Počinje gradnja žičare Kotor-Lovćen, položen kamen temeljac

Kamen temeljac nove žičare Kotor-Lovćen svečano su položili premijer Crne Gore, predsjednik Opštine Kotor, gradonačelnik Prijestonice i predstavnici konzorcijuma Leitner – Novi Volvox.


U susret obilježavanju Dana državnosti Crne Gore, 13. jul,  položen je kamen temeljac prve primorsko-planinske žičare na Jadranu. Žičaru Kotor-Lovćen gradi konzorcijum Leitner – Novi Volvox, a početak radova na žičari ozvaničili su, polaganjem kamena temeljca, premijer Crne Gore Dritan Abazović, gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i Martin Leitner u ime  konzorcijuma Leitner – Novi Volvox.

Ideja o projektu žičare Kotor-Lovćen pojavljuje se već duži niz godina da bi sada bila konkretizovana.

U blizini planirane žičare, početkom XX vijeka austrougarska imperija imala je svoju žičaru sa tri rute. Danas počinje gradnja najsavremenije, jedinstvene turističke žičare koja će omogućiti prevoz putnika i ostvariti pozitivan ekonomski efekat na cijelu regiju.

Žičara Kotor – Lovćen

Inostrani i domaći gosti imaće jedinstven pogled na zaliv, brz ekološki prevoz od Kotora do Lovćena, a biće im dostupno i mnoštvo sadržaja i restorana kojima će biti obogaćen cijeli kompleks. Izgradnjom žičare izbjeći će se značajno korišćenje starog puta preko Njeguša što će doprinijeti i njegovom boljem očuvanju ali i smanjenju zagađenja usljed manje količine štetnih gasova koje emituju automobili. Investicija će imati pozitivan uticaj i na lokalne proizvođače hrane i pića, ne samo iz opština Kotor i Cetinje, već i one sa cijele teritorije Crne Gore.

Gospodin Martin Leitner, koji je već bio u posjeti opštini Kotor i Prijestonici Cetinje, i tom prilikom uručio vrijednu donaciju od 200 tablet računara najboljim učenicima i školama u ovim opštinama, ovom prilikom izjavio je:

„Želimo izraziti zahvalnost predsjedniku Vlade Crne Gore, g. Abazoviću, predsjedniku Opštine Kotor, g. Jokiću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, g. Đuraškoviću, na posebnoj pažnji i posvećenosti projektu žičare Kotor-Lovćen. Zaista cijenimo njihove napore uložene tokom pripremnih aktivnosti za ovaj istorijski projekat i siguran sam da će prva primorsko-planinska žičara u Crnoj Gori imati njihovu punu podršku i u narednom periodu. Od prvog dana boravka u Crnoj Gori osjetio sam posebnu energiju i bio zadivljen predivnim kontrastom Bokokotorskog zaliva i veličanstvene planine Lovćen. Oduševljen sam što će naša žičara omogućiti brojnim turistima da osjete istu energiju i zaljube se u prelijepu Crne Goru.“

Nazdravljanje – Kotor – Lovćen žičara

Planirana trasa žičare počinje od lokaliteta Dub, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor, u neposrednoj blizini ulaza u drumski tunel koji povezuje Kotor sa Tivtom. Trasa vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen. Lokacija terminala Dub nalazi se unutar Grbaljskog polja, 200 metara od puta Budva – Tivat i 500 metara od aerodroma Tivat. Lokacija terminala Kuk nalazi se na visoravni Kuk na planini Lovćen, na 1.348metara nadmorske visine. Visinska razlika između polazne i krajnje stanice biće 1316 metara. Žičara će biti duga oko 3.900 metara.

Projektovani kapacitet je na nivou od 1200 putnika po satu a očekivani broj putnika tokom prve godine njenog rada biće 400.000 ljudi. Žičaru će opsluživati 40 gondola. Vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk biće nepunih 11 minuta. Sva oprema žičare biće proizvedena od strane renomirane kompanije Leitner koja je osnovana još 1888, a svoju prvu žičaru realizovala je davne 1908. godine.

Premijer govor

Prilikom polaganja kamena temeljca konzorcijum Leitner – Novi Volvox promovisao je zaštitni znak – logo žičare koji na moderan i minimalistički način simbolizuje spoj planina i mora. Logo u obliku gondole žičare u unutrašnjem polju sadrži konture kotorskih serpentina u obliku slova M kao i konture planina koje simbolizuju Lovćen i izlazak sunca iza planinskih vrhova. Prema legendi, kotorske serpentine u obliku slova M uspomena su na Knjaginju Milenu i početno slovo njenog imena, pa je i ova lokalna priča inkorporirana u novi brend. Odabrani logo, kao i cijeli projekat, ima inspiraciju da kreira i predstavi snažan, održiv brend koji će privlačiti sve više posjetilaca u Kotor i ka Lovćenu.

Žičara Kotor – Lovćen

Planirano je da se za godinu dana žičara svečano i otvori, ukoliko se na vrijeme ispune svi preduslovi za izgradnju.

Demokrate HN: DPS u nestajanju i dalje nastavlja sa obmanjivanjem građana

0
Demokrate HN: DPS u nestajanju i dalje nastavlja sa obmanjivanjem građana
Demokrate HN

Iz današnjeg saopštenja OO DPS Herceg Novi, koje obiluje neinformisanošću i neistinama, dalo bi se zaključiti da je dekoracija ključni i suštinski problem našeg društva, a ne korupcija koja se tokom njihove vladavine na državnom nivou utkala i provukla u gotovo svaku poru crnogorskog društva, saopteno je iz OO Demokrata Herceg Novi.

“Partija, čiji su funkcioneri u bjekstvu od zakona Crne Gore, a marionete u sudstvu, tužilaštvu i državnim preduzećima bivaju hapšene, našla je za shodno da hercergnovskoj lokalnoj upravi zamjeri neobilježavanje 13. jula, Dana državnosti Crne Gore.

No, izgleda to tako zaista biva – kada svoj patriotizam tretirate kao dekoraciju, neki bi rekli fasadu, neiskreno i proračunato, nije ni čudo da vam dekoracija predstavlja suštinski problem.

Da OO DPS Herceg Novi upoznamo bolje sa činjeničnim stanjem: svake godine Opština Herceg Novi obilježava 13. jul, Dan državnosti. Na isti način kao što će i sjutra, polaganjem vijenca na spomenik Bezmetković i evociranjem sjećanja na pale žrtve. Crnogorske zastave će biti istaknute na svim ustanovama čiji je osnivač Opština, a od 21h biće upriličen i defile Gradske muzike i mažoretki kroz centar grada.

Vi, uvažena gospodo, niste patriote ove zemlje i bar vi nemate pravo da to nekome spočitavate. Da ste patriote, vi nikada ne bi bili u partiji koja je bila ekonomski grobar Herceg Novog i koja će biti upamćena kao takva. Vi ste „patriote“ Vašeg Gospodara, onog koji je svoju nacionalnost “prefarbao“ više puta, koji je zajedno sa uhapšenim Veselinom Vukotićem kreirao ekonomsku politiku koja je ujedno bila i omča oko vrata našeg grada.

Vaš patriotizam su urušeni hotelski objekti i zatvaranje očiju pred očiglednim istinama i nepravdama – ali, to je vaš izbor. Herceg Novi je bio i ostaće antifašistički i slobodarski, vi o tome ne morate brinuti” – poručuju iz OO Demokrata Herceg Novi.

DPS Herceg Novi: Dokle više licemjeri – vlast u Herceg Novom ne obilježava 13. jul

0
DPS Herceg Novi: Dokle više licemjeri – vlast u Herceg Novom ne obilježava 13. jul
Herceg Novi foto TO HN

Vlast po već uobičajenoj praksi ne dekoriše Herceg Novi za vrijeme praznika države Crne Gore. Herceg Novi antifašistički, slobodarski grad. Herceg Novi bezmetkovića i krvavog kola. Tako je i ovog puta. Bez dekoracije, bez bilo kakvog obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, 13.  jula, saopšteno je danas iz Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.

Odnos koalicione vlasti u Herceg Novom prema praznicima naše države je njihov odnos prema Crnoj Gori.

Pronalaze se razni načini da se pokaže ljubav prema Srbiji, od igranja užičkog kola na šetalištu, do izložbe sa dominantnim portretima srbijanskih kraljeva, poručuju iz OODPS HN.

“Sa druge strane najavljuju se velike investicije za jesen koje treba da finansira Direkcija javnih radova Crne Gore. Dakle, sredstvima države koju ne poštuju. Ali kada su u pitanju finansiranja i upošljavanje kadrova po dubini u državnim firmama za njih itekako postoji država Crna Gora. Sve drugo što predstavlja tu državu za vlast Herceg Novog je strano.

To je koaliciona vlast u Herceg Novom. A koalicionu vlast, da podsjetimo, čine Demokratska Crna Gora, SNP, URA, DF i Prava. To je njihova politika i to je način kako da ispune svoj zadatak.

Ne pripada to tradiciji i kulturi Novoga. Građani Herceg Novog ne zaslužuju da se neko u njihovo ime ponaša na ovakav način.

Državu Crnu Goru ima ko da brani, čuva i sačuva. Državu Crnu Goru ni veće sile od ovih, koje sada pokušavaju, nijesu uspjele da slome. Da je vječna Crna Gora!” kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.

Korona presjek: Jedna osoba preminula, 569 novooboljelih, H. Novi 45, Kotor 35, Tivat 33

0
Korona presjek: Jedna osoba preminula, 569 novooboljelih, H. Novi 45, Kotor 35, Tivat 33
Korona

U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula je jedna osoba, a 569 je novooboljelih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavilo se još 429 pacijenata, a trenutno je 2783 oboljelih.

 

U Tivtu premijera nove plesne predstave „Životinjska farma“

0
U Tivtu premijera nove plesne predstave „Životinjska farma“
Sa pressa u CZK Tiva

Plesna predstava „Životinjska farma“ po motivima čuvenog romana Džordžaa Orvela u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Bitef teatra iz Beograda, biće premijerno izvedena u četvertak,. 14.jula sa početkom u 21.30 sati na sceni Atrijum u ljetnjikovcu Buća-Luković u Tivtu.

Koncepciju predstave i koregrafiju uradio je Miloš Isailović, dramaturg je Bojan Đorđev, scenografiju potpisuje Andreja Rondović, kostime je uradila Selena Orb, dok je muziku komponovala Irena Popović-Dragović.

U ovom komadu koji je, kaklo se čulo na današnjoj pres konferenciji u CZK Tivat pred premijeru „Životinkjske farme“, prvo postavljenje ovog čuvenog djela Džordža Orvela kao plesne predstave u Evropi, nastupaju igraći Bitef Dance komanije Ana Ignjatović-Zagorac,  Ivana Savić-Jačić, Branko Mitrović, Jakša Filipovac, Nikola Živković, Staša Ivanović, Tamara Pjević, Nea Janković i Maša Anić.

Direktorica CZK Tivat Dijana Sindik istakla je da je „Životinjska farma“, nakonj klasične predstave „Jami distriktt“ i plesnih predstava „Magbet“ i „San ljetnje noći“ već četvrta koprodukcija Bitef teatra i tivatskog CZK te da je iz te plodne saradnje nastao i sami Festival plesnog teatra kao poseban dio tivatskih ljetnjih „Purgatorija“. To je inače, jedimo mjesto u regionu bivše Jugoslavije gdje se na ovaj način gaji i promoviše plesni teatar kao vid Talijine umjetosti. Stoga je, kako je istakla Sindik, CZK veoma rado prihvatio i ovaj novi izazov da u oblik plesne prestave – baleta, pretoče i jedno od najčuvenijih djala svjetske knjiđževnosti kakva je Orvelova maestralna „Životinjska farma“.

„Ovo je prvi put da neko pravi „Životinjsku farmu“ kao balet i pokušava to ekstremno kompleksno djelo prenese na plesni pokret. Orvel je svevremsnki piosac čiji opus traje kroz vjekove. „Životinjska farme“ je složeno djelo koje obiluje različitim likovima, ali sam se ja ovdje odlučio da sve likove svedema na samo dvije kategorije: svinje i ovce, smatrajući da su to upravo dvije životinjske vrste koje najbolje personifikuju današanjeg čovjeka.“- kazao je autor i koreograf baletskog čitanja „Životinske farme“, Miloš Isailović. Dodao je da kao i originalni predožak, i ova verzija Orvelovog djela ima elemente političnosti, ali prije svega insistira na kompleksnosti odnosa između samih likova-aktera.

„Izuzetno je zahtjevno bilo u plesnu koreografiju pretočiti temu društvenih odnosa koji traju vjekovima između povlašćenih i podređenih, a posebno prenijeti ono što je glavna karakteristika tih odnosa- manjak želje da se stvari promijene. Plesni teatar je naime, jedna izuzetno specifična vrsta umjetnosti gdje sve što treba da iskažeš, to moraš raditi tijelom i njegovim pokretom. A onda tu mašta i inspiracija samo naviru i onda se sve to samo „pakuje“.“- kazao je Isailović dodajući da se na svođenje likova u predstavi na samo dvije kategorije – „svinje koje su bezobzirne u svojoj despotiji i ovce koje su za šišanje“, odlučio jer „to najbolje dočarava život i dočarava nas jer se svako od nas može naći u te dvije uloge“.

Umjetnička direktorica Bitef Dance Company Jelena Kajgo istakla je da je i ova predstava na tragu strategije koju primjenjuju u popularizaciji plesnog teatra i njegovom približavanju najširoj publici – da u plesni oblik pretvore klasilna i svima poznata djela svjetske književnosti, „kako plesni teatar ne biu biuo nešto apartaktno, već publici poznato sa čime ona može korelirati“.

„Dobro poznata, klasična literatura koja se pretače u plensi pokret bliža je publici, ali je i veoma zanimljiva i inspirativna autorima  da ta djela tumače kroz plesni pokret. „Životinjska farma“ je stoga veoma interesantna i kao to kako jedna mladi i već dokazani umjetnik – nekadašnji plesač, a sada koreograf Miloš Isailović, iščitava temu diktature i podređenosti u društvu.“- istakla je Kajgo.

Plesači u novoj predstavi CZKI Tivat i Bitef teatra, Branko Mitrović i Staša Ivanović naglasili su da im je bilo izuzetno inspirativno kroz plesni pokret prestaviti temu dominacije, želje za vlašću i ugnjetavanje podrđenih, a  koja čovječanstvo prati od njegovog postanka, i istakli da „Životinska farma“ „definitivno predstavlja jedna od najzanimljivijih projekata naše plesne kompanije  u posljendnje vrijeme“.

Potpisali ugovore sa luksuznim hotelima i rizortima da im voze bogate goste preko nelegalnog “vodenog terminala”

0
Potpisali ugovore sa luksuznim hotelima i rizortima da im voze bogate goste preko nelegalnog “vodenog terminala”
Pristanište vodenog terminala

Aerodromi Crne Gore potpisali su danas protokole o transferu putnika preko tzv. “vodenog terminal” Aerodroma Tivat sa šest poslovnih partnera- luksuznih turističkih rizorta i hotela smještenih na  teritorijama Opština Tivat, Kotor i Herceg Novi.

“U cilju unapređenja turističke ponude i razvoja multimodalnog modela saobraćaja, Aerodromi Crne Gore su do danas, 12.jula, zaključili protokole o transferu putnika sa šest kompanija, što znači da će njihovi gosti imati mogućnost da od aerodroma do hotela i nazad, putuju brodom”- saopšteno je danas iz ACG uz napomenu da su protokoli potpisani sa  kompanijama Adriatic Marinas doo Tivat , One & Only resort Herceg Novi , Mamula hotel operating company doo Tivat, Portonovi resort – Herceg Novi, Jadran doo – Hotel „Heritage Grand“ Perast, te hotelskim resortom  Luštica Bay – odnosnmo kompanijom Luštica Development AD Tivat.

“Ovim protokolom su definisani organizacija prihvata i prevoza putnika, međusobne obaveze i ovlašćenja, predmet saradnje, relacija prevoza i druga pitanja od značaja za realizaciju ovog protokola. Kao što smo ranije najavili, Aerodromi Crne Gore su spremni da organizuju iste aktivnosti i sa drugim privrednim subjektima koji iskažu interesovanje, a razgovori sa Opštinom Tivat su nastavljeni u cilju eventualne organizacije linijskog prevoza u skladu sa zakonskim propisima.”-navodi se u saopštenju člime je potvrđeno naše pisanje da će kontroverzni objekat tzv. vodenog terminala na lokaciji Blato pored praga piste 14 Aerodroma Tivat, moći da koristi smao manji broj VIP gostiju – bogatih turista koji letovima privatnih vazduhoplova iz segmenta tzv. generalne avijacije dolaze na Aetrpdrom Tivat, odnosno da “vodeni terminal” do daljnjeg neće biti na usluzi masovnim turistima – putnicima velikih putničkih aviona na komercijanim letovima.

Izgradnja privremenog tzv. vodenog terminala tivatskog aerodroma jedan je od prioriteta koje je istakla aktuelna Vlada premijera Dritana Abazovića, radi navodnog smanjenja problema koji putnici sa aerodroma Tivat imaju prilikom drumskog tarsnfera iz te vazdušne luke do krajnjih destinacia do kojih oni putuju, a zbog ljeti katastrofalno zakrčene Jadranske magistrale kroz Tivat. Vlada je krajem maja usvojila zaključak da se krene u hitno uređenje privremenog vodenog terminala na lokaciji Kukoljina a koju starosjedioci Tivta inače, zovu Blato. Građevinski radovi na čišćenju i uređenju prostora na katastarkoj parceli 1261/2 KO Mrčevac koje finansira JP Morsko Dobro iz Budve, počeli su bez da je ta firma dobila potrebne i tražene urbanističko-tehničke uslove niti od Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, niti od resornog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, s obzirom da se ta lokacija nalazi u zahvatu važeće Državne studije lokacije „Aerodrom Tivat“. Zahtjev za izdavanje UTU Morsko Dobro je Sekretarijatu za uređenje prostora Ioptinje Tivat podnijelo još 8.juna, ali ih do sada nije dobilo jer taj organ još uvijek nije dobio zvanične stavove  više državnih institucija ili preduzeća koji se o takvom zahtjevu po zakonskoj proceduri, moraju izjasniti, a među kojima je i stav Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore.

ACV je u odgovorima na pitanje u vezi „vodenog terminala“ izrazila rezervisanost prema tom projektu i potvrdila da vrhovnoj vazduhoplovnoj vlasti u državi nije predočena nikakva dokumentacija na osnovu koje se gradi taj objekat odnoso planira i organizuje njegovo buduće funkcionisanje.

„S obzirom da se djelovi infrastrukture vodnog terminala planiraju izgraditi u zoni zaštitnih površina Aerodroma Tivat (čime će se povećati prisustvo putnika, vozila i prateće opreme), smatramo da navedeno može imati negativnog uticaja na vazdušni saobraćaj, kao i na korisnike vodnog terminala na Aerodromu Tivat i u tom kontekstu neophodno je implementirati zaštitne mjere, kako nova infrastruktura ne bi uticala na sigurnost obavljanja vazdušnih operacija i bezbjednost putnika koji koriste vodni terminal.“- rekli su „Vijestima“ u ACV-u, precizirajući da se „površina pristanišnog doka se nalazi u zoni prilazne površine za prag 14 poletno sletne staze , odnosno odletne površine sa praga 32 poletno sletne staze Aerodroma Tivat, i shodno tome moraju biti zadovoljeni visinski kriterijumi za izgradnju/postavljanje fizičkih objekata, kako isti ne bi predstavljali vazduhoplovnu prepreku.“

Lokacija na kojoj se pravi vodeni terminal u odnosu na pistu aerodroma Tivat

Zanimljivo je da je Morsko Dobro u uređenje „vodenog terminala“ vrijedno oko 30.000 eura krenulo i bez osnova u svom Programu korišćenja sredstava tog JP za 2022. koji je ranije usvojila Vlada i u kojem ne postoji ta stavka kada su u pitanju ulaganja Morskog Dobra na teritoriji opštine Tivat za ovu godinu. Uprkos tome, Morsko Dobro je na lokaciji Blato proteklih dvadesetak dana izvršilo betoniranje platoa koji vodi do tamo od ranije napravljenog betonskog mula, izgradilo manji sanktarni čvor, kao i uredilo i asfaltiralo veliki plato za parkiranje vozila, te postavilo elektroenergetsku infrarstrukturu, rasvjetiu i hortikulturno uredilo čitav prostor sadnjom raznog bilja i drveća. Sve to Morsko Dobro radi pozivajući se na svoj “Programu privremenih objekata u zoni morskog dovra za teritoriju Opštine Tivat  za period 2019-2023.”,  a kojim su na ovoj lokaciji su uz jedan veći i jedan manji privremeni ugostiteljski objekat, ucrtani i  jedan “montažno-demontažni privremeni objekat dimenzija 65 x 24 x 6 metara, ukupne površine čak 1.300 kvadrata sa  namjenom “montažna hala – terminal za putnike”. U akvatorijumu kod postojećeg betonskog pristanipta predviđeno je i postavljanje u moru još jednog privremenog objekta – plutajućeg pontonskog privezišta dimenzija 50 x 2,5 metara. Trenutno ovdje egzistira samo jedan manji plutajući privezni ponton dužine 15 metara.

Ovako zamišljen privremenog objekta na ovoj lokaciji mnogo je veći od onog stalnog što za konačni vodeni terminal predviđa DSL “Aerodrom Tivat”. Ipak, i za njegovo korišćenje  u smislu pristajanja plovnih objekata i po aktuelnom “Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra za teritoriju Opštine Tivat  za period 2019-2023.”,  neophodno je dobiti formalnu saglasnost ACV-a. Agencija je već ranije propisala da ovdje ne mogu pristati plovila čija je visina veća od 3 metra iznad površine mora. budući da se lokacija nalazi unutar najuže kontakt zone praga piste 14 aerodroma Tivat i “probija” njene tzv. horizontalne prelazne ravni. Morsko Dobro je to ograničenje već narušilo sadnjom više sadnica drveća koje su već sada visoke preko 3 metra u odnosu na nivo mora, a nalaze se još i bliže pragu piste 14 nego što je to slučaj sa priveznim pontonom na koji mogu pristati plovila niža od tog limita.

Iz Morskog Dobra još nijesu odghovorili na pitanja u vezi vodenog terminala a koja smo toj državnoj firmi uputili prošle nedjelje,.

Iz ACG se u današnjem saopštenju nisu osvrtali ni jednu od ovih kontroverzi oko projekta “vodenog terminala”, poručujući samo da je “Vlada Crne Gore u saradnji sa Aerodromima Crne Gore i Morskim dobrom preduzela aktivnosti u okviru propisanih ovlašćenja na uspostavljanju vodenog terminala Tivat.”.

Golubović na Svjetskom prvenstvu u jedrenju

0
Golubović na Svjetskom prvenstvu u jedrenju
Nikola Golubovic Evropsko Portugal 2020.

Počelo je Svjetsko prvenstvo u jedrenju za mlade, u olimpijskim klasama. Borbe na regatnom polju se vode u Olimpijskom jedriličarskom centru u Hagu u Holandiji. Nikola Golubović, reprezentativac Crne Gore, jedriličar Jedriličarkog kluba Delfin iz Tivta, na kraju drugog dana takmičenja  zauzima 15. mjesto na planeti.

Nikola je tokom prva dva dana Svjetskog prvenstva u tri odjedrene regate u cilj ušao 19. 13. i 15. u konkurenciji 60 jedriličara planete. Primarni cilj je plasman u TOP 10.

Prvenstvo se nastavlja, a do kraja takmičenja na programu je još osam regata. Nikola, koji spada u grupu najtalentovanijih jedriličara planete, pod komandom selektora Ilka Klakora, ima šanse da se bori za još bolji plasman i da odjedri do ostvarenja sna.

Ekološki projekt na sjeveru Europe: oko Svalbarda i turisti plove na hibridnom brodu

0
Ekološki projekt na sjeveru Europe: oko Svalbarda i turisti plove na hibridnom brodu
Hibridni brod / foto AFP

U svrhu očuvanja klime, Norvežani su već davno počeli koristiti alternativne pogone za brodove.

Ekološki projekt nije zaobišao ni manja turistička plovila, pa u otočnom arhipelagu Svalbard na sjeveru države turisti plove Kvitbjornom, brodom dugim 14,9 metara s hibridnim pogonom.

Na njemu smije biti 12 putnika, a Kvitbjorn je ovih dana snimljen dronom iz zraka u zaljevu Borebukta kod Isfjordena.

Matine koncert GPD Tivat povodom Dana državnosti

0
Matine koncert GPD Tivat povodom Dana državnosti
GPD Tivat – foto Roko Stjepčević

Opština Tivat priređuje četvrti po redu matine nastup Glazbeno prosvjetnog društva Tivat u bašti hotela Pine u srijedu, 13. jula u 11 sati. Koncert će se održati povodom proslave Dana državnosti.

Prijepodnevne svirke subotom na glavnom tivatskom šetalištu je projekat koji zajednički realizuju najstarija institucija kulture i Sekretarijat za društvene djelatnosti s ciljem promocije Tivta kao tipičnog grada na Mediteranu, a gradskog orkestra kao neodvojivog segmenta tradicije i kulture života njegovih obala.

Digitalizirana Dubrovačka kartica postala ‘Dubrovnik Pass’

0
Digitalizirana Dubrovačka kartica postala ‘Dubrovnik Pass’
Dubrovnik – foto Boka News

“Dubrovnik Pass”, projekt digitalizacije Dubrovačke kartice, dvojezična aplikacija koja posjetiteljima donosi pogodnosti i popuste u gradskim ustanovama i znamenitostima, predstavljen je u ponedjeljak u dubrovačkim Lazaretima