Rezultati analize kvaliteta morske vode za 110 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 02. do 06. avgusta ove godine, pokazali su da je na 87,3% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 4,5% lokacija dobrog, dok je na 8,2% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, na 8 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta, dok je na 1 lokaciji voda bila dobrog kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru od ukupno 15 lokacija, voda bila odličnog kvaliteta na njih 12, dok je na 3 lokacije voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 14 ona bila odličnog, na 4 dobrog kvaliteta i na 3 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Program praćenja sanitarnog kvaliteta u opštini Ulcinj se realizuje na 18 lokacija i na svim lokacijama voda je bila odličnog kvaliteta. Analize su pokazale da je u Baru od ukupno 15 lokacija voda bila odličnog kvaliteta na njih 14, dok je na 1 lokaciji bila dobrog kvaliteta. U Budvi od ukupno 32 lokacije, voda je bila odlična na njih 38, a na 1 lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta.
Zakonski okvir propisuje da je potrebno raditi analize morske vode minimum 1 mjesečno, no upravo zbog povećanog broja turista na našoj obali tokom turističke sezone, Javno preduzeće je u okviru svog Programa predvidjelo češće analize, na svakih 15 dana, kako bi imali što bolju i kompletniju sliku kvaliteta vode, te pravovremeno uticali na zaštitu zdravlja kupača.
Rezultati analiza kvaliteta morske vode, kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me
Počelo je asfaltiranje dionice puta od sela Kruševice do Vrbanja, u okviru prve faze sanacije lokalne saobraćajnice u zaleđu Herceg Novog.
Kako je saopšteno iz Opštine Herceg Novi prva faza podrazumijeva pripremu i asfaltiranje puta od adrenalinskog parka do Kruševica u dužini od oko sedam kilometara, nasipanje oko pet kilometara puta od adrenalinskog parka prema Orjenu, a potom i nasipanje još dva kilometra puta do Orjenske lokve i izgradnju mosta i podzida, kao i postavljanje bankina na planiranim pozicijama.
Kompletan posao će biti organizovan tako da ne ometa saobraćaj.
Ukupna vrijednost, prve faze projekta sanacije putne mreže iznosi oko 420.000 eura, finansira je Uprava javnih radova iz kapitalnog budžeta države, izvođač je firma „Asfalt-beton“, a nadzor vrši „Dingo“ d.o.o, uz podršku Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.
Kako je saopšteno iz Opštine Herceg Novi, u toku je i tender za izvođenje druge faze radova na sanaciji trase Kruševice-Vrbanj, koji je Uprava javnih radova objavila 12. jula.
Procijenjena vrijednost nabavke je oko 360.000 eura, a podrazumijeva asfaltiranje dodatnih pet kilometara puta, nasipanje i postavljanje bankina.
Kruševice – Foto Željko Starčević
“Tokom protekle tri godine, Opština Herceg Novi je kontinuirano radila na unaprijeđenju putne infrastrukture koja je preduslov za dalji razvoj podorjenskih sela – izvedeni su radovi na širenju i tamponiranju puta koji vodi do poznatog izletišta, kao i uređenju ulica na Kruševicama. Nastavak ulaganja u tom pravcu su projekti Uprave javnih radova, zahvaljujući kojima će kroz dvije faze biti uloženo više od 700.000 eura, što je najveće ulaganje u put prema Vrbanju u proteklih stotinu godina”, saopšteno je iz Opštine HN.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 07.08.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1.359 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 471 novopozitivni slučaj infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
201
Nikšić
90
Bar
30
Budva
27
Herceg Novi
18
Bijelo Polje
15
Tivat
15
Berane
12
Ulcinj
12
Cetinje
11
Pljevlja
9
Kotor
8
Andrijevica
6
Danilovgrad
5
Tuzi
4
Plužine
3
Šavnik
2
Kolašin
1
Plav
1
Žabljak
1
UKUPNO
471
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 07.08.2022. godine iznosio je 33,70 odsto.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen niti jedan smrtni slučaj povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 755.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 615 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 5.722.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 265.655.
Institut za javno zdravlje Crne Gore apeluje na građane da poštuju važeće protivepidemijske mjere i da se vakcinišu protiv COVID- 19, posebno osobe u povećanom riziku od razvoja teških kliničkih formi bolesti (osobe sa komorbiditetima, hroničnim bolestima i imunodeficijencijom).
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Kako tradicija nalaže, kulturno-zabavna manifestacija „Lastovska fešta“ koja se održava 48 godina za redom, prve subote avgusta, sinoć je započela postrojavanjem i smotrom Odreda Bokeljske mornarice iz Tivta, ispred crkve Blažene Djevice Marije u Gornjoj Lastvi, nakon čega je odigrano tradicionalno Bokeljsko kolo, ovog više od 12 vjekova starog memorijalnog udruženja bokeljskih pomoraca, uz muzičku pratnju Glazbeno provjetnog društva “Tivat”.
U organizaciji Kulturno-zavičajnog udruženja „Napredak“ Gornja Lastva, brojni posjetioci su uživali u mediteranskom ambijentu i prigodnom umjetničkom programu, uz zvuke Glazbeno prosvjetnog društva Tivat i muzičkog sastava Kompas iz Ploča.
“Lastovska fešta se održava u kontinuitetu punih 48 godina. Naša misija je očuvanje tradicije, običaja, zajedništva, njegovanje lastovskih običaja. Svih ovih godina trudili smo se očuvati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu”, kazala nam je članica KZD Napredak Gornja Lastva, Marija Nikolić.
U organizaciji Foto, kino i vide kluba Mladost iz Donje Lastve, u okviru fešte je otvorena izložba fotografija člana kluba, Đurice Nikolića, koji je pošle godine preminuo u Holandiji. Izložbu je otvorio predsjednik kluba, Anton Gula Marković.
UPSUL: Ogroman je broj plovila, biće lošiji vremenski uslovi, pa svi da pripaze
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) primila je juče popodne poziv u pomoć sa 12 metara duge motorne jahte „Obsession“ koja vije zastavu Poljske, a koja je ostal bez pogona pred Vučijom obalom, južno od ulaza u Boku Kotorsku.
Jahtra koja je plovila iz Dubrovnika prema Crnoj Gori i na kojoj je bilo dvoje ljudi – državljana Slovačke doživjela je kvar na oba motora. Skiper „Obsessiona“ je prijavio da je kvar navodno uzrokovao loš kvalitet goriva što je prouzrokovalo začepljenje dovoda za gorivio na motorima.
Operateri na Pomorksom operativnom centru UPSUL-a u Baru su putem VTMIS sistema odmah locirali ugroženo plovilo u blizi i Vučije obale, pri čemu je jaki zapadni vjetar jahtu nosio prema obali i prijetio da je baci na stijene. Obzirom da u tom trenutku ljudski životi nisu bili neposredno ugroženi, uz koordninaciju sa Sektorom pomorske granične policije Herceg Novi, skiper jahte je u direktnom kontaktu sa kompanijojm „Boka Pilot&Tug Service“ iz Bijele, ugovorio tegljenje onesposobljenog plovila do graničnog prelaza u luci Zelenika, gdje je tegalj sa poljskom jahtom i sigurno stigao nešto poslije 17 časova.
Iz UPSUL su saopštili da zbog evidentnog pojačanog pomorskog saobraćaja i prisustva velikog broja plovila u našim vodam u posljednjih nekoliko dana, apeluju na striktno poštovanje Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe i drugih pomorskih propisa, kako bi se spriječile neželjene posljedice. UPSUL kako ej navedeno, svakodnevno šalje prijave Inspekciji pomorske sigurnosti u Kotoru i Baru za plovila koja krše zakon i ponašaju se neodgovorno, ugrožavajući pritom ljudske živote i imovinu na moru.
„Prema prognozama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, u narednih nekoliko dana na primorju nas očekuje pojačan sjeverni vjetar, pa ovim putem apelujemo na turiste i građane da povedu računa o svojim plovilima i da zbog loših vremenskih uslova, ne izlaze na more kada je to nepotrebno“- saopštili su iz UPSUL-a dodajući da je svima kojima je potrebna pomoć ili informacija vezana za dešavanja na moru ili vremensku situaciju, 24 data dnevno na raspolaganju besplatan telefonski broj129.
Jahta poljskih nautičara
Na društvenim mrežama u proteklih nekoliko dana objavljeno je više snimaka na kojima nautičari, jahtaši ili skiperi glisera koji prevoze turiste po Boki eksplicitno i namjerno krše odredbe Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, sidreći plovila na sred plovnog puta u Kumborskom tjesnacu, vozeći brzinama znatno većim od maksimalno dozvoljenih u zalivu Boke, te izvodeći vrlo opasne manevre kakva je napravio jedan skiper glisera koji je punom brzinom, na maloj međusobnoj udaljenosti namjermo prošao između dva turistička brodića u plovidbi puna putnika, pri tome jedva izbjegavši sudar koji je mogao imati izuzetno teške posljedice.
Novski vatrogasci su ovog ljeta heroji grada, zbog čega će im biti dodijeljene nagrade za izuzetan doprinos spašavanju i zaštiti ljudi i imovine, odluka je predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića.
Za izuzetne napore koje čine već duže od dva mjeseca gaseći brojne požare na teritoriji Herceg Novog, pripadnicima Službe zaštite i spašavanja biće dodijeljene nagrade u vidu novčanih naknada.
„Vatrogasci Herceg Novog ovog ljeta ulažu nadljudske napore i rizikuju svoje da bi spasili živote drugih ljudi i sačuvali imovinu. Pripadnici naše Službe zaštite i spašavanja svakog dana pokazuju požrtvovanost, hrabrost, odanost poslu i svom gradu, na čemu smo im neizmjerno zahvalni“, ističe predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Kako objašnjava, novski vatrogasci su tokom protekla dva mjeseca imali više od 150 intervencija, od kojih oko 70 na gašenju požara, a svakim izlaskom na teren pokazali su brzinu, spremnost i savjesnost, zbog čega grad želi da im se i na ovaj način zahvali. Katić dodaje da su na brojnim lokacijama ostali ožiljci od požara, a zahvaljujući intervenciji vatrogasaca nije bilo žrtava i zaštićeni su brojni domovi.
On još jednom apeluje na sve građane i turiste u Herceg Novom da oprezno postupaju i pridržavaju se zabrane loženja vatre na otvorenom, jer svako odgovornim ponašanjem može doprinijeti sigurnosti i vatrogascima olakšati posao.
„Kultura je od izuzetnog značaja i kao nematerijalno nasljeđe jednog naroda i jedne grupe ljudi koja živi na određenom podneblju, ali i kao identitet tog podneblja, što opet može i mora biti iskorišteno i valorizovano kao autentična ponuda. U tom kontekstu Turistička organizacija ima i obavezu, ali i interes da podržava kulturno stvaralaštvo i na taj način kreira dodatnu vrijednost Herceg Novog kao turističke destinacije“, kazao je u intervjuu za Herceg Novi Cool direktor TO Herceg Novi, Đorđe Stanojlović, objašnjavajući strategiju podrške kulturno-turističkim manifestacijama.
On je istakao da će TO nastaviti da podržava sve kvalitetne programe čiji se efekti na razvoj grada, kako u ekonomskom tako i u kulturološkom smislu, mogu jasno i lako evaluirati.
„Kada su stvari iz kulture i manifestacije takve vrste u pitanju, zaista mogu da kažem da imamo izvanrednu saradnju sa svim kulturnim i javnim institucijama u gradu i sa svim nevladinim organizacijama i privatnim subjektima koji na bilo koji način doprinose kulturnom životu Herceg Novog, koji, sa ponosom to svi ističemo, nosi epitet – grad kulture, te i u tom kontekstu zaista moramo da nastupamo i da plasiramo HercegNovi na sva tržišta. Nema potrebe da pričam i spominjem kolika je važnost, prije svega Filmskog festivala Herceg Novi- Montenegro Film Festivala, koji je brend Herceg Novog i države Crne Gore ili festivala klasične muzike – Dani muzike, zatim Operose, Gitar Arta, HAPS-a. Jedna od mojih omiljenih manifestacija – Hercegnovski strip festival, koji je možda i najbliži mojoj branši i onim čime se ja bavim, a to je svakako dramsko stvaralaštvo, pisanje scenarija i kopirajt, jer je strip forma najbliža knjizi snimanja kada već govorimo o filmu, ali i konekciji svih umjetnosti“, objašnjava dalje Stanojlović ističući da Turistička organizacija sve vrijeme daje logističku, finansijsku i promotivnu podršku, prije svega, takvim događajima koji imaju nespornu svjetsku reputaciju u kvalitativnom smislu, a tu su svakako i razni drugi događaji različitih žanrova i druge vrste, koji takođe, na neki način donose kulturno-prosvjetnu vrijednost.
„Opet, s druge strane, važno je reći i ne treba bježati od toga, čak i neke stvari koje su više populističke nego elitističke je važno podržavati i iz kvantitativnih razloga. Negdje treba imati tolerancije i prema toj vrsti sadržaja, ali svakako davati primat stvarima koje su od kulturno-identitetskog značaja. Tolerancija je. često, samo odsustvo interesa za istinom, tako da neki kriterijumi moraju postojati. TO je uvijek podržavala sve dobre i kvalitetne stvari koje se dešavaju u Herceg Novom i zaista smo gledali da u tom maniru nastavimo i ove godine.
Ogroman broj zahtjeva za raznorazne stvari svakodnenvno dolazi u TO i tu je negdje i ogromna odgovornost i izrvšnog odbora i stručne službe – kako i na koji način rasporediti određena sredstva koja su finansijskim planom opredijeljena za manifestacije i za sve ostalo za šta se aplicira. Mi smo vratili na snagu jedan pravilnik sa definisanim kriterijumima koji su potrebni da bi neka manifestacija uopšte bila u sistemu razmatranja za dobijanje određenih sredstava i sa zadovoljstvom mogu da kažem da se svi pridržavaju toga i na jedan ažuran način ispunjavaju te formulare koji su vrlo bitni za poslovanje i strategiju u budućnosti, ali i za dalje opredjeljivanje podrške TO. Jednostavno svi moraju biti svjesni toga da TO nije u obavezi da finansira sve što dođe na stol, postoji stručna služba koja evaluira ponuđene predloge i tu, osim premise koja je obavezna uopšte o razmišljanju za davanje određenih sredstava, postoji i određivanje efekata koji su dugoročni ili kratkoročni, i koji su vidljivi i lako mjerljivi, a stručna služba u saradnji sa izvršnim odborom donosi odluku o podršci u zavisnosti od svih postavljenih kriterijuma“, priča dalje Stanojlović. On je naglasio da postoje i brojne manifestacije koje su žanrovski različite jer je i tu, kako je kazao, izuzetno značajno praviti jednu vrstu prularizma:
„Postoje različiti ukusi i preferencije različite klijentele, različitih prosedea i vizura i tu je vrlo važno donijeti sadržaje za svu klijentelu, tako da i s te strane je važno imati i dozu razumijevanja kada je u pitanju finansiranje. Međutim, to, naravno, ne znači da ćemo mi spuštati kriterijume i potčiniti kvalitet kvantitetu. To je vrlo važno naglasiti dok god bude bila ova struktura u Turističkoj organizaciji, tako će se postupati prema svim manifestacijama“, jasan je Stanojlović.
Govoreći o menifestacijama, on se osvrnuo i na turističko-kulturne događaje koji su započeti ove godine i koji su u potpunosti u organizaciji institucije na čijem je čelu.
„Prije svega krenuli smo s manifestacijom Biram radost koja je obuhvatila dane od Uskrsa do Vaskrsa, gdje smo opet uspjeli da izbrendiramo Herceg Novi kao jednu child friendly i family friendly destinaciju i donijeli kvalitetan sadržaj koji će u daljnjoj budućnosti, ukoliko to postane tradicija, biti razlog više zašto će ta vrsta klijentele, a pogotovo porodice sa djecom, birati Herceg Novi kao svoju destinaciju i opredjeljivati se za Herceg Novi u datom periodu.
Đorđe Stanojlović
Nakon toga hronološki, možda i najvažnija stvar koja se desila i dešava se i svakako je treba nadograđivati, je ribrendiranje vizuelnog identiteta Turističke organizacije i našeg grada sa sloganom – Herceg Nov feel it – sa svim svojim nastavcima, odnosno ekstenzijama koje obuhvataju sve sfere sadržaja koje grad može ponuditi, ne samo u duhu ljetnje sezone, već tokom čitave godine. Potrebno je da unificiramo i na neki način objedinimo svu tu ponudu u jedinstveno geslo koje će biti i na prvi pogled prepoznatljivo“, kaže Stanojlović dodajući da se na tom promotivnom fonu i dalje radi, jer je, kako ističe, promocija stvar koja, kao i moda, najbrže zastarjeva, ali nikad ne umire:
„Naravno, promocije nikad dosta i na neki način je i to potrebno usavršavati i donositi neke nove, još kvalitetnije sadržaje koji će dodatno uspostaviti taj brend. I da bi jednostavno bio prepoznatljiv na svim emitivnim tržištima, ne samo na onim sa kojih nam dolazi najveći broj gostiju koji, takođe treba njegovati i održavati, ali ne treba da to bude stopostotni fokus, već moramo dispergovati targetna tržišta što se jasno pokazalo u ovim vremenima pandemije i rata u Ukrajini“, kazao je Stanojlović i posebno istakao jedan od novih jako interesantnih programa koje je u cijelosti organizovala lokalna TO.
„Open air cinema – ili bioskop na otvrenom, ali i otvoren, tj. besplatan za posjetioce je u ovom obliku novina u Herceg Novom, a možemo slobodno reći i u Crnoj Gori koji ralizujemo u saradnji sa svim opštinskim službama i s brojnim privrednicima u gradu. Oni stariji se sjećaju da je ljetnje kino bilo poznato dugi niz godina i pod tim nazivom je funkcionisalo duž cijele hercegnovske rivijere na nekoliko ljetnih pozornica. Dakle, ljetnje kino je ponovo u Herceg Novom od ove godine, ali 30 dana na brojnim lokacijama poput trgova i parkova, plaža, i raznih otvorenih prostora duž čitave rivijere. I to je zaista jedna ideja koja prije svega donosi novi kulturni sadržaj, ali i zabavnu vrijednost koja će dodatno privući goste i pozicionirati Herceg Novi, opet u onu priču kao family friendly i chill friendly destinaciju, i mjesto u kojem je lijepo i važno biti u datom periodu.
Međutim, postoji još jedna, možda i važnija stvar od same reprodukcije tih filmova i samog kratkoročnog efekta koji je tu, a to je svakako kreiranje jedne slike i jednog portreta Herceg Novog, gdje će ova manifestacija s različitih destinacija ujedno i promovisati sve te lokalitete, koji će opet sa takvim sadržajem biti magnet za nove turiste i kroz to nešto što će se u budućnosti turisti namjenski opredjeljivati da dođu ukoliko znaju da postoji takva vrsta sadržaja, što za njih, što za njihovu djecu“, zaključio je Stanojlović podsjećajući da je institucija na čijem je čelu u potpunosti organizovala i noći klasične muzike koji se odvijaju na naša dva najpoznatija trga Trg Nikole Đurkovića ispod sat kule i na trgu Hercega Stjepana, tj. na Belavisti, gdje svaku noć različiti klasični muzičari održavaju cjelovečerne nastupe i koncerte bespalatno za goste.
„Cilj je revitalizacija Starog grada na način na koji i zaslužuje, jer je taj ambijent bio i ostao vrlo važan kulturološki, istorijski i identitetski. I što se tiče generalno slike, a i žanrovske opredijeljenosti događaja koji moraju da se dešavaju u jednoj takvoj sredini koja traži i koja iziskuje elitne i elitistički događaje i ne smije da pristaje na ništa manje i ništa ispod toga. Tako da smo mi u saradnji sa svim privrednicima i lokalima koji su na tom području, došli na ideju da, jedino što stari grad i taj ambijent zaslužuju je klasična muzika, i to je jedna vrsta kamernog prostora koja realno nije za svakoga niti za svu klijentelu. Vrlo je važno donijeti takav sadržaj, jer stari grad, možemo slobodno reći, ima i tu dozu romantike, i na neki način to je pravi ambijent za takve događaje“, objasnio je Stanojlović i osvrnuo se na Karavn ljetnih fešti koje se održavju duž hercegnovske rivijere od Meljina do Kamenara u različitim mjestima u različitim terminima, čime se upotpunjava kompletna turistička slika, jer je riječ o pučkim feštama koje su otvorene za sve i svakoga, a na čiju atraktivnost i ljepotu niko nije imun.
„One opet održavaju jednu vrstu autohtonosti podneblja, jednu vrstu kulturnog identiteta koji je postao sastavni dio Herceg Novog i Boke. I u tom kontekstu također radimo kvalitetnu promociju, šaljemo jednu sliku koja je utemeljena više vjekova u ovo podneblje, tako da je i Turistička organizacija sa svojom stručnom službom znala da prepozna tu vrstu potrebe kada su manifestacije u pitanju i drago nam je da su one posjećene u velikom broju“, zaključio je Stanojlović.
Crna Gora je 13. jula ove godine konačno dobila prve kilometre autoputa. Otvaranjem dionice Smokovac-Mateševo, koja vodi od Podgorice do Kolašina, putovanje kroz kanjon Morače postalo je prošlost. Ekipa Anadolu Agency provozala se starom dionicom puta, koju sada koriste uglavnom turisti.
Crna Gora je godinama bila jedina država na Balkanu bez kilometra autoputa. Ipak, višedecenijski san brojnih generacija konačno je ostvaren, pa je 13. jula, na Dan državnosti Crne Gore, svečano otvorena prva dionica autoputa Bar – Boljare, koja se prostire od Podgorice do Kolašina.
-Kroz kanjon Morače najčešće voze turisti-
Već u prvim danima nakon otvaranja, bilo je evidentno da starim putem kroz kanjon Morače, prolaze tek rijetki. Smanjena frekventnost saobraćaja, ugostiteljski objekti koji čekaju goste, prodavci voća uz samu cestu koji se žale da nema posla, slika je koja se može vidjeti ovih dana na magistrali od Podgorice prema Kolašinu.
Da je promet drastično smanjen, potvrđuje Vučko Radonjić, prodavac voća, sokova i drugih proizvoda, na Biočama. Nekad je kaže bilo mnogo posla, ljudi su svraćali. Sada manje.
“Promet je opao za dvije trećine od kako je otvoren autoput. Ima malo saobraćaja, uglavnom kamioni prolaze”, kaže Radonjić.
-Promet u ugostiteljskim objektima opao za dvije trećine-
Kafane i ugostiteljski objekti koji od Bioča dalje vode prema kanjonu Morače, takođe poluprazni. Ugostitelji se žale da nema prometa, a da prolaze rijetki turisti koji razgledaju kanjon. Autobuski prevoznici su uglavnom svoje linije usmjerili prema autoputu.
Vukadin Vlahović, koji se bavi prodajom domaćih sokova, konstatuje da je kod njega promet već sada manji za 50 odsto.
“Prvih nedjelju dana od otvaranja autoputa, nije bilo baš nikoga. Sada imamo neke turiste koji su zainteresovani za kanjon Morače i manastir Morača, ali je sve to smanjeno”, kaže za AA Vlahović.
Na ionako slab promet dodatno utiče i zabrana prolaza kroz kanjon teretnim kamionima u večernjim satima.
Jedna osoba smrtno stradala u sudaru dvije brodice kod otočića Fenoliga
Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanje na moru (MRCC Rijeka) izvijestila je o pomorskoj nesreći sa jednom smrtno stradalom osobom, u moru kod otočića Fenoliga.
Prema dostupnim informacijama do sudara dvaju plovila došlo je na udaljenosti 500 metara jugozapadno od obale otoka Fenoliga, pri čemu je jedna osoba, nažalost, smrtno stradala dok je druga osoba sa istog plovila pretrpjela tjelesne ozljede i prevezena je u Opću bolnicu Pula. donosi MMPI.
Službenici Lučke kapetanije Pula informaciju o sudaru dvaju plovila, oba pod zastavom Republike Njemačke, zaprimili su 6. avgustaa u prijepodnevnim satima.
Plovilo na kojemu je boravila smrtno stradala osoba potonulo je na mjestu sudara te se priprema izron sa morskoga dna i tegalj na siguran vez.
U tijeku su istražne radnje koje provode službenici Lučke kapetanije Pula, policijski službenici te Županijsko državno odvjetništvo, kako bi se utvrdile okolnosti koje su dovele do ove pomorske nesreće.
Troje stranih brodolomaca spašeno na otoku Maunu
Troje stranih brodolomaca pronađeni su i spašeni nakon što ih je olujno nevrijeme na manjem gumenjaku otpuhalo od otoka Paga u Maunski kanal.
Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanje na moru (MRCC Rijeka) je 6. kolovoza u 23.35h zaprimila je dojavu očevica o tri osobe srednje dobi u pogibeljnoj situaciji na moru ispred otoka Paga, temeljem koje je sa Lučkom kapetanijom Zadar pokrenuta koordinirana akcija traganja i spašavanja, piše MMPI.
Nedugo nakon dojave o nestanku službenici MRCC Rijeka uspostavili su telefonsku komunikaciju sa osobama, svi državljani Republike Njemačke, koji su dojavili kako plutaju na manjem gumenjaku, čiji je električni pogon otkazao u blizini otoka Mauna, kamo su službenici LK Zadar spasilačkom SAR brodicom pristigli u noći 7. kolovoza u 01.30h te uočili trojac na obali otoka.
S obzirom da su troje brodolomaca nakon iskakanja sa gumenjaka uspjeli doplivati do izrazito nepristupačne obale, pri čemu nisu zadobili nikakve ozljede, službenici LK Zadar uputili su ih da se pokušaju premjestiti na pogodniju poziciju pristupa, prema jugozapadnoj strani otoka Mauna, odnosno, ukoliko nisu u mogućnosti premjestiti se naloženo im je potražiti zaklonište od bure i pričekati spasioce.
U međuvremenu su iz MRCC Rijeka u akciju spašavanja prema troje njemačkih brodolomaca na nepristupačnome dijelu otoka Mauna angažirani pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja iz stanice Zadar (HGSS Zadar), čijih je pet članova ujutro na poziciju prevezeno brodom Postaje pomorske i aerodromske policije Zadar (PPAP Zadar).
Praveći zavjetrinu sa plovilima LK Zadar i PPAP Zadar, policijski službenici i pripadnici HGSS Zadar prebacili su sva tri njemačka državljanina na plovilo zadarske Kapetanije, nakon čega su u 12.10h neozlijeđeni iskrcani na poziciju njihova polazišta, u kamp na otoku Pagu, čime je ova akcija uspješno završena.
Još dva broda, jedan s kukuruzom, a drugi sa sojom, napustila su ukrajinske luke u ponedjeljak, objavilo je tursko ministarstvo obrane.
Time je broj brodova koji su napustili Ukrajinu, nakon objave ruske deblokade luka, narastao na deset.
Ujedinjeni narodi i Turska posredovali su u postizanju dogovora između Kijeva i Moskve o omogućavanju izvoza, a prvi brod krenuo je prošli tjedan. Međunarodna zajednica strahuje da bi ruski napad na Ukrajinu i posljedični prekid izvoza žitarica mogli dovesti do nestašica hrane, pa i gladi diljem svijeta.
Brod Sacura otplovio je prema Italiji iz Južnija, lučkog grada na području Odese, s 11 tisuća tona soje. Arizona, koja je isplovila iz obližnjeg Čornomorska prevozi oko 48 tisuća tona kukuruza u turski Iskenderun.
Četiri broda koji su napustili Ukrajinu u nedjelju trebali bi pristati u Istanbul u ponedjeljak navečer, objavilo je tursko ministarstvo. Pregledat će ih se dan kasnije.
Prije no što je Rusija napala Ukrajinu, na dvije države odnosila se gotovo trećina svjetskog izvoza žitarica.
Nastavak izvoza nadgleda zajednički koordinacijski centar u Istanbulu u kojem sjede Rusi, Ukrajinci, Turci i pripadnici UN-a.