Ogranak Matice hrvatske u Boki Kotorskoj organizuje predstavljanje likovne monografije VESNA ŠOJAT, autora Nikole Albanežea, u izdanju Skaner studija – Zagreb i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba.
Monografiju će sutra, ponedjeljak 8. avgusta u 20 sati u Palati Pima u Starom gradu, pored urednika Željka Brguljana, predstaviti istoričarke umjetnosti Marija Mihaliček i Ljiljana Zeković, a u ime izdavača Dragi Savićević.
U muzičkom dijelu programa nastupiće Anja Radonjić-gitara, studentkinja Istituto Musicale Luigi Boccherini, Lucca.
Iznos od 7400 eura od kotizacije sportskih kampova „Treniraj kao šampion“ biće uplaćen Dječijem domu Mladost iz Biijele
Sav prihod od kotizacije sa dva sportska kampa Luštici Bay – košarkaškog i vaterpolo kampa „Treniraj kao šampion“, u iznosu od 7400 eura – biće doniran Dječijem domu „Mladost“ u Bijeloj. Košarkaški kamp koji je predvodio sportski ambasador Luštice Bay i jedan od najpoznatijih svjetskih košarkaša, Vlade Divac, završen je u nedjelju, 7. avgusta, fotografisanjem učesnika sa šampionom i revijom košarkaških umijeća koja su prikazali polaznici kampa.
Vaterpolo kamp proslavljenih šampiona Vjekoslava Paskovića i Damjana Danilovića završen je 24. jula uz učešće oko dvadeset polaznika. Oba kampa su održana po drugi put kao dio Luštica Bay projekta „Treniraj kao šampion“, čiji je cilj promocija sporta, naročito onih koji se tradicionalno njeguju u Boki, kod djece sa ovog područja ali i mališana koji su gosti u Boki. Tokom kampova kod djece i mladih, pored sportskog duha, razvija se i odgovoran odnos prema okruženju, što je ovom akcijom još jednom dokazano.
Sa press konferencije
„Nakon završetka sportske karijere, zapravo kao njen nastavak, jedan od mojih najvažnijih ciljeva je podrška djeci i razvoju mladih talenata u sportu. Pravilan psihofizički razvoj, rad i samodisciplina, a posebno nezaboravna druženja, izazovi, podvizi i naroličito timska podrška u bavljenju sportom za svakog mladog čovjeka su dragocjena iskustva koja stiče i dalje nosi kroz cijeli život. Veoma se radujem što zajedno sa Lušticom Bay na ovaj način pomažemo stvaranje novih talenata i istvoremeno pomažemo zajednici“, izjavio je Vlade Divac. Čitava porodica Divac se već petnaest godina bavi humanitarnim radom kroz svoju fondaciju, a u slobodno vrijeme ljeta često provode u Luštici Bay.
„Sa neskrivenim zadovoljstvom smo iščekivali završetak oba kampa kako bismo zajedno sa Lušticom Bay i svim polaznicima kampova, pokazali da dobar sportista najprije mora da ima veliko srce. Do zlatnog odličja i rezultata se stiže upornim radom, posvećenošću, njegovanjem talenta, ali i ferplej ponašanjem i na terenu i van njega jer su sportisti najbolji promoteri jedni zemlje i svega što ona predstavlja, saopštili je Pasković.
Polaznici kampa sa Vladem Divcem
Program pod nazivom „Treniraj kao šampion” pokrenut je prije godinu u Luštici Bay, kao vid podsticaja razvoju mladih u bavljenju sportom u lokalnoj zajednici – obuhvata košarkaški i vaterpolo kamp, a odvija se u saradnji sa našim sportistima koji su se proslavili kao svjetski šampioni u ovim disciplinama. U prvoj ediciji košarkaškog kampa učestvovali su i mališani iz Dječijeg doma u „Bijeloj“.
„Mi smo zaista ponosni na inicijativu „Treniraj kao šampion“ jer ona reflektuje našu posvećenost njegovanju odnosa sa lokalnom zajednicom i podršku mladima, a ujedno i promovisanje zdravog načina života u kome bavljenje sportom ima jednu od najvažnijih uloga. Prilika da se djeca upoznaju sa vrhunskim sportistima i dobiju od njih važne životne lekcije, savjete i podršku za dalji razvoj neprocjenjiva je za motivaciju mladih talenata a nama uvijek daje mogućnost za još jedan vid saradnje sa zajednicom “ istakla je Kristina Škanat, iz marketinga Luštice Development.
Košarkaški kamp okupio mališane svih uzrasta
Košarkaški kamp je organizovan na novim terenima Centrala, novog naselja u Luštici Bay, koji su na raspolaganju gostima, rezidentima, mještanima, kao i profesionalnim sportistima. Vaterpolo kamp je održan u zalivu Trašte.
Minhen (dpa) – Ukrašeno slovo O, za Oktobarfest. Pred prvi festival na Minhenskoj Poljani posle tri godine, organizatori su predstavili novi logo i naglasili da ne strahuju od otkazivanja i kritika zbog utroška deficitarne energije.
Logo – stilizovane pivske krigle – zaštićen je ne u interesu profita, nego u interesu zaštite festivala, rekao je šef organizacije i ekonomski savetnik Klemens Baumgertner (Clemens Baumgärtner).
“Novi logo je, rekao bih, prekretnica za Oktobarfest,” rekao je Baumgertner novinarima u četvrtak.
Od sredine avgusta na onlajn prodavnici internetu pojaviće se tradicionalne bavarske kožne pantalone, takozvane lederhozne, jakne, rančevi, daske za serviranje i zimske kape, sve sa novom oznakom.
Cilj je, rekao je Baumgertner, “nežno razvijanje brenda” i jasan signal onima koji to zloupotrebljavaju. “Tome je došao kraj.”
Najveći festival na svetu biće održan od 17. septembra do 3. oktobra, bez pandemijskih mera.
Iz predostrožnosti, međutim, grad ugovorno prebacuje ekonomski rizik eventualnog otkazivanja na gostioničare, zabavljače i trgovce na pijaci. Ako festival ipak otpadne, trošak neće pokrivati grad i poreski obveznici.
Festival neće pogoršati ni energetsku krizu, dodao je Baumgertner. Naime, Oktoberfest u potrošnji struje i gasa u Minhenu učestvuje sa 0,6, odnosno 0,1 promila.
“Niti će Oktobarfest u Minhenu ugasiti svetla, niti će bilo ko morati da se smrzava zbog Oktobarfesta,” rekao je Baumgartner.
Raste zabrinutost za kita belugu koji je primijećen u francuskoj rijeci Seini, daleko od hladnih arktičkih voda koje mu više odgovaraju, jer odbija hranu i djeluje mršavo, rekla je lokalna dužnosnica u subotu.
Beluga polako pliva oko 80 km od Pariza. Veterinari će procijeniti njegovo zdravlje prije nego što se donese odluka o tome kako intervenirati.
Spasioci, koji ne znaju da li sisavac od 4 metra ne jede jer mu nedostaje energije ili je bolestan, pokušali su ga nahraniti živom pastrvom.
“Nije se činilo previše zainteresiranim”, rekla je novinarima Isabelle Dorliat-Pouzet, dužnosnica departmana Eure.
Kit je odlutao daleko od svog prirodnog staništa. Potpuno bijele beluge obično žive u Arktičkom i subarktičkim oceanima, iako je poznato da ponekad zalaze i u južnije vode i mogu kratko vrijeme preživjeti u slatkoj vodi.
Krajem maja, mlada ženka orka koja je bila pogođena metkom u glavu te je zalutala u Seineu uginula je. Udruga Sea Shepherd obećala je 10.000 eura za informaciju tko je pucao u orku.
Nije donesena odluka o tome kako belugu vratiti u ocean, rekla je Dorliat-Pouzet.
Jedna je mogućnost da ga se pokuša odvesti natrag u otvorenu vodu. Druga je da ga se izvadi iz rijeke i transportira, iako je Dorliat-Pouzet rekla da nije jasno je li kit dovoljno jak za tako opasnu operaciju.
Veterinari će mu prvo pokušati ubrizgati vitamine.
“Malo ljudi misli da će se beluga sama vratiti 160 km do mora”, dodala je Dorliat-Pouzet.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti i iz oblasti stripa.
Knjiga U leto, poslljednji je tom lične enciklopedije koju otac piše svojoj kćerki. Nastojeći da nađe smisao u svijetu istovremeno ravnodušnom i bolno lijepom, autor Karl Uve Knausgor opisuje prskalice i puževe, ribizle i suze, cirkus i lov na krabe. Ujedno vodi i dnevnik malih porodičnih događaja, koji se bilježe spram pozadine od misli, sjećanja i čežnji koje ljeto može da probudi. Izdavač je Booka.
Ajfel roman je Nikole d’Etjena d’Orva. Pariz 1886. godine. Gustav Ajfel opsjednut je svojom metalnom konstrukcijom visokom trista metara. Svjetska izložna se sprema a Francuska želi da zadivi cijeli svijet. Dok skicira strukturu kule, Ajfel uviđa da bi zaobljena a ne prava linija trebalo da vodi stub u visinu, i on crta leđa žene koju je volio u mladosti. U tom trenutku i ne sanja da će je ponovo vidjeti i da će njegov život biti obilježen slovom A koje se uzdiže visoko i osvaja svojom elegancijom. Pred nama je roman koji će nam otkriti da li je simbol Pariza zapravo izjava ljubavi. Izdavač je Laguna.
Crkni, ljubavi Arijane Harviks roman je o majčinstvu, strasti i depresiji. U francuskoj seoskoj zabiti mlada žena se bori sa svojim demonima, Uloga majke i supruge ne da je ne ispunjava već je troši i uznemirava. Vrijeme uglavnom provodi maštajući da naudi sebi ili drugima. Ovaj roman istražujue destabilišuće učinke strasti ali i njene odsutnosti, rutinu i banalnost bračnog odnosa razotkrivajući brutalnost očekivanja da majčinstvo podrazumijeva potpuno potčinjavanje. Izdavač je Booka.
Mala knjižara na obali novi je roman Dženi Kolgan. Samohrana majka Zoli pokušava da se snađe u Londonu, ali je na ivici nervnog sloma. Njen sinčić Hari savršen je u svemu izuzev što ne govori. Harijeva tetka joj predlaže da se preseli u Škotsku gdje bi pomagala u maloj knjižari i čuvala djecu u plemićkoj kući na brdu. Možda će baš taj odlazak iz otuđenog grada u seoce na škotskoj visoravni donijeti promjenu koja je očajnički potrebna Zoli i Hariju. Međutim, kada se suoči sa neljubaznim poslodavcem i njegovom raspuštenom djecom, Zoli će se zapitati da li je postupila ispravno. Izdavač je Laguna.
Mikelanđelo Romena Rolana knjiga je koja nam iz nekih novih uglova približava možda i najvećeg umjetnika svih vremena. Mikelanđelo nije bio nježan prema svim sugrađanima. Njegov slobodarski genije prezirao je njihovo sitničarsko spletkarenje, izvještačeni duh, površni idealizam, njihovu bolećivu osjećajnost. Bio je usamljen. Mrzio je i mrzjeli su ga. Divili su mu se ali su ga se i bojali. U umjetnosti i politici bio je neodlučan. Skoro nikada nije mogao da se odluči između dva djela, dva projekta, dvije stranke. U ljubavi je gubio svako dostojanstvo nerijetko spreman i da se ponižava. Izdavač je Evoluta.
Poslednji čuvar ostrva roman je Gael Žos za koji je dobila nagradu Evropske unije za književnost. Njujok, treći novembar 1954. Kroz pet dana biće zatvoren centar na ostrvu Elis, od 1892. godine nezaobilazan punkt za sve doseljenike koju u SAD stižu iz Evrope. Džon Mičel, direktor ovog centra ostaje sam na tom opustjelom mjestu i donosi odluku da uhvati nit svog života tako što će u dnevnik zapisati uspomene koje ga proganjaju, a prije svega sjećanja na Liz, voljenu suprugu i Neli, imigrantkinju koja je s rodne Sardinije u Ameriku donijela svoju neobičnu prošlost. Izdavač je Heliks.
Popaj E. K. Sigara po ocjeni kritike predstavlja savršenstvo od stripa. Kada je 17. jula 1929. stupio na scenu mornar po imenu Popaj, bio je zamišljen tek kao sporedni lik. No, već poslije pet urnebesnih replika Popaj zauzima samo središte pozornice, zauvijek promijenivši istoriju stripa, i samog humora 20 vijeka. Ova edicija sabranih epizoda Popaja po prvi put na srpskom jeziku, hronološki, predstavlja kompletan autorski rad E. K. Sigara, od 1928. do njegove smrti deceniju kasnije. Izdavač je Komiko.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Antun Masle, glavni urednik Dubrovačkog vjesnika, legendarni ratni reporter i novinar s dugogodišnjim iskustvom u tiskanim i elektroničkim medijima, preminuo je u noći na nedjelju nakon teške bolesti u 66. godini.
U bogatoj novinarskoj karijeri radio je u Globusu, Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, te surađivao s Glorijom i Arenom. U međuvremenu je razdoblje od 2006. do 2011. proveo na mjestu urednika dnevnih vijesti Nove TV, a potom kao zamjenik glavnog urednika Dubrovačkog vjesnika i urednik portala. Na čelu Dubrovačkog vjesnika bio je od 2017. godine.
Devedesetih godina prošlog stoljeća se bavio istraživačkim novinarstvom i izvještavanjem s ratišta u Hrvatskoj te s najvažnijih svjetskih tačaka sukoba – Bosne i Hercegovine, Čečenije, Iraka, Afganistana…
Masle je kao novinar Globusa 1999. godine uhićen u Crnoj Gori, na graničnom prijelazu Božaj, nedaleko od Podgorice, zbog bizarne optužbe za vojnu špijunažu. U vojnom zatvoru proveo je tri mjeseca nakon čega je preko vojne bolnice uspio pobjeći i vratiti se u Hrvatsku. Također, ranjen je u pucnjavi zbog tekstova koje je pisao o Dubrovačkoj banci, piše Jutarnji list.
Godine 2017. na tradicionalnoj dodjeli nagrada za umjetnost, znanost i novinarstvo Slobodne Dalmacije dobio je godišnju nagradu Miljenko Smoje za novinarstvo.
Antun Masle rođen je 24. studenoga 1956. u Baru. Prve novinarske korake napravio je u omladinskom tisku, da bi se zatim kao sportski novinar zaposlio u Dubrovačkom vjesniku. Upravo ga je sportsko novinarstvo naučilo pažljivom praćenju zbivanja i brzom pisanju.
Dubrovački vjesnik, u kojem se zaposlio, oduvijek je bio rasadnik dobrih i nagrađivanih novinara. Tako je i Masle 1988. prešao u Slobodnu Dalmaciju. Dubrovnik se ubrzo našao usred ratnog požara, pa je Masle svakodnevno bio između prve linije fronte i dopisništva Slobodne.
Bio je član sekcije ratnih dopisnika HND-a još od njezina osnutka, ali kao ni ostali, nikad nije dobio obećani beneficirani ratni staž. Ako ga od novinara itko zaslužuje, onda je to on.
Od 1994. za Globus izvještava s najznačajnijih kriznih žarišta u regiji i svijetu. Pratio je ratna zbivanja u BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji. Na povratku s jednog zadatka u Albaniji, 20. travnja 1999., zarobila ga je Vojska Jugoslavije i optužila za špijunažu pa je iduća dva mjeseca proveo u zatvoru u Spužu. Glumeći žučni napad, uspio je pobjeći. Te 1999. bio je nominiran i za novinara godine HND-a.
Nakon terorističkog napada na New York 11. rujna 2001. Masle je bio prvi hrvatski novinar koji je izvještavao s mjesta na kojem su se srušili “blizanci”. Nakon toga, što na magarcu, što automobilom ili pješice, odlazi u Afganistan gdje prati intervenciju američke vojske. Prvi je hrvatski novinar koji je 2003. ušao u Bagdad. Dugo je boravio u Iraku i slao reportaže za izdanja bivšeg EPH. Na svim tim ratištima, u kriznim situacijama u Izraelu i Palestini, Masle je stekao i novinarski ugled i vrijedna poznanstva među svjetskim kolegama. No, i u Hrvatskoj proslavio se pišući o brojnim korupcijskim aferama. Intenzivno se bavio istraživanjem afera u ratu i poraću i najvećih korupcijskih slučajeva, poput Dubrovačke banke.
Radio je intervjue s poznatim svjetskim političarima, poput Lecha Wałęse ili s poslovnim ljudima kao što je Aleksandar Lebedev.
Nagli zaokret napravio je 2006., kad je postao urednik informativnog programa Nove TV.
Nakon pet godina vraća se u svoj Dubrovački vjesnik, kojemu je od veljače 2017. godine glavni urednik. Međutim, situacija u Ukrajini, “arapsko proljeće”, izbjeglička i sigurnosna kriza na Mediteranu ne daju mu mira, pa Masle kao izvrstan poznavatelj gotovo svakodnevno piše vrlo zapažene analize i kolumne za Slobodnu Dalmaciju i Globus, a potom uređuje i Dubrovački vjesnik, uspješan i profitabilan lokalni tjednik sa 67 godina tradicije.
Kako tradicija nalaže, kulturno-zabavna manifestacija „Lastovska fešta“ koja se održava 48 godina za redom, prve subote avgusta, sinoć je započela postrojavanjem i smotrom Odreda Bokeljske mornarice iz Tivta, ispred crkve Blažene Djevice Marije u Gornjoj Lastvi, nakon čega je odigrano tradicionalno Bokeljsko kolo, ovog više od 12 vjekova starog memorijalnog udruženja bokeljskih pomoraca, uz muzičku pratnju Glazbeno provjetnog društva “Tivat”.
U organizaciji Kulturno-zavičajnog udruženja „Napredak“ Gornja Lastva, brojni posjetioci su uživali u mediteranskom ambijentu i prigodnom umjetničkom programu, uz zvuke Glazbeno prosvjetnog društva Tivat i muzičkog sastava Kompas iz Ploča.
“Lastovska fešta se održava u kontinuitetu punih 48 godina. Naša misija je očuvanje tradicije, običaja, zajedništva, njegovanje lastovskih običaja. Svih ovih godina trudili smo se očuvati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu”, kazala nam je članica KZD Napredak Gornja Lastva, Marija Nikolić.
Lastovska fešta 2022. – foto Boka News
U organizaciji Foto, kino i vide kluba Mladost iz Donje Lastve, u okviru fešte je otvorena izložba fotografija člana kluba, Đurice Nikolića, koji je pošle godine preminuo u Holandiji. Izložbu je otvorio predsjednik kluba, Anton Gula Marković.
„Đurica Nikolić živio je Gornjoj Lastvi, a sedamdesetih godina se seli u Holandiju u Amsterdam gdje je radio i ostao do kraja života 2021.godine.
Bio je foto i kino amater, član FKVK „Mladost“ Gornja i Donja Lastva od 1962. godine,a u jednom trenutku i predsjednik kluba do odlaska u Holandiju.
Lastovska fešta 2022. – foto Boka News
Foto aparatom i kamerom zabilježio je mnoge događaje u Boki ali i u Amsterdamu.
Kao veliki zaljubljenik u rodnu Gornju Lastvu i Boku Kotorsku, dokumentovao je događaje, krajolik, običaje, kamen, more, mlin ,masline, sve. Posebnu je pažnju posvećivao ljudima, pa je tako napravio veliku kolekciju portreta od Boke do Amsterdama. Dio toga možemo vidjeti i noćas na izlobi koju je posvetio Amsterdamu.
Đurica je izlagao fotografije na mnogim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Samostalno je izlagao 4 puta. Njegove posljednje dvije izložbe „Lentrati moje zbiljnosti“ 2015.godine i „Amsterdam u Gornjoj Lastvi“ 2016.godine, izazvale su posebnu pažnju prijatelja i turista.
Anton Gula Marković Lastovska fešta 2022. – foto Boka News
Žednog Boke, prijatelja i druženja, s aparatom oko vrata mogli smo ga sresti od ranih jutarnjih sati u Tivtu,Kotoru,Herceg Novom, Perastu, Prčanju, Stolivu, Luštici, Rosama, na pijaci, peškariji, fešti, konobi kako bi “lentratima“ zabilježio život.
„Jer, prijatelju, lentrat ti je samo trenutak, a tu ljepotu treba zabilježit i živjeti…“ kako je znao reći. Dio tih impresija predstaljamo vam noćas kao omaž i sjećanje na dragog prijatelja i člana kluba“ – kazao je Anton Gula Marković.
Gornja Lastva foto Boka News
Gornja Lastva je malo meditreansko mjesto na brdu Vrmac koji razdvaja tivatski i kotorski zaliv. Nalazi se na 300 m nadmorske visine i udaljena je tri kilometra, lokalnim asfaltnim putom, od jadranske magistrale. Smještena je na osunčanoj padini brda Vrmac sa prekrasnim pogledom na tivatski zaliv i dalje, preko poluotoka Luštica, na otvoreno more. Naselje na tome mjestu postoji od davnina.
Kamen kao osnovni građevinski materijal i mediteransko bilje u kojem se naselje skriva, odslikavaju prepoznatljiv mediteranski ambijent. Od nastanka naselja, kamene kuće su građene i razgrađivane da bi se na njihovom mjestu gradile nove, savremenije. Mnoge kuće su vremenom napuštene i međe urušene, ali autentičnost tradicionalnog načina gradnje i ukupnog ambijenta nije ničim narušena.
Danas najbolje očuvane i najmarkantnije kuće u naselju potiču uglavnom iz XIX stoljeća. Iz istoga je doba i mlin za masline u kojemu se do danas nije ništa promijenilo i masline se još uvijek melju kao nekada, mlin pokreće ljudska snaga. Zbog toga se za vrijeme meljave maslina u mlinu okupljaju mještani, čuje se pjesma… mlijeće maslina je i svojevrsan kulturni događaj.
Mlin Gornja Lastva – foto Boka News
Župna crkva Svete Marije, posvećena rođenju Bogorodice koje se slavi 8. septembra i ovaj dan je ujedno krsno ime za porodice iz Gornje Lastve. Crkva je, manja nego što je danas, građena je u XIV stoljeću. Na današnju veličinu dograđena je u XVI stoljeću.
Barokni oltar izrađen od raznobojnog mramora ranije je krasio crkvu na otoku Gospe od Škrpjela ispred Perasta. Od Peraštana je otkupljen u XVIII stoljeću.
Crkva BDM Gornja Lastva – foto Boka News
Peraštani su tada Gornjoj Lastvi darovali kip Gospe sa malim Isusom vrlo sličan onome u crkvi Gospe od Škrpjela. Na glavnom oltaru je izuzetno lijepa oltarna pala sa slikom Bogorodičina rođena za koju se vjeruje da je djelo venecijanskog slikara Andrea Trevisana. Starija od ove je oltarna slika Gospe od Lovrata, a vrlo je lijep i vrijedan romanički križ na bočnom oltaru izrađen od srebra. Unutrašnjost crkve krase i lijepa i bogata zbirka crkvenih predmeta, oltarni kipovi, srebrni križevi…
Polaganjem vijenaca na spomen obilježju u mjestu Dupci u Baošićima, danas je obilježeno 80 godina od pogibije partizana i aktivista Narodno oslobodilačkog pokreta Baošića – Vasa Kamilića, Đura i Jova Dabovića, Kirila i Steva Cvjetkovića i Toma Vujičića, koje su 5. avgusta 1942. godine strijeljali italijanski okupatori.
Polaganju vijenaca prisustvovali su potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur, predstavnici MZ Baošići, delegacija boračke organizacije OBNOR-a 1941-1945, JK Jovo Dabović iz Baošića i potomci porodica nastradalih.
Potpredsjednik Opštine Mirko Mustur je u ime lokalne uprave zahvalio svima koji su došli da odaju počast herojima koji su izgubili živote vjerujući u slobodu i jednakost.
-Okupljanjem i obilježavanjem 80 godina od pogibije naših rodoljuba pokazali smo da ne zaboravljamo ono što je bilo i što pamti naša istorija, kazao je Mustur.
Dupci-Baošići – foto RTHN
Sjećanje na hercegnovske rodoljube evocirao je predsjednik Mjesne zajednice Baošići Đuro Cvjetković. On je kazao da je njihova žrtva dokaz da u genima nosimo nacionalno dostojanstvo i patriotizam.
-Sa ponosom u Baošićima obilježavamo ovaj dan. Svaki Baošićanin sa posebnim pijetetom posjećuje ovo mjesto, jer odiše posebnošću, naročito znajući zašto i kome je spomenik podignut. Bez obzira što prolaze godine, sjećanja na naše rodoljube nikad ne blijede, jer njihova djela i njihovi nažalost kratki ali dostojanstveni životi, ostavili su zadatak našem mjestu i njihovim porodicama i potomcima, da ih zauvijek pamtimo, kazao je Cvjetković.
Dupci-Baošići – foto RTHN
Kroz priče o palim borcima mlađim naraštajima biće prenesena osjećanja, kao što su ih i starije generacije godinama prenosile, zaključio je Cvjetković.
Crnoj Gori je potreban ozbiljan koncesionar i svjetski operator za Aerodrome koji će garantovati nove linije, rekao je ministart ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović gostujući u dnevniku Televizije Vijesti.
– Znate ko brani koncesiju aerodroma? Oni koji su navikli da to bude baza partijskog zapošljavanja. Nama trebaju bolji i veći aerodromi, bolja ulaganja. Nisam siguran da država trenutno ima stotine miliona, koliko treba da se investira u Podgorici i Tivtu – kazao je Đurović.
On je ukazao na “sjajno iskustvo” koje, kako je kazao, imaju Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Srbija.
– Mislim da je to na dobrobit i države i razvoja turizma Crne Gore – ocijenio je Đurović.
Govoreći o turističkoj sezonu, Đurović je rekao da je uspješna i da u Crnoj Gori trenutno je 186.000 turista. On je kazao da od tog broja u Budvi boravi 65.000 turista.
– To je samo osam odsto manje nego rekordne 2019. godine – istakao je Đurović
Đurović je dodao je i da je trenutno u hotelima 43.000 gostiju ili 16% više nego 2019.
U dva kvartala je, kako je kazao, u kolektivnom i privatnom smještaju registrovano 625.000 gostiju, odnosno 104% više nego “prošle, 2021. godine”.
– Prihodi od taksi do 3. avgusta su 1,7 mil EUR, odnosno 26% više nego prošle godine – rekao je Đurović.
Đurović je kazao da nema informacija o tome koliko su odmakli pregovori između kompanije Neksan biznismena Miodraga Davidovića i Tosčelika o preuzimanju Željezare. On je rekao da je Davidović prava adresa za pitanje kada bi se to konačno moglo dogoditi.
Đurović je istakao da to nije proces koji se rješava “preko noći”, pa je pozvao radnike da budu strpljivi.
– Ne bih rekao da se proces odugovlači, čak ide brže nego što bi trebalo – dodao je Đurović.
Kako je kazao, država je Davidoviću obezbijedila podršku u smislu saradnje sa “svim ministrima koji su bili potrebni”.
On je rekao da je zahvalan Davidoviću ukoliko obezbijedi sav neophodan novac.
– Time bi se brže zavšio posao nego da država učestvuje sa 25% – istakao je Đurović.
