Vlada Crne Gore je na juče održanoj sjednici dala saglasnost da se upiše hipoteka na katastarskoj parceli broj 1483/1, l.n. 547, KO Lješevići, procijenjene vrijednosti 7,47 mil EUR u korist kompanije Bigova bay i prihvatila tekst ugovora o uspostavljanju hipoteke. U raspravi je naglašeno da se na ovaj način ispunjava davno preuzeta obaveza, čime se stiču uslovi za izgradnju luksuznog turističkog kompleksa, hotela sa pet zvjezdica i pratećih sadržaja.
– Usvojen je Predlog za davanje saglasnosti za uspostavljenje hipoteke na nepokretnosti u svojini države Crne Gore u cilju ispunjavanja obaveza Opštine Kotor iz Sporazuma o plaćanju naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta izgradnjom komunalne infrastrukture u zahvatu DSL Sektor 38-Bigova i LSL Trašte i izmirenju dodatnih troškova koje snosi Bigova Bay – saopšteno je.
Kako je objašnjenon, sporazumom je predviđeno da procijenjeni troškovi izgradnje javne komunalne infrastrukture za opremanje ovog područja iznose 14,3 mil EUR, dok naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta koje je Bigova bay u obavezi da plati iznosi 6,5 miliona.
– Bigova bay je preuzela obavezu da finansira radove, kako do iznosa komunalne naknade, tako i dodatne troškove od 7,8 miliona. Opština će izvršiti povrat dodatnih troškova u roku od 25 godina, uz kamatnu stopu od 1,8 %, a kao sredstvo obezbjeđenja predviđena je hipoteka koja se uspostavlja prihvaćenim ugovorom – zaključuje se u saopštenju.
Cilj je izgradnje prometne infrastrukture, poznato je, razvoj i porast životnog standarda stanovnika kraja u kojemu se odvija.
Upravo takvim očekivanjima popraćeno je ovih dana i otvaranje Pelješkog mosta, koji će bez sumnje utjecati na sve gospodarske i društvene segmente na drugom po veličini hrvatskom poluotoku. Među ostalima, i na tržište nekretnina. Zanimljivo je stoga vidjeti trenutačni odnos ponude i potražnje te cijena koje proizlaze iz tog odnosa, piše Slobodna Dalmacija.
Potražnja za nekretninama na Pelješcu konstantno, ali polako raste – ocjena je Mateja Samardžića iz zagrebačke agencije “Opereta”, koji navodi:
– Svake godine imamo nešto više upita i realizacija. Cijene najbrže (po)rastu u očekivanjima prodavatelja, tako da su tražene cijene svakako zabilježile znatniji rast, posebno ove godine. Pri tome su u većim mjestima, koja su i do sada imala veću realizaciju i više cijene, one dignute za nekoliko postotaka, dok su u manjim mjestima, koja do sada nisu imala potražnju, ali joj se sada nadaju, cijene podigli za desetke postotaka – navodi Samardžić.
Očekivano, reklo bi se, cijena i prodaja građevinskog zemljišta na Pelješcu su u porastu od 2017. godine, s tim da je najveći porast prodaje zabilježen lani, kad je prodano 150 posto više zemljišta nego 2018., odnosno gotovo dvostruko više u usporedbi s 2020. godinom.
– Prošle godine prodano je više građevinskih parcela nego zajedno zbrojena poljoprivredna zemljišta, kuće i apartmani. Poljoprivredna zemljišta svoj su bum doživjela 2020. godine, dok im je sada prodaja u padu, kao i cijena. Mali je broj prodanih kuća, i u tom dijelu do sada nema većih promjena. Najmanji broj realizacija imaju stanovi/apartmani, kojih je najviše prodano 2021., što je i dalje simboličan broj za ovoliko područje. Most je, dakle, najviše utjecao na percepciju prodavatelja, dok se pravi utjecaj na kupce i cijelo područje tek očekuje – konstatira Samardžić.
Naš sugovornik podsjeća na činjenicu da je ovo područje uvijek bilo slabo dostupno, pa samim time i nedovoljno poznato široj javnosti. S druge strane, razvojem turizma, ali i nastojanjima i trudom lokalnih gospodarstvenika, koji su sve poznatiji u svijetu, raste i broj zainteresiranih za ljepote i čari Pelješca i Korčule. Sve to pridonosi rastu potražnje.
Govoreći o odnosu ponude i potražnje nekretnina, Samardžić ističe da je gradnja mosta potaknula više domaćih investitora s ovog područja, zajedno s malo više stranaca, dok se pravi i širi interes tek očekuje u idućim godinama, posebno stranih kupaca.
Ne propušta, međutim, upozoriti na to da vrlo mali broj kvalitetnih nekretnina ima uredno vlasništvo i dokumentaciju. Također je teško naći kvalitetnu nekretninu na traženim lokacijama, posebice u prvom redu uz more, neovisno o tome traže li se zemljište ili kuća. Uz sve to, budžeti kupaca još uvijek su ispod očekivanja prodavatelja.
Za dobru nekretninu, u prvom redu uz more, uz prilagođene cijene, potražnja je višestruko veća od ponude. Takvih je nekretnina, ipak, malo i odmah se prodaju. Ponuda građevinskih i poljoprivrednih zemljišta na dislociranim lokacijama još uvijek je znatno iznad potražnje.
Na tržištu su, uz zemljišta, najčešće stare kuće na “lošijim” lokacijama, u koje vlasnici ne vide računicu ulagati ili jednostavno nisu zainteresirani za renovaciju, kao i stariji apartmanski objekti na svim lokacijama.
Pregledom ponude na nekretninskom portalu Njuškalo naišli smo na primjere.
Tako se u Orebiću (Kučište) na prodaju nudi kuća u nizu, za adaptaciju, izgrađena 1830. godine, površine 85 kvadrata, po cijeni od 85.000 eura.
U Trpnju se, primjerice, prodaje kuća od 300 kvadrata za 180.000 eura, izgrađena 1980., uz napomenu da iziskuje dodatno ulaganje i obnovu.
U Orebiću (Potomje) u ponudi je kuća iz 1900. godine, za renoviranje, površine 180 kvadrata, po cijeni od 90.000 eura. Ima još, opet u Orebiću, kuća izgrađena u drugoj polovini 18. stoljeća, kamena, za restauraciju, površine 172 kvadrata, u blizini mora, cijena 435.000 eura.
Treba, međutim, podsjetiti na to da su jedno od vrijednih obilježja Pelješca, posebice Orebića, nadaleko poznate kapetanske kuće.
– Postoji nekoliko kapetanskih kuća na prodaju, neke su na tržištu, neke nisu – odgovara Samardžić na naš upit, te dodaje:
– One su zanimljive zbog svojih posebnosti, veličine, pozicije i povijesti, ali kupci se ipak teže odlučuju za njih. Prije svega, one su skuplje od “običnih” kuća, a s druge strane zahtijevaju velika i pažljiva ulaganja, kao i skupo održavanje.
Dakle, za takve objekte puno je manje kupaca i vrlo su specifični. Nije čudno da takav objekt bude na prodaju i nekoliko godina, a neki se, ovisno o lokaciji, prodaju odmah nakon što ih se stavi na tržište. Gotovo u pravilu, to su neuređeni objekti, pa je i sama kupnja veliki izazov i posao. Za manji dio uređenih i renoviranih objekata pitanje je cijene i preklapanja preferencija trenutačnog vlasnika i kupca u pogledu uređenja.
One su svakako skuplje od prosjeka, i dijele mjesto najskupljih nekretnina zajedno s top ponudom luksuznih nekretnina, koje su na Pelješcu još uvijek iznimka – naglašava naš sugovornik.
Na Njuškalu je u ponudi jedna od kapetanskih kuća. Kamena, izgrađena u 18. stoljeću u Orebiću, smještena uz more, okružena terasama i vrtom, cijena 2,1 milijun eura. Za usporedbu, u Orebiću je na prodaju i višekatnica s bazenom, površine 250 kvadrata, cijena 349.000 eura.
Kad se govori o kupcima, a pritom se ima u vidu podatak da je u ukupnoj prodaji nekretnina najviše poljoprivrednih zemljišta, logično je da ih i dalje najviše kupuju Hrvati.
– Svake je godine udio stranih kupaca veći, a vjerujem da će se, posebno zbog mosta, ali i skorašnje mogućnosti da stranci kupuju poljoprivredno zemljište, taj trend nastaviti. Situacija se mijenja kada govorimo o luksuznim nekretninama, ali i građevinskim zemljištima i starim kućama na dobrim lokacijama, za koje najviše i najbolje ponude uglavnom daju stranci. Prije svega Poljaci, Slovaci, građani BiH, Nijemci i Austrijanci – navodi Samardžić.
U analizi tržišta nekretnina nameće se pitanje je li rast cijena na Pelješcu utjecao na njihov rast na susjednoj Korčuli.
Prema riječima našeg sugovornika, nije znatnije.
– Korčula i Pelješac jako su povezani, ali i različiti. Dosta stanovnika Korčule prodaje svoje nekretnine na Pelješcu i ulaže u svoje već postojeće ili nove nekretnine na otoku.
Kinesko brodogradilište Hudong Zhonghua pohvalilo se još jednim rekordom: početkom ovog mjeseca porinuli su novi najveći kontejnerski brod na svijetu, koji će oboriti prethodni rekord za 112 TEU!
Novi najveći kontejnerski brod na svijetu, kapaciteta 24.116 standardnih kontejnerskih jedinica od dvadeset stopa (TEU), nazvan je MSC Tessa. Porinut je 1. avgusta u brodogradilištu Hudong Zhonghua na otoku Changxing u Šangaju, koje je dio kineskog državnog CSSC-a (China State Shipbuilding Corporation).
Kako i samo ime otkriva, ovaj kontejnerski brod se gradi za Mediterranean Shipping Company, trenutno najveću kompaniju za prijevoz kontejnera na svijetu. MSC Tessa sličnog je dizajna kao Evergreenov Ever Alot, koji je u lipnju isplovio iz istog brodogradilišta te oborio rekord postavši prvi kontejnerski brod kapaciteta većeg od 24.000 TEU. Ipak, kineski brodograditelji uspjeli su nadmašiti sami sebe i ‘ugurati’ još nekoliko slotova na novi MSC-ov brod, čime je MSC Tessa i službeno postala najveći kontejnerski brod na svijetu.
“Iako su glavne dimenzije nepromijenjene, naš dizajnerski tim optimizirao je nadgrađe, radarski jarbol i druge značajke sukladno karakteristikama operativnih ruta vlasnika broda”, kažu iz CSSC-a. Rezultat redizajna MSC Tesse je povećanje kapaciteta od 112 TEU u odnosu na Evergreenove brodove Ever Alot i Ever Apex, koji imaju kapacitet od 24.004 TEU. Ova dva broda isporučena su za podružnicu tajvanske kompanije Evergreen Marine Corporation u lipnju i srpnju.
MSC Tessa duga je 399,99 metara i široka 61,5 metara. Ova grdosija je jedna od četiri ultra-velika kontejnerska broda koji se trenutno grade za MSC u Hudong Zhonghua. Kineski brodograditelji nisu propustili istaknuti da je MSC Tessa gotovo 60 metara duža od najvećeg nosača zrakoplova. Površina palube ekvivalentna je površini četiri nogometna igrališta, a uvis će se moći slagati čak 25 kontejnera.
Dizajn uključuje nekoliko značajki koje navodno poboljšavaju energetsku učinkovitost broda: maleni pramčani bulb, propelere velikog promjera i vodove za uštedu energije. Opremljen je hibridnim scrubberom, a također je prvi brod izgrađen u ovom brodogradilištu koji će koristiti tzv. sustav zračnog podmazivanja trupa (Air Lubrication System), koji bi prema procjenama trebao smanjiti potrošnju goriva za tri do četiri posto. Implementirani su i drugi sustavi i inovacije dizajna, primjerice osovinskog generatora, kako bi se smanjila potrošnja goriva te da bi se brod uskladio s novim EEDI zahtjevima energetske učinkovitosti plovila.
Otkako je 2017. godine prvi put premašena granica od 20.000 TEU, posljednjih godina konstantno se obaraju rekordi veličine kontejnerskih brodova. Kontejnerski brodovi su se po pitanju kapaciteta od početka stoljeća više nego utrostručili.
Novi MSC Tessa bit će isporučen do kraja ove godine. Novogradnje koje gradi kinesko brodogradilište samo su dio MSC-ove goleme knjige narudžbi. Prema Alphalineru, MSC trenutno čeka izgradnju čak 114 brodova, ukupnog kapaciteta od približno 1,5 milijuna TEU. Riječ je o kapacitetu koji je ekvivalentan trećini trenutne flote, a dio novogradnji vjerojatno će zamijeniti starije brodove.
Otkako je početkom ove godine nadmašio Maersk i postao najveća kompanija za prijevoz kontejnera, MSC nastavlja graditi svoje vodstvo. Alphaliner izvještava da MSC drži 17 posto udjela na tržištu, s flotom od 690 brodova ukupnog kapaciteta od 4,47 milijuna TEU.
Latvija – Spomenik Sloboda u Rigi Foto: Ilustracija / Shutterstock
Latvija, baltička zemlja na granici s Rusijom, koja broji 1,9 miliona stanovnika, strahuje da će joj se Moskva osvetiti zbog odluke o uklanjanju spomenika iz vremena Sovjetskog Saveza, a neki se pribojavaju i invazije.
Latvijski parlament je 12. maja usvojio odluku o uklanjaju spomenika, među kojima i divovskog u glavnom gradu Rigi. Uklanjanje bi moglo biti provedeno na jesen.
– Vjerujemo da će se Rusija pokušati osvetiti na neki način, kaže pod uvjetom anonimnosti osoba iz ureda Europske komisije u Rigi. Možda će oni na neki način napasti latvijske objekte, robu, hakirati stranice ili na neki drugi način uzvratiti, dodaje.
Rusija je prije pet mjeseci izvršila invaziju na Ukrajinu, također bivšu članicu Sovjetskog Saveza, pa se u Latviji pribojavaju oružanog sukoba i na svom teritoriju.
– Neke obitelji poput moje se pripremaju za taj scenarij. Žene i djeca bi napustili zemlju automobilima, a muškarci, od kojih su mnogi prošli neku vrstu obuke, ostali bi se boriti, kaže isti izvor.
Latvija je, za razliku od Ukrajine, članica vojnog NATO saveza predvođenog Sjedinjenim Državama pa bi potencijalnim napadom na nju ostale članice bile obvezne intervenirati.
U srcu Rige nalazi se zgrada koja je 1970-ih godina bila arhitektonski simbol Sovjetskog Saveza, a koja je 1993. pretvorena u Muzej okupacije, financiran donacijama i novcem od ulaznica.
Prošli mjesec je obnovljena izložba eksponata iz 51 godine dugog razdoblja tijekom kojeg je Latvija bila dijelom Sovjetskog Saveza od 1940.-1941., potom Njemačke od 1941. do 1944. pa opet Sovjetskog Saveza od 1944. do 1991., kada je stekla samostalnost.
Ostao je ožiljak, kaže 38-godišnji vodič Nikolajs dok grupi posjetitelja pokazuje na zidu kartu i opis gulaga, radnih logora u Sibiru gdje su otpremani politički neistomišljenici.
Nikolajsova je baka Latvijka, a djed Rus.
Ulica ukrajinske nezavisnosti
U Latviji je 30 posto etničkih Rusa, od kojih su mnogi potomci radnika koji su se doseljavali ondje iz drugih dijelova Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata.
Neki od njih svakog svibnja, na dan pobjede nad nacističkom Njemačkom, donose cvijeće podno spomenika. Rusko veleposlanstvo u Rigi obično organizira manifestacije na taj dan.
No zgradu ruskog veleposlanstva ovih dana čuvaju tri policijska vozila, danju i noću.
Ulicu u kojoj se nalazi veleposlanstvo gradske vlasti su preimenovale u Ulicu ukrajinske nezavisnosti. Na zidu nasuprot zgrade oslikan je ruski predsjednik Vladimir Putin s mrtvačkom glavom, a okolo se nižu ukrajinske zastave i pozivi na zaustavljanje rata.
Latvija istovremeno povećava izdatke za naoružanje.
Već smo prešli 2 posto BDP-a u tu svrhu te idemo prema 2,5 posto, rekao je latvijski premijer Krišjanis Karinš.
– Mi povećavamo izdatke, a povećavaju ih i naši partneri u NATO-u. S ljudstvom, opremom i sposobnošću nalazimo se na sigurnom teritoriju, dodao je prošli mjesec u Rigi.
Nikolajs nastavlja pokazivati eksponate u Muzeju okupacije, gdje posljednjih tjedana prođe oko 200 posjetitelja dnevno.
Među eksponatima je bijela majica s crvenom bojom nacrtanima tenkom te srpom i čekićem na kojoj piše: Rusija svjetska turneja. Od 1944. do danas.
– Ljudi vide sličnost tadašnjeg vremena sa današnjim. Vjerujemo da će broj posjetitelja rasti, kaže Nikolajs.
Nakon dvije godine online prenosa putem društvenih mreža, platfome bokeška.me, youtube kanala i televizijskih stanica, tradicionalna fešta nad feštama “Bokeljska noć” ponovo se vraća tamo gdje joj je mjesto – u akvatorijum kotorskog zaliva i to 20.avgusta 2022.g od 21 sat.
Nakon konkursa, tehnička komisija za odabir barki, koju čine kotorski meštri – Ilko Marović, Marjan Šantić i Marko Ševaljević, uveliko radi na selekciji prijavljenih maketa tako da će se u zalivu naći ograničen broj maštovito urađenih kreacija koje će konkurisati za vrijedne nagrade.
Kako i nalaže tradicija, barke će se u svom koridoru predstaviti publici i žiriju u tri đira.
Nakon proglašenja najboljih, slijedi velinčastveni vatromet, a fešta će se preseliti u Stari grad do ranih jutarnjih sati.
Organizator je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, suorganizator lokalna Turistička organizacija,a pokrovitelj je Opština Kotor.
Legendarna evergreen grupa Soul2 Soul nastupiće u Luštici Bay u Tivtu, u četvrtak, 4. avgusta, u okviru festivala „Back to the Roots“ namijenjenog ljubiteljima retro zvuka i muzike 70-ih i 80-ih godina. Koncert će biti održan na Luštica Bay disco podijumu na malom lukobranu u marini, ali će, pošto muzika ne poznaje granice, čitavo Marina naselje biti svojevrstan koncertni podijum.
Festival je počeo uspješnim nastupom kultnog Boni M (Boney M), a tokom avgusta na disco retro pozornici Luštice Bay naći će se i legendarni Džipsi Kings (Gipsy Kings) u utorak, 9. avgusta i Heder Smol – iz grupe M Pipl (Heather Small – M People), u srijedu, 24. avgusta. Publiku će za koncert Soul2Soul zagrijati Lazar Gregovic – DJ Lucky Dee a on će nastupiti i u odjavnom bloku. Tijana Bukilic – DJ Tiffany uvešće publiku u koncerte Džipsi Kings i Heder Smal i pobrinuti se za atmosferu nakon nastupa dva kultna benda.
Britanski bend SOUL II SOUL je započeo karijeru u Londonu 1988. godine, proizilazeći iz andergraund saund sistem scene. Sa hitovima na prvim mjestima top lista, poput „Keep on Movin” i „Back to Life”, napravili su muzičku revoluciju koja je utrla put džangl zvuku, dabstepu i grajmu, postavši autentični britanski zvuk. Soul II Soul nastup na Luštica Bay ispuniće pozornicu gruv zvucima koji spajaju soul, R&B, rege i hip-hop, sa jedinstvenim osjećajem londonske muzičke scene i njenog multikulturalnog nasljeđa. Više informacija NA LINKU
Kraljevi flamenka, salse i popa GIPSY KINGS nastupiće 9. avgusta u Luštici Bay. Svjetska slava ove pop grupe već je decenijama muzički fenomen i nemoguće je ne biti privučen ritmom, osjećajima i emotivnim izvođenjima ove grupe virtuoznih gitarista, uz koje pjevaju i igraju ljudi na svim meridijanima. Sa karijerom koja traje gotovo pet decenija i obuhvatila je cijeli svijet, Gipsy Kings će oduševiti publiku na Luštici Bay svojim gitarističkim bravurama i hitovima, među kojima su “Bamboleo”, “Volare”, “Un Amor”, “Djobi Djoba” i mnogi drugi. Gipsy Kings obećavaju vatromet pozitivne energije i uzavrelu atmosferu pjesme i plesa na podijumu. Informacije o kartama NA LINKU
Završni koncert festivala „Back to the Roots” rezervisan je za HEATHER SMALL, glavni vokal grupe M PEOPLE-a, koja nastupa 24. avgusta. M PEOPLE je britanski dens muzički sastav osnovan 1990-ih koji je postigao svjetsku slavu svojom dens i haus muzikom. Glas Heather Small je zaista poseban, snažan i odvažan, naširoko čuven kao jedan od najprepoznatljivijih vokala 90-ih godina. Njen glas stoji iza snažnog zvuka kultnih pjesama “Proud”, “Moving on Up”, “One Night in Heaven”, “Search for the Hero”. Heather će donijeti istinsku emociju soul muzike, svoju harizmu na pozornici i širok izbor svojih hitova. Više o koncertu pogledajte OVDJE
Ulaznicezasvakikoncertkoštaju 30 eura, amogusekupitionlajn, putemGigstixplatforme, http://www.gigstix.me/ i na prodajnim mjestima Tobacco shop širom Crne Gore.
Debatnim i muzičkim programom na Tvrdjavi Trojica, u okviru KotorArt Pjace od filozofa, završena je četvorodnevna konferencija projekta Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad, održana od 29.jula do 01.avgusta u Kotoru. Projekat je fokusiran na prakse zaštite i valorizacije austrougarskih fortifikacija, kao i na promociju i popularizaciju tog važnog dijela kulturne baštine.
Razvoj svijesti i saradnja ključne su riječi koje su istakli svi učesnici regionalne konferencije Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad održane u Kotoru i Trebinju. Misli se na razvoj svijesti najšire javnosti, ali i pojedinačnih aktera o značaju kulturne baštine i o njenim potencijalima za opšti održivi razvoj, kao i na saradnju svih onih koji učestvuju u procesu valorizacije i prezentacije baštine – od lokalnih zajednica, preko stručnjaka, nadležnih ustanova do svih nivoa donosilaca odluka, medija, ali i međunardnih aktera u polju kulturne baštine. Posebno je naglašena važnost prezentacije baštine i umrežavanja na međunarodnom nivou, ne samo zbog značajnih sredstava koja se povlače iz međunarodnih fondova, a iz kojih je finansirana obnova zgrade nekadašnjeg Austro-Ugarskog zatvora u Kotoru u kojoj su održana dva panela i koja je danas Kreativni hab, već i zbog razmjene znanja i iskustava.
U raspravi su učestvovali najreferentiji stručnjaci u oblasti baštine, predstavnici nadležnih uprava i ministarstava, kao i predstavnici civilnog sektora i aktivnih zajednica, mapirani su prostori koji pokazuju puni potencijal baštine kao što su Kreativni hab i tvrđava Trojica. KotorArt kao nosilac projekta kreirao je platformu za najširu društvenu debatu o ovoj temi koja predstavlja jedan korak u pravcu širenja svijesti o značaju baštine, a u ovaj proces koji mora biti kontinuiran treba da se uključe svi akteri. Umjetnički programi koji su bili dio projekta nisu bili samo dopuna i ukras, naprotiv, izborom programa i mjesta na kojima su se odvijali pokazani su neposredno potencijali baštine i njena moć. Ovim je, takođe, pokazano da regeneraciji prostora kulturne baštine obično prethodi njeno mapiranje od strane umjetnika i kreativaca te da je program, odnosno sadržaj neodvojivi dio kvaliteta prostora.
Jedan od najvažnijih zaključaka konferencije koji se odnosi na Kotor, jeste da je unaprijeđenje procesa upravljanja baštinom Kotora koja je dio svjetske baštine na listi UNESCO, potrebno formiranje posebne ustanove koja bi bila smještena u Kotoru. Ovakva ustanova postojala je ranije, i u ovom trentuku postoje inicijative u okviru nadležnog ministarstva za novi format jedne takve ustanove o čemu se čulo na konferenciji. Svi učesnici takvu inicijativu podržavaju, zbog čega je sa ovog skupa pokrenuta inicijativa za potpisivanje Apela za formiranje ustanove za zaštitu kulturne baštine u Kotoru.
Savremene_tvrdjave kulture Foto: D.Miljanić
Svečani početak obilježen je na prepunoj Pjaci ispred Katedrale Sv. Tripuna, koncertom naziva, Crna gora i Austrija: snage muzike. Združeni, nastupili su Vojni orkestar Gardijske čete Vojske Crne Gore i Vojna muzika Gornje Austrije, pod upravom dirigenata Mila Belevića i Gernota Hajdegera.
Prisutnima su se obratili: gdin Ratimir Martinović, generalni i umjetnički direktor KotorArta, gdin Krsto Perović, državni sekretar Ministarstva odbrane Crne Gore, gdin Dr. Arnold Kamel, generalni sekretar i generalni direktor Direktorata za politiku odbrane Ministarstva odbrane Austrije i gđa Dafina Bećiri, viša menadžerka za program Fonda za Zapadni Balkan.
Narednih večeri, u Kreativnom habu u Kotoru, a potom na tvrdjavi Trojica, održane su panel diskusije koje je vodila moderator gđa Violeta Đerković, master sociološkinja i menadžerka u kulturi, sa uvaženim gostima. Učesnici konferencije su bili: gdin Dušan Medin, arheolog i menadžer u kulturi, gdin dr Ilija Lalošević, red. prof. Arhitetektonskog fakulteta u Podgorici, gdin Karl Mihael Miler, ambasador Austrije u Crnoj Gori, gđa Milica Nikolić, etnološkinja i antropološkinja, gđa Elena Vasić, dipl. Inž. arhitekture, gđa Milena Ražnatović, savjetnica za medjunarodnu sadnju i evropske integracije u Ministarstvu za kulturu i medije Crne Gore, gđa Nađa Radulović, koordinatorka Kancelarije za medunarodne projekte u Opštini Kotor, gđa Aleksandra Kapetanović, arhitektica konzervatorka i gđa Dobrila Vlahović, koordinatorka u Ministarstvu kulture i medija u Vladi Crne Gore.
Projektovan je film Tvrdjava Boka, reditelja Danila Vujačića, snimljen u produkciji Organizacije KOD, dok su četvrte večeri na Tvrdjavi Trojica, u dijelu muzičkog programa, nastupili mladi crnogorski muzičari koji studiraju u Austriji – solo pjevačice Antonija Vučinović i Lorena Janković, i pijanista Andrija Jovović.
Ovim projektom se nastavlja uspješna praksa preplitanja umjetnosti sa važnim društvenim temama i intenzivira nivo regionalne kulturne razmjene i saradnje.
Projekat je podržan od Fonda za Zapadni Balkan, i u saradnji sa Ministarstvom odbrane Crne Gore, Ministarstvom odbrane Austrije, Ambasadom Austrije u Crnoj Gori, Erste bankom, udruženjem “Mostovi”, “Music&More Summer Festivalom” iz Trebinja, udruženjem Almašani iz Novog Sada, i Nevladinom organizacijom “KOD”.
U cilju jačanja kadrovskih kapaciteta iz oblasti kulturne baštine a na inicijativu Ministarstva kulture (iz 2018. g.) krajem prošle godine je započeo sa radom Interdisciplinarni studijski program Konzervacije I restauracije, koji je otvoren na Univerzitetu CG pri Likovnoj akademiji na Cetinju.
Organizovanjem studijskog programa konzervacije i restauracije u Crnoj Gori, biće stvorena odgovarajuća kadrovska struktura koja će moći odgovoriti kako sa aspekta stručnog i praktičnog nivoa, tako i sa aspekta primjene savremenih standarda, metoda i metodologija, u zaštiti i očuvanju neprocjenjivih vrijednosti kulturnog nasljeđa Crne Gore.
Na ovaj način unaprjeđuje se konzervatorska djelatnosti u kontekstu održivog korišćenja kulturne baštine, njene ekonomske, turističke i druge valorizacije, poštujući princip očuvanja svih kulturno-istorijskih slojeva koji su obilježje sveukupnog nasljeđa Crne Gore i njenog identiteta.
Posebno značajno je to što je Ministarstvo kulture izrazilo spremnost da finansira ovaj studijski program o čemu je Vlada CG donijela Zaključke.
Dakle, ovo Ministarstvo je već za 1/2 studijsku godinu uplatilo 140.000,00 eura.
Boka Kotorska – mikophotography montenegro www.djuricic.me
Premijer Dritan Abazović govorio je danas na sjednici Vlade Crne Gore i o sudbini Aerodroma, navodeći da bi putem analize trebalo doći do jednog od tri moguća odgovora.
Jedan je, kako je rekao, da se potpuno odustane od tendera i da država sačuva dva aerodroma u stoprocentnom vlasništvu, te da one koji su ušli u uži izbor obavijestimo da ne želimo da idemo dalje u kvalifikacije za izbor jedne od te tri firme.
– Druga je varijanta da izaberemo jednu od te tri firme. Sve tri su po mom sudu vrlo relevantne. Ili vartijanta tri da poništimo tender, otvorimo novi, propišemo značajno bolje uslove za državu Crnu Goru i da ponesemo rizik da se pod tim uslovima neće niko prijaviti – rekao je Abazović.
On je ponovio svoj stav da je uzeti 100 mil EUR za dva aerodroma, uz investicioni ciklus, jako malo:
– U kontekstu novih cijena, generalno, kako se odvija avio-saobraćaj, to je jako malo.
Kazao je da ne odustaje od ideje da se u funkciju stavi Aerodrom Berane, te da se ta priča odmah pokrene u septembru.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) bila je domaćin blogerima i influenserima iz Egipta koji su sletjeli prvim letom na relaciji Kairo – Podgorica, 26. jula.
Neki od najpoznatijih blogera i influensera, zajedno sa oko 70 turističkih agenata, stigli su u Crnu Goru, čime se Crna Gora prvi put otvorila za novo tržište – Egipat.
Ovo je bila prilika da se Crna Gora promoviše na ovako značajnom tržištu i putem društvenih mreža blogera i influensera sa ogromnim brojem pratilaca.
Tokom sedmodnevne posjete influenseri i blogeri su posjetili Budvu, Kotor, Perast, ali i centralni i sjeverni region Crne Gore. Imali su priliku da uživaju u izletima na Skadarskom jezeru, Lipskoj pećini, Crnom jezerom, Rijeci Crnojevića, te vide predivne panorame na mostu na Đurđevica Tari, Svetom Stefanu i Njegušima.
Dina Mihammed Abouelanin kazala je da je Crnu Goru doživjela kao izuzetno lijepu zemlju sa prirodnom ljepotom koja ostavlja bez daha i veoma ljubaznim ljudima.
„Reći ću svima iz Egipta da ukoliko planiraju da putuju u inostranstvo, imaju na umu Crnu Goru“, poručila je Mihammed Abouelanin.
Shereen Ragaie Abdellatif rekla je da joj se stvarno sviđa Crna Gora, posebno nevjerovatni pejzaži i priroda.
„Poručiću svim prijateljima da je moraju posjetiti. Najviše me je oduševilo Crno jezero. Zahvalna sam najboljem timu iz Crne Gore koji je bio sa nama“, poručila je Ragaie Abdellatif.
Tokom ove sezone realizovaće se ukupno osam čarter letova, a grupe će se smjenjivati svakog utorka, zaključno sa 20. septembrom, posljednjim danom važenja privremenog viznog režima za ovu godinu.
Ova studijska posjeta organizovana je zajedno sa turističkom agencijom Montenegro Tourist Service, uz podršku LTO Podgorica, HG Budvanska rivijera, Lipske pećine i kompanije Kormoran.
Aerodrom Tivat je zasedam mjeseci ove godine zailježio promet od ukupno samo 331.321 putnika. Iako je to je za oko 13 hiljada putnika više nego u istom periodu lani, to nije ni upola od rezzultata koji je tivatska vazdušna luka imala za sedam mjeseci do sada rekordne, 2019. godine.
U periodu od 1.januara do 31.jmula 2019. aerodrom tivat je imao učinak od 714.425 putnika, što znači da je za sedam mjeseci ove godine ta vazdupna luka dostigla samo 46 posto svog rezultata iz uporednog perioda 2019.
U broju ostvarenih letova kojih je za sedam mjeseci ove godine bilo ukupno 2.624, aerodrom Tivat je na početku avgusta tek na 68% svog rezultata iz 2019. kada je za sedam mjeseci u Tivtu bilo ukupno 3.845 operacija vazduhoplova.
Tokom jula ove godine na aerodromu Tivat su bile 937 operacije vazduhoplova, dok transferisano ukupono 136.456 putnika.
Učinak u julu ove godine je za oko 45 hiljada putnika ili za trećinu slabiji nego u istom mjesecu lani, odnosno iznosi tek 49 posto rezultata kojeg je aerodrom Tivat imaju u julu 2019. kada je kroz njegovu terminalnu zgradu prošlo čak 279.795 putnika. Broj letova koji su realizovani sa piste pored Tivatskog zaliva tokom prošlog mjeseca je za skoro četvrtinu manji nego u julu prople giodine, odnosno za čak 42 posto je niži od broja letova koji je tivatska vazdušna luka imala u istom mjesecu 2019.
