrijeme ona je od jedne od najsiromašnijih zemalja u razvoju postala prosperitetno društvo. Ali njena dostignuća ne svode se isključivo na ekonomski rast. Elzner nam pruža zapanjujuće i mnogima nepoznate uvide u kinesku svakodnevicu i sve aspekte društveno-političkog sistema koji funkcioniše drugačije u odnosu na razvijene zapadne zemlje. Izdavač je Laguna.
Pomorska urbosozologija knjiga je Danila A. Đurovića. Specifičnosti pomorskog profesionalizma nameću ozbiljan zadatak savremenim naučnim disciplinama. Specifičnost broda sa druge strane uslovljava prostorne, vremenske fiziobiološke i socio-fizičke restrikcije. Uticaj pomenutih ograničenja negativno se manifestuje na psihosomatsko, i socio-fizičko stanje pomorca. Snaga i dubina uticaja pomenutih poremećaja evidentna je i nakon iskrcaja pomorca sa broda odnosno njegovog povratka porodici. Ova knjiga se bavi sveukupnom zaštitom integriteta ličnosti pomorca.
Divlji kuvar Momčila Antonijevića knjiga je koja nam donosi recepte sa divljim, ljekovitim i mirisnim biljem. Od ljekovitih biljaka mogu se praviti ne samo čajevi, melemi i tinkture već i veoma ukusna jela. Autor sugeriše da, ako već nismo, obavezno probamo da samoniklo, mirisno i ljekovito bilje koristimo u kuhinji. Pred nama je zbirka recepata koja će nas ubijediti da se i u kuvanju okrenemo prirodi. Bićemo iznenađeni kako ovi zeleni rudnici zdravlja mogu da budu ukusni. Tekst je propraćem brojnim fotografijama. Izdavač je Harmonija.
Tajne dedinog kofera knjiga je za mlađe čitaoce Bojana Ljubenovića. Kad osnovac Ognjen sazna da ljeto neće provesti sa roditeljima na moru već u očevom rodnom selu Jabukovu, potpuno je uvjeren da će to biti najgori raspust u njegovom životu. A kad njegovi vršnjaci iz Jabukova saznaju da im u selo dolazi dječak iz Beograda učiniće sve da ga stave na iskušenja i zagorčaju mu odmor što više mogu. Međutim, spas stiže od naizgled običnih sitnica iz djedovog starog kofera, koji krije mnoge nevjerovatne tajne. Izdavač je Laguna.
Dinosaurusi – traži i pronađi autorke Ilarije Barsoti knjige je za mlađe čitaoce. Praistorijski svijet sa malim, velikim i džinovskim dinosaurusima oživljava u ovoj knjizi sa zanimljivim ilustracijama. Moćni mesojedi i miroljubivi biljojedi lutaju njenim stranicama, uživajući u svojim staništima sa drvećem, planinama, vulkanima i kometama koje šibaju nebom u pozadini. Pronaći ćemo sve najpoznatije vrste dinosaurusa susrećući se sa mnoštvom aktivnosti koje će podstaći čitaočevu maštu i probuditi interesovanje da se što više nauči o ovom fascinantnom svijetu koji je nekada postojao na planeti Zemlji. Izdavač je Publik Praktikum.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Luka Rotterdam, jedna od najprometnijih morskih luka na svijetu, testira dronove kako bi olakšali niz zadataka inspekcije i praćenja. Lučka uprava izvijestila je da će sljedećih nekoliko mjeseci testirati bespilotne letjelice u blizini Europoorta i zapadnog proširenja Maasvlaktea koje uključuje terminale za kontejnere i rasuti teret.
Ispitivanja su usmjerena na korištenje dronova za inspekcije pomorske i unutarnje plovidbe koje provodi Odsjek lučke kapetanije. To uključuje bunkering operacije, praćenje onečišćenja, transfer s broda na brod, opasne terete, transfer s obale na brod, praćenje onečišćenja zraka (dimom ili čađom), i popravke na brodovima, piše The Maritime Executive.
Luka je za testiranje odabrala najnoviji model dronova nizozemskog proizvođača Avy, Aera 3. Dron ima raspon krila od gotovo 2,5 m, brzinu od oko 90 km/h i domet od približno 97 km uz nisku potrošnju energije. U Lučkoj upravi kažu da bi dva ili tri drona bila dovoljna za pokrivanje cijelog lučkog područja.
Primarni zadatak dronova bit će praćenje aktivnosti u luci, ali koristit će se i za nadzor tijekom incidenta u luci. Dron također može nositi male terete do 3 kilograma, kao što su medicinske potrepštine, dijelovi plovila ili uzorci tereta, olakšavajući prijenos takvih predmeta u luci.
Dronovi će automatski polijetati sa stanice instalirane u Rotterdam-Rijnmond Pilotage Service u Pistoolhavenu. Dronovi i helikopteri dijelit će isti zračni prostor, stoga bi trebala postojati jasna pravila o tome kako se taj zračni prostor koristi. Operacije pilotiranja, potrage i spašavanja koje se izvode s helikopterima uvijek će imati prioritet nad operacijama dronovima.
Dronovi su postali sve uobičajeniji za razne operacije nadgledanja na moru. Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) stavlja bespilotne letjelice na raspolaganje za niz zadataka uključujući praćenje i testiranje emisija s brodova koji plove u ograničenim područjima kao i koordinaciju s obalnom stražom za sigurnosne i spasilačke operacije.
Luka Antwerpen također je testirala dronove za praćenje aktivnosti i održavanje sigurnosti u cijelom lučkom kompleksu. Istraživali su upotrebu bespilotnih letjelica u raznim situacijama, uključujući inspekciju infrastrukture, nadzor i praćenje, upravljanje incidentima, upravljanje vezovima i otkrivanje izlijevanja nafte. Ranije ove godine, Antwerpen je testirao bespilotne letjelice za praćenje vode u luci u potrazi za plutajućim otpadom kako bi se ubrzalo čišćenje luke te smanjile šanse za oštećenja brodova.
SAD će razmotriti sva sredstva za unaprjeđenje diplomacije s Rusijom ako primijete otvaranje, ali Moskva trenutno ne pokazuje znake spremnosti da se uključi u značajne razgovore, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken.
“Svi ukazuje na to da se predsjednik Putin nije voljan uključiti u smislenu diplomaciju, već nastavlja gurati u suprotnom smjeru”, rekao je Blinken na konferenciji za novinare sa svojom francuskom kolegicom Catherine Colonna.
“Razmatramo i razmotrit ćemo sva sredstva za unapređenje diplomacije ako vidimo mogućnost da je unaprijedimo na bilo koji način, naravno da ćemo to uvijek gledati”, rekao je Blinken, ali i dodao da Moskva umjesto toga “udvostručuje i utrostručuje” svoju agresiju.
Rusija je ove sedmice pojačala svoje napade raketama i bespilotnim letjelicama na ukrajinsku energetsku i vodovodnu infrastrukturu.
Ranije ovog mjeseca, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u intervjuu da je Rusija voljna sarađivati sa SAD-om ili Turskom o načinima okončanja rata, koji je sada u osmom mjesecu, ali još nije dobila nikakav ozbiljan prijedlog za pregovore.
U Crnoj Gori je, prema nezvaničnim podacima Monstata, za prvih osam mjeseci ove godine ostvaren rast broja turista i noćenja za 24 odsto u odnosu na prošlu godinu ali to čini i 81 odsto rezultata iz 2019. godine.
To je kazala direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO) Ana Tripković Marković i navela da očekuje da će podaci iz septembra poboljšati ukupan rezultat.
Ona je, u emisiji Okvir na Televiziji Crne Gore, navela da je u kolektivnom smještaju ostvaren viši rast.
“Hoteli imaju rast prosječan od 58 odsto dok su objekti individualnog smještaja bili na nivou iz prošle godine “, kazala je Tripković Marković.
Kako je saopštila, hoteli sa četiri i pet zvjezdica su bili bolji od prosjeka kolektivnog smještaja dok su hoteli sa manjim brijem zvjezdica bili lošiji od prosjeka za hotele
Upitana da li su u avgustu zabilježeni lošiji rezutati u odnosu na prošlu godinu Marković Tripković je kazala da treba sačekati konačne rezultate, prenosi portal RTCG.
Ona je istakla da je 20. oktobra u Crnoj Gori bilo 27.900 turista što je 74 odsto više nego u istom periodu prošle godine i nešto malo više nego rekordne 2019.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović kazao je da je 2022. godina ubjedljivo bila bolja nego prošla a kako je kazao za pojedine i bolja nego 2019.
“Mogu da kažem za moju kompaniju da smo mi na današnji dan za pet odsto bolji nego cijele 2019. godinu po finansijskim pokazateljima”, kazao je Radulović.
On smatra da je najveći problem turizma loša avio povezanost.
“Gašenjem Montenegro Airlinesa skratili smo sezonu za minimum 90 do 100 dana”, kazao je Radulović i dodao da TO Montenegro sa dva aviona ne može da zadovolji potrebe turizma.
On je ocijenio da će proći godine dok nova kompanija ne dođe na nivo Montenegro Airlines-a.
“Turizam CG je pokazao da je vitalan. Mi i u oktobru imamo bolju popunjenost nego 2019.”, kazao je Radulovć
Predsjednica Udruženja privatnih izdavalaca smještaja Branka Džoganović, kazala je da zahvaljujući lijepom vremenu i dobrim cijenama u privatnom smještaju sezona još uvijek traje.
Boka kotorska – foto Miro Marušić
Ona je istakla da je ipak sezona u privatnom smještaju bila lošija nego ikada.
“Ona ne može da se poredi ni sa 2019. ni sa jednom drugom. Trajala je neuporedivo kraće možda dvadesetak dana da je bilo špica sezone. Gosti su počeli da dolaze 20. jula i otišli u značajnijem broju oko 20. avgusta”, kazala je Džoganović.
Kao razlog navela je loše vremenske uslove i cijene koje, kako je kazala, nijesu snižene na vrijeme.
“S druge strane nama sezona traje sve kraće i to nije do izdavaoca, već je to jedna mašinerija, to je 65 odsto kapaciteta kojima država raspolaže a kojima ne upravlja. Nemarnim odnosom došli smo do dvadesetak dana sezone”, kazala je Džoganović.
Ona je kao razlog navela probleme u avio-prevozu i ocijenila da privatni smještaj treba da bude okrenut regionu.
Veliko nam je zadovoljstvo da najavimo našu novu Jesenju feštu, jesenji festival planiran za vikend 19-20. novembar, poručuju iz NVO Ruke, Herceg Novi.
Program obećava da će biti bogat i raskošan kao i ovo godišnje doba, uz neke stare ali i nove sadržaje. Izložbeni dio će se održati u subotu 19. novembra pa ovim putem pozivamo sve zainteresovane izlagače da prijave učešće u Inbox NVU RUKE, uz opis i sliku svojih radova. Kao i uvijek dio asortimana i/ili prezentaciju treba prilagoditi temi.
A kako svoje projekte težimo da približimo ekološkim standardima, već sada sugerišemo da ambalažu i prisutne materijale planirate u skladu sa tim (bez plastike), poručuju organizatori NVO Ruke iz herceg Novog.
Direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban biće saslušan pred Privrednim sudom u sporu koji je protiv ove kompanije pokrenulo Morsko dobro tražeći 50.700 eura za korišćenje obale u Tivtu i Herceg Novom.
Morsko dobro ovaj iznos potražuje za period od jula 2020. do maja 2021. godine, ali iz ove kompanije to odbijaju navodeći da, prema ugovoru iz 2004. godine i aneksu iz 2019, plaćaju četiri odsto ukupnog mjesečnog prihoda od prodatih karata na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane, ali da prema zaključku Vlade iz jula 2020. i odluci Morskog dobra imaju pravo na umanjenje naknade za 50 odsto, kao i ostali zakupci.
Iz Morskog dobra ukazuju da je Pomorski saobraćaj morao da podnese zahtjev kako bi se aneksom ugovora ostvarilo umanjenje, a ne da samoinicijativno odluči da plaća pola naknade. Tvrde da je njihovim zaključkom od 28. jula 2020. godine predviđeno da se zbog pandemije korisnicima kupališta, koji su do tog datuma podnijeli inicijativu za izmjenu i mirovanje ugovora tokom te sezone, može odobriti zaključenje aneksa uz djelimično ispunjenje obaveza.
S druge strane, iz Pomorskog saobraćaja tvrde da je zaključkom Vlade i odlukom Morskog dobra nesumnjivo određeno da se svim zakupcima prepolovi naknada. To je, kako tvrde, urađeno za sve zakupce, pa i njih za 2020. godinu, a potpisivanjem izvoda otvorenih stavki za 2020. godinu stanje je usaglašeno. Time je, kako navode, bilo nesporno da potraživanja nema, ali ih nakadno zahtjevaju. Na ovaj način, kako su ukazali iz Pomorskog saobraćaja, bili bi jedini na koje se ova odluka ne primjenjuje čime bi bili diskriminisani. Iz Morskog dobra tvrde da u izvodima nijesu bili uračunati sporni računi, već da su sačinjeni nakon poslovne godine, zbog čega su ušli u obračun za 2021. godinu.
Gibonni, Merlin, Konstrakta, Sara Jo, Senidah i Dubioza kolektiv – velike, regionalne muzičke zvijezde nastupiće na glavnom budvanskom trgu tokom trodnevnih svečanosti u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva – saopšteno je danas na konferenciji za novinare u hotelu “Budva”.
“Kada je na prelazu između 1999. i 2000. godine prvi put organizovan svečani doček Nove godine na budvanskom trgu, mnogi su bili skeptični da li će ovaj koncept zaživjeti u gradu koji je prije svega prepoznat po ljetnjoj turističkoj sezoni. Veoma brzo se pokazalo da je Budva lider novogodišnjih praznika u regionu, a ove godine, nakon dvije godine pauze i sa izuzetnim muzičkim imenima očekujemo rekordnu posjećenost i radujemo se tome” – istakao je Milo Božović, predsjednik Opštine Budva, ujedno i predsjednik Turističke organizacije opštine Budva.
“Ovogodišnji program će trajati tri dana i tri noći i objediniće različite muzičke žanrove”, rekao je Nemanja Kuljača, direktor Turističke organizacije opštine Budva i dodao da će praznična atmosfera krenuti već od novembra – nizom događaja koje će TO Budva organizovati na različitim lokacijama i sadržajima koji će mnoge iznenaditi i obradovati.
Sanjin Đukić, predstavnik SEA DANCE festivala pohvalio je ovogodišnji program TO Budve i najavio da će prve večeri, 30. decembra, kao pokazatelj izuzetne, skoro decenijske saradnje grada sa ovim prestižnim muzičkim festivalom, u Budvu stići velika evropska imena iz svijeta elektronske muzike.
Predstavljanje Budve u regionu i promocija novogodišnjih aktivnosti neodvojiva je od turističke privrede grada i programa koji oni organizuju u svojim visokokvalitetnim hotelima, pa je, tim povodom, Dušica Vugdelić iz PR službe HG “Budvanska rivijera”, prisutnim predstavnicima medija predstavila višednevni program u hotelu “Palas” u Petrovcu.
Konferenciji za novinare su prisustvovali i predstavnici crnogorskih izvođača: bendova “Akademia”, The Grupa i “Refugee Jesus & Apostols, Gradske muzike Budve i DJ Chbx. Tradicionalni koncert klasične muzike u izvođenju Mediteranskog revijskog orkestra, koji će se održati 1. januara u 14 sati, najavio je Marko Kalajanović, bariton, prvak sarajevske opere.
Na lokalnim izborima u Tivtu u nedjelju 23.oktobra za vlast će se boriti devet lista, za 32 odbornička mjesta u SO Tivat. Pravo glasa ima 11.993 građana.
U Tivtu će se glasati na 20 biračkih mjesta. Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me. Unosom broja lične karte ili putne isprave građani mogu provjeriti da li se nalaze u biračkom spisku i na kom mjestu glasaju, navodi se saopštenju.
Građani mogu pozvati i „Call-centar“ na broj 19820 i u komunikaciji sa operaterom uz davanje ličnih podataka, takođe mogu dobiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kom mjestu glasaju, potvrdili su iz crnogorskog MUP-a.
Poziv na 19820 je besplatan i dostupan za sve korisnike mobilne i fiksne telefonije u Crnoj Gori. Call-centar od danas radi svakog dana, od osam do 20 sati, a 23. oktobra, na dan izbora, od sedam do 20 sati.
Građani će pozivom Call-centra moći i da prijave eventualne nepravilnosti vezane za izborni proces, istakli su iz MUPa.
Donosimo Zbirnu izbornu listu za izbor odbornika u SO Tivat:
1. “Temelj za bolji Tivat”- URA – SNP nosilac liste je Ljubomir Jovanović, na listi su Aleksandar Davidović, Milinko Papović, Jasmina Kosać, Olivera Mišković Vidojević, Marjan Brčić, Nebojša Malević, Svetozar Čelanović, Davor Stojanović, Vedran Gverović, Ljubiša Radović, Nina Jovanović, Boško Rakočević, Krsto Samardžić, Marina Popović, Mario Penava, Anastasija Davidović, Darko Nikolić, Saša Bulaić, Marija Jarić, Aleksandar Rančić, Duško Korać, Anja Stojanović, Jovanka Delać, Jelena Raičević, Lana Klenak, Jovo Radonjić, Aleksandar Čalović, Balša Bulatović, Dragan Marić i Jelena Popović.
2. Tivatska Akcija i Goran Božović – Časno i odgovorno za bolji Tivat – Jer smijemo i umijemo – Mirko Kovačević je nosilac izborne liste a pored njega na listi se nalaze: Goran Božović, Miomir Abović, Sanja Vuković, Bojana Đurović, Aleksandar Dragojević, Vesna Barbić, Petar Bilafer, Ivo Pean, Aleksandar Filipović, Valentina Božović, Vladimir Bauk, Ljubiša Macanović, Nataša Fažo, Tamara Milović, Andrea Tripović, Srećko Elkaz, Vukašin Lakić, Tijana Dragojević, Mario Kurtin, Mile Albijanić, Slobodan Perišić, Mišel Horvat, Dušanka Ribica, Petrana Stojović, Nikola Strahinja, Katarina Račeta, Zlatko Škanata, Ljubomir Tufić, Dragica-Beba Bogdanović, Saša Dubljević, Andrija Rašica.
3. Bokeški Forum – Ajmo za Tivat, Ajmo za Boku – nosilac Izborne liste je dr Andrija Petković, a pored njega na listi se nalaze: Marija Maja Giljača, Ivana Aranđus, Sandra Sindik, Damir Nikolić, Dijana Petović Brguljan, Branislav Banjo Matijević, Nenad Kostić, Slobodan Marić, Ivan Vuksanović, Mirela Štilet, Jasna Kijac, Jelena Kvaščev, Kathrine Crvelin, Marinka Perović, Andrej Pavlović, Janko Vučić, Ivan Bošković, Nemanja Dubravčević, Staša Ćeranić, Saša Marković, Mirko Vulević, Danijel Vuković, Jelkica Petrović, Olga Uskoković, Gordana Goca Marković, Dolores Pivić, Andrija Bulajić, Dijana Sindik, Predrag Kovačević, Vedran Božinović, Igor Radošević.
4. Prava stvar Za Tivat svih nas Koalicija Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija, nosilac liste je Dubravka Nikčević, na listi su Slađana Božinović, Julija Samardžić, Zdravko Mitrović, Aleksandar Đurović, Vatroslav Belan, Miloš Popivoda, Renata Bergam Grandis, Nebojša Kašćelan, Tonino Fantić, Igor Petković, Aneta-Ana Radmilović, Željko Tomanović, Nikola Došljak, Boško Petrović, Ana Ivanović, Ana Pavićević, Ćazim Lisičić, Vujadin Krivokapić, Ranko Bekonja, Nikola Bogdanović, Edin Pupović, Radojka Terić, Matija Grabić, Jasna Vujović, Karla Matijević, Nikola Banićević, Rahima Avdić, Dragana Đukanović, Miroslav Sindik, Dragan Kostić i Bujar Gaši.
5. “Narod pobjeđuje, Demokrate, DSS, Evropa sad! Za Tivat“ noslica liste je Željko Komnenović, a pored njega se na listi nalaze: Vladimir Arsić, Zorica Bulatović, Dejan Risančić, Nina Lakičević, Goran Vujović, Dejan Piper, Siniša Samardžić, Tonći Janović, Nina Purović, Petar Samardžić, Dejan Kandić, Vlado Brguljan, Milan Kovačević, Slađana Vuković, Vladimir Španović, Ankica Bogdanović, Gojko Ivanović, Jovana Potežica, Milisav Šćekić, Gorčin Čvorović, Jelena Šćekić, Đorđe Jovićević,Milijana Savić, Srđan Krunić, Slobodan Lakićević, Vladan Vojvodić, Zorana Jovanović, Vučeta Stanišić, Dalibor Kosović, Vladana Perović i Mihajlo Danilović.
6. “Za budućnost Tivta i Boke – DF” nosilac liste je Miljan Marković, na listi su Milanka Brajković, Giljača Saša, Jovan Manojlović , Vesna Brinić, Željko Šovran, Predrag Klakor, Dragan Bulajić, Đoko Vukmirović, Neda Kosorić, Snežana Vukosavović Novosel, Jugoslav Vasić, Časlav Šljukić, Siniša Pupović, Tijana Vuković Bakračević, Sanja Gavrilović, Vasilije Samardžić, Jovana Krivokapić, Vlado Pepić, Danilo Brajković, Jelena Odalović, Gordana Janković, Nikoleta Rakočević, Lidija Kralj, Uroš Arambašić, Zoran Kadić, Vladimir Ristović, Ilinka Ćulafić, Slađana Vasić, Miroslav Rončević, Miladin Marković i Mirko Metikoš.
7. “HGI – Tivat – naše mjesto pod suncem” nosilac liste je Adrijan Vuksanović, na listi su Ilija Janović, Sandra Krstović, Ana Vuksanović, Mirjana Nikolić, Anto Perčin, Tanja Grabić, Mato Krstović, Anja Andrić, Vedran Nikolić, Mladen Božinović, Miroslav Franović, Marijana Belan, Zvonimir Deković, Zvonko Perušina, Elvis Brkan, Marija Golub, Mladen Perušina, Danijel Dado Radošević, Iva Petković, Matej Knezović, Davor Kaštelanović, Darija Žegura, Gracija Škanata, Miroslav Sindik, Ana Lasić, Anton Stjepčević, Sonja Ivić, Zlatko Krasan, Nenad Brkan, Dražen Perak i Valentina Andrić.
8. Grupa birača “Krtoljska lista – Složno svi” nosilac liste je Jovan Brinić, na listi su Ilko Klakor, Dijana Đinović, Marko Mikijeljević, Pavle Kostić, Nikola Đurđenović, Tanja Peričić, Bojan Frank, Miloš Tripinović, Kristina Malinić, Marko Rautović, Petar Dubravčević, Srđan Ivošević, Nikola Petrović, Marta Čepić, Mirko Kostić, Milica Katić, Vlado Terić, Marko Terić, Jelena Starčević, Stefan Starčević, Igor Kordić, Luka Tomović, Milica Đinović, Sanja Đurišić, Andrea Iker, Aleksandar Dubravčević, Davor Đerasimović, Vesna Potpara, Radivoje Danilović, Ljubo Perović i Alen Jokić.
9. “Arsenal za Tivat” nosilac liste je Budimir Cupara, a pored njega na listi se nalaze: Josip Nikolić, Milijana Dubak, Darko Botica, Jovan Đurđevac, Marko Cvijović, Veselin Radulović, Izabela Urošević, Aleksandar Saša Slavković, Dragomir Gačević, Ružica Đukanović, Miljenko Petković, Asim Hodžić, Petar Erceg, Tina Teskera, Ludvig Lukšić, Paula Knežević, Gordan Krstović, Veselin Kašćelan, Boris Cupara, Milka Mitošević, Radojica Milović, Vitomir Ćetković, Velimir Đurović, Ranka Žarković, Marko Čelanović, Aleksandar Maksić, Željko Manojlović, Verica Stojković, Toplica Veličković, Nadežda Krstić, Ruža Petrović.
