Od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori preminule su u posljednja 24 sata dvije osobe. Registrovano je 909 novih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavilo se još 987 pacijenata, a trenutno oboljelih je 6404.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/NiDHQ4aG4L
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) August 3, 2022
Sve do jeseni, u saradnji sa Međunarodnim festivalom KotorArt u Luštici Bay nastupiće više od 20 umjetnika iz Crne Gore, Srbije, Mađarske i Italije
Sve do jeseni Luštica Bay nastavlja da bude podijum za kulturne performanse i luka umjetnosti u kojoj će se, pored ostalih umjetničkih i drugih događaja, publici predstaviti brojni vrhunski muzičari iz zemlje, regiona i Evrope. U saradnji sa Međunarodnim umjetničkim festivalom KotorArt, kroz 11 koncerata u okviru dva programa „Luke umjetnosti“ i „Pjaca od džeza“, tokom avgusta i u prvoj polovini septembra, ljubitelji klasične muzike i džeza moći će da uživaju u koncertnim bravurama više od 20 umjetnika iz Crne Gore, Srbije, Mađarke i Italije.
„Ulaganje u kulturu i domaće festivale je veoma važna investicija u razvoj čitave sredine i izgradnju dobrih odnosa sa zajednicom. Za nas je ovaj segment naročito značajan zato što njegujemo osjećaj pripadnosti zajednici, jer ono što želimo jeste da našim stanovnicima i posjetiocima pružimo dom kakav žele, u okruženju izuzetne prirodne ljepote, u naselju izgrađenom u skladu sa autentičnim arhitektonskim i kulturnim nasljeđem, uz sve pogodnosti i bogatu ponudu kulturnih i svih drugih sadržaja“, saopštila je Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija.
Prvi koncert izveo je duvački kvartet „Lala Brass“ iz Srbije koji čine Aleksej Zakić i Lazar Šarenac (truba) i Miloš Šakić i Uroš Silaški (trombon), studenti Akademije umetnosti u Novom Sadu i Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu. U petak, petog avgusta u 21 čas, na platou ispred Amfiteatra biće održan pop up koncert Gipsy Jazz. Već šestog avgusta nastupiće džez vokal Aleksandra Bijelić i gitarista Dušan Petrović.
Najveći koncert u ovogodišnjem KotorArt opusu u Luštici Bay je nastup svjetski poznate operske pjevačice, mađarskog soprana Erike Mikloše, u ponedjeljak, osmog avgusta u 21 čas na malom lukobranu u marini Luštica Bay. Erika je najmlađi član Mađarske državne opere a uloga Kraljice noći iz Mocartove opere „Die Zauberflote“ donijela joj je slavu na svjetskoj sceni, od Londona preko Pariza do Njujorka. Zahvaljujući tome postala je jedan od najtraženijih koloraturnih soprana i pjevala je ovu ulogu više od 500 puta. Od 2004. godine redovno se pojavljuje na sceni njujorške Metropoliten opere.
Dan kasnije, u utorak devetog avgusta na platou ispred Amfiteatra nastupiće Pandora string kvartet iz Srbije sačinjen od umjetnica koje izvode savremenu muziku na klasičnim instrumentima – Tamara Grubin i Bojana Dadić (violine), Ana Perić (viola) i čekistkinja Jovana Parčetić. Crnogorsko-italijanski duo Orphic, Ana Jontes (flauta) i Stefano Pastorcich (saksofon) nastupiće u četvrtak 11. avgusta na platou ispred Amfiteatra. Rijetko zastupljen duo flaute i saksofona nosi ime koje predstavlja misterioznu atmosferu čije značenje nije lako odmah razumjeti. Duo najčešće izvodi djela savremenih kompozitora različitih stilova, uključujući minimalističku, kao i motive etno muzike.
Trio Amabile koga čine Milica Djurišić, Luka Sretenović i Katarina Dulović, postoji od 2020. godine a u Luštici Bay, na platou ispred Amfiteatra nastupiće u nedjelju, 14. avgusta sa repertoarom koji obuhvata različite muzičke žanrove, od klasike preko jazza pa do obrada popularnih stranih i domaćih pop pjesama. Violinista Igor Pejović i pijanista Andrija Jovović predstaviće se u subotu, 20. avgusta koncertom u Amfitetaru, dok će u utorak, 30. avgusta pred publikom na platou ispred Amfiteatra nastupiti devetnaestogodišnji gitarista Marko Lazović koji je do sada sarađivao sa mnogim majstorima gitare poput Vlatka Stefanovskog, Davida Martineza, Istvana Rome i drugima.
Prvi umjetnici u Crnoj Gori koji su svirali Vivaldijeva „Četiri godišnja doba“ u aranžmanu za violinu i harmoniku, Duo Clasicco Dina Desančić & Safet Drljan, nastupiće u subotu, trećeg septembra u Amfiteatru. Tri dana kasnije, u utorak, šestog septembra na platou ispred Amfiteatra nastupiće Isidora Nikolić, vokal i gitaristkinja. Umjetnica je član kotorskog hora SPD „Jedinstvo“ a angažovana je i na projektima Turističke organizacije Kotora u sklopu muzičkih nastupa na predstavljanju grada u inostranstvu. Svi koncerti počinju u 21 čas.
Saradnja sa Međunarodnim festivalom KotorArt traje niz godina, tokom čega je Luštica Bay izrastala u značajnu ljetnju kulturnu scenu i mjesto kojem se vrhunska umjetnička imena rado vraćaju. Posredstvom ovog partnerstva do sada su u Luštici Bay nastupala čuvena svjetska imena, violinisti Roman Simović i Leonidas Kavakos, pijanistkinja Juđa Vang, klarinetista Andreas Otenzamer, akordeonistkinja Ksenija Sidorova, te globalno poznati gitarista iz Crne Gore, Miloš Karadaglić.
Na dan kada smo dočekali milionitog putnika i u mjesecu kada bilježimo ozbiljan rast prometa putnika i vazduhoplova i nakon godine, koliko sam proveo na mjestu izvršnog direktora, u kojoj su nam prihodi 150% veći u odnosu na godinu ranije i iznose 12 mil EUR, neko je ocijenio da takav rezultat treba da kazni, poručio je u saopštenju za medije dosadašnji izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Goran Jandreoski.
– Odgovor sa obrazloženjem na pitanje zašto sam smijenjen treba da se traži na drugoj adresi. Meni su motivi jasni kao dan, ali te sumnje ću, iz pristojnosti i striktno profesionalnih razloga, zadržati za sebe – naveo je Jandreoski.
Kako je kazao, ne može reći da ga je ova vijest lično pogodila, razočarala ili iznenadila.
– Ali sam, znajući sve okolnosti, ipak imao profesionalno uvjerenje da ću sa kolegama nastaviti da realizujem ozbiljne planove na Aerodromima Crne Gore, a prvenstveno na polju međunarodne sertifikacije. Takođe, Crna Gora već danas hitno treba da nađe rješenje i u vezi sa predstavljanjem u evropskim i međunarodnim stručnim tijelima, da bi njene interese zastupao kvalifikovani, međunarodno prepoznati kadar – kazao je Jandreoski.
Izrazio je bojazan da če ovakav rasplet događaja obeshrabriti međunarodnu stručnu javnost u smislu rada i angažovanja u Crnoj Gori, S obzirom na to da fali osoblja koje je profilisano u avio industriji.
– Naravno da nije problem lično moja smjena već problem može, a nadam se da neće, da bude ugrožavanje međunarodne reputacija Crne Gore u kontekstu tretmana stručnjaka koji se biraju na međunarodnim konkursima.
Uz želju da Aerodromi Crne Gore nastave uspješno poslovanje, svim kolegama i partnerima zahvaljujem na saradnji i ostajem uvjek na raspolaganju za sva stručna pitanja – zaključio je Jandreoski.
Turistička sezona u CG je korektna i uspješna ocijenjeno je na Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje „Izazovi – turistička sezona 2022. godine“ . Prema podacima NTO od turističke i boravišne takse i članskog doprinosa zaključno sa julom je naplaćeno 1. 590.000 eura.
Sastanku, koji je vodio poslanik Dragan Krapović, su prisustvovali predsjednici primorskih opština među kojima i predsjednik Opštine Stevan Katić. Predstavnici primorskih opština su ukazali na potrebu decentralizacije, posebno kada je riječ o zoni morskog dobra, te da usko sarađuju sa Vladom po pitanju planiranja prostora.
Novom zakonodavnom inicijativom, posebno kada je riječ o Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu, Zakonu o turističkim organizacijama i Zakonu o strancima, uz zajednički rad, moguće je unaprijediti turističku ponudu Crne Gore, jedan je od zaključaka današnjeg sastanka.
Skoro pet sati razgovorano je o pripremi turističke sezone, pokazateljima uspješnosti sezone u odnosu na prošlogodišnju, kao i o pitanjima kontrole buke, odlaganja otpada, privremenih lokacija i saobraćaja.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović kazao je da u CG prema poslednjim podacima od 28. jula boravi 171. 344 turista što je za 2,4 % više u odnosu na 2021. i 12, 5 manje od 2019.
-Imali smo kašnjenje špica sezone u julu. Sada bilježimo nepregledne kolone automobila i veliki priliv turista. Vjerujem da će avgust biti pun i da će nadoknaditi to što je kasnio špic. Ako nas posluži vrijeme i situacija sa koronom očekujem i dobru postsezonu, kazao je Đurović.
Direktorica NTO Ana Marković Tripković istakala je da je zaključno sa julom naplaćeno milion i 590 hiljada namjenskih prihoda.
-To su prihodi od boravišne takse, turističke takse i članskog doprinosa. To je najmjerodavniji podatak realizacije turističke sezone sa kojim raspolažemo. To je 25 % više u odnosu na isti period 2021. i skoro isti kao 2019. Najvažnija je naplata boravišne takse koja iznosi 768 hiljada i predstavlja rast 46% u odnosu na 2021. , odnoso realizacija od 89 % u odnosu na 2019. Ovi podaci ohrabruju, kazala je Marković Tripković.
Mladen Mikijelj kazao je da su Budžetom 80 % sredstava opredjelili na realizaciju infrastrukturnih projekata jer samo tako možemo unaprijediti prostor u zoni Morskog dobra.
Predsjednik Opštine HN Stevan Katić kazao je da se godinama ponavlja gužva u saobraćaju i da više na ovaj način gradovi u Boki ne mogu da dočekuju turiste.
-Infrastruktura je nešto što se mora raditi i mora se donijeti konačna odluka da li idemo na koridor Jadransko jonsk , da li idemo na brzu cestu zaobilaznicu iznad Boke Kotorske jer ne možemo na magistrali koja je napravljena 60. godina prošlog vijeka i danas dočekivati mnogo veći broj turista nego tada, kazao je Katić.
U Herceg Novom je, tokom dva prethodna mjeseca, registrovano 86.538, oko 3% više u odnosu na 2021. godinu, kazao je Katić.
-U poređenju sa 2019. to je na nivou od 83 %. Optimista sam da možemo očekivati 90 % u odnosu na 2019. godinu. Treba kvalitetnije i bolje raditi. Značajan rast gostiju bilježimo iz regiona, kao i Zapadne Evrope.
Katić je ponovio da Herceg Novi ima ogroman problem sa zdravstvenim turizmom i naveo primjere bolnice Meljine, Instituta Igalo i Hitne pomoći i poručio da se situacija mora mijenjati. Kazao je da je neophodno mijenjati i sistem zaštite, ali da se ne čeka naredna sezona da se integrišu granični prelazi na Zupcima jer su, kako je rekao, svi protokoli potpisani.
U proteklih sedam dana policijski službenici Postaje pomorske policije Split su procesuirali ukupno 38 osoba zbog počinjenja različitih prekršaja vezanih uz sigurnost plovidbe, ali i ostalih zakona iz nadležnosti policije.
Policijski službenici su osobe sankcionirali uglavnom zbog prekrcaja osoba, nedostatka dokaza o stručnoj osposobljenosti, iz razloga jer na plovilu nije bilo drugog člana posade i zbog ne posjedovanja potrebnih isprava, a sve sukladno Pomorskom zakonu i ostalim zakonima koji se odnose na sigurnost plovidbe, navode iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske.
Također, policijski službenici Postaje pomorske policije Split su sudjelovali u tri zajedničke akcije nadzora na moru koje su proveli s djelatnicima Carine Split, Državnog inspektorata i Obalne straže.
Policijski službenici će i dalje tijekom turističke sezone, u cilju prevencije, nastaviti obavljati nadzor i kontrolu na moru, samostalno, ali i u suradnji s drugim službama.
– Posebno upozoravamo osobe koje upravljaju gliserima, skuterima i sličnim brodicama na mlazni pogon, da se obavezno pridržavaju propisa i pravila ponašanja na moru, posebno propisane udaljenosti od obale, kako bi na taj način izbjegli mogućnost da se dogodi nesreća i stradavanje osoba, kažu iz policije.
Obzirom na povećani intenzitet prometa na moru upućujemo sve sudionike pomorskog prometa da se pridržavaju zakona i pomorskih pravila kako bi zabilježili što manje negativnih događaja na moru.
Povodom 100. godišnjice od izlaska zbirke pjesama “Otkrovenje” Rastka Petrovića, Kuturni centar “Nikola Đurković” Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica, večeras (srijeda, 03. avgust), organizuje književno veče posvećeno vijeku trajanja i uticaja ove značajne zbirke pjesama i njenom tvorcu, sa početkom u 21 sat u atrijumu Kulturnog centra.
Razgovor će voditi dr Milijana Kandić Simonović i Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.
“Zbirka pjesama Otkrovenje Rastka Petrovića objavljena je krajem 1922. godine u Beogradu i zajedno sa ,,Itakom” Miloša Crnjanskog predstavlja vrhunac avangardnog pjesničkog izraza kod nas. Iako je izazvala snažnu negativnu reakciju i osporavanja djela kulturne javnosti, pjesnički svijet ju je uglavnom dočekao sa odobravanjem i ushićenjem. Ipak, ni jedna ni druga strana reakcije vjerovatno nije do kraja bila svjesna da će ova zbirka, istovremeno prva i jedina Petrovićeva, obilježiti ne samo svoje, već i daleko buduće vrijeme u pjesničkom svijetu naših prostora.
Dr Milijana Kandić Simonović rođena je u Kotoru, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu i istorije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu je upisala 1988. Magistrirala je, a potom, 2016. godine, i doktorirala nauku o književnosti na polju odnosa poezije i slikarstva. Objavila dvije monografije iz naučne oblasti intermedijalnih istraživanja, kao i više naučnih i stručnih radova. Nakon višegodišnjeg metodičkog iskustva na matičnom fakultetu, trenutno radi kao profesor na katedri za slavistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Lođu u Poljskoj”- navodi se u najavi događajaja Kulturnog centra.
U Evropi, koja nije navikla na visoke temperature, sve je veći broj umrlih zbog ekstremnih vrućina u usporedbi s drugim dijelovima svijeta. Navodi se da je visok broj starije populacije kontinenta također jedan od faktora, javlja Anadolu Agency (AA).
Ukoliko vlade u Evropi odmah adekvatno ne reaguju protiv ekstremnih vrućina, očekuju se ozbiljne ekonomske i socijalne posljedice.
Ovog ljeta u Velikoj Britaniji i Mađarskoj oboreni su julski temperaturni rekordi u historiji tih zemalja.
U Mađarskoj, gdje je zabilježeno najtoplije ljeto posljednjih godina, termometri su noću u glavnom gradu Budimpešti 24. jula pokazivali 25,4 stepeni Celzijusa, što je zavedeno kao temperaturni rekord posljednjih 128 godina.
U Velikoj Britaniji 19. jula temperatura je premašila 40 stepeni u podne, dosegnuvši najviši nivo u historiji te zemlje.
U Njemačkoj je najtopliji dan u godini 20. jula zabilježen u Bad Mergentheim-Neunkirchenu s 40,3 stepeni.
Između 7. i 18. jula u Portugalu je 1.065 ljudi umrlo od ekstremnih vrućina.
Još jedna zemlja pogođena toplotnim valom bila je Švicarska, s temperaturom koja se u nekim gradovima popela iznad 35 stepeni, a švicarska savezna vlada podigla je nivo alarma u zemlji na tri.
Ekstremne vrućine u Europi uzrokovale su i šumske požare u mnogim zemljama.
U Velikoj Britaniji, Francuskoj, Holandiji, Švicarskoj, Italiji, Češkoj, Grčkoj, Belgiji, Njemačkoj, Španiji i Portugalu požari su uništili hiljade hektara šume.
Iako je većina požara pod kontrolom, s nekima od njih se još uvijek vodi borba.
Mnoge zemlje u Evropi nemaju “Temperaturni zdravstveni akcioni plan (HHAP)”, čiji je cilj smanjiti ekstremne vrućine i s njima povezane stope morbiditeta i mortaliteta.
U studiji koju su proveli naučnici iz Danske, Njemačke, Italije i Filipina analizirano je koje su zemlje implementirale plan i u kojoj mjeri, uzimajući u obzir ključne elemente plana zacrtanog pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Regionalni ured za Europu.
U studiji, koja uzima u obzir i epidemijski proces COVID-19, navedeno je da 17 od 27 zemalja Europske unije (EU) ima HHAP. S druge strane, više od polovine zemalja s ovim planom je nedovoljno financirano.
U akcijskim planovima 17 zemalja utvrđeno je da je pet od osam glavnih stavki barem djelomično provedeno, uključujući dogovor o vodećoj agenciji, precizne alarmne sisteme na licu mjesta, planove zdravstvenih informacija povezanih s vrućinom, strategije smanjenja utjecaja na zdravlje, te briga o ranjivim kateogrijama.
Dok Evropa svjedoči najviših temperatura u svojoj historiji, naučnici navode da će ovakva situacija biti česta pojava u budućnosti.
Generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije (WMO) Petteri Taals rekao je da će klimatske promjene učiniti toplotne valove sve češćim i intenzivnijim diljem svijeta, a prema podacima te organizacije u Evropi u posljednjih 50 godina umrlo je oko 159.000 ljudi zbog ekstremnih vrućina i katastrofa povezanih s klimom. Ove su katastrofe također uzrokovale 476,5 milijardi dolara ekonomske štete.
Uzrok 93 posto smrti zabilježene su kao ekstremne vrućine.
Pozivajući građane koji nisu navikli na vrućine da promijene svoje navike i ne izlaze vani između 11 i 15 sati, stručnjaci ističu da je evropska populacija koja stari rizičnija za osobe od 65 i više godina.
Prema izvještaju koji je Evropska komisija objavila 2021. godine, predviđa se da bi 30 do 50 hiljada ljudi godišnje moglo umrijeti zbog ekstremnih vrućina 2050. godine u Evropi koja se ne može prilagoditi vrućini.
Turizam u Grčkoj ponovno cvjeta nakon dvije ‘mršave’ pandemijske godine, a brojke premašuju razine iz pretpandemijske 2019. godine, izjavio je u utorak ministar turizma Vassilis Kikilias.
Gotovo 3,5 miliona turista stiglo je u grčke zračne luke tokom juna, što je više od tri puta veća brojka u usporedbi s lipnjem 2021. godine, izjavio je ministar u razgovoru za javnu televiziju ERT.
Mjesečna brojka za jun bila je čak nešto iznad one za isti mjesec prije tri godine, što signalizira moguće postizanje novog rekorda ovoga ljeta. Najboljom godinom u povijesti grčkog turizma smatra se pretpandemijska 2019., kada je Grčku posjetilo oko 33 milijuna turista, više od tri puta više nego što ima stanovnika.
Kikilias je rekao da Grčka nije pretrpjela nikakve zamjetne posljedice zbog odsutnosti ruskih turista. Također je istaknuo povećanje broja gostiju iz balkanskih zemalja, uključujući Srbiju, Rumunjsku i Bugarsku, koji su iskoristili prednost relativne blizine Grčke u koju mogu doputovati za nekoliko sati.
Kikilias je kazao da vlada želi produžiti sezonu. Prije dvije sedmice, u razgovoru za visokotiražni njemački list Bild, pozvao je Nijemce da provedu zimu u Grčkoj kako bi izbjegli prijeteću nestašicu energije u matičnoj zemlji.
Ministar je u utorak uputio sličan poziv i građanima na sjeveru Europe, uključujući Norvežane, Šveđane i Fince. Energetska kriza jest činjenica, a od rujna je na sjeveru Europe hladno vrijeme, istaknuo je.
Premda nisu svi dijelovi Grčke prikladni za zimovanje budući da na sjeveru ima snijega i temperature padaju ispod ništice, vremenski uvjeti ostaju blagi na otocima poput Krete i na jugu Peloponeza, rekao je Kikilias.
Sa nevjericom smo primili smo informaciju da je članovima DVD “Boka” iz Tivta, naplaćena karta za trajekt, dok su išli u pomoć svojim kolegama iz Herceg Novog, da gase požare.
Da je sreće i pravde u ovoj državi ovakav postupak ljudi koji su gazdovanjem ovim preduzećem stekli ogroman kapital, naišao bi na osudu svih nadležnih. Počev od Vlade i premijera, preko predsjednika države i ministara…
Poslije svih blagodeti koje su dobili u najmanju ruku smo očekivali da će menadžment “Pomorskog saobraćaja” obezbijediti specijalnu i besplatnu trajekt liniju za sve one koji su krenuli da se bore sa vatrenom stihijom. Ako već na drugi način ne mogu pomoći ugroženom stanovništvu. Na žalost brzo su nas razuvjerili u postojanje ikakvih dobrih namjera.
No, na kraju ipak pitanje za sve nas skupa:
Da li smo za ovo krivi mi sami koji smo dozvolili da se u Boki, vijekovima poznatoj po džentlmenstvu, gospodstvenim manirima i širini, ovo dešava. I da ne bude izuzetak nego pravilo.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je dana 3. avgusta 2022. godine, u 7 sati i 19 minuta registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na 3 km istočno od Đenovića (Crna Gora).
Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2.5 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 9 km.
Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.
© BokaNews, 2021
